uncategorised

Romantična vožnja vlakom na relaciji Split - Zagreb

by Croatian Hot Spots

Seljačka buna - bitka kod Stubice

8. veljača 2014.
Manifestacija prati događanja vezana uz Gupčevo puntanje seljaka i inscenaciju završne bitke (topovi, puške, legendarno oružje seljaka, streličari, vlastelinska i kmetska vojska) uz sudjelovanje preko 100 statista i 150 članova udruga partnera u realizaciji programa. Sjajna inscenacija tijeka bitke, , hvatanje Matije Gupca i njegovo odvođenje u Zagreb. U ovoj inscenaciji na kraju bitke pobjeđuju seljaci.

Organizirane su interesantne interaktivne radionice koje plijene pažnju i potiču na sudjelovanje kako i roditelja tako i djece, koji dolaze odjeveni u puntare ili vlasteline želeći biti dio događanja (najviše iz Zagreba).

Program:
08.02.2014.
BITKA KOD STUBICE
Donja Stubica
09:00 Park Jure Stubičanca (kod fontane) - polazak planinara na 44. planinarski pohod “Stazama Gupčevih puntara” u organizaciji PD “Stubičan
11:00 Park Jure Stubičanca - srednjovjekovni sajam uz ponudu zagorskih specijaliteta, zabavni program KUD-a Stubica. Okupljanje pobunjenih seljaka ispred crkve, seljaci kreću u povorci do seoskog imanja
Majsecov mlin u Obrtničkoj ulici
14:00 spektakularna Bitka kod Stubice –Majsecov mlin
16:00 koncert: Picksiebneri, Cinkuši i Zadruga – Majsecov mlin
22:00 after buna party - Noćni klub
Anonymous
Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
10:00 – 17:00 obilazak Muzeja uz popust od 50%

izvor: croatia.hr  

by Croatian Hot Spots

Lastovski poklad - 500 godina stara tradicija

Lastovski poklad ima stoljećima staru tradiciju. Prvi put se spominje 1390. , u Statutu Lastova, jednom od najstarijih u Europi, kao "Carnevale" - vrijeme za zabavu, opuštanje i bijeg od svakodnevice. Možemo reći, s ponosom, da imamo jedan od najstarijih pokladnih običaja na ovom području , te smo svjesni naših obaveza da ga čuvamo, oplemenjujemo, njegujemo za buduće generacije.

Legenda kaže da se karneval slavi u spomen starog povijesnog događaja kada su  katalonski gusari napali Korčulu i poslali su svog glasnika na Lastovo sa porukom da se Lastovci bez borbe predaju. 

Umjesto predaje, stanovnici Lastova su se naoružali, a  žene i djeca su se popeli na brdo Hom u kapelicu Sv. Jurja gdje su molili za pomoć. Pomoć je došla u obliku oluje koja je uništila Katalonsku flota na putu do Lastova. Lastovci su uhvatili katalonskog glasnika te ga za porugu stavili na magarca i proveli kroz mjesto. Tri puta su ga pustili niz "uzu" (konop dug 300 metara), te ga živog užegli i izgorili.

Jedan od prvih pismenih dokaza datira iz 1747., kada je dubrovački knez, Ivan Franjo Sorgona, napisao jednu pjesmu o Lastovskom pokladu.

Pokladi počinju blagdanom Sv. Antoneta (17. siječnja), a završavaju Čistom srijedom. Organiziraju se "bali" (ples) subotom i nedjeljom. Gospa Kandalora važan je dan u Pokladima jer taj dan izlazi lira na dvor i to je prvi dan kad lira može doći na "balo" (ples). Taj dan se također organizira večera za one koji skrbe o Pokladu.

Zatim imamo "pretilu nedjelju" koja je posvećena dječjim maškarama. "Pretili ponedjeljak" je završni dan pred Poklad. Tada se čini Poklad, kojeg čini meštar od Poklada, sa svojim pomoćnikom. Sama lutka Poklad napravljena je od žita, klasa i zobi te tvrde ribarske mreže. Ona se oblači u svečanu odoru. Također na taj dan imamo običaj "kupljenja jaja", koji je star koliko i sam Poklad i njemu može sudjelovati svo pučanstvo Lastova bez obzira na godine.

