VINODAR – najzabavniji festival vina kontinentalne Hrvatske
Vinoljupci i gastro putnici, pripremite se na jedinstveno eno gastro iskustvo ovog lipnja – dođite u Daruvar na otvorenje Vinodara 2017!
Daruvarski kraj - vinarski raj stoljetne tradicije
Dobri poznavatelji vina znaju da je daruvarski kraj od davnina poznat po vrsnim sortama vinove loze i dobrim vinima. Uzgoj vinove loze na ovim područjima ima stoljetnu tradiciju, jer pitomi i sunčani obronci Papuka pružaju idealne uvjete za uzgoj.
foto: Predrag Uskoković
Tradicija Vinodara od 1999. godine
Vinodar je najpoznatija i najznačajnija tradicionalna manifestacija Grada i njegovih vinara i vinogradara, koja se permanentno odvija od 1999. godine, koja ukupno traje tjedan dana.
Prvi dio tjedna se sastoji od raznovrsnih stručnih predavanja, terenskih radionica, stručnog ocjenjivanja vina, okruglih stolova koji su posvećeni uzgoju vinove loze, proizvodnji i očuvanju vina, a bogatstvo ponude vina, sajam tradicionalnih proizvoda, stručna predavanja i mnogo drugih zabavnih događaja garancija su dolaska velikog broja ljudi iz cijele regije.
Moje vino je najbolje - atraktivna kušaonica domaćih uzoraka vina
U sklopu eno-gastro sadržaja već tradicionalno svake godine se održava Kušaonica "Moje vino je najbolje" na koju domaći proizvođači vina nose svoje uzorke, a priznati enolozi ocjenjuju njihovo vino. Također u sklopu Vinodara se održava i Večer vinara gdje se vinari sa Daruvarske vinske ceste predstavljaju novinarima, predstavnicima turističkih agencija, lokalnim turističkim djelatnicima kako bi se upoznali s njihovom bogatom ponudom i proizvodima.
Sajam tradicijskih proizvoda - degustirajte šarana na rašljama, slavonski pršut, kulen, domaći sir i medne prerađevine
U posljednja 3 dana manifestacije (09., 10. i 11. lipnja 2017.) gradski trg se pretvara u središte događanja koje posjetiteljima nudi u sklopu Sajma tradicionalnih proizvoda bogatu gastronomsku ponudu, domaći sir, med, medne prerađevine, slavonski pršut, kulen kao i bogatu ponudu vina domaćih vinara, rakija i raznih likera.
Također se posjetiteljima na jednom mjestu prikazuju tradicionalni obrti, suveniri i rukotvorine te se tako isti mogu upoznati s tradicijskim blagom cijele županije.
Uz brojne domaće i gostujuće izlagače na trgu, doživljaj upotpunjuje i cjelodnevna glazba tamburaša, ponuda šarana na rašljama, a neizostavna atrakcija svake godine je noćno pečenje vola na ražnju.
fotografije: Predrag Uskoković
Večernji sati su rezervirani za koncerte poznatih hrvatskih glazbenika, a za najmlađe posjetitelje razonoda je osigurana u zabavnom parku.
Likovna kolonija Wine&art i razna društva i udruge dati će svoj doprinos programu Vinodara
Program Vinodara ne bi bio toliko bogat i sadržajan da u njemu ne sudjeluju sa svojim aktivnostima razna društva i udruge koji svojim radom obogaćuju samu manifestaciju, tako da će biti za svakoga ponešto; Amatersko kazalište Daruvar će održati predstavu „E, moj čovječe“, Klub „Skok“ je priredio bogat program za sve uzraste pod nazivom Skok zumba i Jazz show, Likovna grupa DA organizira već tradicionalnu i prekrasnu Likovnu koloniju Wine&Art ispred Dvorca Janković.
foto: Predrag Uskoković
Otvorenje Vinodara u Dvorcu Janković
foto: Predrag Uskoković
Otvorenje Vinodara 2017 - 9. lipnja 2017. godine u Dvorcu Janković, gdje će u sklopu baroknog zdanja iz 18. stoljeća, biti upriličeno svečano otvorenje Vinodara, izložba nagrađenih vina na Vinodaru 2017. i kušaonica vina koja su sudjelovala na ocjenjivanju.
Na inicijativu Organizacijskog odbora Vinodara i proizvođača vina okupljenih u Udruzi Graševina Croatica odlučeno je da Vinodar bude i mjesto regionalnog ocjenjivanja Sauvignona uz ocjenjivanje i izlaganje vina od drugih sorti. Cilj je da manifestacije koje imaju tradiciju održavanja, a potpomognute su od strane Ministarstva poljoprivrede i drugih institucija, na ovaj način dobiju na dodatnoj važnosti, da se programski obogaćuju i pomalo specijaliziraju.
fotografije: Predrag Uskoković
Vino tour – atraktivna ciklo manifestacija za ljubitelje aktivnog odmora
Ove godine, po šesti put, u organizaciji grada Daruvara i Turističke zajednice Daruvar – Papuk, a u suradnji sa Ribnjačarstvom Končanica, održat će se i "Vino Tour" (4.6.2017.). Biciklijada Vino tour kreće iz centra Daruvara, do naselja Lipovac, prema Daruvarskom Brestovcu i Stražancu do Ribnjaka Končanica (15 km).
Zatim se vozi u obilazak kompletnih ribnjaka makadamskim putem u dužini od 10 km, potom slijedi zajedničko druženje uz piknik na Sportskom ribnjaku Končanica.
Na Sportskom ribnjaku za sve sudionike biciklijade će biti organizirana zakuska/piknik. Biciklistička ruta od Daruvara do Ribnjaka Končanica je duga 12 km, obilazak ribnjaka makadamskim putem u dužini 20 km. Organizator se potrudio da biciklisti iskuse jedinstvena priliku da biciklima prođu dio najstarijih ribnjaka u Hrvatskoj i upoznaju se bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta koje obitava na istima.
Fotografije:Damir Novaković
Raskošan kulturno umjetnički program u Julijevom parku
Nezaobilazan dio Vinodara 2017, je i bogat kulturno-umjetnički program koji se odvija i u dopodnevnim satima na središnjem gradskom trgu, ali isto tako i u popodnevnim satima u Julijevom parku.
Kulturno – umjetnička društva prikazat će svim posjetiteljima bogatstvo i tradiciju svoga kraja kroz folklor, ples i pjesmu, a u Julijevom parku prikazati će se Folklorni mozaik.
Vinodar Express – za sve posjetitelje iz Zagreba
Četvrtu godinu za redom organiziran je i VINODAR EXPRESS – poseban turistički vlak koji vozi drage goste iz Zagreba u Daruvar i natrag za svega 30 kuna dana 10.6.2017.
Za sve putnike u vlaku biti će organiziran doček domaćina, uz pjesmu, domaće pogače od čvaraka i daruvarsko vino posjetitelji se upoznaju s turističkom ponudom grada i programom Vinodara 2017., kako bi što kvalitetnije iskoristili vrijeme provedeno u Daruvaru.
Na Željezničkom kolodvoru u Daruvaru goste dočekaju grof i grofica Janković i turistički vodiči koji ih vode u besplatan obilazak grada kako bi ih što bolje upoznali s poviješću, tradicijom i turističkom ponudom destinacije.
Hotspots preporuka top izleta na kontinentu Lijepe Naše - posjetite Vinodar 2017 - najzabavniji festival vina!
fotografije: Predrag Uskoković
Posjetite Daruvar od 4. – 11. lipnja 2017. godine, guštajte u vrhunskoj kapljici, slasnim domaćim gastro delicijama, razveselite se uz bogat zabavni i kulturno umjetnički program, a u kušaonici vina u Dvorcu Janković kušajte vina koja su osvojila zlato ili srebro na ocjenjivanju vina te se uvjerite zašto je VINODAR - najzabavniji festival vina kontinentalne Hrvatske. Osim degustacija, tradicijskog sajma, prigodnog programa za najmlađe kao i kulturnog programa, očekuje vas i izvrsna glazbena zabava uz koncerte poznatih domaćih izvođača!
Petak 9.6.2017. - Pravila igre
Sve info o Vinodaru potražite na stranicama Turističke zajednice Daruvar-Papuk i na Facebook stranici TZ Daruvar - Papuk i dobro došli!
Sisak - odlična izlet ideja za svako godišnje doba
Ponovno smo posjetili Sisak. Grad o kojem smo već dosta izvještavali, ne prestaje iznenađivati svojim pozitivnim kontrastom. Malen grad, na čijem obodu smireno počiva gusta smaragdna šuma a u centru istog teče rijeka Kupa. Šuma i rijeka s Starim gradom tvore neobičnu kompoziciju tišine ali i neodoljivog pulsa prirode.
Biciklističke staze na svakom koraku i mnoštvo drvoreda kao i uređenih parkova u Sisku, dočekat će vas atmosferom prisnog poznanstva. Jer u Sisku je sve tako poznato i prisno, blizu i pregledno, da jednostavno imate dojam kao da ga nekako odprije znate.
Rijeka Kupa je ultimativni simbol grada Siska i popirište brojnih manifestacija tokom godine, rijeka koja teče zajedno s ljudima i postala je temeljno tkivo grada, njegova žila kucavica i nezaobilazno mjesto brojnih namjena - odmora, relaksacije, ispovjesti, sporta, ronjenja, manifestacija. Zapisi drevnih vremena čekaju vas na svakom uglu grada, neometano teku nimalo se zabrinjavajući oko protoka ljudskog vremena te ako ste dovoljno senzibilni, možete osjetiti njihov šapat.
