U srcu Dalmatinske zagore uz rijeku Cetinu, smjestio se mirni i pitoreskni grad Trilj koji obiluje prirodnim ljepotama, odiše tradicijom i diči se bogatom kulturno-povijesnom baštinom, pa ne iznenađuje činjenica da postaje sve popularnije turističko odredište za inozemne i domaće turiste.
Muzej, čiji je osnivač Grad Trilj, za javnost je otvoren 2006. godine i nalazi se u bivšoj župnoj kući adaptiranoj za muzejske potrebe. Osnovna zadaća Muzeja je da sakuplja, čuva, istražuje i prezentira arheološku, etnografsku i kulturno-povijesnu baštinu triljskog kraja.
Stalni postav Muzeja čini trajna izložba „Tilurij – rimski vojni logor,“ kojom se prezentiraju nalazi iz sustavnih arheoloških istraživanja istoimenog rimskog legijskog logora – jednog od dva koja imamo na teritoriju Republike Hrvatske.
Razgledavanjem stalnog postava Muzeja posjetitelji imaju priliku iskusiti detalje iz života rimskog legionara, moguće pripadnika VII. legije počašćene nazivom Claudia Pia Fidelis (Klaudiju vjerna i odana) koja je u logoru boravila do druge polovice 1. st. ili neke od kasnijih pomoćnih postrojbi. Pod drvenim svodom muzejske zgrade, posjetitelj stječe dojam da se našao u unutrašnjosti logorske centurije (vojničke spavaonice) i gotovo da može čuti zveket oružja, topot konjskih kopita, zvonki jek vojničkih čizama, te grohotan smijeh legata i druge vojne elite koja se gosti jelom i pićem iz luksuznog uvoznog posuđa.
Izuzev ofanzivnog i defenzivnog oružja i druge vojne opreme, izloženi su i predmeti za svakodnevnu uporabu – medicinski pribor, pribor za igru, fino keramičko i stakleno posuđe, nakit i ukrasi te novac, a među eksponatima se mogu pronaći i pravi rariteti poput ulomaka Ennionovih čaša, cilindričnih piksida i čaše sa saćastim ukrasom. U muzejskom lapidariju se mogu vidjeti i dvije rimske nadgrobne stele pronađene u naselju Vojnić. Svaki od muzejskih eksponata je nekoć pripadao stvarnim osobama – legionarima koji su u Tilurij pristigli iz dalekih krajeva moćnog Rimskog Carstva, da bi nam u nasljeđe ostavili fragmente svog postojanja i pomogli nam u razumijevanju tih davno minulih vremena.
Ljubitelji recentnije povijesti mogu razgledati i Etnografsku zbirku koja broji preko 200 predmeta, koji su se u razdoblju 19. i 20. stoljeća upotrebljavali na širem triljskom području. Eksponati iz navedene zbirke oslikavaju tradicionalni način života triljskog kraja, tako da posjetitelj stječe dojam momentalnog „putovanja kroz vrijeme,“ točnije do prijelaza dvaju stoljeća , te da nakon dugog dana provedenog radeći u polju, obavljajući kućanske poslove ili tkajući za tkalačkim stanom, spokojno odmara uz komin i siniju, čekajući na bronzin pun vrele pure.
Muzej triljskog kraja od početka djelovanja organizira i provodi razne programe i događanja; izložbe, predavanja, promocije knjiga, koncerte, pedagoško-edukativne programe i sl., a saznajemo da su u jeku pripreme za nadolazeću manifestaciju „Dani Sv. Mihovila,“ o čemu ćete uskoro moći saznati više na mrežnim stranicama TZ Trilj i facebook stranici Muzeja.
Kratki povijesni pregled nastanka Trilja
Antički pisac Plinije Stariji u svom djelu Zemljopis staroga svijeta (III, 142) spominje Tribulium – utvrđeno naselje lokalnog predrimskog stanovništva, a antički zemljovidi i itinerari bilježe rimski legijski logor Tilurium (danas Gradun kod Trilja) iz 1. st. nove ere, te Pons Tiluri – prijelaz preko rijeke Cetine (ant. Hippus).
Smješten na strateški važnom položaju koji je, između ostalog, služio i za kontrolu prometnica koje su od antičke Salone vodile prema bogatim rudnicima u Argentariji (Srebrenica u BiH) i trgovačkoj koloniji Naroni (Vid kod Metkovića), Pons Tiluri je bio važno prometno čvorište u rimsko doba, te je istu osobinu zadržao i stoljećima kasnije. U duhu recentnog Svjetskog nogometnog prvenstva nije na odmet spomenuti da naš „najslavniji nogometaš,“ Gaj Laberije Valens, potječe upravo s Garduna.
Nadgrobna stela sedmogodišnjeg dječaka s loptom je pronađena i dislocirana još u 19. stoljeću, te je potom ugrađena u pročelje jedne privatne kuće u Sinju. Kontinuitet naseljenosti se nastavio tijekom kasne antike i čitavog srednjeg vijeka, a s pojavom Osmanlija u blizini Trilja nastaju i dvije vječne ljepotice – kule Čačvina i Nutjak. Kula Čačvina je smještena u istoimenom naselju, a prvi put se spominje 1371. godine.
Poznato je da su je do početka 15. st je držali slavni knezovi Nelipići, da bi krajem 1513. godine pala u ruke Osmanlijama i naposljetku – Mlečanima. Kula Nutjak se nalazi 3 km uzvodno od Trilja. Izdiže se na litici s desne obale rijeke Cetine, te se diči s podjednako slavnom prošlošću kao i Čačvina. Izgrađena je na inicijativu poljičkog kneza Žarka Dražojevića – mistične persone koja je po predaji izdresirala gavranove da ga upozoravaju na prisustvo neznanaca.
Knez Žarko je pokopan u splitskoj katedrali, a legenda kaže da na dan njegove pogiblje (15. siječnja) dva gavrana oblete Nutjak i graktanjem pozdrave svog gospodara. Tri navedena lokaliteta su ujedno i zaštićena kulturna dobra, a pokretne nalaze koji proistječu iz sustavnih arheoloških istraživanja lokaliteta Tilurium (Tilurija) i utvrde Nutjak možete razgledati u prethodno spomenutom Muzeju triljskog kraja.
Muzej triljskog kraja
Adresa: Don Ante Bućana 3, 21240 Trilj
Tel/Fax: +385 (0)21 831 905
E-mail: [email protected]
Otvoreno:
MON-FRI: 9:00–14:00
SATURDAY: 8.30–12:00
Foto: Tz grada Trilja
www.visitsinj.com
www.tz-trilj.hr
www.visitdugopolje.com
www.visitvrlika.com
www.tzo-klis.htnet.hr
Sponzorirani članak
