Žive jaslice, radionica izrade lampiona, Sveti Nikola i neizostavni Krampus, uživanje u kuhanom vinu, čaju i kobasicama, paketići za djecu, Božićni koncerti na otvorenom, kulturno umjetnička društva kraja, božićni sajam..sve to i još više, čeka vas u Baranji ovog prosinca!
Bogat je program ovogodišnjih adventskih zbivanja u jednom od najegzotičnijih i najljepših krajeva Lijepe Naše – mističnoj Baranji.
Zaodjevena bijelim ogrtačem i spremna svakog gosta ugrijati dobrom kapljicom i obilno okrijepiti, Baranja bi se trebala naći na popisu obaveznih domaćih destinacija ove godine, a prilika za posjetu, idealna je u vrijeme Adventskih čarolija.
Od besplatnih jela, do raznoraznih kulturnih sadržaja kao i zabave za sve generacije, svatko će ovog Božića u Baranji pronaći nešto za sebe i svoju dušu.
Vinski podrumi, bogati restorani, ukusna hrana i odlični domaćini, uz božićne ukrase, lampice, dekoracije, ovog Božića svijetlit će posebno na krajnjem Istoku Hrvatske.
Ne propustite pogledati što se sve nudi ovog prosinca u Baranji, a za sve koji žele znati više donosimo detaljniji Program događanja.
[pdf-embedder url=”http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2018/11/Advent-u-Baranji-program.pdf” title=”Advent u Baranji – program”]
Od izložbi fotografija i slika, pjesničkih susreta, salona fotografija, odličnih koncerata na otvorenom, do sportskih outdoor natjecanja, susreta smotre zborova folklornih skupina kojima se jača kulturalna suradnja te gastro druženja i aktivnosti…Baranja u studenom vrije brojnim događanjima!
Donosimo detaljan raspored svih manifestacija kroz studeni, a za vas smo izdvojili posebne preporuke. Posjetite Zimski vašar u Karancu – Čvarak fest 24,11.2018, jer ćete na licu mjesta upoznati Baranju kroz njene običaje i specijalitete:
ZIMSKI VAŠAR U KARANCU – ČVARAKFEST Jedinstven i neponovljiv gastro doživljaj za sve ljubitelje proizvoda iz „špajza i pušnice”
Kad: Subota, 24.11.2018.
Gdje: Sajamska livada u Karancu
Što vas očekuje?
10:00 topljenje čvaraka
Sajam domaćih proizvoda (cca 60 izlagača) – suhomesnati proizvodi, sir, zimnica, kolači, baranjski medenjaci, rakija, vino, antikviteti, proizvodi od drveta, pletene košare, nakit, suveniri i dr.
Bogata gastro ponuda: pečene kobasice, šaran u rašljama, grah u ćupu i dr.
Kuhano vino
Romska glazba
14:00 proglašenje pobjednika
Pobjednik ovog natjecanja u topljenu čvaraka godinu dana ponosno nosi titulu ”čvarak majstora”.
Na natjecanju u topljenju čvaraka sudjeluje 15ak natjecatelja koji u specijalnim kazanima na sajamskoj livadi tope čvarke. Program počinje u 10h, na sajmu sudjeluje više od 60 izlagača domaćih proizvoda i stotine posjetitelja iz cijele Hrvatske pa i svijeta koji dolaze u nabavku zimskih proizvoda za ”špajz i pušnicu”. Svake godine se traži čvarak više. Program obogati romska glazba te bogata gastro ponuda od šarana u rašljama, graha u ćupovima, kobasice s kupusom, čobanac i brojna tradicionalna peciva (pogačice sa čvarcima, štrudle, savijače…)
Sveti Martin i baranjska vina – 11.11.2018.
Vikend 11.11.2018 većina vinara otvoriti će svoje podrume i pripremati ukusne zimske zalogaje uz otvorenu vartu. Grijati će vas pored vatre i ukusne kobasice i slanina uz čašu vina, a za štimung će se pobrinuti vaši domaćini. Pored obavezne Posvete vina koja se odvija u 11 sati ujutro kao i Prikaz Svetog Martina koji je upriličen za 17 sati istog dana, na raspolaganju su vam vinski podrumi uz ukusne degustacije u domaćem ambijentu.
A sve ostalo što vas čeka u studenom provjerite na letku događanja, za studeni 2018!
Mons Aureus – Zlatno brdo (današnje Banovo brdo, 244 m), naziv mu daju Rimljani početkom 1. st. Tamo su pronađena 2 žrtvenika posvećena rimskom bogu vina i zabave Liberu (nalaze se u Arheološkom muzeju u Zagrebu) Marija Terezija mijenja naziv brda u Goldberg, a na austrijskom carskom dvoru su se pila vina s Goldberga, poznati Banski Šiler. No nisu samo bila tražena samo na carskom dvoru Marije Terezije, već su se služila i na dvorovima Beča, Pešte, Praga i Venecije.
Krenimo na Istok, upoznajmo mističnu Baranju.
Tajanstvena ljepotica na krajnjem istoku zemlje, destinacija je bogata prirodnom ljepotom, očuvanom tradicijom i poznatom gastronomijom.
foto: Nenad Milić
Istočna ljepota Hrvatske, Baranja, osvojit će vas svojom spokojnom prirodom, mirom koji počiva na rubovima riječnih i močvarnih rukavaca koji otkrivaju tajne svjetove bilja i životinja, strpljivom izletniku ili slučajnom namjerniku. Bogatstvo prirode u svojoj tišini i svojoj nenametljivoj ljepoti.
foto: Nenad Milić
Usred njene nepregledne ravnice smješteno je Banovo brdo ( 244m) , ili kako ga Baranjci od milja zovu, „Planina“. Još u doba Rimskog carstva car Prud je donio prvi trs vinove loze i od tada se stvara povijest vina u Baranji. Smještaj brda i struktura tla pogoduju uzgoju vinove loze, te isto tako i vina nastala od grožđa sa Banovog brda imaju izuzetnu aromatičnost i visoku kvalitetu.
foto: Nenad Milić
Nigdje nije tako istaknuta i vidljiva multikulturalnost naroda koji borave, te koji su prošli kroz prostore Baranje, kao na ovom prostoru. Tradicija i običaji opstali su dan danas na ovom bogatom pejzažu povijesti i kulture a ključni dokaz tome je bogata baranjska tradicionalna kuhinja. Glavni sastojak je paprika, kulen, čvarci, Fiš paprikaš, šaran u rašljama, grah u ćupu, neka su od jela po kojima je Baranja već prepoznatljiva kako u drugim krajevima Hrvatske, tako i izvan prostora naše zemlje.
