Author

Croatian Hot Spots

Browsing

UŽURBANA VELJAČA ZA SPLITSKO-DALMATINSKU ŽUPANIJU: POČELE SU PRIPREME ZA USPJEŠNU TURISTIČKU PREDSEZONU!

Splitsko-dalmatinska županija, nacionalna turistička miljenica, ne spava na lovorikama – naime, iako smo kronološki tek na polovini veljače, pripreme za predsezonu ondje su već u punom jeku! Njihov neizostavan dio su nastupi županijske turističke zajednice na turističkim sajmovima, a njenim čelnim ljudima već sada stižu dobre vijesti – kretanja u splitskoj zračnoj luci obećavaju sjajnu sezonu!

USPJEH KOJI UJEDNO PREDSTAVLJA I ODGOVORNOST. Želeći prve goste dočekati sa što kvalitetnijom ponudom, te je savršeno uskladiti sa zahtjevima tržišta te aktualnim trendovima, TZ Splitsko-dalmatinske županije intezivno se posvetila obradi tržišta te marketinškim komunikacijama i stalnim kontaktima sa poslovnim partnerima u svijetu. Iako je pojačano zanimanje tržišta na kojima su do sada prezentirani turistički potencijali Srednje Dalmacije svakako laskav uspjeh, on ujedno predstavlja i obvezu – odgovornost da se ponuda održi na zavidnom nivou. A da se u tome itekako uspijeva, govore i najave ranijeg početka avio letova i njihov sve veći broj prema zračnoj luci Split!

DSC_0794

SVI BI U CVIT MEDITERANA. Da se regiji smiješi uspješna ljetna sezona, pokazuje podatak da se Zračnoj luci Split najavilo čak 55 avio prijevoznika iz europskih država, prvenstveno iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, skandinavskih zemalja i Španjolske. Pored dugogodišnjih avio-linija, uvedene su i neke nove, pa će zahvaljujući Aer Lingusu (Irska), KLM Cityhopperu (Nizozemska), Monarch i Thomas Cook Airlinesu (UK), Iberiji (Španjolska) te Red Wingsima (Rusija), superatraktivni svjetski centri poput Dublina, Amsterdama, Birminghama, Manchestera, Madrida i Moskve, splitskim gostima biti kao na dlanu…baš kao i sam Split posjetiteljima iz spomenutih gradova! Vratio se i prijevoznik Alitalia s letovima iz Rima, a među nove atraktivne linije spadaju i Marseille, Palma de Mallorca… Po svemu sudeći, Zračnu luku Split, koja je 2016. ostvarila porast od 17% u odnosu na prethodnu godinu, očekuje još jedna iznimna sezona!

eos 108

TURISTIČKI SAJMOVI – VAŽAN OBLIK MARKETINŠKOG KOMUNICIRANJA. Nastupi na najeminentnijim europskim turističkim sajmovima neizostavan su dio uspješne strategije za što bolju i posjećeniju predsezonu, pa će se tako Splitsko-dalmatinska županija predstaviti na nekima od najzvučnijih, poput onih u Munchenu, Beogradu i Berlinu!

Josko Stella
Joško Stella, direktor Tz Splitsko – dalmatinske županije

Bavarci, koji spadaju među najzastupljenije goste ove regije, jedan su od osnovnih motiva za nastup na sajmu u Munchenu (22.-26.02.2017.), čijih 1.200 izlagača iz 60 zemalja, te više od 110.000 posjetitelja bude velik profesionalni interes, ali jednako privlače pozornost i medija i publike. 1200 izlagača i više od 72000 posjetilaca karakteriziraju i iz godine u godinu sve uspješniji sajam u Beogradu (23.-26.02.2017.) gdje je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, u suradnji s turističkim zajednicama na području Makarske rivijere, također zakupila prostor u sklopu štanda HTZ-a sa info pultom i mjestom za poslovne razgovore turističkih gospodarskih subjekata. No, prava perjanica među sajmovima koju regija ima na svom „radaru“ je sajam ITB Berlin (8.-12.03.2017.) koji slovi za vodeću međunarodnu poslovnu burzu turizma. Budući da se na njoj predstavlja čitava paleta putovanja, odmora i zabave, važnost ove poslovne platforme za globalnu turističku ponudu samo je protekle godine prepoznalo gotovo 11.000 izlagača iz 180 zemalja. Tijekom pet dana održavanja zabilježeno je više od 113.000 stručnih posjetitelja, a događaj je popratilo čak 7000 novinara!

London SD županija 1

SPECIJALIZIRANI SAJMOVI – JOŠ JEDNA ŠANSA ZA ZABLISTATI. Kada smo svjesni atraktivnosti ponude aktivnog odmora regije, te činjenice da je nautički turizam ondje nedavno doživio pravi boom, ne čudi nas činjenica da čelni ljudi županijskog turizma ne žele propustiti ni sajam aktivnog odmora Fiets en Wandelbeurs ( 11.-12. 02.2017.), kao ni stochkolmski sajam nautike Allt för sjön (3. -12.02.2017.)! Na prvom će se događaju na zajedničkom štandu TZ Splitsko-dalmatinske županije predstaviti zajedno sa TZ Šibensko–kninske, Zadarske i Ličko–senjske županije; dok će na drugom nastupiti zajedno sa TZ Šibensko–kninske županije te ACI klubom koji će predstaviti svoju nautičku i turističku ponudu za 2017. godinu.

Foto: arhiv Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz grada Splita

SISAK – GRAD KULTURE I GRAD DOBRE GLAZBE

Siscia open jazz & blues festival pokrenut je 2005. Kako se radilo o festivalu internacionalnog značaja, isti je vrlo brzo naišao na potporu Ministarstva kulture RH, Grada Siska te Sisačko-moslavačke županije. Veliki broj gledatelja, ljubitelja ovakvog glazbenog izričaja, koji nerijetko dolaze i izvan gradskih ili županijskih, pa i državnih granica, razlog su njegovu kontinuitetu koji nije izgubio na kvalitetnoj ponudi sve do danas.

Tijekom festivalskih večeri, koje se održavaju u srpnju na obalama Kupe, koncerte  prati  nekoliko stotina gledatelja pa su  mediji grad Sisak još prije nekoliko godina svrstali među top destinacije kad je riječ o glazbenoj ponudi.

Teško je nabrojati sve glazbenike koji su dali doprinos Open&jazz festivalu  proteklih godina i nastupali u Jazz clubu Siska, ali svakako treba spomenuti: Angela Debarrea, romskog kralja gitare iz Pariza, Ludovica Beiera, najtraženijeg jazz harmonikaša današnjice, Sugar Bluea, usnog harmonikaša Rolling Stonesa, Schermana Irbya saksofoniste iz New Yorka, Steve Turrea, sedam godina za redom proglašavanog najboljim jazz instrumentalistom svijeta, Mississippi Heat, blues atrakcija iz Chicaga , Adriana Byrona Burnsa, pjevača Billa Whimana, Boba Brozmana, Gendricksona Mena Diaza,Yorgui Loefflera, Peaches Staten, Gianni Cazolle, Zorana Predina, a od hrvatskih glazbenika ovdje su gostovali  gotovo svi, poput Tedija Spalata, Maje Vučić, Boška Petrovića, Matije Dedića, Zdenke Kovačiček, Tamare Obrovac, Plave trave zaborava, Telefon blues benda, Jelene Radan, Mire Ungara….

Sisak – hrvatska meka elektroničke scene

Sisak je poznat i kao hrvatski Sheffield, zbog aktivne elektroničke scene koja je u ovom gradu također ostavila neizbrisiv pečat. Ovo ljeto su siščani imali priliku uživati u tech-house gostovanju londonskog DJ-a Terryja Francisa, koji se održao na uistinu magičnom mjestu – sisačkoj tvrđavi iz 16. st., Starom gradu. Predivan spoj renesansne utvrde i besprijekornih basova osigurali su vrhunsku zabavu pod zvijezdama. Ovaj koncept će se održati i ove godine u isto vrijeme.

Najpoznatiji elektronički projekti su Disco Panonia i Florence Foster Fan club, Popsimonova, Le Chocolat Noir, Zarkoff te najznačajniji Pulse. Pulse je najdugovječniji projekt večeri plesne elektroničke glazbe u Sisku (zadnjih 15 godina u kontinuitetu).

