Ponos Sinja i Cetinske krajine, viteška igra Sinjska alka, ustanovljena je kao spomen na pobjedu Sinjana nad Osmanlijama 1715. godine i u zahvalu Čudotvornoj Gospi Sinjskoj koja je prema predaji spasila Sinj i njegove branitelje.
Od tada se, u gotovo neprekinutom kontinuitetu, održava do danas prema Statutu Alke, strogom pravilniku koji osigurava autentičnost i potanko govori o njezinu nastanku, svrsi i pravilima, a na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva uvrštena je 2010. godine.
Alka prelazi granice Hrvatske i otiskuje se na putovanje prema jednom od najvećih i najljepših europskih gradova
Viteško alkarsko društvo najstarija je institucija koja skrbi o ovoj neprocjenjivoj baštini. U sklopu šireg predstavljanja Alke u svijetu nizom projekata, pred ostvarenjem je i znakovito gostovanje viteške igre u Beču. U burnoj višestoljetnoj povijesti Alka je nepokolebljivo nadživjela kraljevine, države i vladare. Povijesne veze Alke s glavnim gradom Republike Austrije vjekovite su još od vremena kada je Beč bio glavni grad nekadašnje zajedničke države u kojoj su vladari iz habsburške kuće bili i vladari hrvatskih zemalja. Oni su tijekom austrijske vladavine Dalmacijom, od kraja 18. stoljeća do 1918., prepoznali važnost ovog tradicionalnog natjecanja te bili i osobni pokrovitelji Sinjske alke, a redovna svakogodišnja Alka trčala se upravo na rođendan vladara. Napokon, godine 1908. alkarska povorka sudjelovala je i u svečanom mimohodu (Festzug) u Beču u čast 60 godina carske vladavine Franje Josipa I. te je kao dio skupine iz Dalmacije bila jako zapažena među Bečanima i njihovim gostima, što je vidljivo po tadašnjima novinskim i drugim zapisima.
Danas, kad je Alka i hrvatska, ali i svjetska baština, osobitim naporima Hrvata u Beču i suradnjom s Viteškim alkarskim društvom, osmišljen je koncept predstavljanja Alke u gradu na lijepom plavom Dunavu, kao i u Badenu, što će zasigurno ojačati veze domovinske i iseljene Hrvatske.
Susret će otvoriti vrata i predstavljanju kulturno-umjetničkoga bogatstva i turističkih potencijala Splitsko-dalmatinske županije sudjelovanjem brojnih kulturno-umjetničkih društava te ponudom hrvatskih gastronomskih specijaliteta i vina, osobito okusa Cetinske krajine: neizostavnih sinjskih arambašića, slasnih uštipaka, burom dozrelog pršuta i unikatnog sira iz mišine, spravljenog po recepturi starih Ilira.
Lijepa Naša se, osim nizom prirodnih i gastronomskih čarolija, može pohvaliti i zavidnom zbirkom nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva – po zastupljenosti prva u Europi, a treća u svijetu!
Nematerijalna baština obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja – jezik, usmenu književnost, glazbu, ples, igre, mitologiju, obrede, običaje i tradicijske obrte, ali i žive zajednice u kojima se ti oblici pažljivo njeguju. Cetinska krajina predstavit će se svojim nemjerljivim bogatstvom drevnih umijeća: izrade tradicijskog lončarstva ručnog kola iz Potravlja, lula iz Zelova, izrade cetinske lađe kod Otoka, tradicionalne obuće i odjeće, tkanja na tkalačkom stanu, izrade košara od šiblja, prezentacije lokalne gastronomske i enološke ponude uz vrhunske stručnjake i članove brojnih kulturno-umjetničkih društava, Klape Sinj, Gradske glazbe Sinj te lokalnih glazbenika.
Ojkavica je karakteristično pjevanje posebnom tehnikom s mnogo melodijskih ukrasa i potresanja na slog „oj“ koji može biti na početku, u sredini ili na kraju pjesme. Dvojica ili više pjevača pjevaju u više slojeva, snažno i glasno, a tekstovi su u pravilu vrlo slikoviti i jedinstveni. Rasprostranjena je u cijeloj Dalmatinskoj zagori, a u Sinju joj je tradicionalni naziv rera. Na UNESCO-ovoj listi je također od 2010. godine. I dalje se prenosi s generacije na generaciju ustrajnošću kulturno-umjetničkih društava i folklornih skupina. Svojim naporima od zaborava spašavaju reru, kao i drugi adut s UNESCO-ove liste – nijemo kolo.
