Tag

Splitsko – dalmatinska županija

Browsing

[:HR]

Novi futuristički turistički projekt u Dalmatinskoj Zagori

 

Foto Z.Alajbeg 084-1_1

Gospodarska zona u Dugopolju i Sportski centar ”Hrvatskih vitezova’‘ bit će u bliskoj budućnosti bogatiji i za još jedan sadržaj javne turističke infrastrukture. Na samo 1 km udaljenosti od izlaza za Split s autoceste A1 bit će izgrađen multifunkcionalni Centar za posjetitelje Splitsko-dalmatinske županije. Projekt je to koji sufinancira  Splitsko – dalmatinska županija i Ministarstvo turizma kojim se nastoji potaknuti izgradnja visitor centara na turistički i prometno frekventnim lokacijama.

Centar za posjetitelje_1

U svrhu bolje potrošnje i predstavljanja turističke ponude Splitsko – dalmatinske županije Ovakvi centri omogućit će veću potrošnju turista, olakšat će im kupovinu ulaznica za izlete, kulturne manifestacije i ostale turističke proizvode, ali će i na jednom mjestu objediniti turističku ponudu Srednje Dalmacije – njezine obale, otoka i zaleđa.

Foto Z.Alajbeg_1

Unutrašnjost Dalmacije sve se više turistički valorizira U sklopu centra predviđeni su i multimedijalni sadržaji, trgovina domaćih proizvoda, mali kulturno-informativni centar, ugostiteljski sadržaji, prostor za sajmove i mini-tržnica na otvorenom. Nop Studio iz Zagreba autor je idejnog rješenja, izrada ostale projektne dokumentacije je u tijeku, a početak izgradnje očekuje se krajem sljedeće godine. Centar će se nalaziti u neposrednoj blizini nogometnog stadiona, a na par minuta šetnje nalazi se i hotel Katarina, dvije privatne zdravstvene ustanove te brojni ugostiteljski i trgovački sadržaji.

2013-09-14 06.38.58_1

Spomenimo da je Dugopolje ove godine unutar destinacije Dalmatinska zagora – Splitsko zaleđe ušlo i u pilot projekt Hrvatske turističke zajednice Hrvatska 365 kojim se nastoji produžiti turistička sezona u ovom turistički još uvijek neotkrivenom području koje svake godine privlači sve više i više turista. Nadamo se što većem broju sličnih projekata koji će oživiti gospodarstvo i pokrenuti daljnji razvoj turizma u ovom dijelu Dalmacije.

Sponzorirani članak Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije

dalmatia.hr

Foto: Zoran Alajbeg[:en]

Centre for visitors of Split-Dalmatia County

 

Foto Z.Alajbeg 084-1_1

Economy zone in Dugopolje and Sports centre Hrvatskih Vitezova, will be richer for one more content of public tourist infrastructure in near future. Only 1 km away from the exit for Split from highway A1, multifunctional Centre for visitors of Split-Dalmatia County is going to be built. It is a project co-financed by Split – Dalmatia County and Ministry of Tourism, by which building a visitor’s centre on locations of high traffic and tourist circulation is trying to be encouraged.

Centar za posjetitelje_1

These centres will stimulate higher tourist spending, facilitate purchasing of tickets for field trips, cultural manifestations and other tourist products, by integrating tourist offer of Central Dalmatia – its coast, islands and hinterland –in one place.

Foto Z.Alajbeg_1

Multimedia facilities, domestic products shop, small cultural-information centre, gastronomy facilities, space for fairs and open mini-market are all included within this centre. Nop Studio from Zagreb is the author of conceptual design, while other project documentation is being made and the beginning of construction is expected at the beginning of the next year. Centre will be located in the vicinity of football stadium, and only on a few minutes of walking distance there is hotel Katarina, two private health facilities and numerous restaurants and shops.

2013-09-14 06.38.58_1

It is worth mentioning that this year Dugopolje, within Dalmatinska zagora – Split’s hinterland destination, entered a pilot project of Croatian Tourist Association Croatia 365 which was made to prolong tourist season in this, in tourist sense, still undiscovered area, which attracts increasing number of tourists every year. We hope to see many other similar projects that will bring Croatian economy to life and encourage further development of tourism in this region.

Sponzorirani članak Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije

dalmatia.hr

Foto: Zoran Alajbeg[:]

Splitsko – dalmatinska županija godinom za godinu niže sve bolje turističke rezultate!

Od gusarskog izleta, rimskog nogometa, raftinga na Cetini do zvjezdarnice na Mosoru – pročitajte što nam je Srednja Dalmacija pripremila za sezonu 2015!

Još bolja, kreativnija i sadržanija sezona 2015 otvara se gostima Splitsko dalmatinske županije!
U tisuću primjeraka tiskana brošura Way to Croatia“ pod nazivom „Otkrijte srednju Dalmaciju“ predstavlja čak 120 kreativnih turističkih programa kojeg su osmislile turističke agencije u suradnji sa Turističkom zajednicom Splitsko – dalmatinske županije, u želji da boravak turistima ovo ljeto učine što dinamičnijim i zanimljivijim.

Tematske staze

Što nas čeka u 2015.?
Srednja Dalmacija obiluje slavnim starinama, bajkovitim mitovima, nestvarno lijepim pejzažima i izvrsnom gastronomijom. Svojom dugačkom poviješću i pričama koje su se utkale u svaki kamen, napokon je ovim projektom uspjela povezati niti od najstarije prošlosti ka traženim suvremenim turističkim trendovima, kreirajući ponudu i proizvode za opuštanje, zabavu, aktivni odmor, upoznavanje i uživanje za sve strukture naših gostiju.

A

Way to Croatia ne zaustavlja se samo na opisivanju ljepota Srednje Dalmacije, te hvalospjevima o pejzažima, bogomdanoj prirodi i bisernom moru. U njoj su poimence navedene sve agencije koje se bave osmišljavanjem tematskih programa, te su navedeni detalji o pojedinom programu, turi, cijenama, kontakt podacima i neizostavnim web adresama. Konkretna ponuda za konkretne putnike, ovim je projektom dobila zaokruženu sliku i kvalitetnu cjelinu kroz razrađeni i kompleksan program turističkih doživljaja.

Drevne priče, povijesne legende, adrenalinski doživljaji, aktivan odmor, kultura i gastronomija, vinske priče, ceste maslinova ulja, adrenalin na rijekama, speleologija.. dio su vrhunski osmišljenog proizvoda kojim se Srednja Dalmacija zasigurno i u 2015. pozicionira na sam vrh turističkog trona.
Recept za uspjeh je tu, a mi premijerno donosimo neke od uzbudljivih programa za 2015!

Omiš - Ac

OMIŠ – pridružite se gusarskoj borbi!

