Iako su mnogi pučki uskrsni običaji uglavnom pretkršćanskog podrijetla, oni su ipak kršćanski u svojoj interpretaciji. Riječ je o svojevrsnoj simbiozi vjerskih i profanih mitova pod zaštitom Crkve. Običaj čišćenja, bojenja, bijeljenja kuće vapnom, pranja posuđa pepelom za Uskrs imao je simboliku čišćenja duše, ali i tijela i doma. Gotovo svi uskrsni običaji vezani su uz pogane proljetne svetkovine, a s vremenom ih je, ne imajući izbora, prigrlila i sama Crkva.
Najočitiji i najukorjenjeniji hrvatski uskrsni običaj bojenje je jaje za Uskrs. Jaje je simbol ponovnog rađanja, obnove prirode, posebice ono sa zametkom od kojeg nastaje svijet. Mišljenje da je svijet nastao iz jajeta, ab ovo, zajedničko je mnogim religijama kroz povijest.
U kršćanstvu je jaje bilo simbol novoga i vječnoga života što ga je Isus omogućio uskrsnućem. Iako nema spoznaje o tome otkad se uskrsna jaja boje i ukrašavaju, Hrvati su taj običaj, čini se, imali i prije pokrštavanja.
U svim razdobljima jaja su se u povodu Uskrsa ukrašavala, bojila su se prirodnim bojama od trava, cvijeća i kore drveta. U 19. stoljeću su se počele kupovati i umjetne boje.
Na sam Uskrs, prema običaju, bila je popularna igra lupanja jajeta o jaje, što su posebno činila djeca. Prvi pisani podaci o tome da se djeca „igraju“ jajima datira iz Zagreba s početka 14. stoljeća. Dijete čije je jaje „mekše“, odnosno čija bi ljuska bila polupana, moralo ga je dati drugome.
Osim što je služilo za igru, jaje je bilo znak obveze, prijateljstva, ljubavi i pomirenja. Zaljubljeni parovi u nekim hrvatskim krajevima, bez obzira na to što to nije bilo uobičajeno, ponekad su razmjenjivali uskrsna jaja: „Ovo jaje, snijela koka da daruje cura momka.“
Veliki petak, koji je vezan za Isusovu muku i stradanje, odnosno Isusovu krv koja je prolivena, ima veze s vinom. Prema vjerovanju na hrvatskome jugu, vino se na veliki Petak „pritvara u krv“. U Dalmaciji, Lici, Hercegovini na Veliki petak se kaže „koliko se vina popije, toliko krvi u žila navrije“.
Za posebne, „velike dane“, od Velikog četvrtka do Velike subote, tri dana crkvena zvona ne zvone. Ruralna Hrvatska u prošlosti je izbjegavala oranje i kopanje tri dana jer je takav običaj „od starine“ dok je „Isusovo telo v zemli“. Seljaci su utišavali i zvona na stoci. U nekim mjestima u Dalmaciji stoka tri dana nije išla na ispašu zbog zabrane gaženja zemlje te je čak postojala zabrana o podizanju kamena sa zemlje.
Običaj blagoslova jela na Veliku subotu, koji se mijenjao u vremenu, ostao je do danas. U košarici se na blagoslov nosio kruh, vino, janjetina, ptičje meso, šunka, jaja, mliječni proizvodi, sir, maslac, mlijeko, sol, luk, dakle, sve ono što se u vrijeme korizme nije smjelo jesti.
Uskrsni doručak imao je i ima u Hrvata veliko značenje. A mrvice od kruha i peciva i ljuske od jaja nakon doručka nikad se nisu bacale. Ostaci su se spaljivali ili čuvali kao lijek. Ljuska od blagoslovljenih jaja imala je, prema vjerovanju, ljekovita svojstva. Stavljala se u vodu kojom se član obitelji mogao umiti, što se smatralo svojevrsnom prevencijom od bolesti.
U prošlosti je na Veliku subotu, nakon pjevanja Glorije i zvonjave, u mnogim hrvatskih krajevima bio običaj svečanog umivanja, baš kao i na Cvjetnicu. I u pretkršćanskim i nekršćanskim civilizacijama voda je značila simbol očišćenja. Voda je imala ulogu čišćenja „tijela i duše čovječje“. U vodu se često stavljaju latice raznog mirisnog cvijeća, kao i ostalo aromatično bilje. Cvijeće se ujedno koristilo i za izradu raznih aranžmana kojima su se ukrašavale kuće i okućnice.
Uskrsno vrijeme nije, dakle, samo blagdan kojim obilježavamo smrt i uskrsnuće Isusa Krista, već je to i blagdan kojim iskazujemo poštovanje prema prirodi i njegujemo hrvatsku kulturnu tradiciju. Ukoliko biste htjeli naučiti još ponešto o uskrsnim običajima, ili vam nedostaje ideja za blagdanske poslastice svečani uskrsni ručak, ne znate kako ukrasiti vaš dom cvijećem ili možda voćem… tu smo za vas sa pregršt zanimljivih knjiga koje će vas zasigurno inspirirati da što kvalitetnije i kreativnije provedete Uskrs u okružju svojih najmilijih.
Posjetite nas u našoj trgovini u Masarykovoj 20.
Sretan Uskrs želi vam ekipa antikvarijata Studio
Online narudžbe: antikvarijat-studio.hr
Slovenski predstavnici, ispred kojih su se sudionicima obratili Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u Hrvatskoj, Jakob Štunf iz Veleposlanstva Republike Slovenije, Peter Misja, gradonačelnik Podčetrtka i predsjednik Turistične zveze Slovenije te Livija Kovač Konstantinovič iz STO (Slovenska turistična organizacija ), nisu skrivali zadovoljstvo prilikom da istaknu sjajne turističke rezultate koje je Slovenija ostvarila u prošloj godini kada je proglašena prvom zelenom zemljom na svijetu, a njen glavni grad – Ljubljana je ponijela titulu „Zelena prijestolnica Europe“.
Jedanaesti Dani istarskih šparuga tijekom ožujka, travnja i svibnja omogućit će istinskim „šparogurmanima“ uživanje u maštovitim, ukusnim i mirisnim delicijama spravljenim na bazi istarske samonikle šparoge, od najpoznatijih fritaje, juha, domaćih tjestenina i rižota, preko vještih kombinacija s mesom i ribom do slasnih deserta.
Šparoga je jedna od najcjenjenijih samoniklih kultura koje uspijevaju na području Istre, a bere se od sredine ožujka do konca travnja. Raste na teže dostupnim mjestima, često u zaklonu bodljikavog grmlja, pa su preduvjeti za njeno branje oko sokolovo, čelična volja i spremnost na pokoju ogrebotinu.
Divlje šparoge sadrže svu punoću gorkastog okusa pa će sljubljene uz svježe autohtone istarske namirnice izazvati pravu eksploziju aroma za znalačko nepce.Hrana, lijek, afrodizijak… Ne čudi što smo ovoj namirnici posvetili čitavu manifestaciju.