Tokom godine održavaju se mnoge manifestacije, tematske manifestacije vezane uz hranu i vino, koje su već postale tradicionalne i svake godine su sve više posjećene. Kao primjerice: GatorFest- festival dobrog vina, Vinski maraton, Čvarak fest/ Zimski vašar i Proljetni vašar u Karancu, Jesen u Baranji – najveća Fišijada..
foto: Nenad Milić
Kopački rit – prepustite se zovu prirode
Kopački rit, jedno od najbolje očuvanih močvarnih područja Europe, smješten je u Baranji, u trokutu što ga čine dvije velike rijeke, Dunav i Drava. Smješten na rubnim dijelovima općine Bilje i dom je mnogim vrstama ptica, osobito pticama močvaricama. Do sada je zabilježeno 300 vrsta, a na području Parka gnijezdi orao štekavac, simbol Parka. U Parku su posjetiteljima na raspolaganju brojni načini obilaska Parka: turističkim brodicama, malim čamcima, kanuima, biciklima i pješice, a u ove dane i grijanim turističkim vlakićem, sve uz stručnog vodiča koji će posjetitelje najbolje upoznati sa prirodnim bogatstvom parka.
Simbol parka – orao štekavac – boravi u ritu tijekom cijele godine i može ga se vidjeti kako sjedi na visokim suhim granama u potrazi za plijenom. Na barama se mogu vidjeti i jata lijepih liski, a na granama i na korijenju uz kanale primijetit ćete ptičicu živopisnih boja – vodomara.
Kada padne snijeg ili krošnje vrba i drugog raslinja zahvati mraz, Kopački rit poprima bajkovit izgled koji svakako vrijedi doživjeti, a šetnja drvenim mostovima na sve djeluje opuštajuće.
ETNOLOŠKI CENTAR BARANJE – priča o ponosnom naslijeđu baranjske kulturne baštine.
Posjetite najljepši simbol Belog Manastira i prelijepu priču o obnovljenoj građi iz zaborava.
Uređenjem/dogradnjom postojeće građevine u današnji etnološki centar, nastojala se stvoriti kulturna turistička ponuda koja komplimentira postojeću etno-enološku ponudu. Prikazivanjem vrijednih etnoloških blaga Baranje unutar prostora etnološkog centra nastoji se razviti cjelogodišnja turistička ponuda.
Uz dodatno uređenje vanjskog paviljona s pozornicom i sadnjom medonosnog bilja provedbom ovog projekta želi se povećati broj posjeta, ali i broj noćenja naglašavanjem ruralnih karakteristika, očuvanih prirodnih ljepota i multietničnosti u prostoru omeđenom dvjema granicama te rijekama Dunavom i Dravom. Zanimljivo je istaknuti da je na adresi sadašnjeg Etnološkog centra djelovao dječji vrtić od 1951. do 1986. godine, pod nazivom ”Dječje zabavište Beli Manastir”. Nakon dječjeg vrtića u ovom objektu živjelo je nekoliko obitelji sve do obnove centra.
Ideja o osnivanju Etnološkog centra baranjske baštine rodila se 2009. godine kada se Udruga Hrvatska žena našla u situaciji da nije imala gdje izložiti svoje eksponate kojih je bilo doista puno. U tom trenutku u suradnji s Gradom Belim Manastirom, Udruženjem obrtnika Baranje i Centra za kulturu grada Belog Manastira, osmišljen je projekt ”Kuća baranjske baštine” u kojoj će biti smješteni svi predmeti koji obilježavaju multikulturalnu baranjsku baštinu.
Posjetiti ga možete slijedećim danima:
Utorak – Četvrtak: 9-15h
Petak – Nedjelja: 10-17 h
Etnološki centar je zatvoren ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima.
Dobro došli u Baranju!
Ako vas zanima što raditi u Baranji, pronađite na slijedećim poveznicama informacije:
Ljubitelji dobre kapljice, obavezno upišite u kalendare manifestaciju Vinski-bor maraton u Zmajevcu, koja će se održati 29.09.2018.godine. Glavni organizatori manifestacije su KUD József Attila i Udruga za njegovanje običaja Mađara Surduk iz Zmajevca.
Povijest Vinskog maratona
Davne 2005. U sklopu dana sela, organiziran je prvi Vinski maraton, a s vremenom ova manifestacija se proširila i na proslavu samog sela i njegovih običaja. Jer 2005.godine, započeo je ovaj projekt sa svega 40 natjecatelja, no već 2017.godine su oboreni svi rekordi sa respektabilnih 1800 maratonaca, te više tisuća posjetitelja. Svi posjetitelji su dobrodošli i mogu obići sve otvorene podrume i uživati u bogatoj eno i gastro ponudi. Cijene degustacija vinari odlučuju individualno.
U sklopu manifestacije je organiziran i sajam gdje će posjetitelji moći kupiti različite ručno izrađene suvenire, potrepštine i ponijeti kući uspomenu na živopisan baranjski kraj.
Cilj Vinskog maratona
Cilj Vinskog maratona je da posjetitelji upoznaju sve ljepote Zmajevca, običaje, turističku ponudu. Ova manifestacija je odlična i za promociju vinskih cesta a sad već postaje i ozbiljan čimbenik razvoja Općine Kneževi Vinogradi i Osječko-baranjske županije.
Upute za maratonce – pratite različite boje vinskih cesta
Da bi olakšali vinarima posao, te da maratonci (kojih se očekuje gotovo 2000), ne bi otišli odmah u Katolički surduk u podrum broj 1, vinske ceste (surduke) organizatori su označili s 3 različite boje. Pratite upute oko boja i obiđite ih sve:
Vinski maraton svima počinje u 15:00 sati i svi prijavljeni kreću iz centra sela, međutim svi kreću na vinsku cestu one boje iste kao i njihova čaša, majica, te prvi bonovi. Napominjemo da svi će dobiti isti broj bonova i svi obilaze iste podrume, samo oko 700 maratonaca kreće na crvenu vinsku cestu, oko 700 na žutu i 700 na zelenu što omogućuje rotaciju sudionika. Tijekom maratona na vinskim cestama posjetitelje će zabavljati različiti glazbeni sastavi. Završetak Vinskog maratona je predviđen u 19:00 sati. Broj podruma još uvijek se povećava, te je sigurno da će biti oko 20 vinara (20*1dcl vina).Kao i prošle godine i ove godine će Institut za vinarstvo i vinogradarstvo s više ekipa obilaziti vinare, anonimno, da bi kontrolirali kvalitetu posluženih vina u svim podrumima.
U katoličkom i reformatskom surduku od 17:00 do 19:30 sati, izmjenjivati će se različiti sastavi s narodnom glazbom. Od 20:00 sati će na malim binama u oba surduka nastupati bendovi iz Hrvatske, Mađarske.
I ove godine će taj dan prometovati autobus na relaciji Osijek-Zmajevac-Osijek, Valpovo-Belišće-Beli Manastir –Zmajevac i natrag te Đakovo-Zmajevac-Đakovo.
Kotizacija za Vinski maraton je ove godine 110,00 kn uz prethodnu rezervaciju a na dan Maratona kotizacija je 130,00kn. Kao i svake godine maratonci će dobiti: redni broj, majicu, držač čaša s pečatom grada Zmajevca, čašu, mapu sa označenim podrumima i bonove za konzumaciju po 1dcl vina po podrumu.