Gradski muzej Sisak
Prva postaja na jednodnevnom izletu je bio posjet Gradskom muzeju Sisak. Posjetili smo otvorenu izložbu Sisački mamut, autora Maria Carića.
Mogli smo tako vidjeti sedamnaest osteoloških primjeraka ostataka vunastog mamuta pronađenih na području grada Siska. Naglasak izložbe je zabavno-edukativnog karaktera uz pristupačnost i prezentabilnost, zbog interesa i zanimanja najmlađih koji na ovaj način mogu svašta naučiti.
Razgledali smo i bogatu ponudu nakita u souvenir shopu a sviđa li vam se išta od bogate ponude, možete slobodno naručiti i preko njihovog webshopa.
Da, dragi čitatelji, ovo nije bilo kakav muzej već i tehnološki napredan hram kulture, imate i webshop i odličnu ponudu zanimljivih artefakata putem weba.
Antička Siscia
Arheološka zbirka antike brojčano je najveća zbirka Gradskog muzeja Sisak sa nekoliko desetaka tisuća predmeta koji potječu uglavnom sa područja grada Siska, a obuhvaćaju različita područja života rimske Siscije. Najveći dio predmeta potječe sa arheoloških istraživanja, zaštitnih i sustavnih, a dio je pribavljen otkupom i darovanjem. U tom slučaju radi se uglavnom o slučajnim nalazima iz rijeke Kupe.
Najveći dio predmeta obuhvaćaju keramičke posude i ulomci tih posuda. U manjem broju nalaze se i staklene i metalne posude, a također je dosta velik broj keramičkim svjetiljaka.
Predivna skulptura koja prikazuje antičku božicu pobjede, izloženu u Gradskom muzeju Sisak.
Čigoč, selo roda - o rodama i ljudima
Ovaj biser hrvatske baštine smješten je na desnoj obali rijeke Save, uz riječni rukavac Tišina. Zbog velikog broja gnijezda na krovovima drvenih posavskih kuća, selo Čigoč je 1994. godine proglašeno Prvim Europskim selom roda.
Rode su živopisne baš kao i ljudi. Jednako se vole ili ne vole, a ženske rode su izuzetno snalažljive i okretne, čak i u ljutim nevoljama.
Priča o snalažljivoj rodi iz Čigoča
Doznali smo ultra zanimljivu priču o jednoj rodi koja je kao samohrana mama podigla gnijezdo na rasvjetnom stupu. Kako je silom prilika ostala bez stalnog partnera koji se odlučio za novu i mlađu rodu (a koja ju je usput i ozlijedila žestoko se boreći se za svog mužjaka u želji da eliminira konkurenticu), tako je sirota roda bila primorana postati samohrana. Na njenu sreću, drugi rodan iz susjednog gnijezda koji je pozorno motrio susjednu ljubavnu dramu (također zauzet), odlučio je ispraviti nepravdu i dati rodi potporu, te svaki put kad bi njegova partnerica odletjela iz gnijezda, poduzetno bi uskočio u gnijezdo ostavljene rode, sve dok se njegova supruga ne bi vratila.
Priča ipak lijepo završava. Roda se iduće godine sretno vratila u Čigoč s novim dečkom, mlađim mužjakom.
Mi se nadamo da je zaboravila stresnu godinu, te u povoljnijim uvjetima podigla novi pomladak.
MUŽILOVČICA - Lonjsko polje
Ovaj predio inače se naziva selom lastavica, nalazi se u srcu Parka prirode Lonjsko polje. No nas nisu dočekale lastavice, već simpatična obitelj crnih svinja. Zaključili smo kako ove svinje žive u odličnom ambijentu i hrane se jako zdravo.
Dopustili su nam da ih poslikamo nesmetano, no nakon nekog vremena totalnog ignoriranja ljudske vrste s fotoaparatima, mama prasica nas je roktanjem upozorila da joj je dosta turističke prekomjerne pažnje - jednostavno je krenula prema nama.
Ozbiljno smo shvatili upozorenje i vratili se na sigurno u automobil te natrag u Sisak. Mislite li da se tamo nema što obići, grdno se varate. Cijeli dan bi mogli provesti samo obilazeći sisačke znamenitosti, pa vam donosimo presjek onoga što smo stigli vidjeti malo vremena koje je bilo na raspolaganju.
Sisački murali
Grad Sisak se također priključio sve popularnijem svjetskom pokretu street arta te je tako lani organiziran bio prvi sisački festival ulične umjetnosti: ReThinkSisak.
Tako je i Sisak našao svoje mjesto na mapi sve poželjnijih street art svjetskih gradova. Njegova prva godina okupila je tako neka od najvećih imena ulične umjetnosti iz Hrvatske i bliže regije, kao što su Jana Danilović, Tifani Rubi, Lonac, Lunar, Ninja Tiger, Auks, Azram, Ljubomir Todorović, Mane Mei i Robin Abramović, te sisački grafiter Neman.
Bistro Klet
Umorni od razgleda, došli smo u Bistro Klet. Obilne porcije, izvorna domaća hrana, domaći ambijent i ugodna usluga - odlično mjesto želite li doživjeti tradicijski Sisak. Porcije su ogromne, uza svu golemu glad koja nas je ulovila kroz obilazak grada i okolice, nismo mogli pojesti sve. Evo porcija predjela:
(Slobodno ga usporedite s predjelom u nekim drugim restoranima).
Čajdžinica Džennet
Nedaleko (niti dvije minute od centra Siska), otvorena je prva čajdžinica u Sisku, gdje osim bogate ponude čajeva, možete dobiti pravu pravcatu tursku kavu s rahatlokumom, na koju smo prigodno svratili iza ručka. Radi se o prvoj čajdžinici u Hrvatskoj uređenoj u orijentalnom stilu, sa ponudom od 37 neobičnih i aromatičnih čajeva, popraćene ponudom orijentalnih kolača. No nisu čajevi jedina ponuda, tu možete degustirati i ostale tople napitke ili svježe sokove, a jedini u HR nude i topli orijentalni turski napitak Salep. Turska kava je baš ono što ime obećava - prava, jaka izvorna turska kava. Svakako posjetiti.
I za kraj malo ljepote spektakularne sisačke vegetacije. Ljubitelji svih nijansi zelenog, doći će na svoje u Sisku.
A mi ćemo doći opet u Sisak. Izlet u Sisak je u svakom slučaju, i u svakom periodu godine, odlična ideja!
Zahvaljujemo domaćinima Turističkoj zajednici grada Siska na gostoprimstvu. Zanima li vas više detalja o ovom neobično lijepom gradiću, posjetite Turističku zajednicu grada Siska, gdje će vas opskrbiti s svim informacijama, materijalima i odličnim tematskim razgledima. Obišli smo brojne gradove i naučili da svaki grad koji u sretnoj simbiozi nudi spoj bremenite povijesti i optimizma budućnosti, neizostavno nosi epitet grada s dušom.
A gradovi s dušom imaju veliki turistički potencijal. Istražite ga i dobro došli u Sisak!
Fotografije i tekst: Anita Žuvela Hitrec
Fotografija nakita preuzeta s stranice Gradski muzej Sisak
Turistička zajednica grada Siska
Bogatstvo šibenske kužine - istražimo ponudu grada
Bogatstvo okusa i mirisa, jednostavna priprema te upotreba isključivo svježih namirnica osnovne su značajke ukusne šibenske kužine.
Na svakom koraku nudi se obilje ukusnih namirnica pripremljenih s puno ljubavi sa pristupačnim cijenama.
U Šibeniku se ne pazi samo na turiste već se velika pažnja posvećuje i lokalnom gostu. Ako se nađete u Šibeniku ili okolici, šteta je propustiti ukusne delicije koje vas čekaju u srcu mediteranskog ambijenta. Donosimo kratak vodič lokacija koje se zaslužuju naći na vašem popisu obaveznih lokacija, a koje su odavno naišle i na odličan prijem kod stranih recenzija.
Marenda 1 i Marenda 2
Ove ljupke konobe u centru grada, svojevrsni su podsjetnici na nekadašnju marendašku tradicije Šibenika i Šibenčana. Nekadašnji svakodnevni odlaske Šibenčana i gostiju na obrok u lokalne konobe/toverne, odnosili su se uglavnom na vrijeme između doručka i ručka, a jeli su se sezonski - tradicionalni obroci, jako prihvatljivih cijena. Gastronomski raj nekoć poznat po tome što su ga posjećivali težaci koji su nakon rada u polju dolazili prizalogajiti zdravo i domaće, danas se prometnuo u kultno mjesto konzumacije tradicijskih proizvoda u kojima možete kušati maštovito spremljenu ribu, buncek, oglavinu, bakalar, jetrica i ostale tradicionalne specijalitete upoznavajući puls Šibenika kroz povijest i gastro priče ovog kraja.
Marenda 1 i Marenda 2, konobe koje se nalaze jedna blizu druge, ostale su jedno od malobrojnih preostalih mjesta u Šibeniku u kojima još uvijek živi duh šibenske ribarsko - težačke prošlosti. Od fuzije marendavanja težaka do kuživancije modernih posjetitelja, prošlo je puno vremena no izvorna srž ovog mjesta ostala je ista a to posjetitelji znaju prepoznati i vrednovati.