Kada govorimo o glazbenoj sceni grada Siska svakako moramo spomenuti The Bambi Molesters koji su odavno svojim djelovanjem prešli okvire domaće glazbene scene i vinuli se do međunarodnih priznanja.

foto: sisakportal.hr

Mladi Rolin Humes polako utiru put ka sve većoj domaćoj i stranoj publici. U 2016. godini Rolin Humes organizirali su spektakularni koncert na otvorenom u Luci Sisak. Koncert koji se održao u objektu industrijske baštine uz osvijetljene lučke dizalice i vlakove koji su prolazili uz sam prostor, pružio je nezaboravan glazbeni doživljaj.
Radujemo se novim glazbenim avanturama Rolin Humesa i njihovih gostiju i ove godine.
Photo by Vedran Tomac (Rolin Humes)

Turistička zajednica grada Siska zove vas da istražite bogatu kulturnu, povijesnu i glazbenu baštinu Siska. Neka ovo proljeće bude u znaku dobre glazbe, glazbe koja živi u Sisku!
Dobrodošli!

Jeste li znali?

Tijekom 18. i 19. stoljeća Sisak je bio najveća  riječna  luka, a na Kupi je bilo i do tisuću brodova.
Prvi riječni parobrod u hrvatskoj povijesti bila je sisačka Sloga.
Prvi rimski car August, koji je osvojio Segestu, izdao je proglas o popisu sveg stanovništva, zbog čega su Marija i Josip krenuli iz Nazareta u Betlehem.
Najstariji nogometni klub u Hrvatskoj osnovan je 1906. godine u Sisku i zove se Segesta.
Na ušću Kupe u Savu ponosno stoji svjedok najvažnije hrvatske  pobjede  nad turskim osvajačima u 16. stoljeću, utvrda Stari grad.
Prva željeznička pruga u Hrvatskoj izgrađena je na relaciji  Zidani Most,  preko Zagreba do Siska
.

fotografije: Siscia jazz club, TZG Siska, Kult.com, Sisakportal.hr

 

Senzualno, neočekivano, jedinstveno! Svjetska atrakcija, večera u potpunoj tami, u organizaciji hotela ARCOTEL Allegra oduševila uzvanike

Zagreb, 14.2.2017. – Neponovljivo iskustvo! Uzvanici hotela Arcotel Alegra, među kojima su bili i tv voditeljice Antonija Stupar Jurkin i Edita Misirić, glumica Mirna Medaković, glumci Hrvoje Klubučar i Ana-Marija Percaić, glumac i fitness trener Mario Valentić i bloger Domagoj Jakopović Ribafish, sinoć su bili složni u ocjeni prve hrvatske večere u potpunom mraku. Delicije pripremljene u hotelskom restoranu Radicchio dobile su posve novu, pomalo mističnu gastronomsku dimenziju. Za potrebe večere u hotelu je izgrađena posebna tamna soba, bez ikakvog izvora svjetla.

“Sve je vrlo intenzivno, zvukovi su intenzivniji, mrkli je mrak, uopće nisam vjerovala da će biti tako mračno. Imala sam osjećaj da je vrijeme stalo. Dva sata su proletjela za tren. Jako zanimljivo iskustvo. Super je, za preporučiti”, dojmovi su Antonije Stupar Jurkin.

“Mislim da sam se vrlo dobro asimilirala, ali trebalo mi je sigurno 45 minuta da se prilagodim, jer mi je jako nedostajao organ vida. Što se tiče hrane, trudila sam se biti dama, što nije nimalo lako u potpunom mraku. Ovo se mora doživjeti, sve moje pretpostavke kako bi večera u mraku mogla izgledati, nemaju veze s realnošću. Posebno je i izuzetno”, izjavila je Edita Misirić.

Ovaj neobični i senzualni gastronomski doživljaj kušanja hrane bez osjetila vida pravi je izazov i avantura. Rezultat je fantastičan, izoštravaju se ostala osjetila – okus, njuh, dodir i sluh. Arome, mirise i teksture hrane postaju nove i neočekivane, prožete nijansama koje se ne osjete u normalnom okruženju.

“Večera u mraku svjetski je hit koji se sada nudi i u našem hotelu. Nakon okupljanja u hotelskom Joe’s Baru, gosti ulaze u restoran koji je u potpunom mraku. Pritom ostavljaju sve gadgete kojima bi mogli osvijetliti prostor, a snalaze se uz pomoć konobara koji nose posebne naočale za vid u tami”, objasnila je Ljiljana Mikić, direktorica Arcotela.

U ponudi je tajanstveni mesni ili riblji meni. Na stolovima su, osim posuđa i pribora za jelo, vlažne maramice za brisanje te papir i olovka koji će vam trebati za zanimljive igre što se izmjenjuju sa sljedovima jela. Večera traje otprilike dva sata, maksimalan broj osoba je 12 parova, a u izvedbi tamne prostorije sudjelovala je tvrtka Model pakiranja.

Iduće večere u mraku održat će se i 17. i 18. veljače.

Rezervacije: 01 4696 040
Fotografije: Tomislav Smoljanović

U sklopu proširene sjednice Strukovne grupacije hotelijera pri ŽK Split, održan je jučer, 13. veljače 2017. u HGK Županijskoj komori Split okrugli stol ”Hotelski smještajni kapaciteti – uvjet produljenja sezone”.

Cilj stola je bio okupiti relevantne stručnjake i otvoriti raspravu o trenutnom stanju smještajnih kapaciteta u gradu i županiji, o ključnim problemima, trendovima i njihovim pozitivnim i negativnim stranama, te dati smjernice daljnjeg turističkog razvoja.

”Na organizaciju ovog okruglog stola potakli su nas podaci o rastu turističkih smještajnih kapaciteta u Splitu i našoj županiji. U posljednjih pet godina, u razdoblju od 2010. do 2015., u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupni porast broja kreveta iznosio je 41%, pritom je porast broja kreveta u hotelskim smještajnim kapacitetima u navedenom periodu bio 48%, a porast kreveta u privatnom smještaju 42%. Podaci također pokazuju kako su se hotelski smještajni kapaciteti više kategorije pokazali kao jedan od preduvjeta za kvalitetno produljenje sezone. Iskorištenost kapaciteta županijskih hotela proteklih pet godina u prosjeku je 124 dana i brojka je to koja raste s kategorizacijom hotela, dok je za privatan smještaj taj pokazatelj upola manji” rekla je u uvodnom izlaganju potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednica ŽK Split, Mirjana Čagalj.

Predsjednik Strukovne grupacije hotelijera pri ŽK Split, Joze Tomaš, otvorio je raspravu člankom novinarke Ružice Mikačić iz 2014., budući da je isti objedinio sve ključne probleme splitskoga turizma, koji su nažalost prisutni i danas.

Prema projekcijama Maria Šerića, direktora konzalting tvrtke MarCon, Split će u idućih 15 godina turistički narasti za 60%, a Splitsko-dalmatinska županija, s više od 20 hotelskih projekata u planovima i izgradnji, ima najveći razvojni potencijal.

Joško Stella, direktor Turističke zajednice SD županije, najavio je izradu studije nosivih kapaciteta županije. ”Kada znamo granice, znat ćemo i kojim smjerom ići. Cilj nam nije bezgraničan turistički rast, nego održivi turizam, očuvanje destinacije i zadovoljstvo lokalnog stanovništva koje mora osjetiti dobrobit od turizma” poručio je Stella.

Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, je rekla da je praktički završen Strateški marketing plan destinacije Split, u suradnji s Ekonomskim fakultetom. U zadnje tri godine smještajni kapaciteti u Splitu su narasli za 10.000 novih kreveta. Kongresni centar, više hotela te prvenstveno stavljanje u funkciju pet gradskih hotela (Marjan, Bellevue, Ambasador, Slavija i Central), značajno bi produljili sezonu. ”Prošle godine u sezoni je 55% noćenja bilo ostvareno u privatnom sektoru, dok su u predsezoni popunjeniji hoteli (51%)”, rekla je Vukšić.

Smiljana Pivčević, pročelnica Katedre za ekonomiku nacionalnog gospodarstva Ekonomskog fakulteta u Splitu, smatra da se promjena percepcije o turizmu u društvu mijenja na bolje, te da raste i interes za turističku školu. ”Ali trebamo se upitati što mi želimo od turizma, jer u analizi koju smo proveli, lokalno stanovištvo ističe i da je grad oduzet stanovnicima te da je turizam uzeo previše maha”, rekla je Pivčević

Aida Batarelo, zamjenica splitskog gradonačelnika, je naglasila da turizam ne smije biti sam sebi svrha, a da bi bio kvalitetniji potrebno je razvijati i IT industriju u suradnji sa Sveučilištem, te svakako imati financijski regionalni centar u Splitu, kakva ja Splitska banka.

Svi su se sudionici složili da nam je potreban porast hotelskih smještajnih kapaciteta, ali i da je to tek jedan od uvjeta produljenja sezone. Brojna su neriješena pitanja i problemi: problem radne snage (”tko će raditi u tim hotelima”), iseljavanje stanovništva iz uže gradske jezgre i pretvaranje u turistički grad, nedostatak zajedničkog djelovanja, bolje upravljanje gradskom jezgrom, nedostatak parkinga, prometni čepovi, odnosno, kako je naveo Šerić, rješavanje u Splitu problema 4P – palača, pazar, plaža, parking.

