Proljeće zove- otkrijte zelena blaga Bilogore kroz ciklogastro turu
Top izlet ovog proljeća - Hotspots preporuka
Napokon smo dočekali zeleno proljeće! Ljepota čudesne prirode koja se budi iz zimskog sna nikog ne ostavlja ravnodušnim, a kad se ta ljepota poveže s boravkom u prirodi, imamo recept za odličan izlet. A zna se, priroda se nigdje ne budi ljepše doli na smaragdnom kontinentu Lijepe Naše. U to ime nemojte propustiti datum 09.04. i posjetu Bjelovarsko - bilogorskoj županiji, u kojoj ćete iskusiti čari bogate gastro ponude, uživancije u prirodi i aktivnog odmora. Što vas očekuje na izletu?
Na ovom izletu kušat ćete hranu najboljih seoskih domaćinstava, nazočiti profesionalnoj biciklijadi, krenuti novim vilinskim putem kamo možete povesti najmlađe, sudjelovati u edukativno kreativnim radionicama, osjetiti vjetar u kosi na poznatim konjičkim stazama uz certificirane vodiče turističkog jahanja i jako se lijepo provesti..
foto: Vila Bilogore
Raspored događanja za ciklogastro turu 9.4.2017. Vila Bilogore, Mala Dapčevica
“Zelena blaga Bilogore” jedinstven je ciklo-gastro događaj na obiteljskom imanju Vila Bilogore u Maloj Dapčevici namijenjen ljubiteljima biciklizma, zdrave hrane i prirode.
Smještena u šumi, dva kilometra od glavne ceste Grubišno Polje/Virovitica, Vila Bilogore nudi jedinstveni mir i odmor od svakodnevnih gradskih vreva i stresa.
ZDRAVA HRANA 9. 4. 2017.
foto: Vila Bilogore
Započnite dan u Vili Bilogore uz degustaciju domaćih proizvoda s lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Primjerice, priprema se tradicionalan juneći gulaš s domaćim rezancima koji će moći okusiti svi posjetitelji.
Zelena blaga Bilogore predstavit će Vam OPG Jareš − proizvođače sira iz Dežanovca,
foto; OPG Jareš
Tu je i OPG Gorza s malinovim vinom iz Bjelovara,
foto; Tihomir Gorza
Dočekat će vas i OPG Balja iz Garešnice s pčelinjim proizvodima i kupkama od sljeza
foto; Tatjana Balja
Iskušajte i neodoljive proizvode od lavande romske etno-kuće iz Velikog Trojstva.
BICIKLIZAM 9. 4. 2017.
Vila Bilogore početna je i završna točka 44 kilometara duge biciklističke rute brdima Bilogore. Staza povezuje Virovitičko-podravsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju, gotovo cijelom dionicom očekuje vas makadamska vožnja i usponi.
foto: Saša Pjanić
Na biciklijadi koju organizira Nippy Adventures, portal za promociju cikloturizma, će sudjelovati biciklisti iz biciklističkih udruga iz Bjelovara, Virovitice, Daruvara, Garešnice i Pakraca. Staza je zahtjevna, a za one koji dolaze iz smjera Virovitice zajednički polazak organiziran je ispred Zagrebačke banke s polaskom u 8 sati.
Povratak je predviđen do 13 sati kada će na imanju za sve sudionike biciklijade biti poslužen juneći gulaš s domaćim rezancima. Kotizacija za biciklijadu koja će biti organizirana na imanju Vila Bilogore je 60 kuna.
VILINSKI PUT I EDUKATIVNA RADIONICA ZA NAJMLAĐE 9. 4. 2017.
Za vrijeme biciklijade djeci osnovnoškolskog uzrasta bit će predstavljen Vilinski put na kojem će se djeca pobliže upoznati s florom i faunom bilogorskih šuma. Stručni vodiči ispričat će im zanimljive povijesne priče ovoga kraja, a šetnjom samim Vilinskim putem pobliže će im pokazati najzanimljivije od prirodnih bogatstava Bilogore. Imanje Vila Bilogore nalazi se usred netaknute šume i prostire se na 15 hektara.
Sama šetnja Vilinskim putem trajat će 50 minuta. Nakon šetnje Vilinskim putem djeca će moći sudjelovati i na edukativno-kreativnoj likovnoj radionici Šareni tanjur zdravlja gdje će imati prilike i kušati obroke koje će tamo pripremati. Voditeljica radionice je Nikolina Mihić, profesorica likovne kulture te ujedno i članica Udruge za promicanje kvalitete života Iskorak iz Virovitice.
SPORTSKE AKTIVNOSTI 9. 4. 2017.
Za ljubitelje aktivnog turizma u sklopu okućnice Vile Bilogore organizirano je i sudjelovanje zainteresiranih gostiju u streličarstvu, a vodiči turističkog jahanja koji nam dolaze s Prve međunarodno certificirane, Bilogorske konjičke turističke staze, gostima će omogućiti da se okušaju i u jahanju. Za one najmlađe tu je veliko dječje igralište s ljuljačkama, klackalicama i pješčanikom.
