Jeste li znali da mineralna voda u Rogaškoj Slatini ima najviše magnezija na svijetu?
Kada i kako ju piti?
Donosimo pet savjeta stručnog tima Rogaška Hotels & ROI Spa – u čijem je sastavu i ROI Medico centar, prava destinacija za sve one koji uz opuštanje i odmor vode računa o svom zdravlju.
Rogaška Slatina, 13. listopada 2017. – Mineralna voda iz Rogaške dokazano rješava probleme s probavom. Kod problema sa zatvorom njezin blagotvorni učinak bit će još bolji popijete li ujutro pola sata prije doručka odjednom tri do osam decilitara tople mineralne vode, potom polagano dva decilitra mlake vode. U ovom je slučaju vodu potrebno piti u kontinuitetu od pet dana, nakon čega dva dana treba napraviti pauzu.
Kod glavobolje i migrena preporuča se polagano popiti 2,5 decilitra mlake vode pola sata prije doručka, te uvečer – prije spavanja, polagano popiti još 2,5 decilitra hladne vode.
Imate li problema s grčenjem mišića prije sportske aktivnosti polagano popijte 2,5 decilitra hladne vode, a uvečer prije spavanja još 2,5 decilitra mineralne vode sobne temperature.
Kod problema s osteoporozom pola sata prije ručka polagano popijte 2,5 decilitara mlake vode te prije spavanja, također polagano, još 2,5 decilitara vode sobne temperature.
Vodite li rat sa šećerom ili kolesterolom ujutro pola sata prije jela odjednom popijte tri decilitra tople vode, potom po dva decilitra hladne vode pola sata prije ručka, ali i prije večere. Postupak ponovite pet dana u tjednu s dva dana pauze.
Za one koji vode računa o zdravlju
Otkrivena prije više od 400 godina mineralna voda iz Rogaške Slatine s najviše magnezija na svijetu dokazano ublažava brojne tegobe. Potiče razgradnju masti i revitalizira organizam, koristi se u liječenju brojnih bolesti, a preporuča se za opuštanje i smirenje ili kod učestalih glavobolja. Izvrsna je u balansiranju organizma pa se koristi u programima detoksikacije, nakon napornih dijeta ili pretjeranog konzumiranja hrane i alkohola.
Terapije i tretmani temeljeni na mineralnoj vodi iz Rogaške sastavni su dio programa ROI Medico centra u Rogaška Hotels & ROI Spa. Ovo je odlično odredište za sve one koji vode računa o svom zdravlju. Grand Hotel Sava****superior i Hotel Zagreb****, pružit će vam potrebnu udobnost, uživat ćete u novootvorenom ROI Spa centru, a gurmani neće propustiti À la carte restoran Kaiser, jedan od deset najboljih slovenskih restorana.
Razlog koji je Evropsku komisiju vodio do odluke da Ljubljanu proglasi Zelenom prestolnicom Evrope 2016 i dodijeli joj tu prestižnu nagradu u lipnju 2014 je bio taj što je u Ljubljani povećana svijest o zaštiti okolice kod sveg stanovništva već neko vrijeme, što grad ima svoju održivu strategiju »Vizija 2025« i što se te dvije komponete prepliću i kombiniraju, te permanentno implementiraju u zadnjih 10 godina. U lipnju je Ljubljana osvojila i turistički Oscar, Zelenu jabuku Međunarodne udruge turističkih novinara i pisaca FIJET.
Foto: Mostphotos
Ljubljana je je u rujnu ugostila konferenciju Global Green Destinations Day, središnji zeleni destinacijski događaj na globalnoj razini koji je udružio vodeće stručnjake održivog razvoja i zelenog turizma, lidere, predstavnike destinacija, udruga, hoteljere i nuditelje turističkih usluga koji ulažu napore za održivi razvoj u turizmu. Ljubljana je na konferenciji već drugi put uvrštena među 100 najbolje razvijenih zemalja u vidiku održivog razvoja na svijetu (Global Top 100 Sustainable Destinations), Turistička Zajednica Slovenije (Turistična Zveza Slovenije) joj je na Slovenskim danima turizma udjelila još dvije nagrade; Ljubljana je osvojila prvo mjesto u kategoriji urbanih jezgri za ekološku zonu Slovenska cesta te prvo mjesto u kategoriji većih mjesta.
foto: Mostphotos
Zelena duša Ljubljane
Ljubljana je grad koji obiluje odlično zaštićenim zelenim prostorom. Mnogobrojni prijatni kutci se mogu pronaći u povijesnom srcu grada, sve do Ljubljanske tvrdjave tvore zelenu, sjenovitu nadstrešnicu grada protkanu šetnicama.
