This post is also available in: English
Tradicija vinarstva i vinogradarstva na otoku Hvaru seže do antičkih vremena. U IV stoljeću pr.K. Grci s otoka Parosa osnovali su svoju koloniju Pharos na području današnjeg Starog Grada. Iz svoje pradomovine donijeli su kulturu vinove loze. O značenju vinove loze i vina za stare Grke govore nam metalni novčići koji su se kovali u Pharosu i Issi (današnji Vis), a koji su prikazivali grozd s lišćem vinove loze s jedne, a pehar za vino (kantharos) s druge strane. Dolaskom Rimljana 219. pr.K. širi se uzgoj vinove loze. U ruševinama rimskih villa rustica mogu se pronaći ostaci vinskih presa. Hvarski statut iz 1331. godine zabranjivao je uvoz vina na teritorij hvarske komune, osim ako je bila nerodna godina.
Sredinom XIX stoljeća lug (oidium),filoksera i peronospora uništili su vinograde u Francuskoj i Italiji što je dovelo do velike potražnje za dalmatinskim vinima koja su se isticala bojom, većom količinom alkohola i aromom. Tada na Hvaru, kao i ostalim dijelovima Dalmacije, vinogradari počinju sjeći masline, smokve i rogače a sade vinovu lozu, i to isključivo crne sorte.
Početkom 1892. Austrija i Italija potpisuju trgovački sporazum koji omogućuje uvoz jeftinih talijanskih vina na tržištu Austro-Ugarske i time uzrokuje krizu dalmatinskog vinogradarstva. Samo dvije godine kasnije u Dalmaciji se pojavljuje filoksera koja na Hvar stiže 1909. godine. Kriza u vinogradarstvu prisiljava mnoge težake na odlazak u Novi svijet u potrazi za poslom. U tim zemljama mnogi Hvarani su bili pioniri vinogradarstva. Obnovu vinograda onemogućilo je i izbivanje Prvog svjetskog rata.
Pojava privatnih proizvođača vina krajem 1980-ih uvodi novu perspektivu u proizvodnju otočkih vina. Za razliku od kvantitete kojoj se težilo tijekom za vrijeme socijalizma, privatni proizvođači naglasak su stavili na kvalitetu vina. Da su u tome uspješni potvrđuju mnogobrojne nagrade koje dobijaju na međunarodnim natjecanjima vinara.
Ako Vas put ponese do otoka Hvara ne propustite kušati neka od ovih vina:
Bogdanuša je autohtona vinska sorta s otoka Hvara. Jedno je od najboljih bijelih dalmatinskih vina sa 11-12,5 % alkohola, svijetložute boje, lagano kiselkasta i blagog mirisa. Najviše je ima u okolici Vrboske.
Parč se od davnine sadio u istočnom dijelu otoka Hvara. Odlikuje se mirisom po muškatu i zlatnožutom bojom te ima oko 12 % alkohola.
Plavac mali najpoznatija je dalmatinska sorta vina a najkvalitetnija vina ove crne sorte dolaze s južnih obronaka otoka Hvara. Tamnocrvene je boje, raskošnog bukea i izražene arome plavca te 13-14,5 % alkohola. Ovo vino je vrhunac hvarskog vinarstva.
Foto i tekst: Siniša Mikulčić Matković – Secret Hvar travel agency
http://www.secrethvar.com/
This post is also available in: English