Zelena blaga Bilogore 9. 4. 2017. - program događanja
8.00 – okupljane biciklista u središtu Virovitice kod Zagrebačke banke
8.30 – polazak na vožnju prema Maloj Dapčevici na imanje Vila Bilogore (18 km)
09.30 – Bilogorski doručak
11.00 – polazak na MTB vožnju brdima Bilogore (44 km)
11.30 – Vilinski put – edukativna šetnja šumom
13.00 – Šareni tanjur zdravlja – edukativno-kreativna likovna radionica
14.00 – ručak
15.00 – slobodne aktivnosti (jahanje uz vodiče, streličarstvo, nagradne igre)..
foto: Vila Bilogore
VILA BILOGORE
Na krajevima istočne Bilogore smjestilo se jedno od najljepših obiteljskih imanja – Vila Bilogore. Vila Bilogore smještena je u šumi, dva kilometra od glavne ceste Grubišno Polje/Virovitica.
Svojim gostima prije svega zbog svoje lokacije i fantastične prirode koja je okružuje nudi privatnost i pogled na beskrajno zelenilo koje okružuje čitavo imanje.
Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije, koja je i pokrovitelj “Zelenih blaga Bilogore”, od 2016. godine je postala i članica European destinations of excellence – EDEN Networka Europske komisije, najveće asocijacije održivog turizma u Europi, a sama Vila Bilogore ponosi se s četiri zvjezdice koje joj je dodijelilo Ministarstvo turizma RH.
Obiteljska kuća Rekić već je pet generacija u obitelji, a od 2016. otvorena je gostima pod imenom Vila Bilogore. Gosti koji u sve većem broju dolaze u posjet za kuću i okućnicu imaju samo riječi hvale. Osam je godina trajala obnova kuće, a danas nudi trokrevetnu sobu, prostor za razna događanja te jedinstveni spoj prirode i arhitekture. Na jelovniku se nalaze birana jela lokalnih OPG-ova, pripremana po tradicionalnim recepturama bilogorskoga kraja.
Zabilježite 09.04.2017 u svoje izletničke planere i krenite prema Vili Bilogore. Bilo da se želite rekreirati, zabaviti vaše najmlađe ili uživati u dobrom zalogaju, jedno je sigurno: uživancija neće izostati.
Fotografije preuzete: Turistička zajednica Bjelovarsko - bilogorske županije, Vila Bilogore, Saša Pjanić, OPG Jareš, OPG Gorza, OPG Balja, Romska kuća, Delimir Hrestak, naslovna fotografija Saša Pjanić.
Samobor - gastronomski raj Zagrebačke županije
Osim ljepote omiljenog zagrebačkog izletišta, Samobor je poznat i po bogatoj gastro ponudi.
Polako, ali sigurno, Samobor je stekao reputaciju važnog gastronomskog odredišta Hrvatske i ovog dijela Europe. 
Tome su doprinijeli ovdašnji stanovnici i ugostitelji, koji su znali uspostaviti ravnotežu između naslijeđa, brižno čuvajući recepte predaka, i noviteta koji su neminovno ulazili u jelovnike. S vremenom su i neki od tih noviteta postali dio tradicije i vežu se uz samoborski kraj. 
Gastronomija i turizam su prirodno povezani i međusobno se podupiru. Gotovo da nema turista i posjetitelja koji u Samoboru nije kušao kremšnitu i domaće specijalitete, zatražio salamu, češnofku, muštardu, popio bermet, a za vrijeme Fašnika pojeo krafnu. U istraživanju mogli su otići i korak dalje te probati delicije samoborskih ugostitelja, koji su u svoje recepte ugradili i bogatstvo ovdašnje flore i faune, osobito ljekovitog bilja, gljiva, divljači i riba.
Dodatno su ponudu obogatila i obiteljska seoska gospodarstva te samoborski vinari pa i oni izbirljivi u Samoboru sigurno mogu pronaći nešto za sebe. 
Bogatstvo i raznolikost, a posebno tradicionalna kuhinja, dostatna su pozivnica za dolazak u Samobor i uživanje u njegovoj gastronomiji.
Jeste li znali da je Ministarstvo kulture 2007. proglasilo pripremu Rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom. Priprema ovoga "tenkog kolača" veže se uz povijest rudarstva u Rudama. Prvo je to bio uobičajeni obrok za rudare, a s vremenom prerastao u slani kolač nazvan po tradicijskom drvenom alatu greblici. To je samo dio prebogatog naslijeđa ovog dijela Hrvatske, a uživanje u tradicijskim jelima i danas je uobičajeno u gotovo svim samoborskim ugostiteljskim objektima.
Istražite stoga čim prije, samoborske restorane, domaćinstva i ugostiteljske objekte, a ako niste gladni, već dovoljan doživljaj biti će i fina kava i ukusna kremšnita na glavnom samoborskom trgu ovog proljeća.
Donosimo popis samoborskih restorana a ako ste ljubitelji tradicije, inspirirajte se listom tradicionalnih jela. Za gastro nostalgičare, tu je i samoborska kuharica koju možete prelistati na ovom linku.
Proljeće zove, dobro došli u prelijepi Samobor!
fotografije preuzete: Turistička zajednica grada Samobora i arhiv uredništva
10 dana astronomije – Star party, radionice, izložbe, stručna predavanja pod okriljem tamnog neba iznad Daruvara
Vrijeme održavanja 31.03.- 09.04. 2017.
Kako je sve počelo i kako bi moglo završiti? Možemo li o svemiru naučiti još više, saznati gdje su ti vanzemaljci, naučiti sve o tajnama života i preseliti na druge planete? Znamo li kako je nastao dinosaur, što je Firmijev paradoks i da nam zvijezde mogu biti lijek?