Vinarija Rak
Lokalna vinarija iz mjesta Dubrava kraj Šibenika, postala je poznata po vlastitoj proizvodnja vina i kušaonica, kao i ponudi raznih sorti vina uz dalmatinske delicije.Na turističkoj mapi sve poznatija vinarija, bavi se proizvodnjom grožđa i vina na šibenskom području u specifičnom podneblju lokalnog zaleđa, a ističe se uzgojem i proizvodnjom vina dviju autohtonih sorti: Babića i Maraštine. Od sorte Babić proizvode i Opolo.
Vinogradarstvo i vinarstvo dugogodišnja su tradicija obitelji Rak započete davne 1960. godine Njegujući tu tradiciju, kao i naslijeđenu ljubav prema vinarstvu, danas koriste najsuvremenije procese i opremu čime idu u korak sa svim modernim dostignućima na području uzgoja loze i dobivanja kvalitetnog vina. Njihovo obiteljsko gospodarstvo u sklopu vinarije ima kušaonicu vina, a u Šibeniku ih možete posjetiti u vlastitoj vinoteci.
Fotografije: facebook.com/WineryRak
Vinoteka- konoba Dalmatino
I ovo mjesto preporučamo posjetiti, ukoliko ste u potrazi za vrsnom ponudom lokalne tradicionalne hrane pripremljene od proizvoda iz vlastite proizvodnje. Dodatan bonus je pozicija konoba koja se nalazi u srcu starog grada te vam pruža uz uživanciju u vrhunskim delicijama kraja, također i uživanje u čudesnom ambijentu šibenskog starog grada. Foto: Fb konoba Dalmatino
Bistro SHE – zdrava a ukusna inovacija u gastronomskoj ponudi Šibenika
Prvi šibenski hub i to ekološki pod skraćenicom She koja ima i dvosmisleno značenje otvoren je nedavno u Šibeniku, a nalazi se u blizini rive, na dnu Skalica. Tamo možete tokom cijelog dana do mile volje konzumirati jela od organski uzgojene hrane iz lokalnog podneblja koja su spoj onoga što je uzgojeno na području Dalmacije i svjetskih modernih prehrambenih navika u kojima je organska i sezonska hrana na prvom mjestu.
Otvoren je njegov prvi dio – bistro u kojem se priprema takva hrana u domaćinskoj atmosferi, a vlasnici planiraju i organizacija niza atraktivnih sadržaja koji potiče zdrav i organski stil života.
facebook.com.shekultura
Fotografije: Turistička zajednica grada Šibenika i arhiv Turističke zajednice Šibensko - kninske županije, fotografija vina Vinarija Rak, Facebook She Bistro, Facebook Dalmatino konoba
Naslovna slika: Facebook Bistro She
Svibanj u Garešnici – spektakl cvijeća, kulture i gastronomije
Od prezentacije starih zanata, gastro izložbe, ponude jela starih Graničara, do kina pod zvijezdama i nastupa Lada.. Turistička zajednica Bjelovarsko - bilogorske županije poziva vas ovog svibnja, na raskošnu manifestaciju Gastro floru 2017 gdje ćete uživati u bogatom programu kojeg su pripremili organizatori.
Svibanj će tako biti u znaku starih zanata, obrtničkih i gastro izložbi, koncerata tradicionalne glazbe i brojnih folklornih nastupa i uživanja u bojama i mirisima raznolikog cvijeća.
U nastavku donosimo program događanja i pozivamo vas u Garešnicu
GASTRO-FLORA 2017.
- Petak, 05. 05. 2017.
18,00 sati – prezentacija starih zanata- RIMSKA PRIČA- UO Slavonski Brod
19,00 sati - VIII. Županijska obrtnička gastro izložba ( gradska tržnica)
22,00 sata- Jole- koncert na Trgu hrvatskih branitelja
Subota, 06. 05. 2017.
- Sajam cvijeća- GastroFlora 2017. – GRADSKI PARK
- 11,00- svečano otvorenje GastroFlore 2017.
- DV „Maslačak- cvjetni korzo
- OŠ Garešnica- dramsko-plesno-glazbeni program
- Nastavak Rimske priče
- 13,00 sati – kulturno-zabavno-sportski program: nastup Garešničkih mažoretkinja i Zumbića i Zumbalina
- 14,00- 16,00 sati- bogata gastro ponuda- Jela starih Graničara ( promocija), nacionalne manjine; Festival meda, Garešničko-šibenski stol i gradovi prijatelji
- 16,00 sati- bogat kulturno-umjetnički program: FA „Zdenac“ Garešnica, ČB Hercegovac, KUD „Trnovitica“ iz Velike Trnovitice, FD Hrvatske čitaonice Hercegovac
- 20,00 sati- OPEN AIR CINEMA- kino pod zvijezdama ( u parku je postavljen veliki screen, posjetitelji sjede na balama sijena uz svjetlost baklji- MALI PRINC
- 22,00 sata- koncert grupe Ledina - Trg hrvatskih branitelja
LADO U GAREŠNICI, 13. 05. 2017. u 21,00 sat
- sportska dvorana SŠ August Šenoa Garešnica
- novi plesni program- ISPOD DUBA STOLJETNOGA
MARINJE U GAREŠNICI, 26.- 27. svibanj
- 05. -Seminar tradicijskih glazbala – petak od 17,00- 21,00 sat
- 05. – nastavak seminara od 09,00 – 17,00 sati
- 19,00 sati- Smotra folklora „Garešnici od srca „ i smotra tradicijskih glazbala i pučkih napjeva „Ja dudaš, ti tamburaš“
Sve informacije pronađite na stranicama www.tzbbz.hr i dobro došli u Garešnicu!
fotografije ustupila Turistička zajednica Bjelovarsko - bilogorske županije
7.DANI BOŽURA Cvjetna rapsodija Bjelovarsko – bilogorske županije
Jeste li ikada u svibnju bili na nepreglednim poljima raskošnih božura? Ako niste, svakako ne propustite 7. Dane božura na OPG-u Ledinski u Kovačevcu nedaleko od Bjelovara, 14.5. 2017. od 11 sati. Osim jedinstvenog užitka u tisućama božura, moći ćete sudjelovati i na radionicama izrade aranžmana i vjenčanih buketa, čestitaka i bookmarkera s cvjetnim motivima, ali i u izradi sapuna i mirisa od cvijeta božura.
Miomirisno obiteljsko poljoprivredno imanje Željka Ledinskog iz Kovačevca, blizu Bjelovara, nadaleko je poznato. Prije svega po božurima, mističnom cvijeću prelijepa mirisa kojim je osvojio europsko tržište. Već desetak godina obitelj Ledinski s nizozemskim partnerom plasira na njihovo tržište božure koji rastu na njihovom OPG-u i to čak 95% uroda.
Kao i dosada, tamo će biti nekoliko zanimljivih radionica: izrade aranžmana i vjenčanih buketa, radionica izrade čestitki i bookmarkera s cvjetnim motivima te radionica izrade sapuna i mirisa od cvijeta božura. OPG Ledinski najveći je proizvođač i izvoznik božura u Hrvatskoj.
Organizatori su OPG Ledinski u suradnji s Udrugom ljubitelja božura iz Zagreba, te suorganizatore Turističku zajednicu BBŽ i Općinu Rovišće. OPG Ledinski je krenuo s jednom novom proizvodnjom na području Bjelovarsko - bilogorske županije, proizvodnjom cvijeća, u ovom slučaju božura. Mjesec svibanj u Kovačevcu tako se obilježava kao mjesec božura i trešanja, uz pokroviteljstvo bjelovarsko-bilogorskog župana Damira Bajsa.
Domaći OPG predstavlja svoje cvijeće hrvatskom tržištu
Sedmi Dani Božura samim time prerastaju u jednu uspješnu turističko gospodarsku manifestaciju gdje se pokušava otvoriti mogućnost plasiranja cvijeća i na domaćem tržištu. OPG Ledinski proizvodi božure na nešto manje od jednog hektara, a može se pohvaliti i sa proizvodnjom 11 hektara jabuka, nešto krušaka šljiva i oraha i trešanja posađenih prije tri godine. Cvijetno – voćna rapsodija postaje izvozni ali i ruralno turistički proizvod Bjelovarsko – bilogorske županije a Dani Božura prilika su pokazati posjetiteljima i potencijalnim kupcima, što se sve može otkriti u ovoj županiji.
Hrvatski božuri – uspješan izvozni proizvod
Gotovo svi božuri koje proizvede OPG Ledinski završe na burzi cvijeća u Amsterdamu. I to iz nekoliko razloga.
Prvi je taj što u Hrvatskoj ne postoji tržište za toliku količinu božura, koji je domaći cvijet i može se pronaći u domaćim cvjetnjacima i vrtovima. Drugi razlog je cijena, koja je i nekoliko puta veća. Treći razlog je sigurnost naplate.
Ova manifestacija promiče uzgoj božura ili trojačkih ruža kako se popularno nazivaju u ovom kraju, te predstavlja jedinstven način razvoja u ruralnom prostoru, a ujedno i prezentira Bjelovarsko - bilogorsku županiju s proizvodom koji je uglavnom izvozni proizvod za EU tržište, te stvara uvjete za razvoj turizma u ruralnim prostorima.
Više informacija:
www.tzbbz.hr
Facebook Turističke zajednice Bjelovarsko - bilogorske županije
OPG Ledinski
Fotografije ustupila Turistička zajednica Bjelovarsko - bilogorske županije
Gurmani, trk u Zagorje - stiže nam deveta štruklijada!