Potreban je zajednički rad na atraktivnosti destinacije, promatranje Splita u cjelini s okolnim područjem (rast Splita povlači za sobom i rast okolnog područja), bolja povezanost destinacije i više letova (”Što je više letova, to je više gostiju!”, moglo se čuti u raspravi).

Split je jedan od rijetkih gradova koji nema strategiju razvoja turizma, nema ni strategiju razvoja grada. Trenutno imamo nezdravu strukturu smještajnih kapaciteta, dvije trećine su privatni kapaciteti dok je u drugim usporedivim gradovima upravo obrnut omjer. Hoteli su generator produljenja sezone, ali je prijeko potreban kongresni turizam, city break-ovi, događanja i manifestacije; kreiranje proizvoda i brendiranje destinacije zajedničkim djelovanjem svih aktera u turizmu.

Turizam se definitivno nije dogodio Splitu, upornim radom svih djelatnika u turizmu i turističkih zajednica Split je iz tranzitnog grada prerastao i u odredišnu destinaciju. Gosti dolaze kako bi posjetili palaču u kojoj živi lokano stanovništvo, stoga treba kontrolirati apartmanizaciju strogog centra i omogućiti lokalnom stanovništvu ostanak u centru grada.

Sudionici stola su odreda izrazili zadovoljstvo stavljanjem ove teme na dnevni red i okupljanjem meritornih osoba, te su skup shvatili kao priliku za artikuliranje problema i zajedničkih ciljeva, uspostavu dijaloga kao način da se navedeni procesi pokrenu.

 

WTA 125K Series Bol Open održat će se od 5. do 11. lipnja 2017. g. najavljeno je na današnjoj konferenciji za medije u Zagrebu. Prošlogodišnji povratak turnira nakon dugih 13 godina izazvao je zadovoljstvo domaće publike i svih ljubitelja sporta, a Bol će i drugu godinu za redom biti domaćin vrhunskom profesionalnom ženskom tenisu. U egzibicijskom meču turnira nakon 20 godina od finala Roland Garrosa Iva Majoli igrat će protiv Martine Hingis. 

„Najveće priznanje i poticaj za još kvalitetniji iskorak mi je iznimno zadovoljstvo igračica koje su prošle godine bile pune hvale za naš turnir, smještaj, hranu, terene i sam Bol koji ih je oduševio. WTA Bol Open prošle je godine za sveukupni dojam o turniru od strane službenih supervizora WTA dobio najvišu ocjenu među svim turnirima ove kategorije u svijetu. Raduje me i što velik interes za dolaskom na turnir pokazuju i naše igračice kojima je ovo i jedna od rijetkih prilika da zaigraju pred domaćom publikom. Boljani su odlično prihvatili turnir, a želja mi je da ove godine lokalna zajednica ima i veće koristi od ovog sportskog događaja. S tim ciljem donio sam odluku da cjelokupan prihod od ulaznica doniramo dobrovoljnom vatrogasnom društvu Bol za izgradnju objekta prijeko potrebnog za normalno funkcioniranje društva. Znamo svi koliko je nama u Dalmaciji važno imati što kvalitetnije opremljena vatrogasna društva radi nažalost prečeste borbe s vatrenim stihijama, posebice u ljetnim mjesecima. Nadam se kako će naš primjer potaknuti i druge da osvijestite važnost i nužnost pomaganja vatrogasnim društvima.“ – uvodno je rekao direktor turnira g. Feliks Lukas.

Jedinstven kuriozitet Bola je što centralni teren ima više sjedalica nego čitavo mjesto stanovnika.  Načelnik općine Bol, Tihomir Marinković ovom je prilikom istaknuo: „Bol se pokazao kao idealno mjesto za teniske manifestacije i u suradnji s organizatorom želja nam je da u godinama koje slijede zauzmemo čvrstu poziciju najprestižnije teniske manifestacije na Mediteranu.“

Direktor turnira g. Lukas je naglasio i značajnu ulogu Ive Majoli za uspjeh i odjek u javnosti kojeg je WTA Bol Open imao već u prvoj godini među domaćom i stranom publikom,  kao i njen velik angažman u razvoju hrvatskog ženskog tenisa općenito. Naša najbolja tenisačica u povijesti i izbornica Fed Cup reprezentacije prošle je godine u egzibicijskom meču u Bolu slavila 6:4 protiv Arantxe Sanchez Vicario:Ove godine, nakon točno 20 godina moja suparnica u egzibicijskom meču na dan finala WTA Bol Opena, 11. lipnja, bit će Martina Hingis protiv koje sam slavila u finalu Roland Garrosa 1997. godine.“ – izjavila je Iva Majoli.

Naša trenutno najbolje rangirana tenisačica Ana Konjuh također je najavila povratak u Bol. Prošle je godine zbog bolova u leđima predala polufinalni dvoboj u drugom setu Luksemburžanki Mandy Minelli koja je osvojila prvi naslov WTA turnira u Bolu (pobijedivši Slovenku Polonu Hercog u finalu sa 6:2, 6:3), te je ovom prilikom rekla: „Jako mi je žao što prošle godine zbog ozljede nisam mogla odigrati polufinalni meč do kraja, no ove godine nadam se da će me zdravlje poslužiti, osjećam se jako dobro i vjerujem da ću ove godine zaigrati u finalu Bol Opena.“

F_Lukas, A_Medvdev, A_Sanchez, I_Majoli s kcerkom, F_Lukovic_

Nagradni fond WTA 125 K Series Bol Open je 125.000 USD, a točan popis prijavljenih igračica turnira saznat ćemo polovicom svibnja. U 2017. godini ekskluzivnu licencu za održavanje WTA turnira iz 125K Serie za sada su dobili Kina, Tajland, Havaji, francuski Limoges i Bol.

WTA Bol Open jedini je WTA turnir u jugoistočnoj Europi kojim se ujedno želi naglasiti i značaj tenisa kao jednog od najcjenjenijih ženskih sportova, ali i staviti u fokus snagu žene, njenu ustrajnost i predanost u postizanju vrhunskih rezultata.

Prošlogodišnje iskustvo daje za pravo prognozirati još jedan vrhunski sportski događaj na kojemu će tenisačice iz svih dijelova svijeta pokazati odličnu igru. Također, o prošlogodišnjem players partyu na megajahti Katina pričalo se danima, kao i o nastupima međunarodnih glazbenih zvijezda, a tko će nastupiti u Bolu ove godine saznat će se u narednim mjesecima.

 

Sutivan ponovno među TOP 25 gradova na svijetu!

O Sutivanu se zadnje vrijeme sve ljepše priča…ovo malo bračko mjesto, sve više turista i domaćih gostiju prepoznaje kao sve atraktivniju oazu avanturističkog turizma i broj 1. cikloturističku destinaciju u Dalmaciji. Turistička zajednica općine Sutivan i Općina Sutivan prepoznali su potencijal adventure turizma, pokrenuli niz aktivnosti i događanja u predsezoni i posezoni. Tako je proteklog vikenda, u subotu 11.veljače u organizaciji BK Grma i Aldura sporta održan Winter bike to work day.
Winter Bike To Work Day 2017. završio je u prilogu PRVI U SVIJETU po broju prijava za ˝radna˝ mjesta, a Sutivan se ponovno našao među TOP 25 gradova na svijetu i to na 21. mjestu!

Image may contain: one or more people, sky, tree, outdoor and nature

Vjetar im puše u leđa!

Od ukupno 25 bračkih biciklističkih staza, tri ih prolazi Sutivanom. Turistička zajednica ovoga mjesta uz veliku podršku Općine Sutivan  i Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije prepoznala je važnost cikloturizma, pa je prije dvije godine projekt biciklističkih staza na ovom otoku svečano otvoren.

Image may contain: 2 people, sky and outdoor

Prošle godine su održane utrke XCM & XCP „UVATI VITAR 2016“., Kup Hrvatske, koja će od 2017. imati status utrke Svjetskog kupa, kategorije UCI C3.

13339481_1004526846269475_3794058854830845202_n

Svi biciklisti koji se od 19. do 21. svibnja odluče uhvatiti u koštac sa stotinu kilometara kružne staze sa startom i ciljem u Sutivanu i rutom kroz  Supetar, Nerežišća, Postira i Milnu, uživat će u vožnji kroz prekrasne krajolike otoka Brača.

Image may contain: 13 people, people standing and crowd

Uz Vladimira Miholjevića, najuspješnijeg hrvatskog biciklista, izbornika hrvatske reprezentacije Rio 2016. i pokretača utrke Tour of Croatia, „UVATI VITAR“ su podržali uspješnih hrvatski biciklisti poput Marina Dekovića, Đanija Simčića, Filipa Turka, Mije Radotić…

Displaying wbtwd2017 radno mjesto.PNG

BK Grma i Aldura sport zahvalili su svojim mještanima na podršci te brojnimm gostima koji proteklog vikenda bili dio ove priče.
Sve se može kad postoji dobra volja i zajedništvo.