Odgovore na mnoga pitanja koja su stoljećima bila obavijena velom misterije donose nam jedinstvenih 10 dana astronomije u Daruvaru od 31.03. – 09.04. 2017.
Pozivamo vas u Daruvar na 10 dana astronomije od 31.03. – 09.04. 2017., događaj koji se tijekom proteklih sedam godina održavanja razvio u značajno okupljalište astro eksperata i stručnjaka, te brojnih simpatizera i posjetitelja koji o svemiru žele naučiti više. Ove godine predavanja su fokusirana na mogućnosti života u Svemiru, od života prvih putnika u Svemir, životinja kao što je pas Laika, čimpanze, pa sve do ljudskih posada.
Niz predavanja o geologiji, antropologiji, biologiji, medicini i, naravno, astronomiji, okupit će tih dana u Daruvaru vrsne stručnjake, znanstvenike kao što su jedan od vodećih hrvatskih astronoma, prof. Korado Korlević, voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu Anto Radonić, prof.dr.sc. Marija Heffer, prof.dr.sc. Ivica Puljak, dr.sc. Nenad Raos, dr.sc.Davorka Radovčić, student filmske montaže na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Sandrino Požežanac, članica AD Kumova slama Daruvar mag.oec. Dunja Županić i ostali stručnjaci za nebeska pitanja.
Trud i rad koji članovi Astronomskog društva Kumova slama od početka ulažu u ovaj festival astronomije, izniman je i teži ka tome da postane nacionalni jedinstveni projekt znanja, obrazovanja, ali i odlična prilika za promociju tamnog neba iznad Daruvara!
Mnoge štovatelje svemirskih prostranstava zasigurno će obradovati i vijest da će se u sklopu 10 dana astronomije obilježiti 20 godina postojanja kultne radio emisije „Andromeda“ emitiranjem uživo upravo iz Daruvara s uvijek zanimljivim Antom Radonićem.
O dobroj povezanosti znanosti i astronomije s turističkom ponudom i ljepotama Daruvara svjedoči sve veća posjećenost iz svih dijelova Hrvatske, ali i šire. Stoga cijenjeni ljubitelji astronomije, zvjezdoznanci, astronomi i astro amateri, toplo preporučamo da od ponuđenih predavanja izaberete nešto za sebe i uživate u druženjima pod kristalno jasnim zvjezdanim nebom grada Daruvara. Više o svim predavanjima i predavačima, doznajte i na ovom linku.
Napomene: Izložba predavanja i astro vrtić se održavaju u Hrvatskom domu, Daruvar – osim ako nije drugačije navedeno.
Donosimo program i raspored događanja:
Sve informacije potražite na stranicama Turističke zajednice Daruvar - Papuk kao i na stranici
AD Kumova Slama. Lajkajte ih na njihovoj Facebook stranici i budite u toku s svim novostima koje su pripremili za ovogodišnjih 10 dana astronomije.
Dobro došli na najveći astro party ove sezone!
https://www.youtube.com/watch?v=m3wDUdM_BJg&feature=youtu.be
autor video zapisa: Sandrino Požežanac
Autor fotografija: Dunja Županić
Reportaža o ljepotama Bilogore nagrađena nagradom "Marko Polo - slavni putopisac"
Putopisac i fotograf Saša Pjanić osvojio je nacionalnu nagradu „Marko Polo grand prix“ za svoju foto-putopisnu reportažu „Bilogora – ljepota slobodnog spusta“, koja je objavljena u putnom magazinu Croatia Airlinesa. Nagradu je dodijelila predsjednica FIJET Hrvatska, koja je i potpredsjednica Svjetskog FIJET-a, Tina Eterović-Čubrilo, u prisustvu župana, ujedno i predsjednika TZ BBŽ, Damira Bajsa te direktorice TZ BBŽ Jasne File.
Reportaža „Bilogora – ljepota slobodnog spusta“ na desetak stranica na hrvatskom i engleskom jeziku, uz fotografije, opisuje ljepote Bilogore i njezina seoska turistička domaćinstva spojena ciklo-putovanjem. Kandidaturu reportaže poslala je Turistička zajednica BBŽ, a deseci tisuća putnika diljem svijeta čitalo je reportažu u putnom magazinu našeg avioprijevoznika Croatia Airlinesa. Budući da je za vrijeme dodjele nagrade Saša Pjanić bio na višemjesečnom putopisnom zadatku u zemljama Indokine, te nije mogao osobno primiti nagradu, Turistička zajednica BBŽ u suradnji s FIJET-om Hrvatska organizirala je njenu dodjelu.
Inače, nagradu „Marko Polo-slavni putopisac“ ustanovila je Svjetska federacija turističkih novinara i pisaca u turizmu FIJET (World Federation of Travel Journalists and Writers), a njihova hrvatska podružnica dodjeljuje je stranim i domaćim novinarima i putopiscima. FIJET je osnovan 1954. godine u Parizu, a misija je promovirati odredišta, ljude, tradiciju i posebnosti jednoga kraja, dok je hrvatski FIJET djeluje od 1990. godine.