Gosti će imati priliku tematski otputovati na 4 dana u Omiš, gdje će svjedočiti prizorima autentične gusarske bitke. Pred njihovim očima otjelovit će se vrijeme junaka omiških gusara i hrabrih žena, naučit će zašto je Omiš vjekovima bio neosvojiv grad a posjeta omiškim utvrdama Mirabela i Fortica biti će bogati začin u uzbudljivoj adrenalinskoj avanturi.

image-f4268f2a4806ee0d48be5ef8b227e68c2793e02066f590b8af92da551b91c54f-V

MISTIČNA ZAGORA – Otvara vrata svojih tvrđava!

Ova prelijepa pokrajina srednje Dalmacije, bogata mističnim građevinama, starim utvrdama i povijesnim lokalitetima spremna je za sezonu 2015. Poznato je koliko se gosti oduševljavaju kulama, tvrđavama utvrdama, te mitskim pričama i legendama. Uvjereni smo da će turisti Zagoru napustiti doslovno začarani, a kako i ne bi kada će u jednoj turi moći obići ostatke rimskog vojnog logora, kninsku tvrđavu, utvrdu Čačvina i Topanu, te bajkovitu tvrđavu Klis.  Imotski, Vrgorac, NP Krka, samo su dio blaga koje će se turistima prikazati na ovom tematskom izletu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

TILURIJ

Jeste li za rimski nogomet?

Kombinacija gastro užitaka iz doba rimskih bakanalija i današnjih poslastica u konobi Teuta, spust niz smaragdnu Cetinu kanuima, posjet rimskom logoru Tiluriju i prigodno boćanje na balote te završna uspomena- izrada vlastitog suvenira u autohtonim radionicama keramike , program je koji će oduševiti i relaksirati čak i najizbirljivije!

B.Čović_Gaj Laberije 2.st

BIOKOVO – Kako  dočekati zoru na vrhu planine?

Biokovo – bogatstvo speoloških objekata, magičnog pogleda na Italiju, prostranstvo zelenih livada i set najraznovrsnijih tura učinit će ovaj program jednim od najtraženijih. Gosti će tako biti u prigodi istražiti Biokovo pješke, biciklom, kanuom ili raftingom a vodiči će se potruditi da se gosti po želji upoznaju i sa nekim od čak 400 speleoloških objekata. Ružičasta Zora na Biokovu doživljaj je koji će se pohraniti u set trajnih uspomena, a nezaboravna panorama nagnati će goste da se vrate i iduće godine po još jednu dozu veličanstvene emocije.

Biokovo

HVAR

Stari grci pričaju o vinu

Predivan Hvar ovo ljeto će gostima otvoriti knjigu novih priča. Drevna baština tako će se zaodjenuti novim ruhom i u pričama vještih vodiča odvesti goste na nezamislivo bajkovite predjele negdašnjeg i sadašnjeg raja na zemlji. Grci su poznato je, voljeli koncept dolcevite (slatkog življenja) a njihove gastro i eno gozbe moći će osjetiti i posjetitelji kroz vinske puteve i uživanje u finim gutljajima vina i ukusnoj hrani uz oživljavanje priča o vinovoj lozi i uzgoju iste od strane starih grka.

PETRA_HEKTOROVIĆ

KUHAR VODIČ

Na brojna pitanja novinara turistima što ih najviše oduševljava u Dalmaciji, mnogi su istaknuli da ih najviše veseli umiješati se u gradsku vrevu, posjetiti vesele šarene tržnice i ribarnice i osjetiti na taj način duh i vibracije Dalmacije. Sirenski okusi i mirisi dalmatinske kuhinje dočekivati će goste odmah po dolasku (košara dobrodošlice) a vrsni kuhar će biti njihov vodič tijekom ture. Gosti neće samo uživati u slasnim specijalitetima i receptima domaće kuhinje već će se educirati i učiti kuhati po autohtonim receptima domaće kuhinje.

Hvar, 18.04.2013. -  Reportaza o pripremanju tradicionalnog jela Hvarska gregada u restoranu Gariful u Hvaru

OTOCI I OBALA

Planinarenje brodom

Jeste znali da se može planinariti i brodom? Gosti srednje Dalmacije naučit će se i toj vještini. Krstareći drvenim jedrenjacima, gosti će se upućivati na brojne pješačke ture po otocima od kojih su neke lagane a neke i malo zahtjevnije. Gosti će se tako upoznati s skrivenim predjelima kroz Podbiokovlje, Hvar, Brač i poslije pješačenja će se vraćati na svoj jedrenjak.

Bol Brač

BRELA

PROMOTIVNI TURISTIČKI VIDEO TURISTIČKE ZAJEDNICE SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE

Promotivni film turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije “The Heart Of Adriatic” redatelja Ivana Perića, osvojio je prvo mjesto – GOLDEN AWARD za najbolji promotivni turistički film u konkurenciji 68 filmova iz cijelog svijeta, na prestižnom Baku International Tourism Film festivalu održanom u Baku – glavnom gradu Azerbajdžana.

The Heart Of Adriatic - f

Central Dalmatia

Foto: arhiva tz-ova Splitsko – dalmatinske županije

 

U Muzeju Grada Splita Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije predstavila novi projekt

Turistička zajednica Splitsko- dalmatinske županije, nakon iznimno uspješne turističke 2014, nastavlja sa angažmanom u cilju postizanja još boljih turističkih rezultata u 2015. U Muzeju Grada Splita, pred brojnim medijima i uzvanicima, predstavljen je novi projekt – turistička brošura s programima destinacijskih menadžment kompanija Srednje Dalmacije, specijalno izdanje edicije “Way to Croatia” pod nazivom “Otkrijte srednju Dalmaciju”. Besplatnu brošuru, vrlo atraktivnog dizajna, sa čak 120 turističkih programa, u suradnji sa županijskom turističkom zajednicom, osmislilo je 20 agencija, kako bi boravak gostiju u Splitsko- dalmatinskoj županiji bio što zanimljiviji i sadržajniji. Brošura je tiskana na engleskom jeziku u tisuću primjeraka.

Josko StellaJoško Stella – direktor TZ Splitsko – dalmatinske županije

Na predstavljanju prisutnima se obratio Joško Stella, direktor županijske turističke zajednice, i Jurica Glavina, regionalni predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, naveli su kako su u brošuri budućim turistima predstavljeni brojni sadržaji koji ih ovdje čekaju i to ne samo tijekom glavne sezone, nego tijekom cijele godine, s osobitim naglaskom na predsezonu i posezonu. Stella je također najavio brojne marketinške aktivnosti, inozemne prezentacije, izlaganja na stručnim sajmovima.

IMG_3938_1

Splitsko – dalmatinska županija jedna je od vodećih hrvatskih županija prema ostvarenom turističkom prometu u 2014. Iz godine u godinu bilježi značajan rast. Upravo iz navedenog razloga ovim se programima želi dodatno istaknuti suradnja županijske turističke zajednice, lokalnih turističkih zajednica i turističkih agencija kao ključan faktor u razvoju turističke ponude, koji su u ovom projektu osmislili kvalitetne sadržaje i to iz tri područja: eno-gastro klaster, te kulturni i aktivni klaster.