Displaying wbtwd2017-grad.PNG

BK Grma nastavlja sa nizom novih događanja i aktivnosti. U pripremi je obilježavanje Dana planeta zemlja, edukacije za djecu Biciklom u promet, te velika proslava obilježavanja Svjetskog dana biciklista.
Više na stranicama facebooka BK Grma

Dragi Naši,
Izvještaj s našeg jugoistočnoazijskog putovanja započinjemo s njegovim krajem, s otočićima Gili. Gili su tri mala, mala otočića odmah uz Lombok, a Lombok je otok do Balija.

Tri su Gilija: Gili Trawangan, Gili Meno i Gili Air, a mi smo bili na Trawanganu. Do njega samo došli iz balineške luke Padang Bai nekim brzim brodom tipa naš katamaran samo nije katamaran nego obični brod. U Padang Baiu smo se ukrcali na nekom normalnom pristaništu, ali čim smo došli na Trawangan počela je avantura. Jer nema pristaništa, nego se brod zabije ravno u pijesak, vi priko malih skala izađete ravno u more, a lokalci onda iz ruke u ruku prebacuju kofere do plaže. Aha.

Da biste znali na koji ste Gili pristali, svako je pristanište-plaža obilježeno šarenim imenom.

Na Gilijima inače nema prometa, tj. nema vozila s motorom na unutrašnje izgaranje. Samo bicikle, električni skuteri i kočije s konjićima. Konjići su mini, veličine našega tovara, a kočijice su slatke i žute.

 

Sto godina samoće
Giliji su koraljni otoci, pjeskoviti su, i sve je pržina. Ulice nisu asfaltirane, eventualno popločane, ali ni to nije najšesnije izvedeno. Cilo nas je vrime zapravo mučilo kako nam je sve to poznato, ali nismo se mogli sjetit na što nas podsjećaju misto. A tek onda kad smo se vratili, sjetili smo se. Macondo! Mitski Macondo!


Prašina, vrućina, konjski izmet i kokoši

Ali, ne dajte se zavarat, nije sve tako bijedno. Iza ovih zidova kriju se vile i hotelčići i bungalovi.
A ovo na predzadnjoj slici se vidi džamija. Cila Indonezija je većinom muslimanska, samo su na Baliju većinom hinduisti, a Lombok je opet muslimanski, pa tako i Giliji. Ovo je nova džamija, još se gradi, što ne znači da će se paralelno sređuje i okolna infrastruktura.


Džamija je prekrasna, s ovim prozračnim minaretom djeluje čak i mediteranski.

O Gilijima i kornjačama
Giliji su u prošlosti bili nenastanjeni, eventualno bi se na njih sklonili ribari.
Onda su za vrime 2. svjetskog rata Japancima služili kao osmatračnica i zatvor, a onda su se Lombočani sjetili da bi tu mogli uzgajat kokosove palme i poslali zatvorenike s Lomboka da rade na plantaže. Plantaže su propale, ali onda su došli turisti. I ostali. I zatvorenici su ostali i sad su oni lokalno stanovništvo. “I’m an original Gili boy. Born and raised” reka nam je jedan mladac kad smo se iskrcali.

Nisu baš lokalci lipi, dosta su mali i zdepasti, a zato što su muslimani, žena se puno ni ne vidi. Možda su one lipše. Al svejedno, svi su ljubazni i srdačni i hoće pomoć i učinit.

Ali bili smo seli na kafu u jedan fini hotel i gledamo konobare, svi šesni, lipi, visoki. I pitamo mi našega konobara da odakle je. S Lomboka, govori. Aha, vidi se da niste odavde, odgovorili smo mu.

Giliji su inače poznata destinacija za ronioce, a i mi smo htili malo uživat u podmorju zato smo išli na ronilačku turu, ali onu za masku i peraje, ne onu za boce. A tako smo imali priliku i obać sva tri Gilija.

Ono što nam se ni baš svidilo na toj turi je da se baš ne poštuje priroda. I inače ni baš najčistije, mogli ste vidit na slikama ulice. Kad smo bili na Havajima (klik) na sve smo morali pazit. Ne smiš ovo, ne smiš ono, poslušaj predavanje prije nego uđeš na plažu, ne gazi na koralje, ne hrani ribice, ne uznemiravaj kornjače…

A na Gilijima kad smo doplovili do kornjača, kornjače su ležale na dnu, na nekih 5-6 metara dubine. Ležale i gledale svoja kornjačasta posla. Nisu se najnajbolje vidile jer su ipak bile malo dublje, ali opet, vide se u svojem prirodnom elementu. Ali onda bi lokalac koji nas je vodio, da ne bi mi turisti ostali zakinuti, zaroni do kornjače i povuka je za peraju gore da je mi bolje vidimo. To misto di smo bili još se zove i Rezervat kornjača, a kad tamo jadne kornjače, samo ih se gnjavi i ne da im se mira.

Kad smo se napokon okanili kornjača, došli smo i do drugog mista di su nam dali kruh da hranimo ribice. A to se ne smije, naučili smo na Havajima, jer prvo kruh nije dobar za probavu ribica, drugo tako će ribice postat agresivne i treće mogu te i ugrist jer nisu to baš ni tako sitne ribice. Nismo imali aparat što snima pod more, ali virujte nam, nisu to gavunići nego malo veće ušate.

Ali, osim toga, sve nam je bilo lipo. Koralji su lipi i šareni, ribice su lipe i šarene, kornjače su cool, a more je toplo. A i Gili Air i Gili Meno su lipi. Mislimo, vidiš jednega, vidiš sve, ali svejedno, neka smo mi i to obašli.

Ovo su Gili T (skraćeno od Trawangan, jer ko će to izgovorit) u pozadini i Gili Meno ispred. Gili T još i ima neku uzvisinu, nekih 30 m visine, a na Menu i Airu su najviše točke odašiljači za mobitele.

Inače su svugdi uz obalu na Baliju znakovi evakuacije u slučaju cunamija. A baš smo mislili da na Gilijima nema ni znakova jer se nema ni di uteć. Val bi samo proša iznad palmi i odašiljača.

Plaže i zaštita od sunca

Kad smo u Padang Baiu čekali da se ukrcamo na brod za Gilije, gledali smo turiste koji se iskrcavaju u povratku s Gilija. Svi su bili izuzetno sretni i izuzetno izgoreni. Baš izgoreni. Gledali smo ih i mislili: ma nećemo mi ovako izgorit, mi smo isto otočani, znamo mi kako sa suncem.

Ali ne, izgorili smo. Izgorili smo kako zadnja Čehinja. Džaba nam faktor 50 kojega smo mazali preko faktora 30. Koban je bi ronilački izlet jer se na barci najviše izgori, nije da nismo znali. Pridodajmo tomu bile plaže i sunce koje se odbija od bilog pijeska na dnu i dobijamo recept za reš-pečenega turista. Mi smo zapravo bili Česi i Nijemci koji misle da je dalmatinsko sunce isto kako i njihovo sunce doma. Ali ne, sto puta je jače. A gilijevsko sunce je još sto puta jače od našega.

Kad smo se vratili s Gilija, još smo jednu večer bili na Baliju. I u hotelu di smo bili su nudili razne masaže i tretmane. Vidili smo tretman aloe verom i onako crveni išli se odma naručit. Ali, nažalost, hotel je osta bez aloe vere. Sad znate koliko je to traženo. A u dućanima ni bilo ni jogurta za kupit da malo stavimo na facu, da olakšamo jadnoj koži muke. A ništa, trpili smo. Ali koža pamti, govore dermatolozi.

A opet, kako nećemo izgorit kad se na Gilijima nema što činit osim ronit, partijat i drogirat (ali to samo za mulariju 18-22) i bit na plaži. A cili otok je plaža. Tako da ćemo vas sad izgnjavit s zalascima sunca i beskrajnim horizontima i valovima.

Ali s obzirom da je nama trenutno pogled kroz punistru ovakvi, onda i nas puca žal za tropskim morima i povjetarcem u kosi.

Dakle, plaže. S onim ljuljačkama u moru.

Ovo je zapadna strana Gilija T. Nikad se nismo kupali u toplijemu moru. Koliko toplo? Kako čaj, tako je bilo toplo. Al neka, bolje da je toplo nego da je ova ledara koja trenutno vlada vanka.

Kad smo otkrili ovu dole plažu sa stablom, rekli smo, to je to. Mislimo, svejedno smo izgorili, ali koliko bi tek bili da ni bilo ovog skromnog stabalca.

