Gastro blog Archives - Stranica 2 od 2

Gastro

Gastro blog: Žrnovski makaruni s pršutom i tartufima

By Croatian Hot Spots 23/09/2015

[:HR]Dragi čitatelji, kao što smo prethodno i najavili, s ponosom predstavljamo Hot Spots gastro blog. Svakog tjedna donosimo nove recepte internacionalno poznatog chefa Hrvoja Miletića, mladog kuhara sa londonskom i rimskom adresom – gastro kolumnista Hotspots.net.hr portala.

Budući da je otok Korčula i Hrvojevo rodno mjesto, tamo ćemo i započeti našu gastro pustolovinu, upoznavanjem s jednom od kultnih delicija ovoga kraja – Žrnovskih makaruna, jela čija se orginalna receptura čuva preko 400 godina.

Žrnovski makaruni su toliko dobri da sve riječi kojima bi opisali bogatstvo okusa, bivaju suvišne. Preporučamo ih obvezno probati ako se nađete na otoku Korčuli. Posebna vještina starih vremena utkana je u spravljanje ovog nedodoljivog korčulanskog jela koje spada u vrijednu gastro baštinu otoka i županije. U prošlosti su bili čest gost na stolovima tadašnje vlastele, Dubrovačke Republike i korčulanske komune. U orginalu se spremaju s mesom govedine a mi u nastavku predstavljamo nešto inovativniji recept – Žrnovske makarune s pršutom i tartufima. Zašto? Zato jer je inačica pršuta i tartufa podjednako ako ne i ukusnija, a jelo je iznimno zahvalno za današnji brzi tempo života, jer se priprema brzo i jednostavno.

Za potpuni doživljaj uz ovu deliciju preporučamo bocu Dingača ili Postupa iz glasovitih peljeških podruma

Potrebni sastojci za dvije osobe:
400g korčulanskih makaruna
50g pršuta
Jedna žličica maslaca
Jedna žlica ulja od tartufa
Goveđi temeljac
2 žlice tartufate
Crni tartufi
2 žlice vrhnja za kuhanje
Sol
Papar

Makaruni priprema:
500 g brašna
1 žličica soli
1 jaje
1 žlica maslinovog ulja
1 šalica vode

Uvaljati zajedno dok se ne stvori mekano povezano tijesto.

Priprema:

Na tavu stavimo ulje od tartufa i maslac, dodajemo pršut koji smo prethodno izrezali na trakice i malo zapržili. Politi goveđim temeljcem, i dodati u tavu na pola kuhane makarune da se skuhaju do kraja, 4-5 minuta. Kad su makaruni gotovi ubacimo vrhnje za kuhanje i tartufatu i promješamo da dobijemo kremasti umak. Kada poslužimo jelo naribamo par listića crnog tartufa.

I to je to. Dobar tek![:]

Keep Reading

Gastro

Jeste probali Plitvičku štrudlu?

By Croatian Hot Spots 16/09/2015

[:HR]Tradicija hrvatske gastronomije je uistinu fascinantna. Ako niste probali glasovite plitvičke štrudle, vrijeme je!

Dugo godina turiste i posjetitelje na Plitvičkim jezerima dočekivali su autohtoni kolači koje su prema posebnom receptu spremale žene s Plitvica, kolokvijalno nazivane babe kolačare.

Plitvički kraj ne nudi samo zapanjujuće lijepi nacionalni park Plitvička jezera, koja su poznata u cijelom svijetu već se diči i gastronomskim specijalitetima, a jedno od njih je Plitvička štrudla. Mnogi uglednici i dolazeći na Plitvice, probali su i oduševljali se iznova ovim domaćim kolačem. Josip Broz Tito, Peter Galbraight, Wiliam Montgomery, Milka Planinc, Franjo Tuđman, Ivica Račan, samo su neki od poduže liste poznatih imena koja su konzumirala ovo gastro blago pod kristalnim vodopadima, diveći se skladu i ljepoti okoliša iz kojih je pita ponikla.

foto: np-plitvicka-jezera.hr

Ono što štrudlu čini vrlo ukusnom i zahvalnom za pripremu je mogućnost kombiniranja nadjeva koji vam se sviđaju i kojima možete oplemeniti kolač. Uobičajena varijanta je spajanje voćnog nadjeva sa orašastim plodovima i sirom (2-3 nadjeva se spoje prema zadanim receptima i ubacuju u štrudlu.)
A možete kombinirati nadjev od maka sa nadjevom rogača i sirom, ako ste ljubitelj ponešto aromatične fuzije. Više okusa koji se prožimaju i raznolik spektar boja čini ovu štrudlu kako ukusnom, tako i izrazito atraktivnom.