Na dan Vinskog maratona individualci ili ekipe svoje pakete će moći pokupiti u Zmajevcu u Domu kulture, od 10:00 do 14:30 sati, uz dogovor moguće je pokupiti pakete i zadnji tjedan prije maratona. Svi koji će uplatiti i prijevoz busevima, pakete će dobiti već u busu.
Program Vinskog maratona:
rujan subota
10:00-12:00 Predstavljanje OŠ Zmajevac (sajam, ples i igre kod Doma kulture)
11:00 – Početak etno sajma (Reformatski i Katolički surduk)
10:00-14:30 Prijava za Vinski maraton
13:15 Povorka folklornih skupina od Mađarske kuće
13:45-14:45 Predstavljanje folklornih skupina
14:45 – Okupljanje kod Doma kulture
15:00-19:00 Vinski maraton
19:30 – Proglašenje prva tri mjesta kod Vinoteke Baranyai Julia
20:00 Koncerti u Reformatskom i u Katoličkom surduku, zabava u podrumima
Čekamo vas u našim surducima, dođite, ponesite malo dobre volje, osmijeh i volju za najfinije degustacije, a sve ostalo vas čeka u Zmajevcu!
Jer jesen u Baranji je posebna jesen! Dobrodošli!
Upoznajmo manifestaciju Jesen u Baranji – najukusniji event koji dugi niz godina okuplja zaljubljenike u gastronomiju, kulturu i tradiciju. Njegujući tradiciju, ne zaboravlja se ni na zabavu za sve generacije i gastro gušte koje Baranja najbolje poznaje a sve veći broj poklonika koju u nju dolaze, pokazuju da su baranjske fešte omiljene i posjećene.
Stoga rezervirajte svoj planer za subotu 08.09.2018., kada imate priliku posjetiti najveću Fišijadu i uživati u najpoznatijoj baranjskoj gastro deliciji- Fišu!
Program počinje u 17:00 sati sa sajmom domaćih proizvoda lokalnih proizvođača i podjelom ribe, raznovrsnim programom za djecu ( radionice, tjelesne aktivnosti, animatori) , te neizostavna bogata gastro ponuda. U natjecanju se očekuje 200 kotlića i planira se priprema najveće fišijade do sada.
Nakon i prije proglašenja pobjednika za odličnu atmosferu pobrinut će se TS Garavi uz očekivani veliki koncert Maje Šuput. Odlična atmosfera, ples i zabava su zajamčeni, a uz baranjsku najpoznatiju deliciju, nitko neće ostati gladan.
Vrijedne nagrade dodijelit će se za nekoliko kategorija pa se pripremite na pravi kulinarski spektakl: nagrade će dobiti najljepši stol, nagraditi će se najstariji i najmlađi kuhar kao i najveselija ekipa. Konjogojska udruga Baranja iz Branjinog Vrha u nedjelju 09.09.2018. s početkom u 10:00h organizira 9. smotru svatovskih zaprega na kojoj sudjeluju jahači iz cijele Hrvatske, a svoje vještine pokazat će u nekoliko kategorija: smotra zaprega, tekličko i tehničko jahanje, izbor najljepše zaprege i najboljeg jahača i jahačice.
Da sumiramo: Ova manifestacija obuhvaća jednu od najvećih Fišijada sa oko 200 natjecatelja. Fišijada će se održati 08. rujna, te će u sklopu fišijade biti organiziran veliki sajam domaćih proizvoda koji upotpunjuju nastupi KUD-ova.
foto: arhiv uredništva
Program završava velikim koncertom na glavnom trgu u Belom Manastiru. Smotra svatovskih zaprega s natjecateljskim dijelom programa održat će se 08.09. Na smotri sudjeluje više od 100 jahača iz cijele Hrvatske. Dođite i ne propustite najveselije događanje u rujnu, budite dio najbogatije Fišijade, zabavite se uz dobre vibracije, odličan program i bogate sadržaje. Dobro došli!
Još malo o Baranji:
Mons Aureus – Zlatno brdo (današnje Banovo brdo, 244 m), naziv mu daju Rimljani početkom 1. st. Tamo su pronađena 2 žrtvenika posvećena rimskom bogu vina i zabave Liberu (nalaze se u Arheološkom muzeju u Zagrebu) Marija Terezija mijenja naziv brda u Goldberg, a na autstrijskom carskom dvoru su se pila vina s Goldberga, poznati Banski Šiler.
No nisu samo bila tražena samo na carskom dvoru Marije Terezije, već su se služila i na dvorovima Beča, Pešte, Praga i Venecije.
Festival Tarda dvodnevni je festival glazbe, ruha i hrane koji se tematski veže na razdoblje 16. stoljeća odnosno na stoljeće vladavine sultana Osmanlijskog carstva – Sulejmana Veličanstvenog.
Priče i legende, intrige i mitovi kao izvrstan motiv i dodana vrijednost kulturno turističkoj ponudi kraja
Ta su povijesna zbivanja iznjedrila veliki broj priča i legendi kako o Sulejmanovoj vladavini i teroru kojim su bili podvrgnuti graditelji mosta (koji je svojevremeno glasio za svjetsko čudo zbog rekordne brzineu kojoj je izgrađen) tako i o grofoviji Esterhazy koja je bila prepuna intriga i elemenata boemskog života. Upravo to povijesno blago ponukalo je Udrugu Đola da osmisli festival kojim bi širu javnost upoznala s tim pričama, legendama i predanjima koja su ostavila velik trag na Dardu kakva je ona danas.
Povijesne činjenice
Dobro je poznata činjenica da je čuveni Turski – Sulejmanov most bio tu negdje na prostoru Osijeka i Baranje, no ovaj festival naučit će vas da most nije završavao bilo gdje u Baranji već da je išao upravo do Darde, odnosno do današnjeg perivoja Dvorca Esterhazy gdje će se ovaj povijesni festival i održati 17. i 18. kolovoza 2018. godine.
Sultan Sulejman dao je izgraditi čuveni turski most koji je povezivao Osijek i Dardu što potkrepljuju brojni nalazi arheoloških istraživanja, a potvrđuje i činjenica da je u planu izgradnja tematskog Sulejmanovog parka upravo na toj lokaciji.
Mitovi, bajke i legende, ali i činjenične priče dale su podlogu za osmišljavanje koncepta festivala koji je osmišljen da zabavi, educira, napoji i raspleše svakog posjetitelja. Organizator Udruga Đola, već treću godinu organizira ovaj povijesni festival koji je prošle godine privukao rijeku ljudi, a iz Udruge poručuju da istu bujicu očekuju i ove godine, jer program je kažu još bolji.