Srednja je Dalmacija svojim milenijskim trajanjem povezala najstariju prošlost i bogatu povijest sa suvremenim turističkim trendovima kreirajući ponudu i proizvode za opuštanje, zabavu, aktivni odmor, upoznavanje i uživanje za sve tržišne niše naših gostiju.

DIA071

Svakako, ovo će izdanje biti od koristi i brojnim hotelima i privatnim iznajmljivačima koji na jednom mjestu mogu pronaći brojne informacije o tome kamo uputiti goste i pružiti im pravi doživljaj posjeta Srednjoj Dalmaciji.

Cijelom projektu prethodilo je i šest edukacija za djelatnike u putničkim agencijama koje su im pomogle da osmisle kvalitetne aranžmane, a osigurane su im brojne financijske potpore za razvoj tih programa i njihovu promociju.

Way to Croatia

Way to Croatia

Posebno izdanje turističkog vodiča kojim se promoviraju agencijski programi na području Splitsko-dalmatinske županije  s originalno osmišljenim turističkim doživljajima.

Hrvatska verzija

English Version

Današnji dan je poseban dan za Splitsko dalmatinsku županiju! Ujutro u deset sati i trideset minuta svečano se otvorila danas dionica rimske ceste na položaju Kurtovići – Klapavice čime se krenulo u revitalizaciju ovog dijela bogate povijesti srednje Dalmacije. Svečanom otvaranju nazočili su brojni ugledni turistički djelatnici, turističke agencije i mediji. Za početak nas je svih pozdravio Joško Stella, direktor županijske turističke zajednice. Ovo je je još jedan u nizu projekata Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, kojem su potporu pružili općina Dugopolje i općina Klis, na čijem području se i nalazi ova iznimno važna rimska cesta.  Posjetiteljima se obratio načelnik općine Dugopolje, Stanko Balić i direktorica Turističke zajednice Klis, Slavica Caktaš i direktor turističke zajednice Dugopolje, Tomislav Balić. Voditelj projekta Lino Ursić i arheolog Miroslav Gogala proveli su nas kroz tematsku stazu i pozvali nas da se svi zajedno udružimo u razotkrivanju raskošnih velova stoljeća i opisali nam kako je to sve izgledalo u provinciji Dalmaciji davne devete godine poslije Krista!

Turisti će pohodima ovoj dionici saznati sve o prošlosti i drevnim vremenima kada je Rimsko carstvo upravljalo ovim malenim ali značajnim kutkom svijeta.

DSC04456

Slomom panonsko – delmatskog ustanka 9. godine poslije Krista (bellum Batonianum), Rimskom carstvu se izgradnja cestovne mreže u provinciji Dalmaciji nameće kao primarni vojno – sigurnosni zadatak. Ishodište tog kapitalnog infrastrukturnog projekta bila je Salona, administrativno i političko središte Provincije. To su uostalom i bile prve kolne ceste na ovom području. U nepunih sedam godina (14. – 20. godine poslije Krista), agilni namjesnik (legatus Augusti pro praetore) rimske Dalmacije Publije Kornelije Dolabela (P. Cornelius Dolabella) sagradio je pet prometnica kroz unutrašnjost Provincije u ukupnoj  dužini više od 550 rimskih milja (više od 820 km).

image-e7ed28b969b825f6d63fae6e57ac72b519de5225711ee073ca0e744d019a3a0f-V

Ostaci antičke cestovne komunikacije na položaju Kurtovići – Klapavice (područje općina Klis i Dugopolje) odgovaraju osnovnom pravcu rimskih cesta koje su se napuštajući Salonu preko Kliškog prijevoja (Klis – Grlo) pružale duž dugopoljske visoravni i kod zaselka Kapela razdvajale u dva smjera. Jednim se magistralnim pravcem nastavljalo prema sjeveru i veteranskoj koloniji Aequum (Čitluk kod Sinja), dok se drugi usmjeravao na sjeveroistok prema rimskom vojnom logoru Tilurium (Gardun), odnosno prijelazu na rijeci Cetini Pons Tiluri (Trilj).

image-5a41c085acbef3070d39a70cb52aafa553509e455256fd3720d0caadbe8ec884-V

Cesta je danas očuvana u dužini od otprilike 1,5 rimskih milja (2 km), dok njena širina (izvorno od 4 m do 6 m) varira ovisno o građevinskim intervencijama na tom položaju tijekom narednih stoljeća. Ovaj prometni pravac je kao kolna cesta bio u uporabi vjerojatno do 7. stoljeća i velike seobe naroda koja je preplavila negdašnji prostor rimske Dalmacije.

image-f4268f2a4806ee0d48be5ef8b227e68c2793e02066f590b8af92da551b91c54f-V

ISTRAŽIVANJE I NOVI PROJEKTI

Antički magistralni pravac na položaju Kurtovići – Klapavice prvi je u nizu provedbe projekta arheološkog turizma Rimske cestovne komunikacije Srednje Dalmacije. Nositelj je Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije, dok su općine Klis i Dugopolje partneri na projektu. Čišćenje terena, te arheološki nadzor i zaštitna istraživanja na promatranom lokalitetu izvedena su u periodu od kolovoza do studenog 2014. Slijede daljnja arheološka istraživanja kako bi se prikupilo što više podataka o ovoj cestovnoj dionici.

image-cc684056b4c43027e597ea044b7039cf6bec5879994093d072341e701805a64f-V

Toplo pozdravljamo ovu inicijativu Splitsko dalmatinske županije i vjerujemo kako je ovo samo početak kapitalnih projekata u oživljavanju i vrednovanju slavne prošlosti Dalmacije te još jedan raskošan obol  bogatoj turističkoj ponudi Srednje Dalmacije.

image-d6dd6b5f1c4ac615b9e7a2adb0d9480f2d8f8d75a24ffc694ff3d13442d153eb-V

 

 

 

 

 

REKORDNI REZULTATI

INTERVJU: Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske

U vremenima gospodarske krize, katkada se čini da nam jedine dobre vijesti stižu iz turističkog sektora. Sudeći po statistikama, Split i Splitsko-dalmatinska županija žive najbolje turističke dane u svojoj povijesti.
A kada se turističkim podacima pridodaju brojke vezane za vrtoglavo povećanje porasta dolazaka gostiju (koje iznosi 22% u odnosu na sezonu 2013), pozornost javnosti se usmjerava na čelne ljude turizma, jer je evidentno da se ovako kvalitetan turizam u ovoj županiji ne događa slučajno. Tako je u prvih 8 mjeseci ove godine ostvareno milijun i 846 tisuća dolazaka, odnosno postignuti su za 10% bolji rezultati u dolascima i za 6% bolji u noćenjima. Apsolutni rekorder je grad Split koji je u kolovozu ostvario čak 20 % više dolazaka i 22 % više noćenja.
O uspjesima Splitsko-dalmatinske županije, inovativnoj ponudi koja promišlja tradiciju i kulturu kao svoje ključne elemente, te pomno osmišljenoj strategiji marketinško medijske komunikacije u kojoj se već dugo vremena koriste napredni marketinški alati novog doba i kvalitetno medijsko planiranje prema stranom i domaćem tržištu, razgovarali smo s Joškom Stellom, direktorom turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Joško stella

1. Ponovno obarate sve turistička rekorde, i prema rezultatima ste se smjestili odmah iza Istarske županije. Možete li nam predstaviti vaše rezultate u brojkama te ukratko objasniti što je doprinijelo takvim rezultatima?