I za kraj evo nekoliko zanimljivih činjenica o ovom dijelu Hrvatske:

Plitvička jezera su najposjećeniji NP park u Hrvatskoj od njih osam. Zbog svoje ljepote su uvršteni u Popis svjetske baštine (UNESCO) davne 1979 godine.

Zemljani lonci u kojima se čuvala hrana kod stanovnika ovog kraja zvali su se rukače.

Glavna poslastica plitvičkog kraja bila je pečena janjetina

Od kolača najradije su se pripremale masnice (masno tijesto koje je punjeno pršutom, sirom, lukom a postoji i slatka verzija masnica od suhog grožđa i slatkog sira).
Kuglof, pita zeljanica, pita krumpirača, štrudli, također su dio gastronomske ostavštine kraja u kome se živjelo uz prirodom i od prirode zbog blizine šume.

Stanovnici su se bavili lovom a najomiljeniji ulov su im bili puhovi. Bili su i vrsni gljivari te su skupljali bukovače pečurke i smrčke.

Inspririrajte se starim domaćim receptima i okušajte se sami u pripremi plitvičke štrudle ili ih degustirajte pri posjetu ovom kraju.

fotografija preuzeta :www.coolinarika.com

naslovna fotografija i ostale fotografije plitvičkih slapova: www.np-plitvicka-jezera.hr

[:]

Keep Reading

Aktualno

Gastro turom po ukusnoj Hrvatskoj

By Croatian Hot Spots 12/08/2015

[:HR]Raznolikost turističke ponude i sva blaga Hrvatske posjetiteljima rado ostaju u sjećanju kroz eno gastro iskustva.
Malena zemlja prepuna svojih posebnosti i specifičnosti može i kroz svoje jedinstvene proizvode biti prepoznatljivo i omiljeno odredište putnika koji se osim zbog neosporne ljepote odredišta – vraćaju i zbog okusa i mirisa trpeze. Raditi na diverzifikaciji ponude, obogaćivanju gastronomije i enologije svakako je poželjan smjer u kojem bi se morali kretati a našu bogatu ponudu bi trebali dodatno unapređivati i promovirati.
Donosimo nekoliko blagodati hrvatske ponude po kojima su poznati krajevi Hrvatske i čije okuse posjetitelji teško zaboravljaju:

Istarski pršut

Foto: Croatia.hr

Jedinstveni pršut koji se proizvodi od pasmina bijelih mesnatih svinja poput velikog jorkšira i švedskog landrasa, te njihovih križanaca. Svinje moraju biti uzgojene u Istri, hranjene repom, krompirom, žitaricama, kukuruzom i drugim biljem. Na svinjskom butu ostaju kosti kuka i zdjelične kosti, a koža i potkožno masno tkivo se odstranjuje sa površine buta – samo po tim osobinama obrade buta istarski pršut se razlikuje od talijanskog, španjolskog i ostalih poznatih uvoznih pršuta. Poznat je po intenzivnom mirisu i aromi, ujednačenoj crvenoj boji i slanom okusu.
Jeste znali?
Godišnje se u Istri potroši oko 100.000 pršuta, prvenstveno u turističko-gastronomske svrhe, a podjednako ga vole i strani i domaći posjetitelji. Istra je poznata po pravoj riznici gastro užitaka (tartufi, fuži, slastice) no istarski pršut u posljednje vrijeme figurira kao neprikosnoveni istarski brand.