Na "Pokladni utorak", najsvečaniji dan, podne zvoni u 11 sati, te je to znak da Pokladari moraju biti obučeni te se skupljaju u parovima na sali. Osim Pokladara u toj svečanosti sudjeluju i Lijepe maškare.

Maškare se skupljaju na drugo mjesto i nikako se ne smiju sresti sa Pokladarima do samog paljenja Poklada. Kada načelnik ispred Općine dade privolu Pokladarima, povorka krene. Zatim Lijepe maškare dolaze po privolu i idu iza Pokladara.

Maškare kao i Pokladari idu u parovima (isto obučeni), a u lijepe maškare se mogu obući već i djeca od sedmog razreda osnovne škole.

Foto i izvor: lastovski-poklad.hr

by Croatian Hot Spots

Pogledajte najljepše jaslice u Splitu

Jaslice u crkvi sv. Frane

Jaslice u klaustru sv. Frane u Splitu  oduševile su djecu i odrasle. Jaslice je izradio Mate Bedalov iz Kaštel Kambelovca uz pomoć obitelji, prijatelja i dobrih ljudi te uz podršku fratara sv. Frane.

Izrada jaslica trajala je dva mjeseca.

by Croatian Hot Spots

Kalafati – duša dalmatinske brodogradnje

Na području današnje Hrvatske, prvi nacrt broda pronađen u Grapčevoj špilji na otoku Hvaru star oko 4700 godina.  Galija je bila jedan od najzanimljivijih brodova u Srednjem vijeku na obalama Sredozemlja, pokretana je veslima i jedrima, a duljina joj je dosezala i do 50 m.  Od njezine prvobitne forme razvila se kasnije, u 19. stoljeću, forma manjeg broda, Gajeta i Leut.

DRVENA BRODOGRADNJA NA OTOKU MURTERU
Otok Murter smatraju jednim od najljepših otoka na Jadranu. Ovaj otok uživa status jadranskog centra drvene brodogradnje. Uz korčulansku otok Murter imao je najstariju brodogradnju na Jadranu. Još je 1848. godine otvoreno u to vrijeme vrlo moderno brodogradilište, a tradicija brodogradnje održala se i do danas. Već stoljećima kalafati - stari dobri majstori drvene brodogradnje, po starinski izrađuju drvene leute, kaiće, bracere i gajete.
Betinska gajeta u trenutku nastanka imala je namjenu transportnog broda, dok je korčulanaka gajeta bila ribarica, često samo na vesla. Osim za plovidbu gajete su služile i kao teretni brodovi za prijevoz, stoke, maslina i grožđa s otoka na kopno. Brod je u originalnoj izvedbi dug 6 i širok 2,5 metara, a visok 70 ak centimetara po sredini. Gajete, leuti i kaići pomagali su stoljećima murteranima kako bi prehranili svoje obitelji. Na otoku Murteru postoji gotovo pet malih obiteljskih brodogradilišta u kojima i danas vrsni brodograditelji ručnim alatom grade čvrste tradicionalne drvene brodove.

Ovim prilogom želimo našim posjetiteljima ukazati na važnost očuvanja prelijepog kalafatskog zanata i drvene brodogradnje. Njegovanje i razvoj tradicijskih zanata kao što je drvena brodogradnja veliki je turistički i ekonomski potencijal  za razvoj dalmatinskih otoka. Sve se više nastoji valorizirati drvena brodogradnja i brodovi  kao oblik turističke atrakcije koja nije vezana za određeni dio sezone (posjet škveru, vožnja gajetom na manifestaciji latinsko idro i sl.)

Manifestacija Latinsko idro. održava se početkom listopada i  podsjetnik je na jedan način života, na jedan duhovni svijet i njegovo postojanje.

Foto: Tz otoka Murtera

by Croatian Hot Spots

Mate Svjetski - jedan od najvećih pustolova svoga vremena

ČOVJEK KOME SE DIVIO I AMERIČKI PREDSJEDNIK

Poznati putnik, alpinist i snimatelj Stipe Božić, napravio je dokumentarni film o najvećem svjetskom putniku svih vremena, Mati Šimunoviću.