Gastro užici, edukativne radionice, igraonice za djecu, predavanja
Bujrum sajam u oba će dana predstaviti široku lepezu proizvoda malih OPG-ova Baranje, suvenira i rukotvorina raznih obrta, slatke kapljice malih vinarija Baranje, ali i antikviteta, jer ipak govorimo o povijesnom festivalu. Kada obiđete svaki štand poželjet ćete nešto prezalogajiti, stoga krenite do štandova na kojemu ćete moći probati sarmu, baklavu, tufahije i druge delicije turske kuhinje, no nemojte stajati i jesti, pokupite klopu i udobno se smjestite u neku od merak zona raspoređenih po cijelom perivoju Esterhazy.
Dok tako njegujete nepce u debeloj hladovini, promatrajte vaše najmlađe koji se zabavljaju dok sjeckaju, bojaju i rezbare turski most ili neki drugi turski motiv na jednoj od desetak kreativnih radionica koje će se održavati oba dana. Kada budete sarmu htjeli „istrošiti“ i sami se pridružite nekoj od radionica, primjerice radionici oslikavanja keramike, filcanja vune, izrade turskih zmajeva i turskog nakita, ili pak probajte osvojiti tvrđavu katapultima.
Za one uvijek žedne znanja organizatori su pripremili i četiri edukativne radionice/predavanja na temu Turske, Istambula, Kapadokije i izgradnje Turskog mosta, a da bi predavanja bila što zanimljivija osigurat će lokacija – turski šator „popločan“ jastucima. Predavanja će pratiti i tri različite izložbe fotografija koje će biti postavljene duž cijelog perivoja. Ako nakon navedenog, ostane još želje za znanjem, naučite izraditi sapun i masažne pločice, ili ako se želite se malo razmrdati naučite koji turski plesni korak.
Napravite vlastiti suvenir, iskusite vožnju kočijom, opustite se na baldahinu
Kada napravite vlastiti suvenir, osvojite tvrđavu i zasladite se baklavom pogledajte sve iz druge perspektive dok se vozite kočijom, a ako baš želite osjetiti vjetar u kosi provozajte se čamcima po jezeru Đola. Da bi pregledali i odabrali najbolji selfi nastao tijekom vožnji, opustite se na baldahinu koji gleda na Gazda Lukinu krčmu gdje se možete osvježiti hladnim ićem i pićem.
Uživajte u Sevdahu i u Rundek Cargo Trio – noć za pamćenje
Realno, dok sve navedeno obavite, bit će već šest – sedam sati kada vam je jedini zadatak da uživate u sevdahu i drugim evergreen pjesmama, a nakon sevdaha dežurni DJ pobrinut će se da vas zagrije za večernji dio programa, kada vas u petak, s pjesmama koje svi volite i znate očekuje Still bend, a subotnje veče uljepšat će vam Rundek Cargo Trio. Za noćne ptice napomenimo da će nakon koncerata obje večeri biti i after, tako da stvarno moramo priznati da su organizatori na sve mislili.
Dodajmo da će onima koji baš žele meračit i ne mrdnut iz merak zona zabava doći k njima i to tako što će animatori i glumci tima Artina storytelling i living history modelima svima približiti razdoblje 16. stoljeća kroz skečeve i mini predstavice i općenito divan s rajom. Ista će ekipa u subotu u 19,00 sati održati predstavu „Mali biser – Ti si biser među najvećim ljepoticama“, koja govori o ljubavi i zavođenju u 16. stoljeću.
I da za kraj sumiramo… Dakle, u petak i subotu, 17. i 18. kolovoza u Dardi očekuje vas bogati program prilagođen svim dobnim skupinama, stoga rezervirajte datume, pokupite svoju raju i pravac Tarda na festival glazbe, ruha i hrane gdje možete biti kreativni, ali i gdje možete vježbati moždane vijuge i plesne korake, počastite nepce i jednostavno uživati u prirodi čudesne Baranje.
Paprikaš s trgancima – kultna manifestacija koja traje skoro 2 desetljeća
Mađarska kulturna udruga (MKU) Pelmonostor ove godine obilježava 20. godišnjicu postojanja, što je svrstava u najstariju belomanastirsku te jedna od najstarijih udruga koja se skrbi o pripadnicima mađarske nacionalne manjine u Baranji i Republici Hrvatskoj. Pri MKU-u Pelmonostor djeluje folklorna sekcija, ženski pjevački zbor i dramska sekcija. Redovito održavaju dječje igraonice. Ponosni su na to što su organizirali na stotine manifestacija, kako zabavnih i gastronomskih, tako i onih kulturnih, vjerskih, povijesnih odnosno stručnih. Cilj MKU-a je njegovanje jezika, kulture i običaja, upoznavanje drugih naroda s mađarskom kulturom, promocija grada i predstavljanje kulturne baštine Baranje. A u svrhe gastronomske promocije, udruga već gotovo dvije decenije organizira kulturno gastronomsku manifestaciju “natjecanje u pripremanju pileceg paprikasa sa trgancima“, na veselje baranjaca i njihovih gostiju.
Jednostavna priprema – odlično jelo
Ovo jednostavno jelo pripremalo se u svim dijelovima Baranje i slobodno mozemo reci da je u razlicitim formama najzahvalnije jelo koje se zbog svoje široke rasprostranjenosti, služilo u gotovo svim prilikama.
Kad i gdje?
Manifestacija se organizira 4. kolovoza 2018, u prostoru Mku Pelmonostor Augusta Cesarca 16, Beli Manastir, sa pocetkom u 17 sat. Prijavljuju se ekipe koje broje do 8 clanova. Kotizacija po ekipi iznosi 160 kn a svaka ekipa dobiva pile cca 3 kg 2 jaja i pola kg brasna a na raspolaganju su im drva klupa i stol, dok sudionici donose pribor za jelo, kotlić i začine.
Odakle dolazi riječ Baranja?
Jeste li znali? Baranja dolazi od mađaraskih riječi bor i anya što znači vinska majka a pošto su Mađari imali veliki utjecaj na baranjsku gastronomiju, crvena mljevena parprika je u tom smislu nezaobilazan i ključni sastojak većine jela dok je pileći paprikaš najautohtonije baranjsko jelo i da ga se po tom receptu može jesti samo u Baranji.
Akademija blata – naučite nešto o gradnji i arhitekturi Baranje
Osim gastronomskih otkrića i vrijednih manifestacija, ovo ljeto imate priliku naučiti nešto o tradicionalnoj gradnji i arhitekturi tipičnoj za Baranju i provedite naučeno u praksu ovog ljeta na Akademiji blata. Pomoći ćete u očuvanju vrijedne baštine, uživati ćete u egzotičnoj Baranji i još se uza sve, odlično zabaviti.
foto: www.osijek031.com
Lokacija: Ulica zaboravljenog vremena (Baranjska kuća, Kolodvorska 99, Karanac) Vrijeme: svaki dan od 10:00h Teme: – Oživljavanje starih zanata – Izrada ćerpiča – Pokaz izrade čergarske peći – Sanacija i restauracija blatne kuće – Edukacija za sve sudionike
Završnica programa održat će se u petak 27. srpnja 2018. uz brojne igre i radionice za djecu, dodjelu priznanja sudionicima, bogatu gastro ponudu i to jela iz krušnih peći i zemljanih lonaca, pokaz domaćih proizvoda te naravno ples i pjesmu.