Ljubitelji tradicijskih slastica i zagorskih brega, ne propustite datum 06.svibnja 2017.godine, kada će se u Zlataru održati deveta po redu Štruklijada, jedinstvena manifestacija Krapinsko-zagorske županije u pripremanju štrukli, zagorskog jela koje ima oznaku zaštite nematerijalnog kulturnog dobra. Manifestacija će biti održana na Trgu slobode, s početkom u 15,00 sati.
Tko sve sudjeluje?
Ove će godine na manifestaciji sudjelovati 20 predstavnika zagorskih restorana, agroturizama, hotela, toplica i pekarnica. Stručna komisija je u sastavu:predsjednik ovogodišnje komisije, Ivica Štruml, direktor tvrtke Štruml d.o.o., za savjetovanje u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, Slavko Večerić, etablirani zagorski kuhar, počasni član Hrvatske kulinarske akademije i Božica Brkan, glavna urednica portala Oblizeki.
Organizatori Štruklijade 2017. su Krapinsko-zagorska županija i Turistička zajednica KZŽ, pokrovitelj promocije je Hrvatska turistička zajednica a manifestaciju još podupiru grad Zlatar, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Krapina i Obrtnička komora Krapinsko – zagorske županije. Posebnu potporu Štruklijadi pruža i Udruga Tradicija Zagorja, koja radi na zaštiti zagorskih štrukli ali i drugih zagorskih proizvoda.
Ne propustite promo akciju – 50% popusta na zagorske štrukle u Bajci na dlanu
NAPOMENA: u razdoblju od 28. travnja do 14. svibnja 2017. godine u 14 ugostiteljskih objekata traje promotivna akcija s popustom od 50% na zagorske štrukle. Spisak restorana nalazi se na web stranici www.struklijada.com.hr a mi vas pozivamo da uz uživanje u štruklima po sniženoj cijeni, obiđete i Hrvatsko zagorje i njegove brojne znamenitosti.
Medijski pokrovitelji Štruklijade su: Radio Kaj, Zagorski list, kao i gastro portali: Gastro hr. Oblizeki, Naturala i Idem van.
CILJ MANIFESTACIJE – PROMOCIJA ZAGORSKE GASTRONOMIJE
Štruklijada je županijska manifestacija čiji je osnovni cilj promocija te zaštita zagorskih štrukli, ovog tradicionalnog zagorskog jela i prepoznatljivog brenda Zagorja. Na manifestaciji sudjeluju brojni ugostitelji koji žele prezentirati svoje umijeće spravljanja zagorskih štrukli te se izboriti za titulu prvih štrukla Zagorja.
Jeste znali da je Krapinsko – zagorska županija 2011. godine zaštitila naziv ove hvalevrijedne manifestacije verbalnim žigom čime se dodatno osnažila vrijednost ove unikatne zagorske gastronomske baštine, koja nije više samo je prepoznatljiva osim u Hrvatskoj,već i u svijetu.
Štrukli – ukusno jelo za brojne namjene
Zagorski kraj prava je riznica neobičnih poslastica koju su silom prilika i siromaštva domišljate Zagorke pripremale svojim mnogobrojnim obiteljima. Štrukli se mogu pripremati kao slani i slatki, mogu se kuhati i peći, a sukladno prilikama mogu se poslužiti kao predjelo, desert, glavno jelo i samostalno malo jelo.
Tradicionalni domaći štrukli – nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske
Štruklijada je manifestacija Krapinsko-zagorske županije, koja se održava već devetu godinu zaredom s ciljem promocije i zaštite tradicionalnog zagorskog jela - zagorskih štrukli.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske dodijelilo je tradicionalnim domaćim štruklima status nematerijalnog kulturnog dobra i upisani su u Registar zaštićenih kulturnih dobara Hrvatske.
Sa željom zaštite zagorskih štrukli i njihovoj pripremi prema tradicionalnoj recepturi i načinu pripremanja, Krapinsko-zagorska županija i Zagorska razvojna agencija d.o.o. 2009. godine pokrenule su manifestaciju Štruklijada, manifestaciju kojoj je glavni cilj promocija te zaštita zagorskih štrukli.
Daljnja nastojanja da se zaštite, ne samo zagorski štrukli, već i ostali zagorski tradicionalni proizvodi kao što su primjerice zagorski mlinci, dovela su i do osnivanja udruge Tradicija Zagorja koja prema važećim zakonima i pravilnicima vezanim uz zaštitu prehrambenih proizvoda posebnim oznakama kvalitete hrane (odnosno oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla te oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta) može odnosno mora biti podnositelj zahtjeva za registraciju oznake. Trenutno se nalazimo u fazi pronalaženja najboljeg rješenja za zaštitu štrukli kako se ne bi ograničilo proizvođače štrukli i ugostitelje te ograničila sama proizvodnja štrukli.
Posjetite Štruklijadu i dobro nam došli!
Sve informacije pronađite na:
Krenimo šibenskom gastro turom kroz 9. sajam agroturizma Šibensko-kninske županije
U organizaciji Šibensko-kninske županije i Javne ustanove Razvojna agencija Šibensko-kninske županije u Skradinu održati će se 9. Sajam agroturizma Šibensko-kninske županije.
Kad? Od 30.travnja do 1.svibnja 2017
Gdje: Skradin
Jedinstvena prilika za sve posjetitelje da se na licu mjesta upoznaju s najplemenitijom tradicijom koja je opstala kroz stoljeća - tradicijom autohtonih domaćih home made proizvoda.
Sajam je izložbeno prodajnog karaktera, održava se na ulazu u Nacionalni park Krka, a posjeti ga oko 20.000 posjetitelja.
Izvor fotografije: Lučka uprava, Skradin
Već sama blizina Nacionalnog parka Krke, savršena je pozivnica za posjetu Sajmu, jer se osim blagodati Sajma, nudi i jedan od najljepših (ako ne i najljepši hrvatski nacionalni park) - na dlanu.
foto: NP Krka
Na sajmu predstavljamo ukupno bogatstvo naše županije, od autohtonih i tradicijskih ruralnih proizvoda i usluga, etno i gastronomskih specijaliteta, kulturne baštine, folklora, starih zanata te turističke ponude na obiteljskim domaćinstvima ruralnih područja.Možete degustirati, vidjeti, isprobati i ponijeti kući neke od ukusnih tradicijskih proizvoda kojima Šibensko - kninska županija ne oskudijeva.
Da je ovaj sajam pravi promotor agroturizma uvjeravaju nas podaci da se nekoć od šezdeset izlagača na prvom sajmu, u međuvremenu brojka popela na preko stotinu sedamdeset izlagača iz Šibensko-kninske županije i ostalih hrvatskih županija. Porast broja izlagača svjedoči o sve većem interesu domaćih i stranih posjetitelja za ovakvu vrstu promocije.
Sajam je međunarodnog karaktera, a svake godine jedna od hrvatskih županija nam je partner na sajmu. Suorganizatori sajma su Grad Skradin, Turistička zajednica Šibensko-kninske županije, Obrtnička komora Šibensko-kninske županije i Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Šibenik.
O šibenskoj gastronomiji - vrhunska mediteranska prehrana bazirana na namirnicama iz domaćeg uzgoja
Bogatstvo okusa i mirisa, jednostavna priprema te upotreba isključivo svježih namirnica osnovne su značajke ukusne šibenske kužine. Neodoljivi koloplet boja, mirisa i okusa upravo je u ovoj županiji posebno naglašen, zbog tradicijske gastronomije koja se u sretnoj simbiozi isprepliće s ukusnom ponudom šibenskog zaleđa kao i obalnog dijela.
Na svakom koraku nudi se obilje ukusnih namirnica pripremljenih s puno ljubavi sa pristupačnim cijenama.
U Šibeniku se ne pazi samo na turiste već se velika pažnja posvećuje i lokalnom gostu. Ako se nađete u Šibeniku ili okolici, šteta je propustiti ukusne delicije koje vas čekaju u srcu mediteranskog ambijenta.
Dobro došli na 9. sajam agroturizma Šibensko - kninske županije!
Fotografije: Turistička zajednica grada Šibenika i arhiv Turističke zajednice Šibensko - kninske županije, TZG Skradin
Sve informacije pronađite na:
HRVATSKI USKRSNI OBIČAJI
Iako su mnogi pučki uskrsni običaji uglavnom pretkršćanskog podrijetla, oni su ipak kršćanski u svojoj interpretaciji. Riječ je o svojevrsnoj simbiozi vjerskih i profanih mitova pod zaštitom Crkve. Običaj čišćenja, bojenja, bijeljenja kuće vapnom, pranja posuđa pepelom za Uskrs imao je simboliku čišćenja duše, ali i tijela i doma. Gotovo svi uskrsni običaji vezani su uz pogane proljetne svetkovine, a s vremenom ih je, ne imajući izbora, prigrlila i sama Crkva.
Najočitiji i najukorjenjeniji hrvatski uskrsni običaj bojenje je jaje za Uskrs. Jaje je simbol ponovnog rađanja, obnove prirode, posebice ono sa zametkom od kojeg nastaje svijet. Mišljenje da je svijet nastao iz jajeta, ab ovo, zajedničko je mnogim religijama kroz povijest.
U kršćanstvu je jaje bilo simbol novoga i vječnoga života što ga je Isus omogućio uskrsnućem. Iako nema spoznaje o tome otkad se uskrsna jaja boje i ukrašavaju, Hrvati su taj običaj, čini se, imali i prije pokrštavanja.
