uncategorised

Mate Svjetski - jedan od najvećih pustolova svoga vremena

ČOVJEK KOME SE DIVIO I AMERIČKI PREDSJEDNIK

Poznati putnik, alpinist i snimatelj Stipe Božić, napravio je dokumentarni film o najvećem svjetskom putniku svih vremena, Mati Šimunoviću.

Svjetski putnik Mate Šimunović (1900. -1969.) prevalilo je biciklom, pješke i malom jedrilicom 360 000 kilometara. Putovao je 19 godina i obišao 70 zemalja. Svo to vrijeme Mate je nosio u kožu uvezani dnevnik u koji su mu se upisali mnogi ugledni domaćini. O njemu su pisale tadašnje najuglednije novine svijeta kao što su New York Times, La Prensa, El Telegrafo,The Straits Times, Shangai Herald i druge. Kada mu se pred obalom Sumatre prevrnula mala jedrilica njegov pas Globus spasio mu je torbu od nepromočivog platna u kojoj su bili dnevnik i stotine negativa što ih je snimio na putovanju. Iz sačuvanih se zapisa vidi kako mu danas nema ravnoga pustolova, a fotografije koje je snimio svjedoče o svijetu kakvog više nema.

Nakon 19 godina putovanja Mate stiže u Egipat odakle se brodom „Podgora“ vraća u luku Bakar. Drugoga dana ga je u Zagrebu uhitila OZNA zato što je fotografirao grupu žena pred jednim dućanom u Ilici dok su čekale u redu za robu na točkice.

[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_0583.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_2486-Mate-portret_1.jpg[/image]
[image] http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_6966.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/12/IMG_7021.jpg[/image]
[/nivo]

Nakon što je prošao cijeli svijet i prelazio najdivljije krajeve, te nadmudrio mnoge pogranične ophodnje, više nije mogao nikamo iz Jugoslavije. Stalno je bio sumnjiv i zatvaran. Njegov san o snimanju dokumentarnog igranog filma, za što je imao i podršku Harrya Trumana, dok ovaj još nije postao predsjednik SAD-a, rasplinuo se.  Do kraja života je radio u Vjesnikovoj trafici u Vrgorcu gdje bi znatiželjnicima pričao uspomene s putovanja i pokazivao svoju putničku knjigu. Nazvali su ga zato Mate Svjetski. Pedesetih godina nekoliko je tadašnjih novina objavilo  članke o njegovim putovanjima. A onda je zaboravljen. Umro je 1969. godine  i pokopan u rodnom selu Stilja.

Mate Šimunović jedan je od rijetkih koji se, nakon gotovo dva desetljeća izbivanja iz Hrvatske, vratio u stari kraj. Rodbina i prijatelji bili su radosni što im se Mate vratio iz svijeta. Ali malo mjesto Vrgorac nije posve razumjelo zašto se Mate nije novčano obogatio. Donio je samo torbu s velikom knjižurinom i putni kovčeg prepun fotografija i negativa koje je po svijetu snimio. Malo je tko u to vrijeme mogao znati da je Mate Šimunović – Svjetski donio veće bogatstvo negoli svi njegovi prethodnici - povratnici iz bijeloga svijeta. Donio je fascinatnu zbirku priča o svom pionirskom pothvatu. Te su priče spomenik jednom od najvećih ne samo hrvatskih nego i svjetskih globetrottera.

Autor teksta: Stipe Božić

by Croatian Hot Spots

Božićna priča u Čazmi

13. prosinac 2013. - 10. siječanj 2014.

Kontakt

by Croatian Hot Spots

Ivanečki rudarski dani

4. prosinac 2013.

Ivanečki rudarski dani tradicionalna je manifestacija s ciljem njegovanja dugogodišnje rudarske tradicije u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Danas se Ivanečki rudarski dani održavaju u znak sjećanja na tradicionalni oblik društvenog i kulturnog života te s ciljem upoznavanja mladih s kulturno-povijesnom baštinom Ivančana, kulturno turističke promocije i stvaranje novih turističkih sadržaja naše regije. Za četvrtu manifestaciju Ivanečkih rudarskih dana pripremili smo bogate i zanimljive sadržaje (međužupanijske izložbe fotografija i predmeta iz nekadašnjeg rudarskog života, dječjih radova na temu rudarstva, svečani mimohod povijesnih postrojbi s bivšim rudarima uz svijetlost baklji i pratnju članova udruga u tradicionalnim nošnjama, tragom tradicije-misa za sve prisutne, kratki prigodni program ispred crkve, međužupanijski sajam autohtonih suvenira, degustacija autohtonih jela, podjela rudarskih priznanja…) uz članove atraktivne Rudarske čete, zadužene za doček gostiju i ugodnu atmosferu. Manifestacija je kvalitetna sinergija povijesnog naslijeđa-gospodarstva-kulture i turizma.