Slikovite obale rijeke Ljubljanice, dizajnirane vještom rukom velikog arhitekta Jože Plečnika, su okružene drvećem, posebno u krajevima Krakovo and Trnovo samo malo izvan povijesnog centra grada su travnatim nasadima na korak od jednog od najstarijih evropskih botaničkih vrtova.
Foto: Dunja Wedam
Put sjećanja i prijateljstva je jedistven kružni put oko Ljubljane, kojega duž 34 km krasi 7.000 stabala, a simbolično je napravljen u sjećanje na 2-gi svjetski rat i Ljubljanu okruženu bodljikavom žicom. Ljubljansko Barje, park prirode, je ostatak močvarnog tla, jedan od rijetkih preživjelih eko sistema, zaštićen na UNESCO-voj listi prirodnog okoliša. Poznato je po izuzetnoj biološkoj raznovrsnosti.U Ljubljani postoje mnogi parkovi. Jedan od njih pokriva regiju Rožnika i Šišenski hrib- brdo, te najljepši ljubljanski park Tivoli, koji seže do centra grada, stazama povezan saoba predhodno pomenuta parka. Najdulja vodi do Ljubljanskoga Zoološkoga vrta, do šume Mostec. Ljubljana po glavi stanovnika ima 542 kvadratna metra zelene površine.
Zelena dostignuća Ljubljane
Odluka za proglašenje Ljubljane, Zelene prestolnice Evrope 2016, je bila bazirana na tome što je Ljubljana uvela najveće promjene u smjeru zaštite čovjekove okolice i održivog razvoja u najkraćem periodu (2005 – 2014).
Režim prometa u gradu podržava održiva mobilna rješenja. 2012 je za motorni promet zatvoreno gradsko jezgro. Urbanu strukturu i popularizaciju vožnje bicikla je podpomogao projekt besplatnog korištenja bicikla Bicike(LJ).
Sve više gradskih prevoznih sredstava ide na pogon metanom zbog redukcije CO2 – ugljikovog dioksida. Električna mini prevozna sredstva Kavalir besplatno voze putnike po centru grada.
Voda za piće u Ljubljani je dostupna bez tehnološke obrade. Mnoge fontane sa vodom za piće su dostupne na gradskim ulicama.
Zelene činjenice Ljubljane
Do 2020, Ljubljana planira reducirati emisiju CO2 za 30%.
Do 2020, Ljubljana namjerava imati model 1/3 javnog prijevoza, 1/3 pješaka i biciklizma i 1/3 privatnog motornog prometa.
Ljubljana je dom 161 vrste ptica, 86 od njih ugroženih.
Ljubljana je prva prestolnica koja je proglasila zero waste plan.
Ljubljana je dobila nekoliko medjunarodnih nagrada za svoju strategiju programa mobilnosti, te dostupnost prostora za ljude sa slabom mogućnošću kretanja.
foto: Nea Culpa
Okusi Ljubljane
Kao i druga mjesta na svijetu i Ljubljana ima nekoliko posebnih jela karakterističnih za određena razdoblja njezina povijesnog razvoja, koja danas predstavljaju temelj prepoznatljive ponude gradskih jela i koja su, naravno, na odgovarajući način prilagođenih suvremenim prehrambenim običajima.
Foto: Tomo Jeseničnik
U mjestu tako možete upoznati niz ukusnih jela. Na prvom je mjestu kranjska kobasica sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom koja se proizvodi po receptu zabilježenom 1896. godine. Gostionica Pri Žabarju još uvijek svoj naziv dokazuje ponudom izvrsnih pohanih žabljih kraka koji se već stoljećima smatraju jednom od poslastica građanskog stanovništva.