Svake godine naša županija bilježi sve bolje rezultate, te smo se pozicionirali  odmah iza Istarske županije, a ujedno smo ove godine već krajem srpnja premašili Kvarner i u dolascima i noćenjima. Sa rezultatom od 13,4 miljuna noćenja, i 2,3 miljuna dolazaka u prvih 10 mjeseci ostvarili smo najbolji povijesni rezultat Splitsko-dalmatinske županije ikada. Dakle, radi se o povećanju od 9 % u dolascima i 6% u noćenjima, čime smo se svrstali u rekordere među jadranskim županijama.
Jedini bolji po rezultatima je grad Zagreb, koji ima manji broj noćenja.

LISTOPAD OBORIO SVE REKORDE

No, ono što je najbolje u ovoj godini je 10.mjesec, dakle u samom listopadu smo svojevrsni državni rekorderi sa čak 11% više noćenja u odnosu na listopad prošle godine, sa ukupnom cifrom od 105.000 noćenja smo županija sa najviše noćenja u RH. Tu smo doista oborili sve rekorde. To nije samo rezultat kvalitete destinacije,već i zalaganja ljudi koji su uvidjeli važnost turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ljudi iz svih branša, od ugostitelja i hotelijera pa do ljudi koji prodaju suvenire… Svi ljudi koji rade u turizmu predstavljaju  ključ zajedničkog uspjeha.

Marketing i promocija kao dio rješenja

Turistička zajednica županije uložila je maksimalne napore u inovativni marketing. Puno je posla uloženo u strategiju promocije kroz  internetske kampanje i media miks promocije koja objedinjuje različite uspješne modele prezentacije. Posebno smo naglasili internet marketing u koji smo uložili preko 2 miljuna kuna. Više smo uložili u online nego u sve druge oblike marketinga, ali još uvijek se pokazuje da kombinacija offline i online oglašavanja mora postojati. Samo smo prošle godine imali blizu 900 novinara i agenata, a do kraja ove godine smatramo da će ta brojka premašiti 1200 agenata i novinara. Samo u 9.mjesecu bilo je preko 300 agenata iz Velike Britanije koji su obilazili našu županiju i organizirali sastanke sa partnerima, a u 12.mjesecu imat ćemo preko 600 agenata iz Francuske. To su napori koji se poduzimaju kako bi se pokazalo da je naša destinacija spremna za nova tržišta, a kako bi zaista bili spremni u pravom smislur iječi, moramo razviti nove proizvode –što i činimo.

 2. Koji su po vašem mišljenu najisplativiji oblici ulaganja u razvoj specifičnih turističkih proizvoda?

Dva su vida ulaganja u razvoj specifičnih turističkih proizvoda: edukacija i sufinanciranje razvoja.
Mi kao Turistička zajednica, prakticiramo oba oblika i organiziramo razne edukacije za razvoj kvalitetnog privatnog smještaja i iznamljivače. Riječ je o preko 10 specifičnih edukacija, te 5-6 posebnih edukacija za internet marketing kojima obrađujemo razne teme – od booking.com-a, trip advisora, preko društvenih mreža i drugih potreba privatnog smještaja.
A što se tiče edukacije za DMC managere, one su krenule prošle godine u suradnji sa UHPA-om i predavačem Željkom Treznerom, a na našem području s gospodinom Juricom Glavinom, koji vodi dalmatinsku UHPA. Sa tim ljudim ali i edukatorima, uspjeli smo stvoriti jasnu kritičnu masu subjekata koji su spremni uključiti se u DMC kompanije.
To smo dokazali objavom jednog natječaja gdje smo dodjelili sredstva za promociju novih turističkih proizvoda koje želimo razvijati – to su proizvodi Dalmatinske Zagore, eno-gastro program, proizvodi aktivnog odmora, te proizvodi koje razvijamo za razvoj predsezone i posezone.

Joško stella 3
Direktor Tz Splitsko – dalmatinske, Joško Stella sa učenicima 1. gimnazije iz Splita – Edukacija je najisplativiji oblik ulaganja u turizam

3. Prema aktivnostima TZ Splitsko – dalmatinske županije na projektima revitalizacije i oživljavanja ponude Dalmatinske Zagore, ulaganja u kulturno turističke proizvode i eko etno projekte, vidljivo je da se  ne fokusirate samo na more kao adut Srednje Dalmacije. Bilježite li porast interesa za navedene projekte i kako turisti reagiraju na ponudu dalmatinskog zaleđa?

Dalmatinska Zagora je odavno u našem fokusu, što pokazujemo pružanjem pomoći raznim projektima(primjerice, portal Total Inland). Napravili smo set edukacija o Dalmatinskoj Zagori, vezanih za turizam tog područja, upravo smo dovršili snimanje mini filma koji će se prezentirati na našem You Tube kanalu u slijedećih mjesec dana.
Definitivno nam nedostaje više agencija koje nude tu svoje prozode i veći broj smještajnih kapaciteta, posebno na području Imotskog na što je posebno utjecao tunel. No potporu kontinuirano pružamo te svakako planiramo pružati i dalje.

4. Na koji točno način planirate produžiti sezonu?

Sezonu planiramo produžiti potporama DMC i jednim kvalitetnim marketingom koji sve to prati. Moramo također razviti kvalitetni sustav menadžmenta koji će razvijati nove turističke proizvode i udružiti sve sudionike same destinacije kako bi destinacija produžila svoju turističku sezonu.

5. Možete li nam malo prokomentirati projekt PPS 365?

Iznimno kvalitetan projekt koji je tek krenuo i njegov će se efekt tek vidjeti. Sigurno ima nekih početničkih manjih grešaka, ali u ukupnoj slici će pozitivni efekti projekta nadmašiti eventualne nedostatke. Riječ je o projektu koji će davati potporu regijama koje mogu ponuditi turistima iskustvo predsezone i posezone i koje imaju što za ponuditi.

Josko Stella 2

6. Prisutni ste na sajmovima, oglašavate se na domaćem i stranom tržištu uz stalan razvoj nove ponude. Koji je po vašem mišljenju marketinški recept za privlačenje turista?