Slavonska graševina

Foto: TZ Požeško – slavonske županije
Tradicionalna gastronomija Slavonije temeljena je na svježim namirnicama vrhunske kvalitete. Sastavni dio domaćinstva i gostoprimstva domaći su proizvodi, nastali po tradicionalnoj recepturi. Svojim mirisima, okusima, izgledima domaće mlijeko, sirevi, vrhnje, kulen, kobasice očaravaju posjetitelje i turiste zbog autentičnosti i domaće izvorne recepture sačuvane stoljećima. Najpoznatije vino Požeško slavonske županije je graševina, koja je ove krajeve proslavila i predstavila u cijelome svijetu. Raznovrsnost ponude bijelih, rosé i crnih vina ovog kraja ogleda se i u raznolikosti kultivara, a posebno se, uz graševinu, ističu chardonnay, pinot bijeli, rizling rajnski, silvanac zeleni, müller thurgau od bijelih, te frankovka, zweigelt, syrah, merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon, od crnih vina.

Dubrovačka rožata

Dubrovačka rozata izvorna je dubrovačka delicija, dio hrvatske gastronomske baštine. Spominje se još od vremena Mletaka, u zapisima iz 1300. godine kao „fratrov puding“. Usprkos mnogim utjecajima tadašnjih sila Mletačkog i Osmanskog carstva, prenosila se generacijama i uspijela zadržate svoj izvorni recept. Dobila je ime po svom glavnom sastojku, Rosalinu – likeru od ruže.
Danas je rozata nezaobilazni dio ponude svakog boljeg restorana u Dubrovniku, također se priprema i u drugim djelovima Hrvatske.
Nama nema slađeg doli degustirati najfiniju drhtavu rožatu iza dobre pašticade.

Lumblija – Ne zaboravi me
Foto: TZ Blato

Na prekrasnom otoku Korčuli, blagdan Svih svetih se svetkuje posebnom unikatnom poslasticom koja stiljećima šapće priču o burnoj povijesti otoka i jednoj ljubavi.Ne oublie pas – Korčulani ne zaboravljaju ovaj gastronomski slatki unikat koji je prema predaji nastao davne 1811 godine u Blatu na Korčuli. Već više od 200 godina, ovaj tradicionalni kolač se spravlja po izvorno sačuvanoj recepturi za blagdan Svih svetih. Zove se Lumblija.
Lumblija je kolač koji se spravlja od posebnih sastojaka. Ti sastojci se već polako počinju prikupljati preko ljeta . Jedinstvena aroma ovog kolača sastoji se od oraha, limuna, suhica, barema i oraha, a peče se u čast sjećanja na najmilije. Po sastavu i strukturi spada u trajni kolač, te se može bez problema konzumirati i do nekoliko dana od priprave.
Jeste znali za podrijetlo lumblije?
Priča o nastanku lumblije stara je više od 200 godina. Brojna Napoleonova osvajanja nisu zaobišla ni Dalmaciju, te je po ukidanju Dubrovačke republike, francuska vojska zauzela otok Korčulu koja je potom pripojena kotaru Dubrovnik. Francuzi se nisu dugo zadržali na otoku, svega 9 godina, te je tako 1811 otok prešao pod vlast engleske krune.
Prema legendi otoka Korčule, lumblija je rezulta tužnog ljubavnog rastanka. Kako su francuzi naselili otok Korčulu, tako se u mjestu Blato rodila ljubav između mlade mještanke i francuskog vojnika pekara. Kada su Francuzi morali bježati pred Englezima, zaljubljeni vojnik na rastanku poklonio je svojoj voljenoj otočanki kolač uz poruku: n oublie pas (ne zaboravi). Slatki kolač tako je postao nadomjestak gorkom rastanku u spomen na veliku ljubav otočanke iz Blata i mladog francuskog vojnika.
Priča dostojna filmskog scenarija, franšize ili u najboljem slučaju izvrsne promotivne razglednice otoka.
Osim što se rado degustira kao poslastica za trpezom, ovaj kolač kao simbol ljubavi i svojevrsni čuvar sjećanja je otplovio, preletio i preputovao gotovo cijeli svijet – blatske i veloluške obitelji ga šalju svojoj rodbini u Australiju, Ameriku, i svugde gdje žive raseljeni blaćani i velolučani. Čuvar uspomena i sjećanja na obitelj i najdraže tako se nametnuo kao nezaboravan dio identiteta otoka.
Ako se odučite na posjetu prelijepoj Korčuli, svakako ga isprobajte.