Photo i text: www.croatia.hr
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/central_croatia_ivanec_events_the_miners_day_004.jpg[/image]
[/nivo]

by Croatian Hot Spots

Cijeli svijet pleše Linđo

Plesati i pjevati u Linđu danas znači biti društven, popularan i omiljen. U gotovo pedeset godina izmijenile su se mnoge generacije linđovaca, rodila su se mnoga prijateljstva i velike ljubavi. Danas je Linđo važan i nezaobilazan kulturni događaj u Dubrovniku.

Ansambl Linđo djeluje već gotovo pedeset godina. Osnovan je 1964., a počeo je s radom 1965. godine. Naziv ansambla potječe od imena najpopularnijega plesa koji se pleše već dvije stotine godina na isti način, s malim varijacijama u Dubrovačkom primorju, Župi i Konavlima. Drži se da je sam ples dobio ime prema nekada glasovitom voditelju Nikoli Lali Linđu, utemeljitelju poskočice linđo, a neki misle da je to pučki naziv za lijeričara. Ansambl prije svega njeguje i štiti vlastitu tradiciju koja je temelj njegova opstanka i očuvanja hrvatskoga i lokalnoga kulturnog identiteta.

POČECI

Formirana folklorna grupa pri Pedagoškoj gimnaziji u Dubrovniku 1964. godine već 1965. prerasta u folklorni ansambl pri Turističkom društvu i održava svoj prvi samostalni nastup. Na poticaj Putničke agencije Atlas i Turističkoga društva, nakon uvida u Linđove nastupe i razmatranja mogućnosti samofinanciranja ansambla, Linđo od 1966. godine djeluje potpuno samostalno kao udruga građana, a od 1998. ustanova je u kulturi Grada Dubrovnika.
Uz postavljanje koreografija koje potpisuju najznačajniji hrvatski koreografi Folklorni ansambl Linđo pruža sliku zavidnih rezultata:

- oko 3 500 koncerata koje je posjetilo više od 2 000 000 domaćih i stranih gostiju
- blizu 200 promidžbenih turneja
- preko 3000 članova plesom, pjesmom i muziciranjem prošlo je kroz ansambl
- fundus od 1 500 narodnih nošnji, pretežito originalnih, neprocjenjive, raritetne vrijednosti
- stalno okupljanje 200-300 mladih djevojaka i mladića u dobi od 12 do 28 godina
- prvo gostovanje linđovaca održalo se 1966. godine u Italiji
- gostovanje u gotovo svim europskim zemljama, Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, Japanu
- Folklorni ansambl Linđo osobito je ponosan na Zlatnu medalju i Zlatnu ploču, koje su osvojene na Međunarodnome folklornom festivalu u Dijonu 1973. godine, čime je Linđo uvršten među najbolje europske folklorne sastave
- u veljači 2012. postao je IIPT-ov Ambasador mira, dobivši priznanje Instituta za promidžbu mira kroz turizam za svoju plemenitu i humanu djelatnost.

Danas, pod vodstvom ravnateljice Dubravke Sarić, diplomirane ekonomistice i bivše aktivne članice FA Linđo, Linđo se razvija u brend i očekuje daljnje uspjehe, nastupe, programe, projekte, gostovanja i turneje s ambicioznim i vrijednim zaposlenicima. Davnih šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća, cilj Linđa je bio istražiti, prikupiti umjetničke obrade i scenski prikazati najljepše primjere hrvatske glazbene i plesne tradicije. Današnji se cilj naslanja na utemeljiteljski, slojevit je, kreativno i društveno poticajan, usmjeren dubrovačkoj, hrvatskoj i svjetskoj zajednici.

Foto: Studio Papaja
Foto Linđo i Ana Rucner: Folklorni ansambl Linđo

[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/IMG_2468.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Studiopapaja_lindjo_144.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Studiopapaja_lindjo_145.jpg[/image]
[/nivo]

by Croatian Hot Spots