Oglašavamo se na stranim sajmovima,na internetskim stranicama, preko društvenih mreža i YouTube kanala, tekstovima u stranim medijima, dovodimo agente…dakle, recept je upravo ciljani marketing mix između offline i online oglašavanja. Kod samog oglašavanja, bitno je da su uložena sredstva što kvalitetnije iskorištena, da se svaka kuna uložena u oglašavanje, vrati kroz dolazak gostiju.
Nadalje, u svim oglašavanjima treba dati precizne i istinite informacije te reći gostima što ih stvarno očekuje, da bi osigurali zadovoljstvo odmah po dolasku. Recept za uspjeh podrazumijeva maksimalnu analizu svega što radimo; sajmova, interneta, agenata… treba pratiti koji su sajmovi najbolji, koje poruke šaljete preko internet medija, društvenih mreža..multiplikacija efekata kroz marketing mix – to je strategija.

 7. Split ima brojne prednosti – od blizine aerodroma, sadržaja za mlade pa do kulturnih sadržaja. Koliko učešće u turističkoj ponudi imaju domaći gosti i razmišljate li o pozicioniranju Splita kao potencijalne destinacije za domaće goste?

Domaći gosti Splitsko-dalmatinske županije imaju udio od 10%. Pozicioniranje se sve više prepoznaje, naročito Split je rastuća destinacija. Radimo na privlačenju domaćih gostiju te smo ih u 10. mjesecu privukli više nego prijašnjih godina.
Iako strana tržišta i dalje ostaju preferencionalna, to ne znači da ne radimo na privlačenju domaćeg gosta, kojeg Split ima i u predsezoni i posezoni, a odlične rezultate u tom smislu imaju i Bol i Makarska. Cijela Splitsko-dalmatinska županija raste – kako u pogledu dolazaka i noćenja, tako i u kvaliteti turističke ponude i novim proizvodima.

 

Foto: Hot Spots, Andrija Carli

 

http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2014/07/DSC8457-1a.jpg

GUSARSKA BITKA 2014. – TURISTIČKA ATRAKCIJA SREDNJE DALMACIJE ODUŠEVLJAVA TURISTE

18.08.2014.

Omiški su gusari u jednom dijelu svoje povijesti vladali središnjim dijelom Jadranskog mora. Od njihovih je napada strahovala svaka flota, a posebno su ‘voljeli’ mletačke brodove, kojima su često stajali na putu prema njihovim trgovačkim odredištima.

DIA071

Gusarska bitka Omiš, koja se 18.08.2014. osmu godinu za redom održava u omiškoj gradskoj luci, tijekom godina postala je jednim od tradicionalnih i centralnih ljetnih događanja na području grada Omiša, Splitsko-dalmatinske županije i same Hrvatske.

IMG_7052

Slavni omiški gusari vladali su obalnim područjem između rijeka Neretve i Cetine i obližnjim otocima u razdoblju od 12. do 15. stoljeća.

Omis-Gusarska bitka 2008-049

Ovaj jedinstveni događaj, koji predstavlja rekonstrukciju stvarne povijesne bitke između omiških gusara i Mlečana koja se odigrala u 13. stoljeću, temeljeći se na povijesnim činjenicama doprinosti stvaranju prepoznatljivog brenda Omiša kao gusarskog grada te razvoju kulturnog turizma omiškog i šireg područja.

Gusarska bitka

U samoj rekonstrukciji povijesne bitke svake godine sudjeluje više od stotinu do zuba naoružanih “Gusara“ i “Mlečana“, kao i pripadnici povijesnih postrojbi Kumpanija sa Korčule, Trombonjeri iz Dubrovnika i Uskoci s Klisa.

DSC02686

Vrijedi napomenuti i kako u ovom jedinstvenom događanju svake godine uživa više od 10000 gledatelja.

Omis stari grad

Preko 15000 ljudi svake godine posjeti Gusarsku bitku – Hrabri omiški gusari bore se protiv moćnih Mlečana

PROGRAM

Nastupaju pripadnici “Kumpanije” sa Korčule, Dubrovački trombonjeri i Omiški Gusari, a kao posebni gosti sudjeluju i Kliški Uskoci. Sve zajedno bit će nešto više od 100 sudionika. Uloga Maldukova sina Ivana pripala je Marku Kapitanoviću a ulogu Akoncijeve kćeri Leonarde tumači Paulina Romac.

Mimohod kroz grad kreće u 19,30, a sama bitka počinje u 20,30. Za sve prisutne organiziran je zabavni program kojeg će predvoditi Jessy bend.

Gusarska bitka video

Pogledajte video

naslovna_04

Naslovnica ljetnog izdanja Croatia hot spots magazina

dalmatia.hr

tz-omis.hr

klis - Image - Digital Journal - Mozilla Firefox

BITKA NA KLIŠKOJ TVRĐAVI

Piše: Paul Bradbury

Klis
– na Kliškoj tvrđavi, jednom od najveličanstvenijih povijesnih lokaliteta Splitsko – dalmatinske županije, u petak 25.07. i subotu 26.07. održana je rekonstrukcija povijesne bitke između Kliških uskoka i  osmanlijske vojske. Scene opsade, navale, pregovora, osvajanja, obrane, probijanja, pojedinačnih i skupnih borbi u koreografskoj i dramskoj izvedbi oko 250 kostimiranih sudionika, oduševile su prisutne te nas na trenutak vratili u 1532. godinu. Uskočki boj za Klis jedna je od najpopularnijih kulturno zabavnih manifestacija na ovom području, koja godinama privlači sve veći broj domaćih i stranih posjetitelja.

klis-battle-8

Kliški Uskoci – više od 250 kostimiranih sudionika sudjelovalo je u bitki

Ovom se manifestacijom godinama popularizira tvrđava, i povijest Klisa. Tvrđava je zadnjih godina ostvarila svoju najveću popularnost zahvaljujući, televizijskom serijalu Igra prijestolja, čija se četvrta sezona snimala na ovoj lokaciji. U najavi je snimanje i 5 sezone u 2015. godini.

klis-battle-2

Bitka se odvijala na nekoliko lokacija na tvrđavi, na kojima su također bili postavljeni veliki ekrani sa direktnim prijenosom bitke. 

Game of Thrones turizam uvelike je pridonio popularnosti ovog lokaliteta i Srednje Dalmacije općenito.  U tijeku je provedba EUprojekta Medpaths, u sklopu kojeg će se restaurirati dio tvrđave na Klisu.

klis-battle-5

Visko Haladić, Paul Bradbury i Joško Stella, na prestavljanju  EUprojekta Medpaths u Trilju, prošlog tjedna..

Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije pružila je financijsku potporu ovom događanju, a direktor Joško Stella još jednom ukazao na važnost ovakvih događanja za hrvatski turizam.

klis-battle-7

Povijesna postrojba Kliški Uskoci

Manifestacija je trajala 1 sat i 30 minuta

Rekonstrukcija bitke između Uskoka i Osmanlija

Bitka kod Klisa odigrala se 1537. godine kod kliške tvrđave. To je bila borba za komad Hrvatskoga Kraljevstva koji je ostao odsječen na jugu. Klis je do tada s bližim okružjem ostao jedinim slobodnim dijelom Hrvatskoga Kraljevstva na jugu.

klis-battle-11

Detalji bitke – autentičan pogled na bitku iz 1532.

Kulturno – povijesni  turizam je sve popularniji u Dalmaciji. Među brojnim gostima bili su i članovi Game of Thrones ekipe. Popularni HBO-ov serijal sniman je na Klisu prošle godine, a vrlo je izgledno da će se ovdje snimati i za sezonu 5. u 2015 godini.

klis-battle-10

Maja Zlokić, urednica popularnog Croatian Hot Spots magazina, sa Game of Thrones predstavnicima.

Nakon pravog scenskog spektakla ekipa medija i uzvanici uputili se na after party zabavu u jednu autentičnu klišku konobu čiji su vlasnici Tonči i Tracey Glavina, koji su se iz Amerike doselili u Klis.
Zabava je trajala dugo u noć.

klis-battle-6

Tracey Allison Glavina

Uskocki boj 270712

NA KLIŠKOJ TVRĐAVI ODVIJA SE PRAVI POVIJESNO – SCENSKI SPEKTAKL

Starodrevni Klis i njegova slavna Tvrđava posljednjega ovoljetnog srpanjskog vikenda (25.-26. srpnja) iznova će osvanuti u čudesnom ruhu oživljene povijesti.

uskoci_foto(4)

BITKA IZMEĐU KLIŠKIH USKOKA I OSMANLIJA

Na tvrđavi će biti uprizorena rekonstrukcija povijesne bitke između uskoka i osmanlijske vojske. Scene opsade, navale, pregovora, osvajanja, obrane, probijanja, pojedinačnih i skupnih borbi u koreografskoj i dramskoj izvedbi oko 250 kostimiranih sudionika, članova 24 povijesne postrojbe iz raznih krajeva Hrvatske te skupina iz Slovačke, Slovenije i Mađarske, dvije će večeri, u oko sat i pol programa ispuniti zidine Tvrđave. Dakako uz pucanje iz topova, pušaka i kubura, borbe mačevima, kopljima, buzdovanima i nadžacima, plotune iz katapulta, hitce zapaljivim strijelama, razni oklopi, srednjovjekovni štitovi, pješaštvo, konjička potpora…

UskockaBitka2012_1

Srednjovjekovni sajam
Viteški turniri u mačevanju, turniri u streličarstvu, žongliranje s vatrama, arhaični pučki napjevi, zvuci dipala, gajdi, bubnjeva i gusala uživo, orijentalna glazba s programima trbušnih plesačica, iluzionisti… Sve to u ambijentu sajma starih obrta i zanata, izvornih jela i pića, autentičnih rukotvorina, autohtonih suvenira i ostalih proizvoda mediteranskog podneblja, s brojnim okupljenim izlagačima iz Dalmacije i cijele Hrvatske.

uskoci_foto

Tabori
Tabori sudionika postavljeni u sjevernom podnožju tvrđave s prikazom života ratnika, različitim školama i radionicama.

uskoci_foto(61)

Broj karata za rekonstrukciju povijesne bitke u kliškoj tvrđavi je ograničen iz sigurnosnih razloga.

KARTE
možete kupiti ovdje

Za sva događanja u podnožju kliške tvrđave (sajam, viteški turniri, žongleri, iluzionisti …)
– ULAZ SLOBODAN

POGLEDAJTE VIDEO

POVIJESNE POSTROJBE SUDIONICI

1. SENJSKI USKOCI (Senj)
2. ŽUMBERAČKI USKOCI (Samobor)
3. BELI VOLKI (Slovenija)
4. UDRUGA IVANEČKI VITEZOVI (Ivanec)
5. URSUS (Slovačka)
6. ZRINSKA GARDA (Čakovec)
7. PRAŠKOCIJEVE HARAMIJE (Zagreb)
8. AUREUS UNICORNIS (Gornja Stubica)
9. DUBOVAČKI STRELIČARI (Karlovac)
10. GRADSKA STRAŽA BAKAR (Bakar)
11. GRADSKA STRAŽA ŠIBENIK (Šibenik)
12. VITEZOVI VRANSKI (Pakoštane)
13. HAJDUCI MIJATA TOMIĆA (Tomislavgrad)
14. KOPRIVNIČKI MUŠKETIRI I HARAMIJE (Koprivnica)
15. DRUŽBA VITEZOVA ZLATNOG KALEŽA (Donja Stubica)
16. RED ČUVARA GRADA ZAGREBA (Zagreb)
17. VITEZOVI ZELINGRADSKI (Sv. Ivan Zelina)
18. RED SREBRNOG ZMAJA (Zagreb)
19. VITEZOVI RUŽICA GRADA (Orahovica)
20. TRENKOVI PANDURI (Požega)
21. HOLLOENEK HUNGARICA (Mađarska)
22. DRUŠTVO POLJIČANA SV. JURE (Priko)
23. KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA SV. KLIMENT (Sitno Gornje)
24. KLIŠKI USKOCI (Klis)

dalmatia.hr

_DSC8457 1a

Omiški gusari – prepoznati brend Splitsko – dalmatinske županije

Prošlost Srednje Dalmacije nebrojeno je puta ovjekovječena i slavljena u pjesmi, slici i u stihovima. Naročito smo ponosni kada hrvatske legende, povijesne ikone poput cara Dioklecijana, Kliških Uskoka, hrvatskih kraljeva, kralja Artura, Omiških gusara, kraljice Teute… postanu neizostavni dio turističkog identiteta destinacije te razlogom dolaska brojnih turista iz cijelog svijeta.
Turistička zajednica Splitsko – dalmatinska županije prepoznala je važnost kulturnog turizma kao jednog od glavnih aduta turističke ponude i marketinške strategije.

borba gladijatora 1a

Dani Dioklecijana ( , Gusarska bitka (18.08), Uskočki boj za Klis (25.-26.07.), Sinjska Alka (), Romantika u Saloni (01. – 03.08.), posjetiteljima pružaju osjećaj kao da su ušetali u vremeplov događanja, a iskustvo je, vjerujte, dojmljivo i nezaboravno!

Neke od spomenutih povijesnih događanja uprizoreni su u vrhunske kulturno zabavne – manifestacije koje su godinama postale  razlogom dolaska turista iz cijelog svijeta.

_DSC8353 1a

Jedna od važnijih je svakako Gusarska bitka (18.08.2014.) – priča o Omiškim gusarima – brendu grada Omiša, uprizorena u slavnoj bitki, koja se događala se u 13. stoljeću. Ovaj kulturno zabavni spektakl krasi naslovnicu novog broja Croatia HotSpots magazina, za čije je potrebe redakcija organizirala pravi photoshooting u Omišu.