Ples s područja Dalmatinske zagore jedinstven je po načinu izvođenja – u kolu, ili češće, u parovima koji se kreću kružno ili slobodno po plesnom prostoru, ponekad uz pratnju rere, gange, ojkavice ili dipli, no u Dalmatinskoj zagori gotovo isključivo bez ikakve glazbene pratnje.
Umijeće gradnje lađe u Otoku kod Sinja tradicijska je posebnost ovoga kraja, usko vezana uz položaj naselja Otoka u neposrednoj blizini rijeke Cetine te uz brojnost stanovnika koji su se pretežno bavili poljoprivredom.
Klapsko pjevanje tradicijsko je višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata. Klapske pjesme su prepoznatljive po svojoj unutarnjoj glazbenoj strukturi, harmoniji, melodiji i sadržaju tekstova. Usprkos raznim vanjskim utjecajima, klapska pjesma do danas je zadržala svoju izvornost i uvijek vjernu publiku. Klapa Sinj u rodnom gradu, ali i šire, iznimno je popularna među svim naraštajima.
Tradicijsko lončarstvo ručnoga kola iz Potravlja od 2013. ima status nematerijalnoga kulturnog dobra, a Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nominiralo ga je za zaštitu UNESCO-a. U našim krajevima poznato još od 4. stoljeća pr. Kr., u većem dijelu Europe to je lončarstvo odavno ustupilo mjesto lončarstvu „nožnoga kola“. Jedinstveno umijeće izrade glinenoga posuđa na ovaj način do danas se sačuvalo samo u selu Potravlje u općini Hrvace i to u dvjema obiteljima Knezović. Potravski lončari – bakrari – opskrbljivali su svojim proizvodima Cetinsku krajinu i širi prostor Dalmacije. Uz tradicijske posude uporabne vrijednosti izrađuju i one novih oblika i namjena: amfore, lonci za cvijeće te razni minijaturni oblici tradicijskoga posuđa koji su unikatni suveniri.
Jedan od najpoznatijih zanata (i u europskim okvirima) svakako je izrada lula u Zelovu, koje se i danas izrađuju tehnikom i kalupima najstarijih majstora. Osim po izradi lula, majstori sa Zelova pokazuju zavidno znanje pri izradi drvenih svirala, a već početkom 20. stoljeća posvetili su se i izradi dječjih igračaka.
Spektakularni događaj odvijat će se pod kreativnom rukom redateljice Dore Ruždjak Podolski i njezina tima u sastavu asistentice redateljice Marine Pejnović, scenografa Stefana Katurana i asistenta scenografa Lovre Ivančića, pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, a u organizaciji Turističke zajednice grada Sinja i Viteškog alkarskog društva, uz mnogobrojne institucije i neizostavne pojedince koji će prezentirati jedinstvenu nematerijalnu baštinu. Vrijedi istaknuti i prezentera bogate gastronomske ponude, gospodina Lojzea Wiesera, nenadmašnog eno i gastro stručnjaka, autora, izdavača, urednika brojnih knjiga, i jednog od koautora ORF-ovog serijala Okusi Europe – Dalmacija nagrađenog i Zlatnom penkalom, nagradom HTZ-a za novinare, za snimljeni materijal iz Sinja i okolice, kao i prošlogodišnju gastronomsku promociju Sinja, Vrlike i Imotskog u Burgtheatru u Beču čiji je cijeli koncept prezentacije osmislio Lojze Wieser u suradnji s Martinom Kušejom, intendantom Burgtheatera, a na čiji je poziv suradnja i ostvarena. Prezentacija koktela „Alkar“ našeg najboljeg koktel majstora Jure Vojkovića također će biti dijelom programa.
U sklopu projekta bit će predstavljena i nova brošura o Sinjskoj alci.