U svim razdobljima jaja su se u povodu Uskrsa ukrašavala, bojila su se prirodnim bojama od trava, cvijeća i kore drveta. U 19. stoljeću su se počele kupovati i umjetne boje.
Na sam Uskrs, prema običaju, bila je popularna igra lupanja jajeta o jaje, što su posebno činila djeca. Prvi pisani podaci o tome da se djeca „igraju“ jajima datira iz Zagreba s početka 14. stoljeća. Dijete čije je jaje „mekše“, odnosno čija bi ljuska bila polupana, moralo ga je dati drugome.
Osim što je služilo za igru, jaje je bilo znak obveze, prijateljstva, ljubavi i pomirenja. Zaljubljeni parovi u nekim hrvatskim krajevima, bez obzira na to što to nije bilo uobičajeno, ponekad su razmjenjivali uskrsna jaja: „Ovo jaje, snijela koka da daruje cura momka.“
Veliki petak, koji je vezan za Isusovu muku i stradanje, odnosno Isusovu krv koja je prolivena, ima veze s vinom. Prema vjerovanju na hrvatskome jugu, vino se na veliki Petak „pritvara u krv“. U Dalmaciji, Lici, Hercegovini na Veliki petak se kaže „koliko se vina popije, toliko krvi u žila navrije“.
Za posebne, „velike dane“, od Velikog četvrtka do Velike subote, tri dana crkvena zvona ne zvone. Ruralna Hrvatska u prošlosti je izbjegavala oranje i kopanje tri dana jer je takav običaj „od starine“ dok je „Isusovo telo v zemli“. Seljaci su utišavali i zvona na stoci. U nekim mjestima u Dalmaciji stoka tri dana nije išla na ispašu zbog zabrane gaženja zemlje te je čak postojala zabrana o podizanju kamena sa zemlje.
Običaj blagoslova jela na Veliku subotu, koji se mijenjao u vremenu, ostao je do danas. U košarici se na blagoslov nosio kruh, vino, janjetina, ptičje meso, šunka, jaja, mliječni proizvodi, sir, maslac, mlijeko, sol, luk, dakle, sve ono što se u vrijeme korizme nije smjelo jesti.
Uskrsni doručak imao je i ima u Hrvata veliko značenje. A mrvice od kruha i peciva i ljuske od jaja nakon doručka nikad se nisu bacale. Ostaci su se spaljivali ili čuvali kao lijek. Ljuska od blagoslovljenih jaja imala je, prema vjerovanju, ljekovita svojstva. Stavljala se u vodu kojom se član obitelji mogao umiti, što se smatralo svojevrsnom prevencijom od bolesti.
U prošlosti je na Veliku subotu, nakon pjevanja Glorije i zvonjave, u mnogim hrvatskih krajevima bio običaj svečanog umivanja, baš kao i na Cvjetnicu. I u pretkršćanskim i nekršćanskim civilizacijama voda je značila simbol očišćenja. Voda je imala ulogu čišćenja „tijela i duše čovječje“. U vodu se često stavljaju latice raznog mirisnog cvijeća, kao i ostalo aromatično bilje. Cvijeće se ujedno koristilo i za izradu raznih aranžmana kojima su se ukrašavale kuće i okućnice.
Uskrsno vrijeme nije, dakle, samo blagdan kojim obilježavamo smrt i uskrsnuće Isusa Krista, već je to i blagdan kojim iskazujemo poštovanje prema prirodi i njegujemo hrvatsku kulturnu tradiciju. Ukoliko biste htjeli naučiti još ponešto o uskrsnim običajima, ili vam nedostaje ideja za blagdanske poslastice svečani uskrsni ručak, ne znate kako ukrasiti vaš dom cvijećem ili možda voćem... tu smo za vas sa pregršt zanimljivih knjiga koje će vas zasigurno inspirirati da što kvalitetnije i kreativnije provedete Uskrs u okružju svojih najmilijih.
Posjetite nas u našoj trgovini u Masarykovoj 20.
Sretan Uskrs želi vam ekipa antikvarijata Studio
Online narudžbe: antikvarijat-studio.hr
4. Mediteranski Turistički Forum (MTF) s 1000 sudionika – respekt i svečanost turizma!
Piše: Tina Eterović Čubrilo
4. po redu Forum organiziran je pod motom „mediteranska gostoljubivost u budućnosti“.
Svečanost otvorenja pamtit će se po originalnosti .
Nakon himne koju je dojmljivo otpjevala operna prvakinja Malte Veronika Rotin i nastupa slavnog talijanskog kompozitora i pijaniste maestra Brune Santoria, prezenterica programa, njihova popularna TV voditeljica Clare Agius pozvala je tisuću sudionika na razgibavanje . To je izazvalo veliko odobravanje .
Zanimljiv je bio i prigodni nastup stjuardesa Air Malte (jednog od sponzora ).
Nakon prigodne svečanosti otvorenja ,predsjednica Malte i pokroviteljica , Marie-Louise Coleiro Preca otvorila je 4.Forum i uputila važne poruke:
„Prijateljstvo i gostoljubivost idu zajedno , to su pretpostavke za mir, jer donose razumijevanje, osjećaj empatije, priznanje, prihvaćanje i dijeljenje, na našem putu ka održivom miru“.
Predsjednica Marie-Louise Coleiro Preca bila je i prve večeri osobno domaćin uzvanicima u svojoj privatnoj rezidenciji, a bila je nazočna i na gala večeri.
U organizaciji 4.Foruma, sudjelovale su najvažnije osobe političkog života i turističkog sektora: uz Predsjednicu, Premijer Josef Muscat, ministar turizma Edward Zammit Lewis, direktor nacionalnog turističkog ureda Paul Bugeja.
Malta je i na taj način poslala poruku o važnosti turizma kao“ promicatelja mediteranskog gospodarskog razvoja ,mira i stabilnosti.
„Mediteran je brend ,mi smo područje neograničene povijesno–kulturne baštine, i naš fokus mora biti na boljem životu u budućnosti.To je dar koji dugujemo našim budućim gneracijama našim narodima i svijetu. Mir, u svoj svojoj kompleksnosti, mora biti naš posao“-kazala je predsjednica Malte.
Forum je održan u luksuzmom hotelu Hilton, u najvećem turističkom središtu Malte St.Julianu, vrlo omiljenom turistima (10,5 tis.stanovnika i 30 hotela).
Forum je okupio turističke profesionalce , predstavnike vodećih hoteljerskih i ugostiteljskih brendova ,svjetske znanstvenike i turističke stručnjake kako bi zajednički razvili ideje o pitanjima koja bi mogla utjecati na budućnost turističke industrije.
Moto izabran za ovogodišnji Forum mediteranska gostoljubivost sutra, u skladu je novih trendova koji redefiniranju današnje gostoprimstvo i značajne strateške pomake .
„BUDUĆNOST JE SADA!“
Forum se bavio budućnošću turizma ,ali s naglaskom na stabilnosti i miru u mediteranskoj regiji, ali i propitivanjem novih tehnologija u turizmu, prilagodbe tehničke podrške suvremenom gostu, kadrovima i razvojem novih komunikacija. Tehnikama izazivanja dobrog raspoloženja gostiju , stvaranjem virtualne realnosti koje vode goste kroz povijest kraja, pretvaranje eureka u eure i novim trendovima u turizmu.
Najveće zanimanje pobudio je robot,nazvan Zed od 200 kg čelika koji komunicira s gostom.
„Mala“ Malta podučila nas turizmu!
Država mala površinom ,ali po mnogo čemu VELIKA : turističkom ponudom, smještajnim kapacitetima ,kulturno-povijesnom baštinom, tradicijom, gostoljubljivošću, kreativnošću ,profesionalnošću!
U to se moglo uvjeriti 1000 sudionika 4. Mediteranskog turističkog Foruma održanog u organizaciji Mediteranske Turističke Zaklade (Fondacije). Iz inozemstva došlo je 800 profesionalaca iz 32 zemlje.
Inicijativa za utemeljenje Mediteranske Turističke Fondacije (Zaklade) došla je 2013. od Udruženja hoteljera i restoratera Malte (MHRA) , nekolicine profesionalaca .
Tu prije svega ističemo generalnog tajnika Andrew Agiusa Muscata, i predsjednika Zaklade i MHRA Tonya Zahre.
Među partnerima je i Tunižanin Tijani Haddad , potpredsjednik Zaklade (inače predsjednik FIJETa (Svjetskog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu i 1989.osnivač OMJET-a, udruženje turističkih novinara mediterana).
Osnivanje mediteranske Turističke Zaklade podržale mediteranske zemlje s 3 kontinenta(Europa, Afrika, Azija).
Inicijativu su podržali i svekoliko pomogli (organizacijski, financijski) sve političke i profesionalne razine Malte.
U protekle 4 godine, od tristotinjak sudionika 2014. Forum je „narastao“ ove 2017. na 1000 sudionika.
Na tu su činjenicu vrlo ponosni, kako je istakla i Predsjednica, ali i organizatori .
Hrvatskoj dvostruko priznanje:
članica izvršnog odbora Mediteranske Turističke Zaklade, od osnivanja , je Iva Bahunek ,direktorica Udruge Poslodavaca u Hoteljerstvu Hrvatske (UPUHH), a ove 2017.među troje nagrađenih za doprinos turizmu , Mediteranska Turistička Zaklada je uručila priznanje nutricionistici Dijani Gluhak (31 god.).Na gala svečanosti nagradu joj je osobno uručila predsjednica Malte.