Gusarska bitka video

Preko 15000 ljudi svake godine posjeti Gusarsku bitku

Hrabri omiški gusari bore se protiv moćnih Mlečana

Svake godine 18.08. u Omišu održava se prava pravcata pomorska bitka – Mlečani na velikom jedrenjaku uplovljavaju u omišku gradsku luku, a gusari s malih brodica napadaju jedrenjak. Sijevaju sablje, čuju se pucnjevi kubura i gusarskih topova. Hrabri omiški gusari, predvođeni knezom Malduhom Kačićem, odnose pobjedu nad brojčano nadmoćnim neprijateljem. Papin izaslanik Akoncije moli Omišane da mu poštede život, predaje im škrinju s blagom, te se obvezuje da će ubuduće zlatnicima plaćati prolaz bračkim kanalom, na opće oduševljenje prisutnih. Idejni tvorac ove manifestacije je direktor Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije Joško Stella.

_DSC8285 1a

Ovaj će se scenarij ove godine će se odigrati 8. put za redom, a 2013. ispratilo ga je čak 15 000 ljudi. Toliko je ova manifestacija atraktivna da se mnogi omiški gosti, pri odlasku na godišnji odmor, ravnaju upravo prema njenu datumu održavanja, a neki pristižu čak i iz daleke Australije!

Umjesto odijela za posao, veseli Omišani i brojni uglednici ovom prilikom navlače gusarske odore i širok osmijeh na lice, a u pomoć u borbi protiv Mlečana priskaču im i Dubrovački trombonjeri, pripadnici „Kumpanije“ sa Korčule te Kliški Uskoci. Njihov svečani mimohod kroz staru gradsku jezgru, s početkom u 19.30 sati, odlična je najava bitke koja od 20.30 pa sve do 23 sata traje u gradskoj luci.

Ovaj spektakl koji je po broju inozemnih gostiju odista poprimio svjetske razmjere, svojevrsno je brendiranje grada Omiša kao nekadašnjeg gusarskog grada, te njegovanje naše divljenja vrijedne pomorske tradicije. Nemojte propustiti!

naslovna_04

Naslovnica ljetnog izdanja Croatia hot spots magazina

BRELA

PROMOTIVNI TURISTIČKI VIDEO TURISTIČKE ZAJEDNICE SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE

Promotivni film turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije “The Heart Of Adriatic” redatelja Ivana Perića, osvojio je prvo mjesto – GOLDEN AWARD za najbolji promotivni turistički film u konkurenciji 68 filmova iz cijelog svijeta, na prestižnom Baku International Tourism Film festivalu održanom u Baku – glavnom gradu Azerbajdžana.

The Heart Of Adriatic - f

Nagrađeni redatelj nije krio oduševljenje postignutim uspjehom, te nam je u kratkom razgovoru kazao: ” Film je rađen u produkciji Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije na inicijativu direktora Joška Stelle koji je prepoznao važnost video promocije kao jake komponente turističke promidžbe i tima Dream Division Production, konkurencija je bila velika, presretni smo radi osvojene nagrade ovo je veliki uspjeh i priznanje našem radu i radu Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije”.

dodjela

U konkurenciji 68 filmova iz 31 države, bili su filmovi iz Australije, Turske, Rusije, Slovenije, Azerbaijana, Austrije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Italije, Latvije, Portugala, Danske, Finske, Grčke, Laosa, Bangladesha, Poljske, Ukrajine, Češke. 

“The Heart Of Adriatic” je proglašen najboljim  u kategoriji kratkih promotivnih filmova i reklama.

unnamed

U konkurenciji je iz Hrvatske bilo nekoliko filmova: film o NP Brijuni Marka Vrdoljaka, Film o Novigradu Zorana Margetića te tri filma Ivana Perića nastalih u Dream Division produkciji čiji kreativni tim čine još Marko Kapitanović i Dragan Kovačević, film o Starogradskom polju, film o Makarskoj i pobjednički film o Srednjoj Dalmaciji.

Među članovima žirija kojeg su sačinjavali filmski stručnjaci iz Turske, Rusije, Azerbaijana bila je i Spomenka Saraga direktorica Baduči filma i Međunarodnog festivala turističkog filma ZAGREB TOURFILM FESTIVALA koji je također član CIFFTe međunarodnog udruženja filmskih festivala.

Link za video:
http://youtu.be/mqhXqlwqQl0

Central Dalmatia

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Omiš, gusarska bitka”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Omis_gusari_1.jpg[/image]
[image caption=”Omiš, gusarska bitka”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Omis_gusari_3.jpg[/image]
[image caption=”Omiš, gusarska bitka”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Omis_gusari_2.jpg[/image]
[/nivo]

„Gusarska bitka-Omiš 2011“

„Gusarska bitka-Omiš“ je postala tradicionalna ljetna priredba za područje Grada Omiša , Splitsko-dalmatinske županije i Republike Hrvatske, a održava sa 18.08. 2011. već petu godinu, u gradskoj luci-Omiš

Ova manifestacija je jedinstvena po tome što se rekonstruira izvorna Gusarska bitka koja se događala u 13. stoljeću i time se gradi brand Omiša kao grada gusara, a sve bazirano na povijesnim činjenicama i razvoju kulturnog turizma.
U samoj bitci sudjeluju pripadnici „Kumpanije“ sa Korčule, Dubrovački trombonjeri i Omiški Gusari, a kao posebni gosti tu su i Kliški Uskoci.

Pokrovitelji manifestacije su Grad Omiš, Splitsko-dalmatinska županija i Hrvatska turistička zajednica. Organizator je Turistička zajednica grada Omiša.

Treba istaknuti da u samoj bitci sudjeluje oko 100 sudionika pod oružjem,a očekujemo kao i prošle godine više od 10 tisuća posjetitelja, te popraćenost od strane svih medija.

Joško Stella, idejni tvorac i glavni organizator manifestacije

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Burnum”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/burnum.jpg[/image]
[image caption=”Arheoloski Muzej Split”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/arheoloski-muzej-split.jpg[/image]
[image caption=”Nadgrobna stela sa područja Burnuma”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Nadgrobna-stela-sa-podrucja-burnuma.jpg[/image]
[image caption=”Rimske legije”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/rimske-legije.jpg[/image]
[image caption=”Trasa rimske ceste istočno od utvrde Čačvina”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Trasa-rimske-ceste-istocno-od-utvrde-Cacvina.jpg[/image]
[image caption=”Tilirium”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Tilirium_1.jpg[/image]
[image caption=”Tilirium”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Tilirium_2.jpg[/image]
[image caption=”Tilirium”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Tilirium_4.jpg[/image]
[image caption=”Tilirium”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Tilirium_3.jpg[/image]
[image caption=”Muzej, postav logora Burnum”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Muzej-postav-logora-Burnum.jpg[/image]
[/nivo]

Trasom Dolabelinih legija

Augustov, a potom i Tiberijev čovjek od povjerenja, legatus Augusti pro praetore Publije Kornelije Dolabela, zasigurno je ime koje se posebnom pažnjom bilježi u poglavlju o rimskoj Dalmaciji. Autoritet među legijama i vrsni administrator Carstva za svog namjesništva (14. – 20. g. posl. Kr.) pokreće kapitalne infrastrukturne projekte sa uporištem u izgradnji cestovne mreže na istočno jadranskom arealu. Slijedom trasiranih dionica za vremena cara Augusta, Dolabela započinje gradnju pet novih cestovnih pravaca kako bi se netom pacificirana područja Ilirika što brže i uspješnije povezala sa jadranskim litoralom.