Zagorske štrukle

Foto: TZ Krapinsko zagorske županije

Zagorske štrukle nose oznaku zaštite nematerijalnog kulturnog dobra, kao fascinantna poslastica koju su silom prilika i siromaštva domišljate Zagorke pripremale svojim mnogobrojnim obiteljima. Svake godine Turistička zajednica Krapinsko- zagorske županije priprema Štruklijadu – županijsku manifestaciju čiji je osnovni cilj promocija te zaštita zagorskih štrukli, ovog tradicionalnog zagorskog jela i prepoznatljivog brenda Zagorja. Na manifestaciji sudjeljuju brojni ugostitelji koji žele prezentirati svoje umijeće spravljanja zagorskih štrukli, te se izboriti za titulu prvih štrukla Zagorja.
Štruklama će vas nahraniti brojna seoska domaćinstva i restorani na području Zagorske županije a samo jelo se proširilo po cijeloj zemlji te ga se rado konzumira od juga do sjevera.
Pored štrukli, ovaj kraj je poznat i po zagorskom puranu s mlincima, zagorskoj juhi, svinjskoj pisanici Stubica, začinjenoj s zagorskim vinima. Neodoljivi zagorski brežuljci čuvaju tako u svojim njedrima i gastronomske posebnosti koje svrstavaju zagorski kraj na listu omiljenih izletničkih odredišta.

Torta Hrapoćuša – otok Brač

Foto: TZO Postira

Ministarstvo kulture nakon kulena, arambašića, soparnika, ličkog sira i bračkog vitalca proglasilo je tortu hrapoćušu zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.U čast svoje torte svake godine mještani organiziraju veliku feštu pod nazivom “Noć hrapoćuše”.
Recept i umjeće spremanja ove raritetne torte prenosile su generacije na generaciju.Ova izvrsna senzacija sastoji se od dva sloja; biskvita od badema natopljenog u maraschinu sa koricom od naranče, prelivenog grubo narezanim bademima i orasima umućenim u šećer i bjelanjak. Ova bogata torta se sprema isključivo za posebne prigode, a samo njeno ime inspirirano je krševitim kamenih špiljama u okolini, na koje njena tekstura vizualno aludira.

Nabrojana gastro blaga samo su manji dio ponude koja se tradicionalno spravlja u raznim krajevima lijepe naše. Preporučamo da ih što detaljnije istražite pri otkrivanju hrvatskih neodoljivih destinacija i razveselite dušu i nepce!

Foto:Croatia.hr[:]

Keep Reading

Aktualno

Eno turizam – Krenite na put radi vina!

By Croatian Hot Spots 13/01/2015

RESPEKTABILNE KAPLJICE KRIJU ČAROBNU FORMULU ZA PRODULJENJE TURISTIČKE SEZONE!

Sve je više svjetskih putnika-namjernika koji su svoje zemljopisne karte zamijenili – onim gastronomskim. A u širokoj paleti najrazličitijih gastro-karti diljem svijeta, posebno mjesto zauzimaju – one vinske!

Rubin-crvena ili blistavo-zlatnožuta boja te krepak ili pak trpak okus, pravi su mamac za istančana i izbirljiva nepca, čijim vlasnicima nije teško otići ni na drugi kraj svijeta ne bi li uživali u iznimnim senzacijama koje pružaju probrana svjetska vina.

Uistinu, cijenjene kapljice poput toskanskog chiantija, burgundskog chardonnaya i pinot noira, ili pak portugalskog porta i madeire, postale su svojevrsni gastro-ambasadori svojih zemalja. Uzmemo li u obzir čuvenu rimsku poslovicu – Da bi upoznao jedan narod – sjedni za njegov stol, probaj njegovu hranu i pij njegovo vino, onda ćeš upozati kakvi su ti ljudi! shvatit ćemo da kriteriji ljubitelja dobre kapljice, osim istančana ukusa, kriju u sebi i zrnca mudrosti.