Evo nas u hladu ispod stabalca. Po danu je oseka i zato ima dosta mista ispod u hladu

A ovo nisu kamenčići nego koralji. Aha. Pravi koralji. Mrtvi doduše, ali koralji. Koje onda more stotinama godina kotrlja i pretvara u pijesak.

Uh, kad smo počeli skupljat te koralje nismo mogli stat. Ovi je bili, ovo je plavi, ovi je veliki, ovi ima zanimljivi oblik… Dovukli smo cilu vrićicu doma, a bili bi i cili kufer, samo da samo mogli.

No, vratimo se na našu bajnu plažu i stabalce. Nisu svi turisti blentavi kako mi i znaju kako se zaštitit od sunca. Na primjer ove Koreanke ili Japanke, što već, koje se kupaju u haljinama i šeširima.

A onda smo tu s crvenim kapelinom vidili kasnije u điru. I dalje sva pokrivena. Opreza nikad dosta jer sunce je nemilosrdno, a koža pamti.

Evo još jedna plažna slika, najidiličnija.

A kako bismo se uvik osjećali kako da smo na plaži i ispod stabla, ovo nam je zaslon na mobitelu.

Wallaceova crta

Za kraj se vratimo na početak i naslov. OK, jasno je da smo ispod ekvatora. Ali, što je Wallaceova crta? Wallaceova crta nazvana je po znanstveniku Alfredu Russelu Wallaceu, jednom od osnivača zoografije kaže  enciklopedija.hr, a označava razmeđu između azijske i australske flore i faune. I prolazi točno između Balija i Lomboka. Istočno od te crte, tamo di smo i mi bili, već počinju na primjer kakadui i tobolčari. Ovo znači i da smo korak bliže Australiji, svojoj duhovnoj domovini (klik)!

A, iako su Bali i Lombok udaljeni samo 35 km, a to je otprilike koliko od Šolte do Visa, na njima žive drukčije ptice.

Eto, prelazimo meridijane i paralele, brišemo granice, na zadovoljstvo svoje, a nadamo se i naših čitatelja.

Tekst i fotografije: blog.dnevnik.hr/gollynbossy

Globalni plesni fenomen DanceStar World Tour koji okuplja na tisuće plesača iz cijelog svijeta stiže u Hrvatsku  od 3. – 5. ožujka 2017 u Plaza Event Centar ( ex Hypo Centar ) 

Plesna senzacija DanceStar zarazila je cijeli svijet, a uz brojne zemlje Hrvatska će i ove godine imati čast biti domaćin kvalifikacijskog turnira za veliko finale DanceStar World Dance Masters koji će se jubilarno 10-tu godinu održati u Poreču,  te ujedno i otvoriti sezonu na obali sa najvećim plesnim fenomenom koji svake godine privuče više tisuća plesača iz cijelog svijeta.

DanceStar Croatia dio je najvećeg plesnog spektakla na svijetu koji plesačima i plesnim školama omogućuje prezentaciju koreografija koje su pripremali za natjecanje pred poznatim sucima, plesnim pedagozima, a ove godine u Zagreb nam doalze : Almira Osmanović, Bill Hoatling, Jose De La Cruz, Sonja Piksering, Elvis “El Rock” Hodžić, Željko Božić i Matic Zadravec.

Samo najbolji plesači sa DanceStar World Toura 2017 imat će priliku nastupiti te pokazati svoj talent i vještinu ovog svibnja na DanceStar finalu u Poreču, a prijave i kvalifikacijski turniri i online kvalifikacije održavaju se još od 10 mjeseca 2016 godine s prvim kvalifikacijskim turnirima u Johannesburgu i Cape Townu, South Africa, a nastavlja se u Europi sve do velikog finala u Poreču.

https://www.youtube.com/watch?v=8COB7pZ7JSU

Prošle godine u svom najvećem izdanju do sada DanceStar je okupio  5000 plesača iz cijelog svijeta. Ostvareno je preko 25000 noćenja čime je sam grad Poreč dobio epitet svjetske plesne turističke destinacije. Uz vrhunsku produkciju i sudjelovanje najboljih plesnih timova iz čak 27 zemalja i impresivan sudački tim, između ostalih Justin Conte koji je radio s Paulom Abdul, Miley Cyrus i Jordin Sparks; naša  primabalerina Almira Osmanović; Igor Barberić; Leonard Jakovina; Ellen Wawrzyniak i Paul Modjadji, Dance Star je podigao i veliku medijsku prašinu. Mnoga estradna imena bila su gosti Dance Stara, a sam show vinuo je na svjetske pozornice svoje sudionike od koji neki plešu sa najvećim svjetskim glazbenim imenima.

Majstor ste pokreta i volite glazbu?  Pokažite  pred najvećim profesionalcima iz plesne industrije što znate i ne propustite kvalifikacijsko natjecanje DanceStar Croatia koji  dio najveće međunarodne plesne ture DanceStar 2017. U Zagrebu se očekuje oko 2000  natjecatelja od kojih će samo najbolji imati šansu pokazati što znaju na velikom finalu u svibnju.

Važno je napomenuti da će se u sklopu kvalifikacijskog turnira DanceStar Croatia dana 4.ožujka sa početkom u 20.00 sati održati Gala večer u Plaza Event Centru gdje će pred ispunjenim gledalištem 20 najboljih koreografija izabranih od stručnog žirija biti predstavljeno pred publikom, a 3 najbolje ocjenjene koreografije očekuju bogate novčane nagrade.  Svi zainteresirani plesni klubovi prethodno se trebaju registrirati na  prijavnom portalu na internet stranici www.dancestar.org . gdje se mogu pronaći i sve informacije o DanceStar World Tour Croatia 2017. te na Facebook stranici https://www.facebook.com/dancestar-world.

DanceStar Worl Tour održava se po pravilima i standardima vodeće Europske asocijacije za ples ESDU ( European Dance Union )  koja kao platforma obuhvaća najbolje plesne pedagoge, koreografe, plesače iz cijelog svijeta na raznim projektima.

DanceStar je s godinama prerastao u globalni fenomen. Tako će se I 24. – 28. svibnja 2017 više  tisuća najboljih plesača iz cijelog svijeta u Poreču natjecati za titulu pobjednika, što će biti dobra  uvertira za otvorenje turističke sezone u Hrvatskoj.

Ulaznice se mogu kupiti na mjestu događanja u Plaza Event centru-dnevna ulaznica iznosi 30 kn.

Arena Centar će u ritmu Samoborskog fašnika plesati u subotu 11.02. od 10 do 11 sati te u nedjelju 12.02. od 17 do 18 sati.

Zagrebački Arena centar ugostit će 11. i 12. 02. 2017. najpoznatije maske Samoborskog fašnika. Najava je to 191. izdanja jednog od najvećih i najpopularnijih fašnika u regiji, koji će se od 17. do 28.02. održati na ulicama Samobora. Puno maski, dobrog plesa i još niz zanimljivih fašničkih previranja samo su dio ovog dvodnevnog događanja i preporuka mnogima da dođu i  saznaju što je to «ludo» u Samoborskim maskama. Mamac najmlađima bit će Sraka, Princ, Sudec i Fiškal i prilika da kroz maštu pokažu svoju viziju maskiranja.

Ne može ništa proći ni bez poznatih samoborskih krafni, zato će svi mali i odrasli s maskama na glavi, zaslužiti ovu omiljenu poslasticu Samoborskog fašnika, a svi ostali dobiti priliku da kroz fotografiju budu dio ove lijepe maskirane priče. Samoborski fašnik predstavit će se svojim najpoznatijim maskama, običajima, bogatom tradicijom, ali i svim onim, što ovu manifestaciju već godinama svrstava u jedno od onih događanja u godini koje nikako ne smijete propustiti.
Predstavit će se i bogat program 191. Samoborskog fašnika, koncerti velikih glazbenih zvijezdi, dječji fašnik, Mjesni odbori i sva popratna događanja za sve željne dobrog provoda.

Baš kao i prethodnih godina ovo je odlična prilika mnogima da kroz druženje s maskiranim likovima i u Arena centru dožive radost maskiranja i na trenutak osjete sve ljepote Samoborskog fašnika. Bit će nagrada, puno iznenađenja i zato ne postoji bolja pozivnica da pokažete koliko se uspješno skrivate pod svojim fašničkim maskama.

Tekst i fotografije: PR Arena Centar

Oduvijek su ljudi nastojali pričom protumačiti svoju okolinu i sva događanja u njoj. Tako u Požegi postoji narodna predaja o fra Luki Ibrišimoviću Sokolu i njegovim suborcima na Požeškoj gori. Pouzdano znamo da je Požega oslobođena od Turaka 10. listopada 1687. godine, iako je konačno oslobođenje uslijedilo tek 29. rujna 1691. godine. Međutim, Požežani su za svoj dan Grada uzeli 12. ožujak kada su, 1688. godine, prema narodnoj legendi osujetili namjere Osmanlija da ponovno okupiraju grad.