Fotografije: Ana Matijaković
PRIJAVE I INFORMACIJE: 098/652 900 Organizator: Udruga Čuvari starih zanata
Krenuo projekt izgradnje pristaništa za turističke eko-brodove – Kopački rit uskoro u novom ruhu
Više od sedamdeset milijuna kuna vrijedni projekti uređenja dvoraca Tikveš i izgradnje pristaništa na jezeru Veliki Sakadaš, ključni su novi projekti Parka prirode Kopački rit u planiranom trogodišnjem razdoblju,na koje se ozbiljno računa kod unapređenja dodatne turističke ponude.
U sklopu navedenih projekata, održala se 18.svibnja 2018.godine, u prijemnom centru PP Kopačkog rita, press konferencija. Sudionike konferencije – predstavnike resornoga ministarstva, ravnatelje javnih ustanova – parkova prirode Lonjsko polje i Papuk, čelnike lokalne uprave i samouprave, Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje i brojne okupljene novinare pozdravio je na 18.svibnja 2018., ravnatelj Javne ustanove Park prirode Kopački rit, dr.sc.Tomislav Bogdanović.
Projekt izgradnje pristaništa na jezeru Sakadaš u Parku prirode Kopački rit financira se sredstvima iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“Osnovni ciljevi ovog projekta su: povećanje broja posjetitelja educiranih o prirodnoj baštini PP Kopački rit, izgradnja i opremanje nove posjetiteljske infrastrukture unutar PP Kopački rit, novo pristanište s pontonskim sistemom koji se prilagođava vodostaju područja i osiguravanje bolje dostupnosti posjetiteljskim sadržajima unutar PP Kopački rit, omogućen pristup osobama s invaliditetom i porast broja posjeta.
Iz projekta će biti financirana također nabava turističkog broda i 4 čamca na solarni pogon, koji će, zbog svog tihog kretanja i neškodljivosti za okoliš, bitno unaprijediti doživljaj prirodnih vrijednosti parka. U okviru projekta bit će također osmišljeni i razvijeni edukativni programi za različite skupine učenika i posjetitelja i izrađena studije upravljanja posjetiteljima. Ovaj projekt, vrijedan jedanaest milijuna kuna i osamdeset i pet posto navedenog iznosa, biti će financiran europskim novcem.
U sklopu projekta bit će nabavljeni i novi izletnički elektrobrod i četiri čamca na solarni pogon. Istočni biser Hrvatske, Kopački rit, dodatno će se pozicionirati tako na turističkoj karti Hrvatske kao nezaobilazno odredište ljubitelja prirode, bird watchera, ljubitelja ruralnog odmora i brojnih izletnika i posjetitelja, kojih je svake godine sve više.
Što su rekli čelni ljudi baranjskog turizma o planovima i razvojima Baranje i Kopačkog rita, možete pogledati u videu, te provjeriti zašto je Kopački rit jedan od najljepših europskih Parkova prirode.
Sjajna proljetna vijest stiže za vinoljupce i ljubitelje Baranje: Turistička zajednica Baranje u suradnji s Općinom Kneževi Vinogradi i Udrugom vinara Baranja organizira festival dobrog vina, GatorFest.
Kada?
GatorFest započinje međunarodnim ocjenjivanjem vina 26. svibnja 2018. za koje se uzorci skupljaju od 21. do 23. svibnja 2018. u starom podrumu Belja (Petefi Šandora 2, Kneževi Vinogradi) u vremenu od 10 h do 12 h.
Vinska večer 8.lipnja 2018 u starom podrumu Belja
U petak 8.06.2018. od 18 h do 21 h u starom podrumu Belja održat će se ”Vinska večer”. U najvećem i najimpozantnijem vinskom podrum u Baranji, ali i u cijeloj regiji vinari će izložiti svoja vina te primiti svoja priznanja s prethodno održanog ocjenjivanja vina.
Isti dan, 8.06.2018. u 20:30 h u mjestu Batina, u neposrednoj blizini spomenika Batinskoj bitci s kojega seže jedinstven pogled na Dunav smjestio se caffe & wine bar Barique na čijoj terasi možete uživati u koncertu jazz i funky sastava Ariana Group Inc. U još jednom jedinstvenom ambijentu uz jazz, vino, dekice i baklje sljubljujemo vino i umjetnost.
Baranjski Wine&walk – 9.lipnja 2018
U sklopu GatorFesta 9.06.2018. organiziramo program Wine & walk koji je prošle godine privukao 200 ”šetača” iz cijele Hrvatske. Riječ je stazi dugoj cca 12 kilometara koja jedinim baranjskim brdom vodi kroz nepregledne vinograde, polja, šume i surduke, s kojih se pruža nevjerojatan pogled na šarenu baranjsku ravnicu.
foto:Dubravko Franjin
Staza osim pustolovnog dijela upoznavanja s baranjskom prirodom sadrži i 10 punktova na kojima se nalazi 11 baranjskih vinara i to: Szabo, Svijetli dvori, Pinkert, Kolar, Andrić, Hudobec, Goldberg kuća, Josić, Kalazić, Vukoje i Belje i to na svakih jedan kilometar.
Osim vrhunskih vina, naši vinari pripremaju i ukusne baranjske snackove kako bi naši ”šetači” imali dovoljno energije za izazov od 12 kilometara. S čašom oko vrata i kartom u ruci krenite sa svojom ekipom na šetnju života.
Kotizacija za sudjelovanje na Wine & walku iznosi 130,00 kuna, a prijave se vrše na www.tzbaranje.hr gdje se mogu pronaći i sve ostale informacije.
Nakon šetnje, svi su pozvani u Zmajevac u tzv. ”katolički surduk” na vrhunsku zabavu. Otvorena vrata vinskih podruma, odnosno GATORA na kojima će se održati light show, sajam domaćih proizvoda, performansi i izložbe mladih umjetnika, tete crtalice za najmlađe, koncert Valentine Gyerek acoustic duo te veliki koncert Hari Mata Harija.
OSIGURANI SU BESPLATNI AUTOBUSI NA RELACIJI OSIJEK – ZMAJEVAC – OSIJEK
Planirani polasci iz Osijeka:
autobusni kolodvor 18:00, 19:00 i 20:00,
parking kod GPP-a Tvrđa: 18:10, 19:10 i 20:10
Planirani povratci iz Zmajevca9.06.: 23:00, 24:00 i 01:00 h (10.06.)