ČESTITKE: Dijanu Gluhak ,u izboru za godišnju nagradu Mediteranske Turističke Fondacije, predložio je FIJET Hrvatska,čiji je Dijana član (udruženje turističkih novinarai pisaca oturizmu) s naglaskom na promicanje turizma.
Njezin projekt Healthy Meal Standard je sada, kao hrvatski projekt i inovacija, prepoznat i podržan od svih mediteranskih zemalja, što je posebna čast i ponos za Dijanu, sve kolege koji su u projektu od samog početka, te naravno i za Hrvatsku.
Dijana Gluhak sudjelovala je vrlo zapaženo i u panel raspravi na temu gastronomije .
Tema skupa bila je „HOT – Hospitality of Tomorrow“,a cilj je bio prezentacija i promocija projekata koji će donijeti nove vrijednosti za ugostiteljski sektor. Healthy Meal Standard je među njima prepoznat kao vrijedan čimbenik za razvoj zdravstvenog turizma, s obzirom na to da prehrana za posebne potrebe postaje ključna točka upita gostiju. Uz Dijanu Gluhak, nagradu je primio i Murat Ersoy, direktor Atlas Global, te Maestro Bruno Santori, poznati talijanski skladatelj.
Malti veliko priznanje -u prvoj polovici 2017. predsjeda EU
(o Malti ): Potražite li Maltu u moru Mediterana ,teško će te uočiti tu otočnu zemlju , tek točkicu veličine vrha špenadle , između Sicilije i afričke obale, (300 km od Tunisa). Površine od 316 četvornih km ( veličine Brača,Hvara)sastoji se od nekoliko otoka i otočića ,od kojih su 3 naseljena Malta ,Gozo i Comino. No ,bolje reći dva jer Comino je gotovo nenaseljen. Najveći otok je Malta, po kojem je i naziv države ,na kojoj živi oko 430 tisuća stanovnika. S obzirom na površinu, jedna je od najgušće naseljenih zemalja svijeta.
Glavni grad Valletta ima samo 5,5 tisuća stanovnika ,jedan od najljepših europskih metropola . Na pročeljima Vallette ispisana je bogata povijest raznih osvajača koja su se tu kroz stoljeća izmjenjivala . Valletta je od 1980. pod zaštitom UNESCO baštine. ,a 2018. je europska metropola kulture. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije.U Malta trenutno predsjedava EU.
Malta je turistički vrlo popularna i posjećena tijekom cijele godine i zbog tople klime, ali i mnogih atraktivnosti ,brojnih sadržaja, izvrsne gastronomije i povoljnih cijena .Ljeti kad je najposječenija temp.dosežu i do 40 st.uz veliku vlagu . Popularna je među mladima ,a osobito i zbog škola učenja jezika.
Turistički promet godinama je u porastu. 2016. zabilježeno oko 2 milijuna milijun turista i 15,5milijuna noćenja dok je potrošnja 1 milijardu i 71 milijun eura.
Malti nedostaje radne snage ,osobito u turizmu i građevinarstvu . Na Malti možete lako komunicirati, jer ovdje u turizmu rade mnogi iz Srbije i BiH .S obzirom da ih nedostaje ,jednostavno se dobiva posao . Oni prolaze specijalne treninge ,a posebno i tečajeve engleskog jezika.
Puno još toga ima zanimljivog ,autentičnog na Malti, ali ne može stati u jedan tekst. Ako ikada tamo odletite, doživjet ćete bajkovitu zemlju, koja ipak nije vodila dovoljno računa o održivom razvoju pa se pojedini dijelovi doimaju ,blago rečeno, preizgrađeni.
Pripremila: Tina Eterović Čubrilo
Fotografije: Kadir Toprakkaya(fijet Turska)
Karin Mimica i Tina Čubrilo
Okusi i mirisi slavonsko-srijemske gastronomije
Gdje ste vidjeli mršava Slavonca, a napose onoga iz Srijema? Slavonska trpeza pravi je koloplet mirisa, od slasne šunke, kulena i kulenove seke pa sve do lonaca i kazana u kojima se krčka grah, janjeći čobanac ili fiš paprikaš. Uz takvu “dinamitnu” hranu želudac se podlijeva čašicom domaće šljive, a počesto i kvalitetnim vinima. Nakon takvog obroka valja se zasladiti tradicionalnim jelom, pa odlično godi domaći salenjak spravljen od svinjske masti ili savijača od oraha i jabuka.
Kuhinja istočne Hrvatske rezultat je slijeganja stotina godina kulture, miješanja starosjedilaca i doseljenika, osvajača i branitelja. Jednostavna seljačka i domaća jela obogaćena su utjecajem osmanlijskih osvajača, a potom i austrougarskih kulinarskih posebnosti u jelovnik.
Čvarci i krvavice
Upravo je svinjokolja vezana za Srijem, pa se godišnje događanje “srijemska svinjokolja” rado posjećuje. Ovaj se srijemski običaj štuje izradom, ali i konzumiranjem tradicionalnih, nadaleko poznatih i priznatih srijemskih delicija, poput kobasica, švargle, krvavica ili čvaraka s “dušom”. Naravno, uz svinjokolju obavezno ide i kuhano vino te domaća rakija. Kako se drugačije ugrijati na zubatom suncu!
Tijekom svinjokolje za ručak je često na jelovniku tradicionalni “svinjokoljski” paprikaš, a potom slijedi slatko – krofne i salenjaci.
Jedan od poznatih tradicionalnih recepata srijemske kuhinje je krvavica s kiselim kupusom. Ta se delicija vezuje za svinjokolju, a još bolje prija ako su krvavice dimljene. Dinstani kupus obavezno se obilato začini slatkom paprikom, dok se oguljena krvavica preprži tako da se raspadne u kupusu. Jeste li spremni za ručak?
Ćevapi i kobasice
Srijemski ćevap svojstven je ovome kraju i nema mnogo veze s “originalnim” receptom: narezana svinjska vratina dobro se ispeče, a dok se ona peče, luk, očišćena paprika i rajčice narežu se na kocke, posole i promiješaju. Potom se u dubljoj posudi meso i povrće lagano pirja na vatri i povremeno protrese. Pravilo kaže da je ćevap zgotovljen kada se povrće pirjanjem smanji na jednu trećinu.
Srijemska je kobasica sjajna, a valja je pripraviti odmah tijekom kolinja. Recept zahtijeva čak deset kilograma mesa, od čega pet kilograma otpada na lopatice, četiri na svinjsku vratinu, a jedan kilogram na svježu, tvrdu pancetu. Krupno narezanom mesu dodaju se sol, cukar i česan, zatim se dobro promiješa i ostavi na hladnom nekoliko sati. Nakon toga meso se melje, miješa sa slatkom i ljutom crvenom paprikom i paprom, ponovno promiješa i ostavi još pola sata. Potom se pune kobasice i slijedi sušenje.
Da hrana lakše “klizi”
Gdje ste vidjeli mršava Slavonca, a napose onoga iz Srijema? Slavonska trpeza pravi je koloplet mirisa, od slasne šunke, kulena i kulenove seke pa sve do lonaca i kazana u kojima se krčka grah, janjeći čobanac ili fiš paprikaš. Uz takvu “dinamitnu” hranu želudac se podlijeva čašicom domaće šljive, a počesto i kvalitetnim vinima. Nakon takvog obroka valja se zasladiti tradicionalnim jelom, pa odlično godi domaći salenjak spravljen od svinjske masti ili savijača od oraha i jabuka.
Kuhinja istočne Hrvatske rezultat je slijeganja stotina godina kulture, miješanja starosjedilaca i doseljenika, osvajača i branitelja. Jednostavna seljačka i domaća jela obogaćena su utjecajem osmanlijskih osvajača, a potom i austrougarskih kulinarskih posebnosti u jelovnik.
Čvarci i krvavice
Upravo je svinjokolja vezana za Srijem, pa se godišnje događanje “srijemska svinjokolja” rado posjećuje. Ovaj se srijemski običaj štuje izradom, ali i konzumiranjem tradicionalnih, nadaleko poznatih i priznatih srijemskih delicija, poput kobasica, švargle, krvavica ili čvaraka s “dušom”. Naravno, uz svinjokolju obavezno ide i kuhano vino te domaća rakija. Kako se drugačije ugrijati na zubatom suncu!
Tijekom svinjokolje za ručak je često na jelovniku tradicionalni “svinjokoljski” paprikaš, a potom slijedi slatko – krofne i salenjaci.
Jedan od poznatih tradicionalnih recepata srijemske kuhinje je krvavica s kiselim kupusom. Ta se delicija vezuje za svinjokolju, a još bolje prija ako su krvavice dimljene. Dinstani kupus obavezno se obilato začini slatkom paprikom, dok se oguljena krvavica preprži tako da se raspadne u kupusu. Jeste li spremni za ručak?
Ćevapi i kobasice
Srijemski ćevap svojstven je ovome kraju i nema mnogo veze s “originalnim” receptom: narezana svinjska vratina dobro se ispeče, a dok se ona peče, luk, očišćena paprika i rajčice narežu se na kocke, posole i promiješaju. Potom se u dubljoj posudi meso i povrće lagano pirja na vatri i povremeno protrese. Pravilo kaže da je ćevap zgotovljen kada se povrće pirjanjem smanji na jednu trećinu.
