Kalafati – duša dalmatinske brodogradnje

Na području današnje Hrvatske, prvi nacrt broda pronađen u Grapčevoj špilji na otoku Hvaru star oko 4700 godina.  Galija je bila jedan od najzanimljivijih brodova u Srednjem vijeku na obalama Sredozemlja, pokretana je veslima i jedrima, a duljina joj je dosezala i do 50 m.  Od njezine prvobitne forme razvila se kasnije, u 19. stoljeću, forma manjeg broda, Gajeta i Leut.

08

DRVENA BRODOGRADNJA NA OTOKU MURTERU
Otok Murter smatraju jednim od najljepših otoka na Jadranu. Ovaj otok uživa status jadranskog centra drvene brodogradnje. Uz korčulansku otok Murter imao je najstariju brodogradnju na Jadranu. Još je 1848. godine otvoreno u to vrijeme vrlo moderno brodogradilište, a tradicija brodogradnje održala se i do danas. Već stoljećima kalafati - stari dobri majstori drvene brodogradnje, po starinski izrađuju drvene leute, kaiće, bracere i gajete.
Betinska gajeta u trenutku nastanka imala je namjenu transportnog broda, dok je korčulanaka gajeta bila ribarica, često samo na vesla. Osim za plovidbu gajete su služile i kao teretni brodovi za prijevoz, stoke, maslina i grožđa s otoka na kopno. Brod je u originalnoj izvedbi dug 6 i širok 2,5 metara, a visok 70 ak centimetara po sredini. Gajete, leuti i kaići pomagali su stoljećima murteranima kako bi prehranili svoje obitelji. Na otoku Murteru postoji gotovo pet malih obiteljskih brodogradilišta u kojima i danas vrsni brodograditelji ručnim alatom grade čvrste tradicionalne drvene brodove.

Ovim prilogom želimo našim posjetiteljima ukazati na važnost očuvanja prelijepog kalafatskog zanata i drvene brodogradnje. Njegovanje i razvoj tradicijskih zanata kao što je drvena brodogradnja veliki je turistički i ekonomski potencijal  za razvoj dalmatinskih otoka. Sve se više nastoji valorizirati drvena brodogradnja i brodovi  kao oblik turističke atrakcije koja nije vezana za određeni dio sezone (posjet škveru, vožnja gajetom na manifestaciji latinsko idro i sl.)

drvena brodogradnja

Manifestacija Latinsko idro. održava se početkom listopada i  podsjetnik je na jedan način života, na jedan duhovni svijet i njegovo postojanje.

Foto: Tz otoka Murtera


Mate Svjetski - jedan od najvećih pustolova svoga vremena

ČOVJEK KOME SE DIVIO I AMERIČKI PREDSJEDNIK

Poznati putnik, alpinist i snimatelj Stipe Božić, napravio je dokumentarni film o najvećem svjetskom putniku svih vremena, Mati Šimunoviću.

Svjetski putnik Mate Šimunović (1900. -1969.) prevalilo je biciklom, pješke i malom jedrilicom 360 000 kilometara. Putovao je 19 godina i obišao 70 zemalja. Svo to vrijeme Mate je nosio u kožu uvezani dnevnik u koji su mu se upisali mnogi ugledni domaćini. O njemu su pisale tadašnje najuglednije novine svijeta kao što su New York Times, La Prensa, El Telegrafo,The Straits Times, Shangai Herald i druge. Kada mu se pred obalom Sumatre prevrnula mala jedrilica njegov pas Globus spasio mu je torbu od nepromočivog platna u kojoj su bili dnevnik i stotine negativa što ih je snimio na putovanju. Iz sačuvanih se zapisa vidi kako mu danas nema ravnoga pustolova, a fotografije koje je snimio svjedoče o svijetu kakvog više nema.

Nakon 19 godina putovanja Mate stiže u Egipat odakle se brodom Podgora vraća u luku Bakar. Drugoga dana ga je u Zagrebu uhitila OZNA zato što je fotografirao grupu žena pred jednim dućanom u Ilici dok su čekale u redu za robu na točkice.