„Turistička zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije prošle godine kandidirala je sjajnu priču koju smo znali da se stvarala, da je bila objavljena - profesionalni putopis sjajnog fotografa i putopisca Saše Pjanića na natječaj za nacionalnu nagradu Marko Polo. Onima koji su bili u komisiji to sve se svidjelo i Saša je dobio glavnu nagradu Marko Polo. Tada je bio na svom novom zadatku na putovanju Indokinom, Vijetnamom, Kambodžom i nije mogao primiti nagradu. Cijela ova reportaža, na desetak stranica, koja je objavljena u putnom časopisu Croatia Airlinesa, doista govori na najbolji mogući način o pedaliranju, bicikliranju, o Bilogori, o njezinoj ljepoti i potencijalima njezina turizma.“ rekla je Jasna Fila.
„U ovoj reportaži otkrivena je zaista sva ljepota ove lijepe županije. Putovanja otvaraju dušu i oči, tako će možda i Saša mnogima otvoriti oči i dušu prema ovom lijepom kraju. Marko Polo je prvi svjetski putopisac. Naša osnovna namjera i cilj je poticati hrvatske novinare i putopisce da pišu o svojim krajevima. Hrvatska turistička zajednica nagrađuje Zlatnim perom strane novinare koji pišu o Hrvatskoj. Još kao novinarka na radiju zalagala sam se da se više pažnje prida domaćem novinaru. U tome me tada podržavao i ministar turizma Damir Bajs. Župan, tadašnji ministar krenuo je s promocijom kontinentalnih krajeva. Zato smo mi u FIJET-u dali naglasak da se ovom nagradom nagrađuju hrvatski, domaći putopisci koji pišu o manje komercijalno turističkim krajevima. Croatia Airlines u svojem časopisu objavljuje najbolje članke s namjerom da stranci i ljudi koji putuju imaju najbolja saznanja o našim krajevima. Zato zaista čestitam. Ovo je zaista izvanredan putopis o Bilogori. Ovaj put mi je bilo jako drago da sam došla ovdje i da možemo pred vama novinarima reći da možda i vi dovoljno ne poznajete Bilogoru onako kako ju je opisao Saša pa možda nešto naučite i od Saše.“, pojasnila je Eterović-Čubrilo.
„Drago mi je da je s nama i naš stvaralac Saša Pjanić, nečega što nam je na ponos i čast. Govorimo o činjenici da je njegova foto-putopisna reportaža "Bilogora i ljepota slobodnog spusta" objavljena u putnom magazinu Croatia Airlinesa i dobila je nagradu za najbolju putopisnu reportažu u 2016. godini u Hrvatskoj. Njegova reportaža "Bilogora i ljepota slobodnog spusta" govori o tome kako s biciklom i putovanjem na biciklu kroz Bilogoru moglo se naići na prekrasne predjele. Mislim i uvjeren sam da je naš kraj, ponajviše i Bilogora, najljepši kraj Hrvatske, ali lijepo je vidjeti kad to oko fotografa i pero putopisca potvrdi. Mislim da 10.000 putnika u Croatia Airlinesu koji su pročitali ovakvu krasnu reportažu, sigurno će se zapitati hoće li možda doći ovdje. „ istaknuo je župan Bajs.
„Najprije bih se htio zahvaliti Jasni Fili, gospođi Tini i županu što su odlučili da nakon prosinca ta priča o dodjeljivanju nagrade Marko Polo i dalje živi. Ideja nije bila dobiti neku nagradu. Ja sam fotograf koji ne misli da je fotografija tisuću riječi. Fotografija je jedno, riječ je drugo. Jedno i drugo su različita izražajna sredstva koja imaju svoju moć i svoju draž. ovdje sam to na neki način pokušao spojiti u jednu, svoju osobnu priču koja ima za svrhu da podigne kraj u kojem sam odrastao, u kojem imam puno prijatelja koji se bave nečime što ima veze s turizmom i promocijom bilogorskih vrijednosti i sadržaja. Drago mi je i da je na ovakav način, i nakon objave te reportaže u časopisu Croatia Airlinesa, ona živjela kroz medije zahvaljujući angažmanu ovih ljudi ovdje.“, zaključio je Saša Pjanić.
Izvor i fotografije: bbz.hr
Ljubitelji zagorskih slastica – posjetite veselu manifestaciju 11. Babičini kolači!
... Jer proljeće na zagorskim bregima je poseban doživljaj!
Vrijeme i mjesto održavanja: Donja Stubica, 18. ožujka 2017. godine, početak 15 sati
Sportska dvorana kod osnovne škole Donja Stubica, Toplička cesta 27
Uronite u obilje najfinijih okusa i mirisa izvornih zagorskih slastica i posjetite manifestaciju 11. Babičini kolači, bajku okusa i doživljaja.
Na nepunih sat vremena vožnje od Zagreba ova najljupkija regija puna malih brežuljaka, kupališta s termalnim vodama, toplih seoskih domaćinstava.. i ove godine organizira veliki gastro događaj!
Organizatori manifestacije su Krapinsko-zagorska županija i Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Gradom Donja Stubica.
„Babičini kolači“, natjecanje zagorskih baka u pripremi autohtonih slastica po receptima što su ih naslijedile od svojih majki, baka i prabaka, jedinstvena je manifestacija Krapinsko-zagorske županije kojom ona promiče vrijednosti žena, obitelji te živom čuva gastronomsku tradiciju Zagorja.