Srijemska je kobasica sjajna, a valja je pripraviti odmah tijekom kolinja. Recept zahtijeva čak deset kilograma mesa, od čega pet kilograma otpada na lopatice, četiri na svinjsku vratinu, a jedan kilogram na svježu, tvrdu pancetu. Krupno narezanom mesu dodaju se sol, cukar i česan, zatim se dobro promiješa i ostavi na hladnom nekoliko sati. Nakon toga meso se melje, miješa sa slatkom i ljutom crvenom paprikom i paprom, ponovno promiješa i ostavi još pola sata. Potom se pune kobasice i slijedi sušenje.
Da hrana lakše “klizi”
U svakom kutku Slavonije možete pronaći lokalni specijalitet vrhunske kvalitete, no vrhunska se vina nalaze u srijemskom dijelu regije. Točnije u Iloku, gdje su pitomi obronci Fruške gore i vlažni Dunav stvorili savršenu mikroklimu za proizvodnju vina. Tako je već stotinama godina, a najbolji dokaz su traminac, graševina, rizling, frankovka, chardonnay ili pinot.
Uz sve ljepote ide i nadaleko poznata slavonska gostoljubivost: domaćin će vas dočekati s prasetom na ražnju, trgancima sa sirom i čvarcima, domaćim kruhom, paprenom kobasicom, sušenim šaranom, iločkim ćevapom, bazlamačom s crnim pekmezom, kokošjom čorbom i tko zna čime još!
Kako bilo, odlučite li se za srijemsku sarmu od kiseloga kupusa, srijemske goveđe odreske ili srijemski paprikaš od svinjskih kožica, jedno je sigurno – nećete pogriješiti i tražit ćete još!
Sve ove gore navedene delicije možete kušati u odabranim restoranima u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji su uključeni u projekt „Okusi Srijema i Slavonije“. Oni su:
- Villa Lenije – Vinkovci,
- restoran Orion – Vinkovci,
- hotel Lav – Vukovar,
- hotel Dunav – Ilok,
- Iločki podrumi – Ilok,
- Acin salaš – Tordinci,
- restoran Aquarius – Bošnjaci,
- restoran Gondola – Sotin.
Svi oni rade pod prepoznatljivim logotipom i propisanom ugostiteljsko-turističkom ponudom. Svaki od hotela i restorana sam je kreirao jelovnik kako bi se predstavio tradicijskim jelima.
Izvor i fotografije: blog.visitvukovar-srijem.com/hr
Bitka kod Samobora - ne propustite viteško uprizorenje slavne prošlosti
Povodom 775 godina Grada Samobora u nedjelju 5. ožujka 2017. na samoborskoj livadi Vugrinščak, podno feudalnog grada Samobora, po dvanaesti put održat će se srednjovjekovni sajam i bitka koji obilježavaju događaj iz 1441.godine, obilježen od strane Celjske kronike i drugih izvora.
Uprizorit će se bitka između vojske kraljice Elizabete i poljskog kralja Vladislava Jagelovića, a organizira ju Samoborski muzej, Turistička zajednica grada Samobora, Vitezovi zelingradski i Udruga “Oživljena povijest“.
foto: www.zagrebacka-zupanija.hr
Na livadi će biti postavljen vojni tabor s utvrdama, srednjovjekovnom kuhinjom, mačevaocima, streličarima, kuburašima, konjanicima, oklopljenim vitezovima i ranarničkom službom, kao i bojnim spravama poput katapulta, topova, balista i vatrenih kugli.
Prijepodne će bubnjari gradom izvikivati proglas Magistrata u kojem se upozorava stanovnike na dolazeću opasnost te da bi se trebali skloniti pod zidine starog Samobora dok ne završi bitka. Prije same bitke razgovor suca, notara, cvajbara, patra i varoškog sluge uvodi publiku u događaj.
Nakon bitke dolaze vojskovođe i pratnja do kraljice te poraženi vojskovođa polaže zastavu i priseže na vjernost. Nakon bitke i ceremonije Kaštelan objavljuje svima prisutnima da su pozvani na gozbu i veselicu, a topovi u znak pobjede pozdravljaju kraljicu..
Na sajmu će biti majstori i njhovi proizvodi: klobučar, košarač, krušarice, travar, medičar, coprije, kovač, drveni mačevi, štitovi, srednjovjekovno drago kamenje, kupinovo vino,viteška oprema, kacige, oklopi, rukavice, pučka obleka, aromatično bilje itd.. Slikari će oslikavati prizore bitke, notar izdavati svjedočanstva da ste bili na bitki, oprost grijeha (počinjenih i budućih) po pristupačnim cijenama, dok ćete kod medičara moći kupiti konjiće (crvene i zelene) zaraćenih vojski.
foto: Jelena Malinar, TZG Samobor
Događanja započinju u 10 sati otvorenjem sajma, u 11 sati mimohod vitezova do Trga kralja Tomislava i natrag na Vugrinščak. U podne počinju radionice streličara, kuburaša, mačevalaca i srenjovjekovne kulinarske vještine, dvorski plesovi, kazalište lutaka; u 14 i 30 počinju pripreme, a u 15 sati sama bitka.
Samoborski muzej u nedjelju 5. ožujka 2017. otvoren je za posjetitelje od 10 - 18 sati.
Pogledajte video bitke i posjetite ovaj spektakl, povedite i najmlađe. Uživati će u prizorima bitke a usput i naučiti ponešto o slavnoj prošlosti Samobora i Zagrebačke županije. Dobrodošli!
https://vimeo.com/161527970
Više info pronađite na web adresi: www.tz-samobor.hr
Naslovna fotografija: Samoborski muzej.hr
Otkrijte zimsku bajku u Baranji, Bilju i Kopačkom ritu
Kopački rit - iskonska ljepota u zimskom sjaju
Kopački rit, jedno od najbolje očuvanih močvarnih područja Europe, smješten je u Baranji, u trokutu što ga čine dvije velike rijeke, Dunav i Drava. Smješten na rubnim dijelovima općine Bilje, okosnica je nastanka i razvoja turizma u destinaciji, koja osim prirodnih ljepota, ima za ponuditi nadaleko poznatu baranjsku gastro i eno ponudu. Na obiteljskim turističkim seljačkim gospodarstvima, smještenim u okolici Kopačkog rita, u protekloj 2016. godini ostvareno je 6354 dolazaka i 13 703 noćenja domaćih i stranih turista. Time se destinacija općine Bilje izdvojila kao top destinacija za uživanje u odmoru, prirodi, biciklizmu te gastronomskim delicijama na kontinentu.
foto: Tomislav Horvat
Već je svima poznato da je Kopački rit dom mnogim vrstama ptica, osobito pticama močvaricama. Do sada je zabilježeno 300 vrsta, a na području Parka gnijezdi orao štekavac, simbol Parka. (www.parkovihrvatske.hr)
Hotspots preporuka: Provezite se posebnim vlakićem kroz ljepote Parka
U Parku su posjetiteljima na raspolaganju brojni načini obilaska Parka: turističkim brodicama, malim čamcima, kanuima, biciklima i pješice, a u ove hladne zimske dane i grijanim turističkim vlakićem, sve uz stručnog vodiča koji će posjetitelje najbolje upoznati sa prirodnim bogatstvom parka.
Redovne vožnje su radnim danom u 11h, a vikendom u 11.00h i 14.00h ili prema najavi za grupe.
Cijena obilaska vlakićem je 40,00 kn za sve posjetitelje, a rezervacija se može izvršiti svakim danom od 8:00 do 16:00 sati na broj telefona 031 445 445.
foto: Tomislav Horvat
U program su uključeni i sadržaji Prijemnog centra Kopačevo: video prezentacija, posjet multimedijalnoj izložbi i šetnja drvenom šetnicom.
Na našim jezerima i kanalima često se mogu vidjeti i labudovi kojima, čini se, zima ne smeta.
foto: Boris Bolšec
Simbol parka – orao štekavac – boravi u ritu tijekom cijele godine i može ga se vidjeti kako sjedi na visokim suhim granama u potrazi za plijenom. Na barama se mogu vidjeti i jata lijepih liski, a na granama i na korijenju uz kanale primijetit ćete ptičicu živopisnih boja – vodomara.
foto: Hrvoje Domazetović
Kada padne snijeg ili krošnje vrba i drugog raslinja zahvati mraz, Kopački rit poprima bajkovit izgled koji svakako vrijedi doživjeti, a šetnja drvenim mostovima na sve djeluje opuštajuće.
foto: Tomislav Horvat
Zadovoljstvo posjetitelja najbolje pokazuje činjenica da je prošle godine Park posjetilo više posjetitelja nego ikad do sada uz veliku stopu rasta, a u budućnosti se nadamo da će sve više ljudi upoznati i zavoljeti Kopački rit.
foto: Hrvoje Domazetović
Posjet Parku u ovo zimsko vrijeme ugodno će iznenaditi svojom ljepotom i sigurno potaknuti posjetitelja da dođe u neko drugo godišnje doba i otkrije još jedno novo lice Kopačkog rita.
AUTORI FOTOGRAFIJA:JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE
naslovna: Hrvoje Domazetović, ostale fotografije: Hrvoje Domazetović, Boris Bolšec, Tomislav Horvat
www.tzo-bilje.hr
Facebook TZO Bilje
Headhunterz i Matisse & Sadko u zagrebačkoj Areni!