Svjetski putnik Mate Šimunović (1900. -1969.) prevalilo je biciklom, pješke i malom jedrilicom 360 000 kilometara. Putovao je 19 godina i obišao 70 zemalja. Svo to vrijeme Mate je nosio u kožu uvezani dnevnik u koji su mu se upisali mnogi ugledni domaćini. O njemu su pisale tadašnje najuglednije novine svijeta kao što su New York Times, La Prensa, El Telegrafo,The Straits Times, Shangai Herald i druge. Kada mu se pred obalom Sumatre prevrnula mala jedrilica njegov pas Globus spasio mu je torbu od nepromočivog platna u kojoj su bili dnevnik i stotine negativa što ih je snimio na putovanju. Iz sačuvanih se zapisa vidi kako mu danas nema ravnoga pustolova, a fotografije koje je snimio svjedoče o svijetu kakvog više nema.

Nakon 19 godina putovanja Mate stiže u Egipat odakle se brodom „Podgora“ vraća u luku Bakar. Drugoga dana ga je u Zagrebu uhitila OZNA zato što je fotografirao grupu žena pred jednim dućanom u Ilici dok su čekale u redu za robu na točkice.

[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_0583.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_2486-Mate-portret_1.jpg[/image]
[image] http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_6966.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_7021.jpg[/image]
[/nivo]

Nakon što je prošao cijeli svijet i prelazio najdivljije krajeve, te nadmudrio mnoge pogranične ophodnje, više nije mogao nikamo iz Jugoslavije. Stalno je bio sumnjiv i zatvaran. Njegov san o snimanju dokumentarnog igranog filma, za što je imao i podršku Harrya Trumana, dok ovaj još nije postao predsjednik SAD-a, rasplinuo se.  Do kraja života je radio u Vjesnikovoj trafici u Vrgorcu gdje bi znatiželjnicima pričao uspomene s putovanja i pokazivao svoju putničku knjigu. Nazvali su ga zato Mate Svjetski. Pedesetih godina nekoliko je tadašnjih novina objavilo  članke o njegovim putovanjima. A onda je zaboravljen. Umro je 1969. godine  i pokopan u rodnom selu Stilja.

Mate Šimunović jedan je od rijetkih koji se, nakon gotovo dva desetljeća izbivanja iz Hrvatske, vratio u stari kraj. Rodbina i prijatelji bili su radosni što im se Mate vratio iz svijeta. Ali malo mjesto Vrgorac nije posve razumjelo zašto se Mate nije novčano obogatio. Donio je samo torbu s velikom knjižurinom i putni kovčeg prepun fotografija i negativa koje je po svijetu snimio. Malo je tko u to vrijeme mogao znati da je Mate Šimunović – Svjetski donio veće bogatstvo negoli svi njegovi prethodnici - povratnici iz bijeloga svijeta. Donio je fascinatnu zbirku priča o svom pionirskom pothvatu. Te su priče spomenik jednom od najvećih ne samo hrvatskih nego i svjetskih globetrottera.

Autor teksta: Stipe Božić

by Croatian Hot Spots

Božićna priča u Čazmi

13. prosinac 2013. - 10. siječanj 2014.

Kontakt

by Croatian Hot Spots

Ivanečki rudarski dani

4. prosinac 2013.

Ivanečki rudarski dani tradicionalna je manifestacija s ciljem njegovanja dugogodišnje rudarske tradicije u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Danas se Ivanečki rudarski dani održavaju u znak sjećanja na tradicionalni oblik društvenog i kulturnog života te s ciljem upoznavanja mladih s kulturno-povijesnom baštinom Ivančana, kulturno turističke promocije i stvaranje novih turističkih sadržaja naše regije. Za četvrtu manifestaciju Ivanečkih rudarskih dana pripremili smo bogate i zanimljive sadržaje (međužupanijske izložbe fotografija i predmeta iz nekadašnjeg rudarskog života, dječjih radova na temu rudarstva, svečani mimohod povijesnih postrojbi s bivšim rudarima uz svijetlost baklji i pratnju članova udruga u tradicionalnim nošnjama, tragom tradicije-misa za sve prisutne, kratki prigodni program ispred crkve, međužupanijski sajam autohtonih suvenira, degustacija autohtonih jela, podjela rudarskih priznanja…) uz članove atraktivne Rudarske čete, zadužene za doček gostiju i ugodnu atmosferu. Manifestacija je kvalitetna sinergija povijesnog naslijeđa-gospodarstva-kulture i turizma.