Ovo šarmantno natjecanje koje se održava cijelo desetljeće, potiče i razvija kreativne ideje autohtonih slatkih recepata, poniklih iz prošlih vremena a koji čuvaju jedinstveni šarm okusa i mirisa za ljubitelje tradicijske gastronomije.
Jedanaesta po redu manifestacija Babičini kolači održava se 18. ožujka 2017. godine u Donjoj Stubici odakle dolazi lanjska pobjednica Nada Tučkar.
Nagrađuje se izvornost!
Osim za jedno od tri pobjednička mjesta, babice se natječu i za priznanje za vizualni dojam pod nazivom „Izvorno zagorsko“.
U ovoj kategoriji boduje se opći dojam koliko su se natjecateljice svojom odjećom koju su odabrale nositi prilikom manifestacije i dekoracijom svog izlagačkog mjesta uspjele približiti starini zagorskog duha i tradiciji, koliko su se babice uspjele približiti starini zagorskog duha i tradiciji a o tome će uz Senku Jurinu, folkloristkinju iz Zaboka odlučivati Tatjana Brlek, voditeljica Muzeja Staro selo i Danica Pelko, profesorica filozofije i povijesti.
Kao i svake godine, nakon manifestacije i natjecanja bit će izdana i knjiga svih recepata kolača natjecateljica, koja će se moći kupiti u knjižarama Školske knjige.
Ove godine babice će se natjecati pred ocjenjivačkom komisijom koju čine vrsni gastronomski znalci:
Branko Čukelj, direktor hrane i pića u hotelu Sheraton, inače i dopredsjednik Hrvatskog kuharskog saveza, Božica Brkan, glavna urednica internetskog portala Oblizeki te Marko Živaljić, vlasnik seoskog gospodarstva Majsecov mlin i predsjednik Kuharskog saveza Krapinsko – zagorske županije.
Degustacije i zabavni program
Izloženi kolači pripremljeni na tradicionalan način prema originalnoj recepturi naših zagorskih babica mogu se kušati na samoj manifestaciji.
Dođite 18.ožujka 2017. godine u Donju Stubicu, družite se sa zagorskim babicama i podržite ovu hvale vrijednu manifestaciju!
Foto: TZ Krapinsko - zagorske županije
Život se vraća u stara baranjska dvorišta!
Zbog velikog broja napuštenih ili zaboravljenih seoskih dvorišta u Baranji, tvrtka Privilegium d.o.o. iz Kopačeva u suradnji sa udrugom Ekotur prošle godine u jesen odlučili su pokrenuti projekt pod nazivom „Dvorišta“ i to s ciljem oživljavanja dvorišta starih baranjskih kuća. Glavni cilj projekta je popularizacija ruralnog turizma, posebice baranjskih sela i to kroz kulturne i tradicijske programe.
Ideja za projekt „Dvorišta“ proizašla je s jedne strane iz činjenice da na području Baranje postoji veliki broj starih autentičnih seoskih kuća i njima pripadajućih dvorišta koja su napuštena ili u kojima najčešće živi starije pučanstvo koje je samo i usamljeno, a s druge strane, činjenice da ljudi iz grada imaju potrebu svoje slobodno vrijeme provesti van njega te žude za sadržajima vezanim za prirodu i selo. Ovim projektom tvrtka Privilegium i udruga Ekotur žele ponovno oživjeti stara seoska dvorišta, vratiti život u njih na način da u njima organiziraju kulturni program, posebice onaj usmjeren na obitelji s djecom.
Na taj način žele u izravan doticaj dovesti ljude iz gradova s onima koji žive na selu. Posjetom dvorištu gosti imaju prilike upoznati život na selu te saznati od domaćina kako se nekada živjelo, dok domaćin na taj dan dobiva društvo što je zapravo socijalni aspekt ovoga projekta.
Osim toga domaćin može gostima nuditi svoje proizvode za čiju konzumaciju gosti mogu dati donacije i na taj način i financijski pomoći domaćinu. Naime, u projekt „Dvorišta“ kao domaćine uključuju se starije osobe s malim mirovinama ili u potpunosti bez nje te im i na taj način pomažu.
Prvi puta projekt „Dvorišta“ realiziran je u rujnu 2016. godine i to u sklopu dodatnog programa 18. Ribarskih dana u Kopačevu pod nazivom „Omasti brk u Ribarskoj“ kada su za posjetitelje bila otvorena dva stara baranjska dvorišta gdje su mogli uživati u brojnim kulturnim programima, radionicama te gastronomskoj ponudi.
Ideju o oživljavanju starih dvorišta prepoznala je i Općina Bilje te Turistička zajednica Općine Bilje koji su se u listopadu 2016. priključili idejnim začetnicima te poduprli realizaciju još dvije manifestacije koje su se održale u Dvorištu bake Katice u Kopačevu.
Nakon uspješno ostvarene suradnje na projektima „Dvorišta“ ( „Omasti brk u Ribarskoj“ i „ Dvorište bake Katice“) Općina Bilje i tvrtka Privilegium d.o.o. početkom 2017. godine sklopili su strateško partnerstvo za realizaciju cjelogodišnjeg projekta pod nazivom„Razvoj i popularizacija ruralnog turizma u Općini Bilje kroz događaje i manifestacije“ .