Cijela bitka se odvijala nedaleko od grada, na Požeškoj gori, na brijegu koji je po nadimku fra Luke od naroda prozvan Sokolovac.

Požežani svake godine 12.ožujka, slave Grgurevo – dan koji za Požežane simbolizira pobjedu nad Osmanlijama, odnosno, njihovo protjerivanje iz požeškog kraja davne 1688 godine.

Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na taj konačni događaj – bitku kojom je Požega oslobođena 154-godišnje osmanlijske okupacije. Svako okupljanje u vinogradima za Grgurevo prate i priče o tom događaju.


Kao glavni motiv ove legende priča je kojom su Požežani otjerali Osmanlije iz Požege upravo svojim lukavstvom. Sakupili su se građani pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića Sokola, pucali iz malih, neubojitih, ali vrlo glasnih mužara i stvarali toliku buku da su se Turci povukli misleći da se radi o vrlo jakom neprijatelju.

Ovaj simpatičan požeški vinogradarski običaj, star koliko i povijest istjerivanja Osmanlija iz požeškog kraja, predstavlja zaštićeno kulturno dobro nematerijalne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao oblik kulturnog izričaja od osobite važnosti na požeškom prostoru.
I zato Požežani i dan danas svjedoče osobitoj vrijednosti te nematerijalne kulturne baštine i svake godine vinogradari, na 12. ožujka kada se slavi Sv. Grgura, svaki puta pucanjem iz malih topova i mužara, pjesmom i, kako su to stari Požežani rekli, dobrom hranom slave istjerivanje Turaka kroz Požešku goru sa strateški važnih brjegova koji ulaze u grad.

Dakle, već tri stoljeća vinogradari se pred Grgurevo ozbiljno pripremaju za ponavljanje bitke: popravljaju i lašte svoje mužare i topove, pripremaju naboje, isprobavaju vino, pozivaju prijatelje i spremaju dobru hranu. Nadglasavajući se pucanjem s jednog brda na drugo, bitka traje dok ima municije, tj. kako kaže jedna narodna uzrečica, dok se vino ne popije, a hrana ne pojede. Poslije toga, probijajući se kroz blatne vinogradarske puteljke i još uvijek hladnu ožujsku večer, pjesmom, vinogradari su slavili još jednu pobjedu.

Ovaj vinogradarski običaj požeških vinogradara posljednjih desetljeća prometnuo se kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH u pravu turističku atrakciju i divna je to prilika da gosti i posjetitelji grada i sami postanu dio ovog običaja.

Jeste li znali?
1. Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na konačnu bitku kojom je Požega oslobođena 150-godišnjeg turskog jarma.
2. Grgurevo je bilo zabranjeno slaviti od 1945. do početka 80-tih.
3. Jelo i piće nosilo se nekada u brdo u ruksacima. To su bili uglavnom domaći suhomesnati proizvodi, koji su trebali ugasiti glad dok se ne pripravi paprikaš ili  vinogradarski ćevap, a u novije vrijeme, pored domaćih narezaka pravi se i čobanac. Kod većih ili važnijih okupljanja nerijetko se ispeče janje ili prase, te se time Grgurevo pretvara u pravu slavonsku gozbu!
4. Pucanje iz malih topova i mužara simbolizira i evocira bitku na Sokolovcu. Vinogradi i vinogradari su ključni sudionici priče stoga jer bi svatko od njih dao izraditi top te bi top dobio prigodno ime.
5. Najčešća imena topova su Grgur, Grga, Luka ili Sokol.
6. Vinogradi na  brdima uvijek su pripadali bogatijim građanima te su gajili ovakvu tradiciju i za Grgurevo gostili svoje obitelji i prijatelje.
7.Važno obilježje Grgureva, ali i Požege uopće, je pjevanje puna srca i uživanje u jelu i pilu koliko god se može!

Najveća atrakcija ove manifestacije je njeno obilježavanje svečanim mimohodom povijesnih postrojbi i društava uz pucanje iz mužara i topova.  Svake godine u jednom od najljepših baroknih gradova Hrvatske, održava se svečani mimohod i smotra povijesnih postrojbi iz Hrvatske i drugih zemalja, koji na taj način daju svoj tradicijski prilog bogatoj povijesnoj baštini Požege. Smotra postrojbi održava se na Trgu Sv.Terezije ispred katedrale i spomenika fra Luke Ibrišimovića.


I tako pucnjevima iz malih topova, kubura i drugih povijesnih oružja na barutu, slavi se  sjećanje na tog  velikog borca protiv Turaka – fra Luke Ibrišimovića. Slavlje se nastavlja u vinogradima iznad Požege, na Požeškoj gori uživajući u sjajnoj kapljici dok ne isuši svaki podrum.

Sokolovac

Budite dio požeške priče u kojoj se svake godine oživljava uzbudljiva prošlost i gdje se uz slavnu tradiciju, nastavlja slaviti život, prijateljstvo, gostoljubivost kao i uživanje u vrsnoj kapljici ili još boljem zalogaju. Naše manifestacije se održavaju tokom cijele godine, i osim uživanja u jelu i našim nagrađivanim vinima, nudimo vam priliku da kroz oživljavanje starih običaja, naučite ponešto o prošlosti i povijesti čarobne požeške kotline.
Dobro došli u Požeško – slavonski kraj!

Turistička zajednica Požeško – slavonske županije

Turistička zajednica grada Požege

Facebook

promo

Kratak, ali nikako malen, roman “Svila”, talijanskog pisca Alessandra Bariccoa jedna je od onih priča koje vam se zauvijek usjeku u pamćenje, a lako vam mogu i promijeniti život, znate li čitati. Glavni lik, Hervé Joncour, iz svojeg malog mjesta u južnoj Francuskoj, odlazi na putovanje u potrazi za dudovim svilcima, a to je putovanje veliko za 19. stoljeće, veliko kao čitav jedan život.

Autor o svojoj priči kaže: “Ovo nije roman. Nije niti pripovijetka. To je priča. Započinje s čovjekom koji obilazi svijet, a završava smirujućim jezerom za vjetrovita dana. Čovjek se zove Hervé Joncour. Ime jezera nije poznato. Moglo bi se reći da je to ljubavna priča. No, da je samo to, ne bi bila ni vrijedna pripovijedanja. Postoje tu i želje, i boli, za koje savršeno znaš što su, ali nemaš pravih riječi da ih iskažeš. A opet, nije ljubav.
(Drevni je to običaj. Kada ti ponestane riječi da nešto imenuješ iskažeš, koristiš priče. I djeluje. Već stoljećima.) Svaka priča ima svoju muziku.
Ova posjeduje bijelu muziku.
Važno je to napomenuti, jer bijela je muzika čudna vrst muzike što ponekad zbunjuje: svira se polako, pleše se sporo. Kada se dobro svira, to je kao da čuješ zvuk tišine, a one koji je božanski plešu, promatraš li ih, doimaju se nepomičnima. Ta bijela muzika, to je nešto prokleto teško. Nemam više bogzna što za dodati. Možda tek pojasniti da se priča odvija u devetnaestom stoljeću: samo zato da niko ne bi očekivao avione i psihoanalitičare. Nema ih. Možda drugi put.”

A znate li tko su Ganozza i Mariotto? Naravno da znate, Ganozza i Mariotto su glavni likovi tridesettreće pripovijetke u zbirci potpisanoj pseudonimom Masuccio Salernitano iz 1476. godine. Autor, pravim imenom Tommaso Guardati, napisao je priču o nesretnim ljubavnicima iz Siene, a oko stotinu godina kasnije ju je obradio Arthur Brooke napisavši poemu naziva “Tragična historija Romea i Julije”. Upravo je ta poema poslužila Williamu Shakespeareu za stvaranje tragedije “Romeo i Julija”, vjerojatno najpoznatije ljubavne priče svih vremena.

“Kad sam ušao u predsoblje, vladao je u njemu već polumrak sa kojim se nemoćno borio jedini prozor, još crven od večernjeg neba. Na podu je ležao moj prtljag već spremljen za put. Među koferima sa glavom na najvećem od njih, sa licem okrenutim ka zemlji, ležala je Jelena.“

Ne treba posezati u biografiju Ive Andrića da bi se otkrilo tko je Jelena; dovoljno je pročitati priču “Jelena, žena koje nema” da bismo saznali da je svatko od nas imao nekad neku svoju Jelenu, nedosegnutu, čekanu, nepoznatu i sveprisutnu kao što samo čežnja sveprisutna može biti.

Ma kako završila, svaka je ljubavna priča sretna već i samo zato što je ljubavna.