U prodavaonici suvenira pod nazivom Paviljon Zvonček na Tromostovju prodaje se Zmajeva potica (savijača). Iznimna slatka kriška, koja je od kraja prvog svjetskog rata nekoliko puta mijenjala naziv i bila poznata kao Tivoli “šnita” i Bellevue “šnita”, sada je dostupna u slastičarnici robne kuće Maxi, gdje je pod nazivom Maxi rezina rade od 1971. godine. Kušanjem torte Ljubljana upoznat ćete priču o mladom kuharu koji je tim slatkišem razveselio gospodarovu kćer i tako je dobio za ženu.
S najvećim slovenskim pjesnikom dr. Franceom Prešernom (1800–1849), čiji spomenik je u središtu Stare Ljubljane pokraj Tromostovja, povezan je vrhunski konditorski proizvod od čokolade i smokava Fige Prešernove. Karakteristični ljubljanski slatkiš, koji je dio nedjeljnih i blagdanskih obiteljskih jelovnika još od ranog 19. stoljeća, čini savijača ili štrudla od jabuka kao ljubljanska varijanta tog bečkog slatkiša.
Ljubljana se već stoljećima nalazi na križanju utjecaja s Mediterana i Srednje Europe, a posebice od kraja 2. svjetskog rata i utjecaja sa susjednog Balkana. U 60-tim godinama 20. stoljeća građani su počeli upoznavati talijansku pizzu, a u 80-tima i burek koji je stigao sa susjednog Balkana. Noviju sintezu ta dva jela predstavlja pizza-burek koji su navodno izumili upravo ljubljanski prodavači bureka. Sva tri jela predstavljaju karakterističnu uličnu prehranu.
Okolica grada sa selima, šumama i travnjacima nudi niz namirnica i pića. Među njima su jagode, borovnice, jabuke i kesten iz Janča. Između Javora i Janča prolazi Sadna cesta (Voćna cesta) jer je na tom području mnogo voćaka. Seljaci od jabuka rade izvrstan prirodni voćni sok. Na omiljenoj izletničkoj točki na Šmarnoj gori kod Ljubljane (669 m) nudi se šmarnogorski čaj od različitog bilja i kuhana kaša od ječma s povrćem poznata pod nazivom Šmarnogorski ričet.
foto: Nea Culpa
U gradu rade dvije izvrsne pivovare. Pivovara Union osnovana je 1864. godine, a pivovara Kratochwill 1992. kao obiteljsko poduzeće. Bogatstvo ponude jela i pića u Ljubljani te njihove okuse možete upoznati u mnogobrojnim gradskim restoranima, gostionicama, bifeima, u okviru ulične prehrane, a poseban čar ima središnja ljubljanska tržnica kojoj je pečat dao arhitekt Jože Plečnik (1872–1957).
Nagrađen projekt Okusi Ljubljane se u okviru međunarodne konferencije Global Green Destinations Day uvrstio na popis 10 najboljih održivih rješenja (Top 10 Green Solutions); tradicionalna jela od lokalnih i sezonskih sastojaka predstavljena na moderan način.
Prosinac u Ljubljani
Tijekom priredbenog mjeseca prosinca atmosfera u Ljubljani je uvijek vibrirajuća, živa, sa mnoštvom dogadjaja na otvorenom, novogodišnjom tržnicom i prekrasnom dekoracijom.
U prazničnoj priči djevojčica želi dati božićni poklon nekomu, tko joj je veoma važan i mnogo joj znači, djedu Božićnjaku. U bajkovitoj atmosferi, tipičnoj za Ljubljanu u adventnoj sezoni, Djeda Božićnjaka i uručuje mu dar.
foto: Luka Esenko
Ljubljana je poznata po osvijetljenosti u vrijeme praznika, koju nadgradjuje i obogaćuje svake godine. Tema je svemir, nepresušna umjetnička inspiracija. Ove godine će se praznične svečanosti odvijati od 25.11.2016 do 01.01.2017, raspored dogadjanja pronađete na web stranici Turizma Ljubljana.