Iznimni turistički potencijali

Ipak, kvalitetna vina nisu samo puka senzacija za nepca, niti su posjetitelji u potrazi za njima zainteresirani isključivo za degustaciju. Tradicija proizvodnje vina shvaćena je tek kao dio identiteta regije koja se posjećuje, a jednako su važni njen okoliš, povijest i kultura. Ponuda vinskog turizma stoga se može nadograđivati različitim sadržajima – prigodnim sportskim i kulturnim manifestacijama i tematskim turama, a osim za širenje turističke ponude, vrlo je efikasna i za njeno produljenje van udarnog ljetnog perioda.

Izvrstan primjer koji valja slijediti je talijanska pokrajina Toscana, koja osim svojeg chiantija, vin santa i brunella, nudi i atraktivne biciklističke rute, tečajeve kuhanja domaćih specijaliteta, školu jahanja, organizirane obilaske starih zamaka, razgled njena živopisna pejzaža iz balona na vrući zrak, pa čak i designer shopping ture! Atraktivna vina tako su samo okosnica jedne cjelovite ponude, a osim vodećih Italije i Francuske, u omiljene vinske destinacije svakako se ubrajaju i Španjolska, Mađarska, Kalifornija, Portugal, Čile…

Domaće inicijative

Na gorespomenutom popisu voljeli bismo uskoro vidjeti i Hrvatsku. Mada se na svjetskoj vinskoj karti naša zemlja treba tek ustoličiti, regije poput Istre, Pelješca i Slavonije već dobrano napreduju u ovom smjeru. Istra je uvrštena među TOP 10 vinskih destinacija za 2015. godinu i to po izboru Wine Enthusiasta.

Tematska cesta „Pelješac – vinsko carstvo“ proglašena protekle godine, ponudila je gostima izvrstan presjek autohtone gastronomije i kulturno-povijesnih dragocjenosti, a „Vinski puti“ kroz očuvan i pitom krajolik Požeško-slavonske županije pružaju posjetitelju zaista nezaboravan doživljaj.

Posjet Zagrebačkoj županiji oduševit će ljubitelje vrhunske kapljice, tu su tri vinske ceste: Plešivička, Zelinska i Samoborska, gdje možete testirati najbolja vina jednog od najvinorodnijih krajeva u zemlji.

Posjete Međimurju, Zagorju, Brodskom Stupniku i Kutjevu preporučili su svojedobno i poznati vinski kritičari World Wine Guys, a kako se dobar glas daleko čuje, istarska je malvazija dospjela i do glasovitog CNN-a!

Resursa nam, stoga, svakako ne manjka – naša neodoljiva graševina ili pak plavac mali već su znakom raspoznavanja u svijetu, i treba ih učiniti tek jednim od segmenata kvalitetne i slojevite turističke ponude. Jer, kao što je rekao starogrčki dramatičar Euripid, Gdje nedostaje vina, tamo nestaje izazov života! Inspirirani autohtonim vinima, ucijepimo domaćem turizmu jedan nov, uzbudljiv i sadržajan život.

Hotspots.net.hr

Foto: Tz Istra, Tz Zagrebačke županije, Tz Požeško – slavonske županije

Keep Reading

Blog

Otkrijte gastro čaroliju kontinentalne Hrvatske

By Croatian Hot Spots 17/12/2014

Carstvo okusa Slavonije i Hrvatskog zagorja

Slavonija

Simpatična engleska uzrečica what you see is what you get (ono što vidiš, to ćeš i dobiti), pristaje kao salivena raskošnoj gastronomiji drage nam Slavonije. Naime, već vizualni identitet njenih jela najavljuje putovanje u pravo carstvo okusa! Tek ubrano povrće, domaće mlijeko i meso pripremljeno po tradicionalnoj recepturi, te brojni ukusni začini, garancija su nezaboravnih gastronomskih doživljaja.

Mesni proizvodi poput kulena, šunke, slanine, čvaraka, spadaju pod stara tradicionalna jela i zasigurno će se i dan danas naći na bogatom slavonskom pladnju, koji je u prošlosti bio čak i raskošniji. Naime, upitajte Vaše ljubazne domaćine za davno zaboravljene slavonske delicije, i budete li imali sreće, možda i dobijete priliku kušati cicvare s krompirom, sekeli-gulaš, ljeljine dukate, utvajski ražanj, hladetinu ili lučevine te slavonsku satricu! Život uz rijeke Savu, Dunav i Dravu navikao je Slavonce na jela na bazi riječne ribe koja se tradicionalno spremaju na otvorenom, a plodonosne šume na širok izbor ukusnih jela od divljači.