Svi vi kojima promakne GatorFest u petak i subotu, baranjski vinari na najavu otvaraju svoja vrata i u nedjelju 10.06.2018., a sve kontakte možete pronaći na www.tzbaranje.hr.
fotografije: Nenad Milić i Dubravko Franjin (fotografija ravnice)
Kontinent vrije ovog proljeća brojnim sportskim aktivnostima i atrakcijama, a poznata krilatica u Zdravom tijelu Zdrav duh, dobit će svoju potvrdu uskoro u Baranji. Za nešto malo više od mjesec dana, ljupki predjeli Baranje postaju meka brdskog biciklizma kroz prestižan XCO Kup Hrvatske koju organizira BK Osijek 2010. Detalje o ovom događanju možete pronaći na njihovom Facebooku
Kako je bilo 2016 godine pogledajte u sjajnom videu:
Video YT by Kopter vision
KAKO I GDJE SE PRIJAVITI:
Prijave su moguće on-line putem obrasca na 99balona-timing.net ili na mail mail: [email protected],do 25.05. do 23:59 sati.
Prijava postaje važeća tek po uplati startnine. Potvrdu uplate poslati na mail :[email protected]. Prilikom prijave, obavezno navesti i osobe u pratnji.
Na ovom dokumentu u PDF donosimo sve detalje prijavnice, pravilnika, mjesta i lokacije održavanja. Dokument je moguće printati kao i listati kursorom pri dnu stranice lijevo.
Prijave su moguće i na dan održavanja utrke. Za sve prijave nakon 25.05. u 23:59 sati, startnina
se uvećava za 100 %. Prijavljeni vozači se mogu odjaviti do 12:00 sati 26.05.2017., u protivnom
će se naplatiti startnina matičnom klubu vozača.
Za sve koji želite saznati više – XC – kralj brdskog biciklizma
Ako je atletika kraljica sportova, onda je XC kralj brdskog-biciklizma. To je najprestižnija, najraznolikija i najteža kategorija, ukoliko promatramo sa sportskog stajališta. Tome u prilog ide i činjenica da je za sada XC jedina brdsko-biciklistička disciplina na Olimpijadi a ujedno i jedan od novijih sportova na programu ljetnih Olimpijskih igara. Svoju premijeru XC je doživio davne 1996. u Atlanti. Nije to slučajno, Amerika je kolijevka brdskog-bicikla (MTB) pa je to u neku ruku predstavljalo priznanje popularnosti samog MTB-a. U to je doba MTB doživljavao veliki boom, te je zaslužan i za popularizaciju kompletnog biciklističkog sporta.
Vozač je kralj
Dobar XC vozač je ujedno dobar cestovnjak (izdržljivost), dobar penjač (eksplozivnost) i dobar spustaš “downhillaš” (tehnika i brzina). Zbog čega XC sasvim zasluženo osvaja titulu kralja disciplina brdskog-biciklizma. U tom visoko konkurentnom sportu uvijek ima vozača kojima ide nešto bolje na usponu, dok drugima na spustu, što doprinosi neizvjesnom rezultatu utrke. Prvo Svjetsko XC prvenstvo koje je UCI kao krovna biciklistička organizacija priznala bilo je 1990. već iduće godine vozio se prvi Svjetski kup. Samo za usporedbu u Zagrebu je održana prva XC utrka na Medvednici 1992. u organizaciji BBK Dinamo iz Zagreba. Prvi Hrvat koji je ušao u cilj te utrke bio je Olimpijac (cestovni) Vlado Fumić. Nekoliko godina kasnije i kod nas su počele kup utrke.
Staza
Gotovo uvijek se vozi po kružnoj stazi, dužina kruga ovisi o težini tj. konfiguraciji tla i visinskoj razlici a trajanje utrke je obično oko dva sata vožnje ili oko 20-30 km. Za dame staza je ista ali one voze nešto manje 10-20km. Dužina kruga može biti 5-8 km a start je grupni. Na nekim većim utrkama starta se tako da su u prvom redu oni brži sukladno nekim prijašnjim rezultatima. Na lokalnim weekend utrkama, slaganje u redove u startu ide po prijavama, što rezultira napeto/nezgodnim situacijama pri startu.
Općenito je start jako bitan, jer nakon start-ciljne linije širina state se sužava pa čak do širine da ima mjesta za samo jednog biciklistu. Tako da pozicija koja se zauzme na početku, teško se napreduje, obično uz veliki trud, i zbog toga je bitno da od samog početka zauzeti što bolju poziciju odmah. Na dužim krugovima postoje i po dvije zone okrijepe gdje natjecatelji mogu dobiti piće i prigodnu hranu koju pokupe u pokretu. Također MTB XC kao i sve MTB discipline se voze po svim vremenskim uvjetima, nema odgoda pri lošem vremenu. Najbliža varijanta sporta je XC Maraton koji je obično dužine 60-120 km i vozi se od točke do točke.
Bicikl i oprema
Osim bicikla natjecatelji koriste zaštitne kacige, biciklističke dresove, rukavice i cipele-šprinterice. U džepovima su im rezervne gume i alat a na biciklu imaju bidon za okrjepu. S istim okvirom kojim je krenuo mora završiti natjecanje. XC bicikl ima 29″ ili 27.5″ kotače upogonjenim sa 1-2 zupčanika naprijed i 10-11 straga. Okvir je najbitiniji dio svakog bicikla tako je potreban što lakši okvir ali mora podnijeti svu silu spuštanja po često zahtijevnim i brzim terenima.
Opremljen je prednjim amortizerom (do 100mm hoda) i terenskim gumama 1.5-2.0″. Težina im je 7-10 kg. U novije doba pojavom laganih bicikla s prednjim i zadnjim amortizerima, tvrdi “hardtail” okviri odlaze, polako ali sigurno u povijest. Tehnologija izrade okvira za MTB strašno brzo napreduje tako je karbon gotovo sasvim istisnuo aluminijum i titanijum. Cijene egzotičnih komponenti koje se slažu na takve bicikle vrtoglavo rastu obrnuto proporcionalno masi okvira, kotača ili drugih komponenata. Rijetko se zaboravlja da još uvijek barem kod XC, ipak je vozač, najbitnija karika. To nije slučaj u bratskoj kategoriji Downhill (MTB spust) gdje ipak tehničke specifikacije (hod amortizera) full-suspension bicikla (najčešće su) presudne za pobjedu.
Sad kad smo vas detaljno informirali, nema druge, već da se prijavite na ponuđenu prijavnicu, upišete čudesnu Baranju u svoj putni planer, opskrbite se dobrom kondicijom, još boljom voljom i na dva kotača se otisnete u avanturu otkrivanja vlastitih granica, kao i ljepota ovog dragulja istočne Hrvatske. Jer – proljeće je idealno vrijeme za biciklizam!
Obrubljena Dravom i Dunavom i podijeljena hrvatsko-mađarskom državnom granicom, na istoku začarana močvarom, na jugu i jugozapadu zaštićena riječnim rukavcima, a na sjeveru i sjeverozapadu otvorena za povezivanje vinskim cestama i puteljcima – Baranja je danas i dalje vrlo zatvorena, gotovo izolirana i mističnija nego ikada prije.
foto: Ivica Getto
Unatoč obnovi starih mostova i izgradnji potpuno novih, bez obzira što je prošarana s nekoliko međunarodno važnih prometnih pravaca i što je sve zanimljivija turistička destinacija – Baranja danas uspijeva biti posebnom jer ljudi ondje ljubomorno čuvaju vlastite egzistencijalne tajne.