Cilj ove suradnje prvenstveno je brojnim kulturno-zabavnim programima unaprijediti i promovirati ruralni turizam Općine Bilje te cijelokupne Baranje. Događajima i manifestacijama organiziranim u selima Općine Bilje prvenstveno se žele privući turisti iz urbanih sredina i posjetitelji iz drugih dijelova Hrvatske te susjedne nam Mađarske.
Ovakav vid suradnje jedne tvrtke i lokalne samouprave prvi je takve vrste na području Baranje.
Rascvjetano dvorište u Vardarcu
Prvi ovogodišnji događaj u sklopu projekta „Dvorišta“ planira se održati 25. ožujka u Vardarcu, u dvorištu stare autohtone baranjske kuće u ulici Šandora Petefija 128. Naime, radi se o pravoj proljetnoj manifestaciji pod nazivom „ Rascvjetano dvorište“. Kao i u dosadašnjim „Dvorištima“ tako i u ovom vardaračkom cilj organizatora je zanimljivim tematskim programima vratiti život u stara seoska dvorišta. Tako će posjetitelje očekivati šarolike radionice za djecu, dječje predstave, brojni sadržaji te lokalna gastronomska ponuda.
Privilegium i Općina Bilje osim na projektu „Dvorišta“ surađuju i u organizaciji dvije nove velike manifestacije; „Piknik kod Savojskog“ i „Spirit of Imperium Romanum“ , a planira se i otvaranje stalnog izletišta u Kopačevu na adresi Šandora Petefija 48. koje će posjetiteljeima pružati brojne turističke sadržaje od svibnja pa sve do mjeseca listopada.
Tvrtka Privilegium i Općina Bilje također su najavili da će sva događanja i manifestacije u zajedničkoj organizaciji biti i humanitarnog karaktera. Naime, sudjelovat će u akciji udruge Ekotur pod nazivom „Djeca za djecu“ u sklopu koje će se prilikom spomenutih manifestacija od posjetitelja prikupljati dječje igračke i odjeća koja će se kasnije dijeliti baranjskim obiteljima s malom djecom kojima je takva pomoć dobrodošla.
VREMENIK DOGAĐAJA I MANIFESTACIJA (2017.) :
25. ožujak
Rascvjetano dvorište (Vardarac)
-radionice, igraonice, koncert, predstava, gastro ponuda
6.svibanj
Piknik kod Savojskog (Bilje, park dvorca E.Savojskog)
-velika manifestacija, radionice, izložbe, koncerti, predstave za djecu, velika gastro ponuda
27.-28. svibanj
Spirit of Imperium Romanum(Kopačevo)
-višednevna manifestacija, postavljenje rimskog tabora, borba rimskih gladijatora, gastro i eno ponuda na bazi starih rimskih recepata, radionice starih zanata, glazbeni program
lipanj
Dvorište u Lugu (Lug)
-radionice, igraonice, koncert, predstava, gastro ponuda
rujan
Ribarski dani u Kopačevu – Dodatni program u organizaciji Privilegium d.o.o. (Kopačevo)
(3 dvorišta- kod bake Katice, i razna druga dvorišta, koncerti, predstave, plesni performansi, izložbe, radionice, igraonice, sajam)
listopad
Dvorište (Vardarac)
-radionice, igraonice, koncert, predstava, gastro ponuda
listopad
Dvorište (Kopačevo)
-radionice, igraonice, koncert, predstava, gastro ponuda
svibanj- listopad
Ljeto u dvorištu bake Katice( Kopačevo)
koncertni programi, radionice, igraonice, izložbe, predstave, plesni performansi, gastro ponuda
Detaljni sadržaj i opis pojedinih događaja i manifestacija te sudionika biti će objavljen pravovremeno, nekoliko tjedana prije svake pojedine manifestacije.
2.prosinac
Zima u Baranji- Bilje
- stara zimska jela, izrada tradicionalnih dekoracija za kićenje borova, „tajna“ radionica za djecu poklona za roditelje, dječja predstava, gastronomska ponuda.
Napomena:
Detaljni sadržaj i opis pojedinih događaja i manifestacija te sudionika biti će objavljen pravovremeno, nekoliko tjedana prije svake pojedine manifestacije. Pratite vijesti i novosti na webu Turističke zajednice općine Bilje i ostanite u toku s novostima na našem Facebooku.
Čekamo vas u Dvorištima, dobro došli!
Fotografije: Privilegium d.o.o.
Put u Santiago de Compostela - pronađite svoju duhovnu obnovu
Ako ste jedna od onih osoba koju je zima iscrpila – idealno je vrijeme za putovanje i obnovu!
ZADNJIH 100 put je osobnog izazova i rasta na kojem ćete biti fizički aktivni ali i napuniti se energijom, otpustiti misli, fokusirati um na ono što je zaista vrijedno u vašem životu.
Puteva i putovanja ima mnogo, no rijetki su koji nose vibraciju na sjećanja mnogih prolaznika, konjanika, hodočanika i lutalica. Il Camino jedan je od njih. Većina ljudi danas teško može izdvojiti 40 dana od posla i obitelji kako bi prošla 800km Il Camina. Ipak možemo izdvojiti 7 dana za ZADNJIH 100 kilometara.