Antikvarijat Studio nastavlja svoje tradicionalno darivanje, pa i za ovo Valentinovo možete nabaviti omiljene naslove umanjene za 20%. Posjetite nas u Masarykovoj 20 u Zagrebu, te na internetu: www.antikvarijat-studio.hr i www.facebook.com/AntikvarijatStudio/

Dobrodošli!

Pregledajte neke naslove koji su na valentinovskom sniženju u Antikvarijatu Studio, inspirirajte se najljepšim stvarima u životu: Ljubavi i knjigom! 

Online narudžbe: antikvarijat-studio.hr

Facebook

Kontakt

 

Promo

Turistička zajednica grada Osijeka je uz teniski turnir Davis Cup koji se održao u dvorani Gradski vrt od 3. do 5. veljače, pripremila prezentaciju tradicionalnih proizvoda Slavonije i Baranje u suradnji s lokalnim proizvođačima i ugostiteljima. Na štandovima postavljenima u predvorju dvorane prezentirali su se suveniri i rukotvorine (suvenirnica “Kod Katedrale”), domaća slavonska rakija (Rakije “Đanić”), domaći sokovi od aronije (OPG Šmider), slavonski kulen i baranjska paprika.

U suradnji s caffe barom „Davos“ posjetitelje je oduševila „španjolsko-slavonska“ Sangrija pojačana domaćim crnim vinom i rakijom šljivovicom, dok je restoran “Bischof” ponudio slatku „Originalnu osječku knedlu“. Španjolskim je turistima knedla sa šljivama bila posebno zanimljiva, čak pomalo „egzotična“.

Na info pultu TZ Osijek bili su izloženi promotivni materijali Osijeka, Slavonije i Baranje te Hrvatske na Hrvatskom, Engleskom, Španjolskom, Mađarskom i Njemačkom jeziku. Sve zainteresirane posjetitelje o turističkim značajkama grada i okolice upoznao je g. Danijel Martin Kukučka, turistički vodič za Španjolski jezik ujedno Španjolsko-Hrvatskog porijekla. Turistička zajednica Osječko-baranjske županije paralelno je organizirala turistički obilazak za španjolske novinare s turističkim vodičem Igorom Majdišem i obrtom Putovanja Slavonijom.

Svim zainteresiranim posjetiteljima ponuđen je i razgled grada na Španjolskom jeziku u nedjelju 05. veljače 2017.. Polazak u šetnju gradom bio je u 11:00 sati (zbog „Knedl Sata“ petkom u 11) ispred konkatedrale Sv. Petra i Pavla, a tura gradom nastavila se do Trga Sv. Trojstva u Tvrđi.

Ono što se gostima iz Španjolske posebno svidjelo je naša zanimljiva gastronomija, a oduševila ih je iskrena Slavonska gostoljubivost te vatreno navijanje za naše tenisače u Gradskom vrtu koji su iako u oslabljenom sastavu zamalo pobijedili favoriziranu Španjolsku.

Sigurni smo da će se oduševljeni Španjolci ponovno vratiti u Grad na Dravi, jedino možda u toplije doba godine, kako su sami izjavili!

Fotografije i tekst preuzeti sa stranice Turističke zajednice grada Osijeka.

Ime Voncimer – tipičan zagrebački sleng

Njemačka riječ Wohnzimmer znači “dnevni boravak”, “velika dnevna soba”. U Zagrebu se ova riječ piše kako se i izgovara – Voncimer.

Voditelji restorana – ljubav prema Hrvatskoj iznjedrila restoran u srcu Zagreba

Tetiana i Andrij, mladi bračni par iz Ukrajine su istaknuli kako su oni u Ukrajini imali dobro uhodani biznis, ali su se prilikom ljetovanja na Mljetu zaljubili u Hrvatsku i odlučili se preseliti u našu zemlju. Odluku o preseljenju nisu dugo donosili, pa su se tako preselili u ožujku 2016. godine, no prije toga su se godinu dana pripremali kako bi u Hrvatskoj otvorili kvalitetan restoran. Pohađali su kulinarski institut u Sisku te kulinarsku akademiju u Italiju te su oboje radili kao pomoćni kuhari u restoranu s Michelinovom zvijezdom u Italiji.

Kuhinja

Koncept restorana Voncimer je moderna svjetska kuhinja. Restoran se nalazi u sklopu multikulturalnog kozmopolitskog prostora ORIS Kuće arhitekture u kojem se svaki tjedan održavaju međunarodne izložbe i razni eventi.

Dok je galerija  mjesto za otkrivanje moderne svjetske umjetnosti, u restoranu se možete upoznati s modernom svjetskom kuhinjom.

Najbolji hrvatski proizvodi  u jelima iz Francuske i Ukrajine, Italije i Maroka, Engleske i azijskih zemalja.

Tetiana: “Naša hrana je totalno drugačija. Imamo drukčiji pogled na kombinaciju proizvoda, pa su to neočekivani, ali razumljivi okusi za hrvatske goste, jer smo svi Slaveni te stoga imamo slične tradicije i gastronomske okuse. Naša posebnost je to što smo Ukrajinci. No, nismo samo Ukrajinci. Mnogo smo putovali. Neko vrijeme živjeli smo u Italiji i radili u restoranu s Michelinovom zvijezdom. Sada živimo u Hrvatskoj. Sami sebe vidimo kao građane svijeta, pa smo zato i otvorili restoran svjetske kuhinje”.

Chef

Za koncept moderne svjetske kuhinje u restoranu Voncimer pobrinuo se chef Kostiantyn Lukianenko koji ima 15-godišnje  iskustvo u kreiranju jela različitih svjetskih kuhinja te vam nudi sofisticirane okuse dobivene iz jednostavnih namirnica.

On je isto Ukrajinac, ali je ujedno pravi građanin svijeta. Radio je i živio u Italiji u Toscani, Poljskoj, Ukrajini i Rusiji. Lukianenko ima 15-godišnje iskustvo u kreiranju jela različitih svjetskih kuhinja te nudi sofisticirane okuse dobivene iz jednostavnih namirnica. Svoj kulinarski stil počeo je stvarati onog trenutka kada je shvatio da je osnovna ideja svakog jela ravnoteža. I to ravnoteža između slanog, slatkog, kiselog i gorkog. Lukianenko voli eksperimentirati sa začinima, kombinirati ih te dobivati nove okuse. U jelima koje spravlja u restoranu Voncimer, Lukianenko koristi Ras el Hanout tj. marokansku mješavinu začina koju ujedno sam radi. Od ostalih začina upotrebljava cimet, kumin, zvjezdasti anis, klinčić, ružičasti papar, timijan i ružmarin, đumbir i čili papričicu.

Pića
Su također skupili iz cijeloga svijeta. Njihovi digestivi (madeira, sherry, armagnac, bourbon, rum…) pratit će vas na putovanju po svjetskoj kuhinji.
Vina
Jedno ugodno ALI: u njihovoj kratkoj modernoj vinskoj karti zastupljena su pretežno hrvatska vina. Jer Hrvatska proizvodi zaista dobra vina. U Voncimeru s ponosom ističu da vam mogu ponuditi najinteresantnija od njih.

Tekst i fotografije: Restoran Voncimer

Facebook stranica

Grad Venecija ima nešto malo manje od 60.000 stanovnika, a godišnje ga posjeti gotovo dvadeset milijuna turista.
Zlobnici se pitaju kako je moguće da jedan vremešni grad sa svojim nemirisnim kanalima, skupom ponudom hrane, doseže tako impresivne brojke posjetitelja? Stanovnici Venecije, ojađeni prekomjernom navalom turista, sve se više iseljavaju, a ujedno različitim performansima ukazuju na problem nedostatka radnih mjesta van turističkog sektora koji uzrokuje iseljavanje u unutrašnjost Italije.

gr
Foto: wallpapermagazine.net

Unatoč svim tim problemima, Venecija i dalje nudi posjetiteljima raskoš svoje dekadentne ljepote koja šapće iz starih palača brojne priče o životu slavnih kako stanovnika tako i brojnih slavnih posjetitelja.
Maleno ribarsko naselje, otočić Burano, (udaljen 45 min vožnje od Venecije), pretvoreno je također u meku turista iz cijelog svijeta koje sa svojih 3000 stanovnika ugošćava brojne venecijanske posjetitelje. Osim živopisnog kolorita svojih ribarskih kućica nudi brojne galerije, prodavaonice čipke, predivne restorančiće – dakle i on servira isključivo tradiciju kao glavnu atrakciju svoje turističke ponude.

pragFoto: wallpaperfast.com

Ako se maknemo od Venecije i odemo u Prag, šarmantnu češku prijestolnicu koja živi turizam 24/7 dok je češki godišnji prihod od turizma također ekspandirao zahvaljujući Pragu, jasno nam je  da zemlje koje mora uopće nemaju, također vrlo solidno zarađuju i prihoduju novac od te grane. Zahvaljujući dobro razrađenom konceptu turizma koji je zadnja dva desetljeća u Pragu doslovno eksplodirao, zbog brojnih turista, napose iz Amerike koji su otkrili romantičnu češku prijestolnicu u srcu Europe u kojoj život pulsira i dan i noć ne bi li gostima omogućio jedinstven doživljaj Europe.