[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_0583.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_2486-Mate-portret_1.jpg[/image]
[image] http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_6966.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_7021.jpg[/image]
[/nivo]

Nakon što je prošao cijeli svijet i prelazio najdivljije krajeve, te nadmudrio mnoge pogranične ophodnje, više nije mogao nikamo iz Jugoslavije. Stalno je bio sumnjiv i zatvaran. Njegov san o snimanju dokumentarnog igranog filma, za što je imao i podršku Harrya Trumana, dok ovaj još nije postao predsjednik SAD-a, rasplinuo se.  Do kraja života je radio u Vjesnikovoj trafici u Vrgorcu gdje bi znatiželjnicima pričao uspomene s putovanja i pokazivao svoju putničku knjigu. Nazvali su ga zato Mate Svjetski. Pedesetih godina nekoliko je tadašnjih novina objavilo  članke o njegovim putovanjima. A onda je zaboravljen. Umro je 1969. godine  i pokopan u rodnom selu Stilja.

Mate Šimunović jedan je od rijetkih koji se, nakon gotovo dva desetljeća izbivanja iz Hrvatske, vratio u stari kraj. Rodbina i prijatelji bili su radosni što im se Mate vratio iz svijeta. Ali malo mjesto Vrgorac nije posve razumjelo zašto se Mate nije novčano obogatio. Donio je samo torbu s velikom knjižurinom i putni kovčeg prepun fotografija i negativa koje je po svijetu snimio. Malo je tko u to vrijeme mogao znati da je Mate Šimunović – Svjetski donio veće bogatstvo negoli svi njegovi prethodnici - povratnici iz bijeloga svijeta. Donio je fascinatnu zbirku priča o svom pionirskom pothvatu. Te su priče spomenik jednom od najvećih ne samo hrvatskih nego i svjetskih globetrottera.

Autor teksta: Stipe Božić


Božićna priča u Čazmi

13. prosinac 2013. - 10. siječanj 2014.

Sve su božićne priče romantične i poučne, posebno kada ste gost obitelji Salaj u Grabovnici. Naime, obitelj Salaj za božićno vrijeme priprema posebnu poslasticu za sve zaljubljenike u pravo blagdansko ozračje. U to vrijeme njihovom okućnicom rasprostire se stotine tisuća raznobojnih sijalica koje čine raskošan svjetlosni ugođaj i idilu za svakog posjetitelja. Božićna štalica i jaslice te ukrašenost cijele okućnice s raznobojnim božićnim sijalicama i ukrasima, u noći vam pružaju nezaboravan osjećaj duboko usnulog sna i buđenja u svijetu bajke, svijetu prave hrvatske božićne priče.

Kontakt

www.cazma.hr

Izvor i foto: www.croatia.hr[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/central_croatia_cazma_events_christmas_story_in_cazma_001.jpg[/image]
[/nivo]


Ivanečki rudarski dani

4. prosinac 2013.

Ivanečki rudarski dani tradicionalna je manifestacija s ciljem njegovanja dugogodišnje rudarske tradicije u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Danas se Ivanečki rudarski dani održavaju u znak sjećanja na tradicionalni oblik društvenog i kulturnog života te s ciljem upoznavanja mladih s kulturno-povijesnom baštinom Ivančana, kulturno turističke promocije i stvaranje novih turističkih sadržaja naše regije. Za četvrtu manifestaciju Ivanečkih rudarskih dana pripremili smo bogate i zanimljive sadržaje (međužupanijske izložbe fotografija i predmeta iz nekadašnjeg rudarskog života, dječjih radova na temu rudarstva, svečani mimohod povijesnih postrojbi s bivšim rudarima uz svijetlost baklji i pratnju članova udruga u tradicionalnim nošnjama, tragom tradicije-misa za sve prisutne, kratki prigodni program ispred crkve, međužupanijski sajam autohtonih suvenira, degustacija autohtonih jela, podjela rudarskih priznanja…) uz članove atraktivne Rudarske čete, zadužene za doček gostiju i ugodnu atmosferu. Manifestacija je kvalitetna sinergija povijesnog naslijeđa-gospodarstva-kulture i turizma.