Najizravnije i najkonkretnije baš oni pamte priče starije nego što su njihove obitelji, tajne o životu i preživljavanju, o ljubavi i umiranju, vinima, ljutim papričicama, specifičnom ribolovu, svadbama, bušama, pudarinama, šćetkanicama, paunićima, slamnjačama i kandilama.
foto: Dubravko Franjin
Usred njene nepregledne ravnice smješteno je Banovo brdo ( 244m) , ili kako ga Baranjci od milja zovu, „Planina“. Još u doba Rimskog carstva car Prud je donio prvi trs vinove loze i od tada se stvara povijest vina u Baranji. Smještaj brda i struktura tla pogoduju uzgoju vinove loze, te isto tako i vina nastala od grožđa sa Banovog brda imaju izuzetnu aromatičnost i visoku kvalitetu.
foto: Dubravko Franjin
Na području Baranje nalazi se jedna velika višestoljetna vinarija, sa svojih 650 hektara vinograda i vinarijom kapaciteta 8 milijuna litara, a isto tako i postoje još mnogobrojne obiteljske vinarije. Vinari proizvode vrhunsko i kvalitetno vino, koje čuvaju u Gatorima, specifičnim vinskim podrumima usječenim u brdo, te većina vinara u sklopu svojih podruma ima i kušaonice.
foto: Dubravko Franjin
Baranja je regija gdje je istaknuta i vidljiva multikulturalnost naroda koji borave, te koji su prošli kroz prostore Baranje. Izuzetno se cijeni tradicija i običaji, a kao jedan od dokaza je i bogata baranjska tradicionalna kuhinja. Glavni sastojak je paprika, no mogu se naći i mnoga „blaža“ jela. Kulen, čvarci, Fiš paprikaš, šaran u rašljama, grah u ćupu, neka su od jela po kojima je Baranja već prepoznatljiva kako u drugim krajevima Hrvatske, tako i izvan prostora naše zemlje.
foto: baranja.gastro-croatia.eu
Tokom godine održavaju se mnoge manifestacije, tematske manifestacije vezane uz hranu i vino, koje su već postale tradicionalne i svake godine su sve više posjećene. Kao primjerice: GatorFest- festival dobrog vina, Vinski maraton, Ribarski dani u Kopačevu, Čvarak fest/ Zimski vašar i Proljetni vašar u Karancu.
foto: Dubravko Franjin
Baranju je moguće uspješno brendirati kao eno-gastro destinaciju zbog svoje raznolikosti i jedinstvenosti, odlična vina, ukusna hrana, gostoljubivi domaćini. Kao dokaz je sve veći broj turista koji dolaze na prostor Baranje kako bi kušali hranu i pili kvalitetna baranjska vina.
foto: Dubravko Franjin
Za kraj evo nekih činjenica koje možda niste znali o zlatnoj Baranji:
Mons Aureus – Zlatno brdo (današnje Banovo brdo, 244 m), naziv mu daju Rimljani početkom 1. st. Tamo su pronađena 2 žrtvenika posvećena rimskom bogu vina i zabave Liberu (nalaze se u Arheološkom muzeju u Zagrebu) Marija Terezija mijenja naziv brda u Goldberg, a na autstrijskom carskom dvoru su se pila vina s Goldberga, poznati Banski Šiler.
No nisu samo bila tražena samo na carskom dvoru Marije Terezije, već su se služila i na dvorovima Beča, Pešte, Praga i Venecije.
foto; Ivica Getto
Otkrijte eno – gastro tajnu Baranje, posjetite ovu destinaciju koja i u zimskim i toplim danima, ima jednako dobru gastro priču za sve putnike koji je posjete.
O bogatstvu baranjske tradicije, svjedoče mnogi događaji utjelovljeni kroz atraktivne manifestacije koji se i danas održavaju kao dio tradicijske kulturne baštine. Jedan od tradicijskih dodađaja u Baranji koji se dan danas njeguje i čuva Pokladno jahanje koje, kao stari narodni običaj, vuče korjene iz vremena kada su graničari na Savi čuvali granicu od Turaka.
Tadašnji su graničari svečano odjeveni išli u obilazak svojih pajdaša na graničnim postajama noseći im pokladno jelo i piće. Po povratku sa granice, jahači su okupljali i trajbali poklade. S obzirom na brojne narode koji su naseljavali ove prostore, Baranja se može pohvaliti s mnogobrojnim kulturama i običajima kojima stanovnici pokušavaju sačuvati dio svoje povijesti. Pokladno jahanje svakako je jedan od tih običaja.
Tradicionalno pokladno jahanje u Baranjipočinje u jutarnjim satima s povorkom i jahačima koje tradicionalno prate tamburaši. Nakon okupljanja slijedi blagoslov konja, te se odlazi u obilazak karakterističnih mjesta sela, a nakon toga slijedi spaljivanje fašnika. Posjetitelji za to vrijeme mogu probati kuhano vino i pečene kobasice. Proslava se nastavlja do dugo u noć.
Stari običaj ”Pokladno jahanje” i ove godine se obilježava u Baranji na čak 2 lokacije i to u Branjinom Vrhu 11. Pokladno jahanje s bušama i u Popovcu 8. pokladno jahanje.
Na svakom od događanja će sudjelovati oko 80 jahača te 4 zaprege koje će voziti tamburaše, a svi posjetitelji će moći uživati i u tradicionalnim zimskim delicijama te baranjskom vinu i rakiji. Za kraj dana kako bi otjerali zlo spalit će se fašnik uz čitanje optužbe.
Kako bi se ovaj običaj očuvao vrijedne baranjske udruge brinu o tome da tu tradiciju prenose i na naše mlade. Glavni organizatori Pokladnih jahanja u Baranji su Konjogojska udruga Baranja – Branjin Vrh i Konjički klub ”Baranjsko biserje” iz Popovca.
10.02.2018. – 11. POKLADNO JAHANJE S BUŠAMA U BRANJINOM VRHU
12:00 h Okupljanje sudionika ispred Doma kulture
12:45 h Posveta konja i jahača
13:00 h Povorka – obilazak postaja
17:00 h Spaljivanje fašnika ispred Doma kulture
13.02.2018. – 8. POKLADNO JAHANJE U POPOVCU
10:00 Okupljanje jahača i sudionike na Obiteljskom gospodarstvu Nikice Matkovića (Đuro Đaković 25)
11:15 Povorka kroz selo – obilazak postaja
17:00 Spaljivanje fašnika i večera u Domu kulture
Saznajte više o Baranji
Obrubljena Dravom i Dunavom i podijeljena hrvatsko-mađarskom državnom granicom, na istoku začarana močvarom, na jugu i jugozapadu zaštićena riječnim rukavcima, a na sjeveru i sjeverozapadu otvorena za povezivanje vinskim cestama i puteljcima – Baranja je danas i dalje vrlo zatvorena, gotovo izolirana i mističnija nego ikada prije.