NAŠI ADUTI – BESPRIJEKORNA LJEPOTA PRIRODE I SLAVNA TRADICIJA


otok Proizd, foto www.proizd.net

Nećemo zapomagati nad svim resursima koji se ne koriste dovoljno kod nas, već ćemo se pobrojati nekoliko izvrsnih atrakcija naše zemlje koje su davno postale mamac turista iz cijelog svijeta, kao i neke atraktivne turističke potencijale našeg kontinenta.

Split i Splitsko – dalmatinska županija

Split se zadnjih nekoliko godina razvija u punokrvni turistički grad, grad koji ne statira na svojim spomenicima baštine (a koji su impresivni čak i u svjetskim okvirima), već ih aktivno predstavlja turistima i trudi se brojnim atraktivnim manifestacijama servirati što više svoje tradicije posjetiteljima uz obogaćivanje popratne ponude.
A kako svaki trud kad tad urodi plodovima, tako je i Split povećao značajno svoje turističke prihode u posljednjih nekoliko godina.

DSC_0794Foto: Tz grada Splita

Dalmatinsko zaleđe

Foto: Dalmatia Explorer, Peručko jezero

jezero_1

Pored Hrvatskog Zagorja, dalmatinska  Zagora je jedan od najvećih skrivenih dragulja lijepe naše u kojem ćemo uživati sve dok ga stranci ne otkriju. Dok bajkovito Zagorje zasluženo već dobiva pažnju stranih posjetitelja, mistična Dalmatinska Zagora  na najboljem je putu da i ona postane naše turističko blago. Jednostavno  morate posjetiti ove predjele i provesti u njima barem 2 dana da se uvjerite u činjenicu koliko je naša zemlja još čista i bogata raskošnim a neotkrivenim potencijalima.


Foto: TZ Imotski

Zamislite samo kako bi stranci  vješto eksploatirali podatak da u susjedstvu njihovih gradova postoje oaze na niti 45 min vožnje  u kojima se doslovno  može piti  iz smaragdnih izvora, da se na djevičanskim planinskim obroncima može udahnuti najčistiji zrak u ovom dijelu Europe s spektakularnim pogledom na pučinu i otoke srednje Dalmacije, da se bicikl može voziti satima bez prometnog kolapsa, i da se može pojesti organska domaća hrana proizvedena iz vrtova i domaćinstava ovog kraja u brojnim domaćim konobama.
Da se djeca mogu sigurno i nesmetano igrati gdje god žele.

Hrvatsko Zagorje

2 Branka MašićFoto: Tz Krapinsko – zagorske županije, Branka Mašić

O Zagorju smo dosta pisali, no i dalje nema  dostatnog fonda riječi kojima se može dočarati ljepota zagorskih brega i stotinu pedeset nijansi zelenila na zagorskim vinogradima i livadama.

gal-sl3_800x532 Klet Kozjak Zagorjefoto: Klet Kozjak

No jedan od aduta ove ljupke regije su i manifestacije koje se često organiziraju u ovom kraju i privlače sve veći broj posjetitelja a mi ćemo istaknuti jednu od najatraktivnijih Seljačku bunu.

Bitka_kod_Stubice_(70_of_258)

Sisak i okolica

Posjetite li primjerice Sisak, dočekat će vas ljupki grad obrubljen gustom šumom na čijem obodu vas smireno dočekuje veličanstveni Stari grad, koji svakog stanovnika dočeka dobrodošlicom vrijedne povijesne baštine, u neodoljivom kolopletu čudesne prirode. Kao i ukusne gastronomije.

Imanje Stara Lonja, arhiv uredništva

Požeško-slavonski kraj

I ovaj kraj se trudi premda daleko od mora i pučine, pozicionirati na mapi hrvatskih atrakcija svojom prvenstveno sjajnom gastronomijom i svjetski poznatim vinima.


Požega, foto: Tz grada Požege

Slavonske atrakcije su također polako ali sigurno već postale prepoznatljive, a priroda ove županije doslovno mami na otkaz s posla i preseljenje u neko od planinarskih domova s pogledom na planinu Papuk i požeško – slavonsku ravnicu.
Manifestacija Grgurevo i Vincelovo koje u prvi plan nude slavnu tradiciju, također su izvrstan način kako doprijeti do većeg broja potencijalnih posjetitelja.

IMG_2809
foto: TZ Požeško – slavonske županije

Vinkovci – Vukovarsko – srijemska županija


foto: TZ grad Vinkovci

Jeste znali da su naši Vinkovci najstariji grad u Europi? Ili da je tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja 23.12.2012, u Vinkovcima pronađena ostava s izrazito vrijednim srebrnim posuđem koje se prema prvim pokazateljima datiraju na doba kasne Antike. Vinkovci su prema svim nalazima, najstariji europski grad  odnosno najstarije urbano naselje u kojem se u kontinuitetu živi više od 8300 godina. Nije li to sjajna priča za sve posjetitelje i turiste koji su u potrazi za starinama, arheološkim bogatstvima i drevnim pričama?

Zagrebačka županija

foto: Mario Žilec

Carstvo izletničkog odmora, vinskih staza, seoskih domaćinstava, aktivnog odmora i brojnih manifestacija te napose prekrasne prirode već dugi niz godina se ne oslanja samo na svoje prirodne resurse već raznim manifestacijama (preko 300 godišnje) svojim stanovnicima i posjetiteljima pruža uvid u bogatstvo svoje prošlosti, kulture i tradicije. Martinje, Vincekovo,Samoborski Fašnik, neke su od brojnih manifestacija Zagrebačke županije.

0.Naslovna-slikaFoto: TZ Zagrebačke županije, M. Vrdoljak

Bjelovarsko bilogorski kraj

Još jedna županija krije u svojim zelenim njedrima brojne adute. Jeste znali da je grad Daruvar bio iznimno važno naselje još u rimsko doba zahvaljujući izvorima tople vode. Bogati turistički potencijal ove naše destinacije čine brojne crkve, muzeji, srednjovjekovni burgovi (Garićgrad i drugi) te drugi kulturno-povijesni spomenici, kao i šumovite gore, brojne rijeke i ribnjaci.


foto: TZ  grada Daruvara

Bogata gastronomska ponuda uključuje specijalitete češke i talijanske kuhinje, kvalitetna vina (daruvarski rizling) i domaće pivo (Staročeško). A Daruvarska i Bilogorska vinska cesta utažit će žeđ vinoljupcima, dok će najmlađe kao i nas stariju djecu, doslovno oboriti s nogu Seoski turizam Salaj.

imagehome4Foto: bozicnabajka.com, Imanje Salaj

Prirodoljupci će posjetiti i Vilu Bilogore, još jedan turističko ruralni biser ove županije.


foto: Vila Bilogore, Bjelovarsko – bilogorska županija

Hrvatskablistava škrinja stoljetnih blaga u svakom svojem kutku bi tako  imala štošta otkriti zainteresiranom gostu. Ista ta zemlja zaslužuje da je svi njeni stanovnici ponosno predstave svijetu učeći o njoj, educirajući se o svim prednostima i bogatstvu koje nam nudi.

PENTAX ImagePapuk, foto TZ Požeško – slavonske županije

Informirani i ponosan stanovnik svoje zemlje, njen je najbolji turistički promotor. Ne budimo stoga malodušni jer ostati u ovoj zemlji i pokazati je dostojno svijetu u njenoj ljepoti i raznolikosti, zahtijeva ponekad veću hrabrost nego umorno dići ruke i jednostavno otići. Nemojmo to zaboraviti, posebice u ovim bremenitim vremenima dok nas bombardiraju sa svih strana neplaćenim oglasima o prednostima života vani. Hrvatska je jednostavno puna ljepote čak i u svojim najtežim mijenama.

I mi je volimo  takvu. 

Omiš - Ac
Omiš, foto: www.dalmatia.hr

Ponekad sretnu, često nesretnu, ponekad izgubljenu ali uvijek beskrajno lijepu.
Pronađite i vi vaš kutak odmora baš u Lijepoj našoj, jer nema mjesta na svijetu koji može nadomjestiti dom.

foto: TZ Bol

A Hrvatska je naš dom.

 

fotografije: arhiv turističkih zajednica, naslovna foto TZ Bol foto Zagrebačke županije M. Žilec, M.Vrdoljak

Tekst: Anita Žuvela Hitrec