Posljednja dva dana programa Croatia Winter Music Festivala donose programe Armada i Ultra Europe Countdown
Nakon fenomenalnog Enter Zagreb partyja powered by Wrong Crowd u srijedu, na kojem su R3hab, Felix Jaehn i ostali nastupili pred oko 4.000 posjetitelja, četvrtak u Arenu Zagreb donosi nastupe DJa izdavačke kuće Armada, a u petak program Festivala zatvaraju svjetske zvijezde Headhunterz I Matisse & Sadko.
Armada večer u četvrtak bit će u režiji jedne od najpoznatijih izdavačkih kuća u EDM svijetu. Armadu je 2003. osnovao nenadmašni Armin van Buuren sa suradnicima, a danas okuplja neke od najuspješnijih DJa, kao što su Dash Berlin, Dimitri Vegas & Like Mike, W & W i Lost Frequencies. Armada u Zagreb dovodi 6 DJa od kojih u 2017. očekuje velike stvari. Rodga je Armin van Buuren istaknuo kao jednog od najboljih producenata u 2016. Ruben de Ronde proveo je godinu nastupajući na A State of Trance turneji širom svijeta s van Buurenom. Jochen Miller je Nizozemac koji se izdvaja specifičnim glazbenim stilom, a nezaustavljivi David Gravell predstavit će se zagrebačkoj publici treći put u sklopu Festivala. Mark Sixma u Zagreb stiže nakon nastupa širom svijeta na kojima je dijelio pozornicu sa zvijezdama kao što su Markus Schulz i Paul van Dyk. Omnia je mladi ukrajinski producent i DJ koji je trenutno jedno od najuzbudljivijih imena u industriji, a Jorn van Deynhoven je njegov pandan u trance svijetu.
Posljednji dan Croatia Winter Music Festivala donosi Ultra Europe Countdown, odbrojavanje do početka jednog od najvećih svjetskih EDM festivala Ultra Europe koji će se održati u Splitu od 14. do 16. srpnja. U atmosferu Ultre publiku će uvesti Ferreck Dawn, Mattise & Sadko i headliner večeri Headhunterz. Matisse & Sadko su braća iz Petrograda koji su 2010. nakon samostalnih karijera odlučili raditi skupa – to im je očito bila dobra odluka jer su među njihovim fanovima Steve Angello i Axwell. Zvijezda večeri Headhunterz u Zagreb stiže nakon novogodišnjeg nastupa u Kuala Lumpuru.
Ulaznice po cijeni od 75 kuna za četvrtak, odnosno 150 kuna za petak mogu se nabaviti na www.ticketshop.hr, na prodajnim mjestima Tisak Media i Atlasa te na blagajnama Arene Zagreb.
Kod Djeda Božićnjaka
Dok je u ovom trenutku Djed Božićnjak već krenuo na svoj put oko svijeta, mi se prisjećamo našeg nedavnog susreta. Posjetili smo ga naime, prije oko mjesec dana, u njegovom uredu u gradiću Rovaniemi na samom sjeveru Finske. Rovaniemi je glavni grad finske pokrajine Laponije i nalazi se na sjevernom Polarnom krugu. Polarni krug se na finskom naziva Napapiiri a Djed Božićnjak Joulupukki (prijevod: Božićni jarac). Djed Božićnjak, kojeg neki kod nas i dalje zovu Djed Mraz (Ded Moroz je kolega iz Rusije), ustvari živi u mjestu Korvatunturi a preko dana posjećuje svoje selo (Santa Village) gdje svakodnevno prima djecu i odrasle iz cijelog svijeta. Djeda Mraza se smatra osobom različitom od Joulupukkija, engleskog Father Christmas te američkogSanta Clausa, iako se u posljednje vrijeme svi likovi polako stapaju u jednog.
Za vrijeme našeg posjeta je odraslih bilo puno više nego djece a neki putnici iz Azije svraćaju čak s koferima, direktno iz obližnje zračne luke u koju se nakon susreta s Djedicom odmah vrate. Kad se ulazi u Djedove odaje, odmah postaje jasno da je fotografiranje i snimanje zabranjeno. Ali to i nije važno, važan je osjećaj čarolije koja se stvara, a odrasle se barem za nekoliko trenutaka vraća u djetinjstvo.
Dok čekamo pred vratima Djedove primaće sobe, već čujemo njegov glas kako pozdravlja grupu od šestero (odraslih :)) gospođa iz Azije. Umjesto odgovora, čuo se grupni vrisak oduševljenja ovih žena. I naš susret je prošao slično. Djed prima djecu a poslije doziva i kaže: “a sad velika djeca”, i pruža nam ruke a mi se vraćamo u djetinjstvo. Čarolija je potpuna, Djed je stvaran, čak i ako u njega u jednom trenutku niste više vjerovali. Djedica ima dubok i ugodan glas i zanima se za sve, i otkuda ste i koliko vam je godina a na kraju obavezno dodaje za koliko dana dolazi k vama.
“Velika djeca” su obično jednako uzbuđena kao i ona mala a susret ostaje u trajnom sjećanju. Kako bi sjećanje bilo što snažnije, moguće je kupiti fotografije i filmove susreta s Djedicom. Sve to obavljaju, naravno Djedovi pomoćnici i pomoćnice – Elfovi.
U selu naravno stanuju i sobovi Djeda Božićnjaka, oni isti s kojima je krenuo na putovanje. Mi smo im odnijeli nešto hrane. To je zimi posebna mahovina a ljeti se hrane raznim biljem. Svi će vam u Laponiji naglasiti kako su sobovi glavna hrana ali da se “Djedove sobove”, a pogotovo Rudolfa ne jede. Sobovi su doista glavna hrana, u raznim oblicima, i o tome ćemo pisati u posebnom tekstu.
U Djedovom selu je i nekoliko restorana, u kojima se može kušati Rudolfove rođake, obične sobove. Rudolf je inače jako simpatičan, malen i baš lijep.
Kako bi sobovi ostali u formi do Badnje večeri, cijele godine vuku sanjke po snijegu ili sanjke na kotačima dok snijega još nema. Sobovi koji vuku sanjke su tradicionalan način prijevoza naroda Sami, prastanovnika Laponije. Sličan posao kao sobovi, u Selu imaju i haskiji koji žive na maloj farmi u blizini. Tu je također moguće je napraviti par rundi sanjkama ili, dok snijega još nema, u posebnim kolicima.
Farma se čini dosta velika a psi trče u grupama s do 10 pasa po vozilu.
Kao i svi radni psi, i ovi husky jedva čekaju da ih se upregne kako bi mogli “raditi” i protrčati šumom. Vožnja sanjkama koje vuku psi je jedna od glavnih atrakcija cijele regije i nudi se na raznim mjestima. Manji broj haskija je namijenjen za druženje a ostale se ne preporuča dirati, odnosno, približavanje kavezima i diranje je zabranjeno. Ovo ne čudi, jer ipak su to poludivlje životinje. U Laponiji neki haskije miješaju s vukovima, navodno zbog izdržljivosti. Haskiji koje smo mi vidjeli su u svakom slučaju zavijali poput pravih vukova.
U Selu se nalazi i Santa Claus Main Post Office, odnosno Poštanski ured Djeda Božićnjaka. Djed ovdje prima pisma iz cijelog svijeta i ovdje se mogu vidjeti i pročitati neka najzanimljivija. Djed u proteklih 60-tak godina primio preko 11,1 milijuna pisama iz 194 zemlje svijeta. U vrijeme Božiča Djed Božićnjak prima i do 32,000 pisama dnevno a za Božić 2005 je primio čak 550,000 pisama.
Ako ste pisali djedu, vaše je pismo još uvijek tu, jer on sva ta pisma čuva na posebnoj poštanskoj polici. Evo i Hrvatske:
Sva pisma koja se pošalju iz ove Pošte, imaju posebnu marku te poseban žig s Polarnog kruga. Kako su marljivi suradnici Djeda Božićnjaka doista mislili na sve, ovdje možete poslati svoje razglednice i tako da na odredište stignu pred Božić. Tko želi da pismo za Božić napiše sam Djed Božićnjak, i to je moguće organizirati, ukoliko ste spremni platiti traženu cijenu.
U Poštanskom uredu se nalaze i kamin, stolica za ljuljanje te nekoliko stolova na kojima možete pisati vaše razglednice ili čestitke za Božić. Teta poštarica je ustvari Elf, pomoćnica Djedice. Na prominentnom mjestu se nalazi i kutija prepuna nečeg za što na prvi, površni pogled nije jasno o čemu se radi. Na drugi pogled je sve jasno – to su dudice. A na treći pogled, na objašnjenje na finskom i engleskom: to su dudice koje su djeca, kojima više ne trebaju, poslala za bebe Elfove i bebe sobove. U paketima se često nalaze i pisma te darovi za sobove, poput mrkve.
Na kraju napornog dana, osvježiti se moguće u jednom od restorana u blizini. Mi vam preporučamo Kotahovi. Kota iz naziva je posebna koliba koja izgledom podsjeća na Tipi šator, a tipična je za Laponiju te Sami narod. U sredini se nalazi otvoreno ognjište iznad kojeg je dimnjak. Okruglice od soba su na jelovniku s pireom od krumpira, a ovisi o godišnjem dobu, u ponudi će biti različita hrana. Ukoliko vam se pruži prilika, obavezno kušajte juhu od lososa – najbolja je od svih u cijeloj okolici, bezalkoholno toplo piće Glogi, te kolač od sveprisutnih divljih borovnica.
Izvor objave i fotografije: Okusi.eu