Jela u kojima će uživati uzvanici pripremit će profesori i učenici SSŠ bana Josipa Jelačića u Sinju, čime se nastavlja duga i uspješna suradnja. Izniman je to značaj za popularizaciju deficitarnih strukovnih zanimanja u ugostiteljstvu koja su izvanredno cijenjena i važna za razvoj turizma općenito, osobito s obzirom na brojne nagrade i priznanja koja sinjski učenici mahom osvajaju na domaćim i inozemnim natjecanjima.
Program ALKE U BADENU
Baden – 16. lipnja 2023. (petak)
17:00-18:30 h – Centar Badena
– Koncert Gradske glazbe Sinj
Baden – 17. lipnja 2023. (subota)
10:00-21:30 h – Hipodrom Badenskoga kasačkog kluba
– prezentacija običaja i starih zanata s područja Cetinske krajine kroz radionice:
• umijeće tkanja na tkalačkom stanu i izrada narodne odjeće – voditeljica radionice – Branka Marinović (KUD CETINA – Sinj)
• umijeće izrade košara od šiblja -voditeljica radionice – Ivanka Munivrana (KUD KRENICA – Gala)
• umijeće izrade opanaka – voditeljica radionice – Ljiljana Vojković (KUD KRENICA – Gala)
• umijeće izrade predmeta od gline na ručnom lončarskom kolu iz Potravlja – voditelj radionice – Ivan Knezović
• umijeće izrade zelovske lule i kamiša – voditelj radionice – Ivan Delaš
• priprema i izrada uštipaka – voditelj radionice OPG Barba Edo Crljen
o prezentacija cetinske lađe – Otok – prezentaciju omogućuje ŠRU „Didovina“ – Otok
– nastupi kulturno-umjetničkih udruga:
• Koljnof – folklorna skupina gradišćanskih Hrvata (Mađarska)
• HSKK Rašica (Austrija)
• HSKK Busovača (Austrija)
• Zbor Otvorena srca (Austrija)
• KUD BH Rubina (Austrija)
• Koljnof – tamburaška skupina gradišćanskih Hrvata (Mađarska)
• Dječja plesna grupa Ljuljanka (Slovačka)
• Tamburaški sastav Konjic (Slovačka)
• Dubrovački kavaljeri (Austrija)
• AKroBIH (Austrija)
• Musikgruppen Stodltaunza Althöflein (Austrija)
• Weinviertler Mährische Musikanten (Austrija)
• Udruga za očuvanje baštine cetinskog kraja (Hrvatska)
• KUD Milan Begović (Hrvatska)
• Klapa Sinj (Hrvatska)
• Gradska glazba Sinj (Hrvatska)
• KUD Posavina (Austrija)
• KUD Šokadija (Austrija)
– kušanje hrvatskih i austrijskih vina u gastro sektoru
– prodaja suvenira i proizvoda na hrvatskim štandovima
– naracija povijesti Sinjske alke (u 10, 12, 16 i 17 sati)
– Tradicionalne igre za djecu
– Dječji program – „Kinderwelt Niederösterreich“
18:00 h – Hipodrom Badenskoga kasačkog kluba
– predstavljanje Sinjske alke
19:30 h – Hipodrom Badenskoga kasačkog kluba
– zabavni program uz nastup sinjskoga glazbenog sastava Z-band
Program ALKE U BEČU
Beč – 18. 6. 2023. (nedjelja)
– Prezentacija Alke – svečani mimohod u Schönbrunnu i
– 13:00 – svečani mimohod Gradske glazbe Sinj, sinjskih alkara i alkarskih momaka
– Svečana večera u Kursalonu uz izložbu fotografija i video instalaciju
18:30 – dolazak uzvanika
Solo točke glazbenika iz Sinja:
– Natan Zlodre – gitara
– Jelena Vuković – glasovir
– Tomislav Tomašević – truba
– Mislav i Branimir Norac – klarinet
– Klapa Sinj – Mojmir Čačija – a cappella
– Gradska glazba Sinj
Posebne zahvale ide gospodinu Ivanu Župi koji je pokrenuo cijelu inicijativu prezentacije ovog događaja u Badenu i Beču te gospodinu Josipu Šušnjari koji svojom logistikom pomaže u ostvarivanju cijelog događaja.
Više i foto: TZ grada Sinja