Upoznajte Ljubljanu – razgledavanje grada
Ne napuštajte Ljubljanu, ne upoznavši pripovijetke i legende, što ih pripovijedaju njene znamenitosti. Pridružite se jednome od slijedećih vođenih razgledavanja grada uz pratnju naših obučenih i iskusnih vodiča.
foto: Dunja Wedam
Redovito razgledavanje grada – Tijekom dvosatnog razgledavanja grada upoznat ćete njegove najljepše znamenitosti. Razgledavanje je namijenjeno individualnim gostima i manjim grupama. Više.
Zelena razgledavanja – ljetos smo u ponudu postojećih razgleda dodali nova vodstva, koja još dodatno naglašavaju zeleni karakter i tradiciju grada. Ljubljanu možete upoznati sa vodičem na razgledu Ljubljane trčanjem ili na vodstvu sa dodatim elementima nordijskog hodanja. Vjerujemo da je Ljubljanu najljepše otkrivati pješice ili biciklom, zato nudimo i mogućnost vodjenograzgleda grada biciklom, koji će vas odvesti i izvan užega centra grada. Ljubitelje prirode pozivamo u park Tivoli na vodjen razgled Vsi zakladi parka Tivoli – Sva blaga parka Tivoli ili na vodjen razgled Čebelje poti – Putevi pčela, u okviru kojega ćete upoznati tradiciju slovenskog pčelarstva. Više.
Gurmanski doživljaji – Ljubljana se sve više potvrdjuje i kao kulinarična prestonica. Posjetioci mogu birati izmedju dva kulinarična doživljaja: na kulinaričnom razgledu Okusi Ljubljane upoznati ćete tradicionalna ljubljanska jela od sastojaka iz lokalnih izvora, pripravljena na moderne načine. Na pivskom doživljaju Ljubljane ćete probati različite vrste lokalnih piva i istovremeno upoznavati bogatu povijest pivovarstva u Ljubljani. Više.
foto: Nea Culpa
Razgledavanja po narudžbi – Različita individualna razgledavanja grada u 17 jezika i u odabrano vrijeme možete naručiti tijekom cijele godine u gradskim-turističko informativnim centrima (TIC, Adamič-Lundrovo nabrežje 2; STIC, Krekov trg 10). Više.
2017, godina arhitekta Jože Plečnika
godine obilježavamo 145. godišnjicu rođenja i 60. godišnjicu smrti arhitekta Jože Plečnika koji je Ljubljani podario današnji izgled. Jože Plečnik je u periodu između dva svjetska rata svojom eklektičnom arhitekturom i vizionarskom urbanističkom osnovom ostvario kozmopolitanski izgled Ljubljane. Kao novu prijestolnicu Slovenaca, Plečnik je pokušao oblikovati Ljubljanu na moderan način, a zapravo po uzoru na antičnu Atenu. Među njegove najbolje radove se uvrštavaju zgrade Narodne i univerzitetne knjižnice, uređenje obale Ljubljanice, a posebno Tromostovlje i Čevljarski most, središnja gradska tržnica, ljetno kazalište Križanke, stadion na Bežigradu, kompleks mrtvačnica na groblju Žale te Crkva Sv. Mihaela na Barju. Gradska općina Ljubljana i do današnjeg dana poštuje Plečnikove smjernice uređenja pri obnavljanju grada te tako njeguje očuvanje i nadograđivanje zeleni i kulturno bogati identitet grada. Turizam Ljubljana skupa s drugim destinacijama 2017. godine priprema brojne aktivnosti u vezi s godinom Plečnika, između ostalih dva nova vodstva u okviru kojih ćete se vrlo lako pješke ili biciklom detaljnije upoznati s većinom stvaralaštva slovitog arhitekta.
[:HR]Tako blizu i lako dostupna, Slovenija se otkriva začudnom lakoćom posjetitelju kroz svu raskoš nijansi proljetnog zelenila, impresivnih pogleda s ljepotom planinsko jezerskog štiha, raskošnom ljepotom Bleda i Bohinja i vrlo ljubeznim turističkim djelatnicima.