Unatoč obnovi starih mostova i izgradnji potpuno novih, bez obzira što je prošarana s nekoliko međunarodno važnih prometnih pravaca i što je sve zanimljivija turistička destinacija – Baranja danas uspijeva biti posebnom jer ljudi ondje ljubomorno čuvaju vlastite egzistencijalne tajne.
Najizravnije i najkonkretnije baš oni pamte priče starije nego što su njihove obitelji, tajne o životu i preživljavanju, o ljubavi i umiranju, vinima, ljutim papričicama, specifičnom ribolovu, svadbama, bušama, pudarinama, šćetkanicama, paunićima, slamnjačama i kandilama.
Zahvaljujući toj još uvijek postojećoj etnografskoj čaroliji, koju je moguće iščitavati s lica mještana u naseljima izvan glavnih cesta, Baranja uspijeva privlačiti, ali nikada se ne otkriva do kraja.
Otkrijte njenu čaroliju ovog proljeća, dobro došli u Baranju.
Hotspots preporuka: Ne propustite pokladne običaje u Baranji 4., 11., 12. i 13. veljače 2018., Baranju osvajaju Petaračke buše
Tradicije i legende opet će oživjeti početkom veljače u Baranjskom Petrovom Selu
Prema legendi buše su svojom bukom i galamom tjerali Turke s ovih prostora, dok prema drugoj legendi strašne buše tjeraju zimu. Tradicija stara više stoljeća njeguje se i danas u Baranjskom Petrovom Selu zvanom i Petarda pa su tako i njihove buše dobile naziv Petaračke buše.
Program događanja:
Prvo događanje započinje već 4.02.2018. kada se održavaju male buše.
Nadalje, 11.02. održavaju se ”lipe buše” kada se mlade djevojke oblače u muško ruho i to ono najsvečanije, lica jako narumene i pokriju ih prozirnim maramama, kopranima. U ponedjeljak 12.02. održavaju se i lipe i strašne buše, dok se u uvijek dan prije korizme, u utorak 13.02. održavaju samo strašne buše.
U strašne buše su se spremali samo muškarci. Čizme, gaće, ovčje krzno, drvena maska s rogovima i velika zvona opasana oko struka glavna su oprava strašnih buša. Maske iste u cijeloj Baranji.
Sva četiri dana manifestacije biti će organizirane velike povorke koje hodaju selom, pali se fašnik, a neće manjkati ni gastronomskih veselja. Uz neizostavne krofne, pije se rakija i vino, peče se vol na ražnju a svaki dan se završava zabavom na otvorenom.
Dođite i posjetite ovaj pokladni event, dobro došli u Baranju!
A kako se još možete izvrsno zabaviti u Baranji, provjerite na ovom linku:
Blagdan Sv. Vinka obilježava se svake godine u vinogradima diljem Hrvatske kao početak nove vinogradarske godine jer se u to vrijeme započinje s radovima u vinogradu.
Proslava Sv. Vinka, poznata baranjska Vinceška, se svake godine obilježava uz glasovita baranjska vina, vinogradarski grah, baranjsku kobasicu i slaninu te zvuke tamburice.
foto: Ivica Getto
Ove godine ne propustite datum 22. siječnja – Vinceška u Baranji biti će posebna
Blagdan sv. Vinka zaštitnika vinara u Baranji se posebno obilježava svake godine. Sama riječ ”Baranja” prevedeno s mađarskog znači ”vinska majka” bor – vino i anya – majka. Baranjsko vinogorje ima približno 900 hektara.
Struktura tla, položaj samog brda daju izuzetnu aromatičnost, odnosno cjelokupnu kvalitetu pićima proizvedenim od voćnih vrsta koje ovdje rastu: vinu, rakijama, ljekovitim likerima… Ljepota Dunava samo daje dodatan štih cijeloj priči jer uz vino koje krijepi i grije, možete uživati u prizorima zimske bajke, jedinstvene na našim prostorima koja je djevičanski netaknuta u svojoj ljepoti.
foto: Ivica Getto
Vinceška se u Baranji obilježava na način da vinari otvore vrata svojih vinskih podruma, tzv. gatora koji su jedinstveni u svijetu i počinje zabava do dugo u noć.
foto: Ivica Getto
Uz vrhunska vina koja su sve priznatija u Europi, baranjski vinari se pobrinu da nitko ne ostane gladan, jer takav je običaj u Baranjaca. Kobasica i slanina nabijeni na kolac i pečeni na otvorenoj vatri, grah u glinenim ćupovima i čobanac neizostavan su dio gastro ponude u vrijeme Vinceške.
Uživanje u autohtonim namirnicama i dobroj kapljici obilježiti će ovu manifestaciju
foto: baranja.gastro-croatia.eu
Sve informacije o bogatoj gastro ponudi ove regije, pronađite na poveznici gastronomija Baranje i prepustite se čaroliji sve hvaljenije domaće destinacije, idealne za uživanje u zimskom periodu!
foto: TZ Baranja
Posjetite Baranju u vrijeme Vinceške i uživajte u blagodatima ”baranjske planine” i vrhunske kapljice.
Za kraj evo nekih činjenica koje možda niste znali o zlatnoj Baranji:
Mons Aureus – Zlatno brdo (današnje Banovo brdo, 244 m), naziv mu daju Rimljani početkom 1. st. Tamo su pronađena 2 žrtvenika posvećena rimskom bogu vina i zabave Liberu (nalaze se u Arheološkom muzeju u Zagrebu)
Marija Terezija mijenja naziv brda u Goldberg, a na autstrijskom carskom dvoru su se pila vina s Goldberga, poznati Banski Šiler.
No nisu samo bila tražena samo na carskom dvoru Marije Terezije, već su se služila i na dvorovima Beča, Pešte, Praga i Venecije.
I vi možete osjetiti ljepotu aromatične i opojne baranjske kapljice kojoj su se divili brojni pripadnici plave krvi, tako da 22.siječnja zapišete u svoj putni itinerer i dođete u Baranju.
Zaodjevena bijelim ogrtačem i spremna svakog gosta ugrijati dobrom kapljicom i obilno okrijepiti, Baranja bi se trebala naći na popisu obaveznih domaćih destinacija ove godine, a prilika za posjetu, idealna je u vrijeme Adventskih čarolija.
Od besplatnih jela, do raznoraznih kulturnih sadržaja kao i zabave za sve generacije, svatko će ovog Božića u Baranji pronaći nešto za sebe i svoju dušu.
Ne propustite pogledati što se sve nudi ovog prosinca u Baranji, a za sve koji žele znati više donosimo detaljniji Program događanja.
foto: Ivica Getto
foto: baranja.gastro-croatia.eu
foto; Ivica Getto