Photo i text: www.croatia.hr
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/central_croatia_ivanec_events_the_miners_day_004.jpg[/image]
[/nivo]

by Croatian Hot Spots

Cijeli svijet pleše Linđo

Plesati i pjevati u Linđu danas znači biti društven, popularan i omiljen. U gotovo pedeset godina izmijenile su se mnoge generacije linđovaca, rodila su se mnoga prijateljstva i velike ljubavi. Danas je Linđo važan i nezaobilazan kulturni događaj u Dubrovniku.

Ansambl Linđo djeluje već gotovo pedeset godina. Osnovan je 1964., a počeo je s radom 1965. godine. Naziv ansambla potječe od imena najpopularnijega plesa koji se pleše već dvije stotine godina na isti način, s malim varijacijama u Dubrovačkom primorju, Župi i Konavlima. Drži se da je sam ples dobio ime prema nekada glasovitom voditelju Nikoli Lali Linđu, utemeljitelju poskočice linđo, a neki misle da je to pučki naziv za lijeričara. Ansambl prije svega njeguje i štiti vlastitu tradiciju koja je temelj njegova opstanka i očuvanja hrvatskoga i lokalnoga kulturnog identiteta.

POČECI

Formirana folklorna grupa pri Pedagoškoj gimnaziji u Dubrovniku 1964. godine već 1965. prerasta u folklorni ansambl pri Turističkom društvu i održava svoj prvi samostalni nastup. Na poticaj Putničke agencije Atlas i Turističkoga društva, nakon uvida u Linđove nastupe i razmatranja mogućnosti samofinanciranja ansambla, Linđo od 1966. godine djeluje potpuno samostalno kao udruga građana, a od 1998. ustanova je u kulturi Grada Dubrovnika.
Uz postavljanje koreografija koje potpisuju najznačajniji hrvatski koreografi Folklorni ansambl Linđo pruža sliku zavidnih rezultata:

- oko 3 500 koncerata koje je posjetilo više od 2 000 000 domaćih i stranih gostiju
- blizu 200 promidžbenih turneja
- preko 3000 članova plesom, pjesmom i muziciranjem prošlo je kroz ansambl
- fundus od 1 500 narodnih nošnji, pretežito originalnih, neprocjenjive, raritetne vrijednosti
- stalno okupljanje 200-300 mladih djevojaka i mladića u dobi od 12 do 28 godina
- prvo gostovanje linđovaca održalo se 1966. godine u Italiji
- gostovanje u gotovo svim europskim zemljama, Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, Japanu
- Folklorni ansambl Linđo osobito je ponosan na Zlatnu medalju i Zlatnu ploču, koje su osvojene na Međunarodnome folklornom festivalu u Dijonu 1973. godine, čime je Linđo uvršten među najbolje europske folklorne sastave
- u veljači 2012. postao je IIPT-ov Ambasador mira, dobivši priznanje Instituta za promidžbu mira kroz turizam za svoju plemenitu i humanu djelatnost.

Danas, pod vodstvom ravnateljice Dubravke Sarić, diplomirane ekonomistice i bivše aktivne članice FA Linđo, Linđo se razvija u brend i očekuje daljnje uspjehe, nastupe, programe, projekte, gostovanja i turneje s ambicioznim i vrijednim zaposlenicima. Davnih šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća, cilj Linđa je bio istražiti, prikupiti umjetničke obrade i scenski prikazati najljepše primjere hrvatske glazbene i plesne tradicije. Današnji se cilj naslanja na utemeljiteljski, slojevit je, kreativno i društveno poticajan, usmjeren dubrovačkoj, hrvatskoj i svjetskoj zajednici.

Foto: Studio Papaja
Foto Linđo i Ana Rucner: Folklorni ansambl Linđo

[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/IMG_2468.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Studiopapaja_lindjo_144.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Studiopapaja_lindjo_145.jpg[/image]
[/nivo]

by Croatian Hot Spots