Naše putovanje počinje u Portomarinu, nastavlja se kroz Palas de Reija, Arzua, od Amental do Santiaga de Compostele. Sedam dana hodanja, 4 sata dnevno. Osim hodanja, dan će uključivati mentalne vježbe te relaksaciju, yogu, meditaciju, tišinu, odmor - potpunu obnovu i povezivanje sa sobom!
Ako trenutno niste spremni za ovakvu avanturu - ne brinite! Kroz ožujak i travanj moći ćete se pripremiti fizički i mentalno sa trenericom.
Ruta sv. Jakova, francuski je dio puta koji prolazi šumovitim dijelovima Galicije. Put je pod UNESCO-vom zaštitom, a poznati pisac Paulo Coelho također je bio inspiriran ovim mjestom. Put obećava napor, ali i duboko istraživanje okoline i naše unutrašnjosti.
Galiciju karakteriziraju brda i planine, poznata je kao zemlja sa tisuću rijeka. Ima vrlo blagu klimu te će ovog proljeća biti divno putovati dubokim i gustim šumama. Moto puta je “Život je da se uživa”, tako na ovom putovanju očekujte male gastronomske barove sa tapasima i lokalnim specijalitetima.
Cilj puta je obnoviti se, uživati u novim destinacijama, pročistiti um, naći jasnoću i smisao života te smjer u kojem želite krenuti ili riješiti i otpusititi nešto što vas muči. ZADNJIH 100 potiče vas na rast i razvoj. Ovo je aktivan istraživački put na koji se kreće 28.4. do 8.5.2017.
Za sva pitanja i detalje putovanja javite se na [email protected] ili na mobilni telefon. 091 6612 092 do 20.3.2017.
Klara Benko autorica je programa zdravog življenja “Najbolja, baš kakva jesam”. Radi i surađuje s Mofit fitness klubom (www.mofit.hr) trenerica je Pilatesa, Les Mills BodyBalance i Spinning. Njezin rad uključuje cjelovit pristup osobi i zdravlju tako kombinira fizičku aktivnost, ali i emocionalno-mentalni pristup. Web stranica: klarabenko.com
promo
Vjenčanje iz snova na Mauricijusu i Sejšelima
Sitni pijesak pod stopalima, topao povjetarac, palmine grane, mirisni kokosi, predivno tropsko cvijeće i pogled na azurno more koji ostavlja bez daha – zvuči kao bajka, zar ne? No, upravo to može biti kulisa vašeg vjenčanja iz snova. Turistička agencija A La Carte Travel vodi vas na najljepše otoke svijeta, Mauricijus i Sejšele, gdje su dani ispunjeni isključivo užitkom i srećom, savršenim sastojcima za vjenčanje i medeni mjesec o kakvom ste oduvijek sanjali.
Klasično vjenčanje zahtijeva višemjesečno pomno planiranje i dobru organizaciju, ali je i izvor velikog stresa. Ako vas tipična tradicionalna vjenčanja nikada nisu privlačila te ste oduvijek maštali da se spakirate i jednostavno otputujete na kakvo bajkovito mjesto i uz najljepši zalazak sunca izgovorite sudbonosno „da“, tada su egzotična vjenčanja u organizaciji turističke agencije A La Carte Travel točno ono o čemu ste oduvijek sanjali.
Organizacija vjenčanja na Sejšelima i Mauricijusu uz pomoć turističke agencije A La Carte Travel jednostavna je i trebate se samo prepustiti uživanju. Osim predivnog okruženja koje pružaju, ovi otoci odličan su izbor jer su sklopljena vjenčanja priznata i u Hrvatskoj. Naime, Sejšeli i Mauricijus pripadaju skupini država potpisnicama Haaške konvencije te je po povratku u Hrvatsku vjenčani list potrebno samo ovjeriti u matičnom uredu. Prepuštanjem organizacije vjenčanja turističkoj agenciji vaše obveze su vrlo lake: pet tjedana prije polaska na put dostaviti potrebne dokumente, te donijeti slatku odluku – otputovati na Sejšele ili Mauricijus i odabrati hotel sa detaljima vjenčanja - kakvu dekoraciju mjesta vjenčanja želite, buket, tortu i slično. Vjenčanja izvan matičnih ured su dozvoljena te je moguće odabrati neku od zanimljivih lokacija poput vjenčanja na plaži uz sam zalazak sunca ili pak vjenčanja u tropskom vrtu okruženom predivnim zvucima i mirisima. Neka vaša ljubavna avantura započne!
Mauricijus se smatra jednom od najljepših destinacija svijeta. Ovaj otok vulkanskog podrijetla krase predivne uzvisine koje nježno oplakuje kristalno plavo more. Po pitanju aktivnosti, Mauricijus je vrlo bogat - hiking, istraživanje vodopada, golf, razni vodeni sportovi poput jedrenja, skijanja na vodi, ronjenja i ribolova čine samo dio ponude. Mauricijus je skriveni raj ruma, stoga predivno provedene dane ne propustite zaokružiti odličnim koktelima. Želite li pak raskošno vjenčanje na najljepšim plažama svijeta ili intimno vjenčanje uz prekrasni zalazak sunca, tada su Sejšeli mjesto za vas. Netaknuta priroda, zapanjujuća tirkizna ljepota oceana, bijele pješčane plaže i pospane lagune - Sejšeli su poput raja na zemlji. Osim predivne prirode, zasigurno će vas oduševiti kreolska kultura otoka, poznata po odličnoj kuhinji i toploj, prijateljskoj prirodi njezinih ljudi.