O tome koliko im hrvatski gost znači i kako su vješti organizatori, uvjerili smo se kroz studijsko putovanje ovog vikenda, na izvrsnom Festivalu čokolade u pitoresknoj Radovljici a priča se dalje nastavila posjetom toplim termalnim vodama i luksuznom wellness centru, tako da ćemo Festival čokolade podrobnije opisati u idućoj reportaži.
Za ovaj put zadovoljit ćemo se blogom gastronomada i gastroputnika s Okusi.eu, Ivane Stipić Lah koja je obradila temu slovenske kuhinje.
Inače, Okusi.eu ovaj cijeli mjesec imaju Sloveniju u fokusu interesa, naravno kroz priču o hrani. Reportažu prenosimo u cjelosti. Lijep, edukativan i zabavan tekst poučit će nas o povijesti slovenske kuhinje.
Slovenska kuhinja – od meščanske do rudarske
Iako mala, Slovenija je država koje se smjestila na geografski i gastronomski vrlo raznolikom području. Na sjeveroistoku prostire se Panonska ravnica, na istoku Dolenjska s pitomim brdima. S krševitog, obalnog juga penje se na zapadu u visine Alpa.
Sama geografska raznolikost i različiti načini života u različitim pokrajinama razlog su da u Sloveniji ne možemo govoriti o jednoj slovenskoj kuhinji, nego o više od 40 različitih kuhinja koje se stapaju u jednu cjelinu.
Ni svi sastojci nisu bili dostupni u svim regijama, zato je svaka pokrajina razvila sebi specifičnu gastronomiju, ovisnu o domaćim namirnicama.Potočni rakovi koje možete naći u potocima u unutrašnjosti, ne žive nigdje drugdje u Sloveniji, kao što je i pršut moguće osušiti isključivo na krasu i obali, dok je bučno ulje zaštitni znak Prekmurja.
Osim toga, ova mala država graniči s četiri kuharske velesile i od svake je preuzela i udomaćila ono najbolje.
Zato su se u Sloveniji osim lokalnih kuhinja razvijale i odvojene kuhinje sela (bajtarska kuhinja), gradova (meščanska kuhinja), fratara (samostanska kuhinja), utvrda (grajska kuhinja) i još mnoge druge. I dok su se u meščanskoj kuhinji njegovali prefinjeni ukusi oplemenjeni utjecajima Francuske i Austrije, bajtarsku kuhinju odlikuje mnogo krumpira, kupusa i graha. Kao što je na primjer govnač, pire od krompira s kupusom ili matevž, pire s grahom.
Razvoj industrije i specifičnih zanimanja razvio je i kuhinje tipične za određene pozive kao što su rudarska kuhinja (zasavski omlet, rudarsko srce) , splavarska kuhinja, šumarska kuhinja (puhovi na ražnju), kovačka kuhinja (gusta juha od graha)…
Mnoga tradicionalna jela kao što su na primjer puhovi na ražnju više se ne priprema nigdje, ali je zato gusta juha od graha ili zasavska omleta rudarsko srce još uvijek prisutna u slovenskim domovima.
Danas se u Sloveniji još uvijek u skoro svim domovima kuhaju kranjska kobasica, krvavice i konjski gulaš. Od priloga su popularni dinstani kiseli kupus, krumpir i polenta, a goveđa juha s kuhanom govedinom je osnovno jelo svakog nedjeljnog ručka, osim u sezoni tikava.Vrlo su popularna i jela od divljači, ali i od samoniklog bilja, kestena i gljiva. U sezoni radiča, borovnica ili gljiva slovenska brda i livade prepune su zagriženih berača koji ove delikatese skupljaju u košare od pruća – jer najlon vrećice donose lošu sreću.
Kako onda definirati takav neobičan skup jela? Slovenski gastronomski stručnjaci još uvijek nemaju neku zajedničku definiciju, slažu se ipak u nekoliko osnovnih crta: slovenska kuhinja je jednostavna, osim onda kad je teška. Slovenska kuhinja je domaća, osim onda kada se oslanja na kuhinju susjednih zemalja. Slovenska kuhinja je mesna, osim u sezoni povrća i naravno, slovenska kuhinja je zdrava, osim onda kada to nije.