Glavni obroci su stoga zaista bogati i obilni, a osim čuvenog kulena, kao predjelo se nude čobanac ili riblji paprikaš koji su gotovo zaštitni znak kuhinje ovog područja. Slijedi obiman izbor jela od riječne ribe (posebno je popularan šaran pečen na rašljama!) i mesnih specijaliteta: roštilj i odresci punjeni slavonskom šunkom, sirom, gljivama, te divljač na razne načine. Za desert se zasladite nezaobilaznom makovnjačom ili orahnjačom, a u tradicionalne slavonske kolače ubrajaju se i paprenjaci, medenjaci, šape i breskvice. Naravno, svi obroci po želji mogu biti upotpunjenim i raznim vrstama kruha iz slavonske žitnice!

Posebno poglavlje ove ukusne priče dugujemo vinima. Najpopularnija je graševina koja je ovaj kraj učinila poznatim u cijelome svijetu! Uz nju se od bijelih vina posebno ističu chardonnay, pinot bijeli, rizling rajnski, silvanac zeleni i müller thurgau, a od crnih vina frankovka, zweigelt, syrah, merlot te cabernet sauvignon.

Hrvatsko zagorje

U gotovo svakom zagorskom domu, već sa vrata dočekat će vas mirisi i toplina zamamnih okusa. Posebnost zagorske kuhinje je ta što ni danas nije izgubila svoj tradicijski štih.

Kilometri vinskih cesta,tisuće drvenih kleti i ladanjskih agroturizama otvaraju se posjetitelju za najbolju okrepu.

Zagorski puran s mlincima,glasoviti zagorski štrukli,zagorska juha ili svinjska pisanica Stubica začinjeni s zagorskim vinima..izbor je više nego dostatan za solidno prezalogajiti ako ste na proputovanju, ili u gostima ili ste odlučili ovaj kraj posjetiti kao izletnici.

Osim bogatog gastro aspekta, sve putnike namjernike iznenadi bogastvo spomeničke, arhitektonske i kulturne baštine u ovom dijelu Europe. Kulturno naslijeđe feudalizma u HR Zagorju označava sklad arhitekture mnoštva „burgova” i dvoraca sa idiličnošću prirode. Treba obići srednjovjekovne burgove poput Velikog Tabora, ladanjske dvorce, Muzej na otvorenom, Staro selo Kumrovec te oživotvoriti duh ondašnjeg vremena. I ne zaboraviti se dobro najesti.

Blagdanima najčešće razmišljamo o bogatoj trpezi a u bogatom fundusu hrvatskih gastro blaga možda i nije loše posegnuti za ovakvim autohtonim namirnicama i starim izvornim receptima. Zasigurno je takav izbor zdraviji od ponude u shopping centrima. Priuštite si ove blagdane malo domaće hrane i vratite se na trenutak u dane bezbrižnog djetinjstva kad se blagovalo spokojnije, bogatije i kudikamo zdravije.

Foto: Tz Požeško – slavonske županije i TZ Krapinsko – zagorske županije

Keep Reading

Hrvatski proizvodi

Smokvenjak

By Dalmatian Hot Spots 10/04/2012

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”620px” height=”360px”]
[image caption=”Ostojić, Smokvenjak”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Ostojic-smokvenjak.jpg[/image]
[/nivo]

Smokvenjak je tradicionalni dalmatinski kolač od mljevene suhe smokve i badema. Danas, poznati hrvatski brand ECO FIG’O nudi ga u voćnoj i pikantnoj aromi. Izvrsno izbalansirana kombinacija smokava i mljevenog papra ili smokava i citursa, zasigurno ničije nepce neće ostaviti ravnodušnim.

INFO:

Tel: +385 (0)98 196 34 78
[styled_link link=”http://www.smokva-ostojic.com” variation=”slategrey”]www.smokva-ostojic.com[/styled_link]

Keep Reading