Photo i text: www.croatia.hr
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/central_croatia_ivanec_events_the_miners_day_004.jpg[/image]
[/nivo]


Cijeli svijet pleše Linđo

Plesati i pjevati u Linđu danas znači biti društven, popularan i omiljen. U gotovo pedeset godina izmijenile su se mnoge generacije linđovaca, rodila su se mnoga prijateljstva i velike ljubavi. Danas je Linđo važan i nezaobilazan kulturni događaj u Dubrovniku.

Ansambl Linđo djeluje već gotovo pedeset godina. Osnovan je 1964., a počeo je s radom 1965. godine. Naziv ansambla potječe od imena najpopularnijega plesa koji se pleše već dvije stotine godina na isti način, s malim varijacijama u Dubrovačkom primorju, Župi i Konavlima. Drži se da je sam ples dobio ime prema nekada glasovitom voditelju Nikoli Lali Linđu, utemeljitelju poskočice linđo, a neki misle da je to pučki naziv za lijeričara. Ansambl prije svega njeguje i štiti vlastitu tradiciju koja je temelj njegova opstanka i očuvanja hrvatskoga i lokalnoga kulturnog identiteta.

POČECI

Formirana folklorna grupa pri Pedagoškoj gimnaziji u Dubrovniku 1964. godine već 1965. prerasta u folklorni ansambl pri Turističkom društvu i održava svoj prvi samostalni nastup. Na poticaj Putničke agencije Atlas i Turističkoga društva, nakon uvida u Linđove nastupe i razmatranja mogućnosti samofinanciranja ansambla, Linđo od 1966. godine djeluje potpuno samostalno kao udruga građana, a od 1998. ustanova je u kulturi Grada Dubrovnika.
Uz postavljanje koreografija koje potpisuju najznačajniji hrvatski koreografi Folklorni ansambl Linđo pruža sliku zavidnih rezultata:

- oko 3 500 koncerata koje je posjetilo više od 2 000 000 domaćih i stranih gostiju
- blizu 200 promidžbenih turneja
- preko 3000 članova plesom, pjesmom i muziciranjem prošlo je kroz ansambl
- fundus od 1 500 narodnih nošnji, pretežito originalnih, neprocjenjive, raritetne vrijednosti
- stalno okupljanje 200-300 mladih djevojaka i mladića u dobi od 12 do 28 godina
- prvo gostovanje linđovaca održalo se 1966. godine u Italiji
- gostovanje u gotovo svim europskim zemljama, Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, Japanu
- Folklorni ansambl Linđo osobito je ponosan na Zlatnu medalju i Zlatnu ploču, koje su osvojene na Međunarodnome folklornom festivalu u Dijonu 1973. godine, čime je Linđo uvršten među najbolje europske folklorne sastave
- u veljači 2012. postao je IIPT-ov Ambasador mira, dobivši priznanje Instituta za promidžbu mira kroz turizam za svoju plemenitu i humanu djelatnost.

Danas, pod vodstvom ravnateljice Dubravke Sarić, diplomirane ekonomistice i bivše aktivne članice FA Linđo, Linđo se razvija u brend i očekuje daljnje uspjehe, nastupe, programe, projekte, gostovanja i turneje s ambicioznim i vrijednim zaposlenicima. Davnih šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća, cilj Linđa je bio istražiti, prikupiti umjetničke obrade i scenski prikazati najljepše primjere hrvatske glazbene i plesne tradicije. Današnji se cilj naslanja na utemeljiteljski, slojevit je, kreativno i društveno poticajan, usmjeren dubrovačkoj, hrvatskoj i svjetskoj zajednici.

Foto: Studio Papaja
Foto Linđo i Ana Rucner: Folklorni ansambl Linđo

[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/IMG_2468.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Studiopapaja_lindjo_144.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Studiopapaja_lindjo_145.jpg[/image]
[/nivo]