U nepunih sedam godina Dolabeline uprave izgrađeno je više od 550 milja (millia passus) cesta, i to većim dijelom po vrlo teškom i nepristupačnom terenu. O tom poduhvatu vjerno svjedoče tzv. solinski natpisi, epigrafski spomenici sačuvani na 4 ploče koje su svojevremeno bile ugrađene u u zvonik splitske prvostolnice. Pretpostavka je da su kao građevinski materijal prenijete sa područja antičkog grada Salone, porušenog u vremenu avarsko – slavenske invazije tijekom sedmog stoljeća. Danas, izložene u lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu, važan su izvor za proučavanje mreže prvih rimskih komunikacija na prostoru nekadašnje provincije Dalmacije, te topografije ove pokrajine.

Pored naziva cestovnih dionica uspostavljenih za Dolabelinog mandata, solinski natpisi navode nam i graditelje za neke od komunikacijskih pravaca. Tako u trasiranju ceste a colonia Salonitana ad fines provinciae Illyrici, najdužoj od svih pet komunikacija, aktivno sudjeluju veksilacije (odjeli vojnika izdvojeni od glavnine legija za posebne operativne zadatke) VII i XI legije, dok via Gabiniana ab Salonis Andetrium podižu pripadnici VII legije. Iako se za ostale tri komunikacije (a Salonis ad Hedum castellum Daesitiatium, ad Bathinum flumen, ad imum montem Ditionum Ulcirum) izričito ne navodi tko ih je gradio, moguće je da su u trasiranju i ovih dionica svoj obol dale već spomenute legijske postrojbe. Kontrolu izgradnje i održavanje cesta vodio je u pravilu centralni ured nadležan za gradnju prometnica (cura viarum).

Razmatranjem Dolabeline cestovne mreže prema unutrašnjosti, očito je da je ishodište za njih bila Salona, administrativno središte rimske Dalmacije. Sve ceste solinskih natpisa prolazile su prema zaleđu kliškim klancem, a zatim se granale u tri smjera. Jedan je komunikacijski pravac vodio na logor augzilijarnih postrojbi Andetrium (Gornji Muć), a drugi na Aequum (Čitluk pored Sinja), agrarnu koloniju rimskih veterana VII i XI legije utemeljenu za cara Klaudija, vjerojatno u razdoblju iza 42. g. posl. Kr. Treća u nizu prometnica usmjeravala se na beneficijarsku postaju Pons Tiluri (Trilj), smještenu na rijeci Cetini (Hyppus). Putevi se odavde račvaju na sjeveroistok prema rudarskom distriktu Argentaria (područje oko grada Srebrenice u istočnoj Bosni i Hercegovini), te na jugoistok, preko trgovačke kolonije Narone (Vid, kod Metkovića) do gradova Scodra (Skadar) i Dyrrachion (Drač) u Albaniji. O značaju tog prometnog čvorišta u kasnoantičkom razdoblju govori i podatak iz darovnice bizantskog cara Justinijana I. Velikog kojom poklanja benediktinskom samostanu na Monte Cassinu (u središnjoj Italiji), pored ostalih posjeda i Pontem Ciluri u Dalmaciji.

Dolabeline ceste su isprva imale obilježja vojnog karaktera (viae militares), da bi s vremenom sve više poprimale i javnu ulogu (viae publicae). Vojni sadržaj se ogledao ponajviše u mnogobrojnim manjim utvrdama (burgi, castella), osmatračnicama (speculae) razmještenim uzduž trasa pojedinih cesta i umreženim sa većim fortifikacijskim uporištima – legijskim kastrumima (castra stativa). Na prostoru Dalmacije pronalaze se dva kompleksa takve namjene. Vojni logor Burnum, smješten sjeverno od Kistanja u selu Ivoševci, nedaleko od slapa Manojlovac na rijeci Krki (Titius) i Tilurium, podignut na mjestu današnjeg naselja Gardun, u neposrednoj blizini grada Trilja. Sav taj obrambeni sustav osmišljen je kao stabilizator mira u regiji i oslonac rimskoj vlasti nakon slamanja otpora panonsko – delmatske alijanse u Batonskom ustanku 9. g. posl. Kr. U to se dakako uklapa i provedba romanizacije domicilnog (ilirskog) stanovništva u čemu Dalmacija svakako nije bila izuzetak u odnosu na ostala područja podložna Carstvu.

Nazočnost vojske u provinciji, bilo da se radilo o legijama, ili pomoćnim četama (auxilia) garantirala je i sigurnost uslijed čestih prepada drumskih razbojnika (latrones, grassatores) koji su još dugo nakon rimske okupacije ostali prijetnja normalnom odvijanju prometa i trgovine cestovnim pravcima. Stoga se i u mirnodopskom razdoblju na put odlazilo prvenstveno danju kako bi se noć dočekala u za to predviđenim objektima kao što su cestovne ispostave (mansiones) i konaćišta (tabernae). Na postajama se stacioniraju i odjeljenja prometnih nadglednika (stationarii), odgovornih za poštivanje prometnih propisa i općenito sigurnost prometa.

Svi važniji rimski cestovni pravci (prometnice koje su za ono vrijeme imali značaj kao moderni autoputevi našeg doba) obilježavaju se kamenim stupovima – miljokazima (marmor milliarium) oblog presjeka, promjera do 40 cm, i visine do 1,50 m. Od oznake postaje na desetom miljokazu od Salone (ad decimum milliarium) nastalo je i ime današnjeg naselja Dicmo. Miljokazi su najautentičniji dokaz za postojanje neke rimske ceste, poglavito ako su pronađeni in situ. Postavljani su kao počasni spomenici carevima, što nam govori i primjer miljokaza iz Velića kod Trilja podignut u čast imperatora Maksimina Tračanina. Nije poznato da li su Dolabeline ceste imale miljokaze, no možda su postavljeni istom kada prometnice poprimaju veći značaj i za civilni promet općenito.

Autor: Lino Ursić
Foto: Izvor Lino Ursić, TZ grada Trilja