Za koju god se destinaciju odlučili, sigurno nećete pogriješiti. Nakon izbora otoka, vrijeme je za izbor hotela, a obzirom na ponudu to je pravi užitak. Bilo na Mauricijusu ili na Sejšelima, mladenci imaju mogućnost odabira između vrhunskih hotela s četiri ili pet zvjezdica u kojima ih očekuje pravi svijet luksuza. Uz samu organizaciju vjenčanja, buket, svadbenu tortu i fotografije, razmazite se predivnim spa tretmanima i prepustite romantici večerom uz svijeće. Nakon izmjene vjenčanih zavjeta koje ćete zauvijek pamtiti očekuje vas najljepši početak bračnog života – medeni mjesec na rajskim otocima kao stvorenima za romantiku i ljubav.
Pratite nas na Facebooku i na Instagramu
Sve informacije o vjenčanju snova potražite na www.alacartetravel.hr
Fotografije; Ala Carte Travel turistička agencija
promo
Kolodvorska tržnica u Tajlandu
Tržnica na kolodvoru tik uz vlak? Zvuči totalno ludo. Kolege sa portala Okusi.eu, opet donose izvještaj iz dalekog svijeta. Putujemo na Tajland upoznati jednu od njihovih najzanimljivih tržnica.
Maeklong “Kolodvorska” tržnica u provinciji Samut Songkhram je koncentrirana oko tračnica 67 km pruge na relaciji prema Bangkoku. Vlak prolazi kroz središte tržnice 4 puta dnevno, i svaki put trgovci/prodavači moraju skloniti robu i nadstrešnice svojih štandova oko metar unazad i ponovno ih vratiti nakon prolaska vlaka.
Na tržnici je moguće pronaći sve vrste voća, povrća i morske hrane, te odjeće i obuće. Ova tržnica ima vrlo široku ponudu: od mesa morskog psa i voća durian (poznatog po jakom i neugodnom mirisu), pa do školskih uniformi. Uz “plutajuću tržnicu” Damnoen Saduak, jedna je od najpoznatijih turističkih atrakcija u Tajlandu.
Nekoliko minuta prije dolaska vlaka, preko zvučnika se oglašava signalno zvono i prodavači sklanjaju posebne cerade, ponekad i u zadnji tren, prije samog ulaska vlaka u tržnicu. Zbog ovih cerada se tržnica među lokalnim stanovništvom naziva Talat Rom Hoop (ตลาดร่มหุบ) što se prevodi kao “suncobrani tržnice se zatvaraju”.
Vlak ulaskom u tržnicu oglašava svoj dolazak sirenom i prelazi iznad robe, koja se nalazi uz same tračnice.
Prodavači i posjetitelji stoje uz sam rub i tu je potreban oprez, pogotovo kod snimanja vlaka ili selfies s vlakom.
Lako vam se može dogoditi da vas lokomotiva zahvati i smrska vam mobitel ili foto aparat. Čim je vlak prošao, prodavači nonšalantno vraćaju svoje suncobrane na mjesto i nastavljaju kao da se ništa nije dogodilo.
U svakom slučaju, prilično zanimljivo. Više priča o tržnicama svijeta pronađite na poveznici Tržnice svijeta i uživajte.
Autor: M.K.
Okusi.eu
35. Papučki jaglaci – prvi proljetni izlet planinara i ljubitelja prirode na Papuku
Izmučeni zimskim sivilom, ne možemo dočekati proljeće i njegove ljupke vjesnike: jaglace, visibabe, ciklame i ostale radosti iz prirode koje zovu na prve proljetne šetnje. No od laganih šetnji, ima nešto bolje, atraktivnije i za tijelo i dušu zdravije – planinarenje!
Spremite stoga gojzerice, ruksake s nešto malo hrane i vode te krenite u osvajanje planinskih staza na 35. Papučkim jaglacima. Miris svježe zemlje i šumskog cvijeća uvijek je najljepši u ovo doba godine a neće biti naodmet ni uživanje u bistrim slapovima i razgledanje predivnog vidikovca.
Krenimo na Papuk - fascinantno gorje od skoro 1000 metara nadmorske visine u srcu slavonske ravnice. Stoljetne krošnje bukvi i hrastova dočekat će vas u smirenoj tišini a kristalni brzaci i potoci će vas očarati u svojoj čistoći. Kad jednom otkrijete ljepote Papuka – posjetit ćete ga opet.
Sve informacije o izletu potražite kod gospodina Darka Majskog (Mob.: 098/1718-067, E-mail: [email protected]), tajnika Hrvatskog planinarskog društva „Sokolovac“ iz Požege, koje je organizator tradicionalne planinarske manifestacije 35. Papučki jaglaci na kojoj se tradicionalno s prvim danima proljeća, okupljaju u Velikoj planinari iz cijele Slavonije, Lijepe naše i susjednih zemalja. Izlet je namijenjen kako iskusnim planinarima tako i rekreativcima koji žele bolje upoznati sve ljepote kontinentalne Hrvatske. Napominjemo kako nije nužna vrhunska kondicija, u ovom izletu naime već gotovo četiri desetljeća uživaju mlađi i stariji planinari kao i djeca.
INFORMACIJE O IZLETU 35. PAPUČKI JAGLACI
Kada: 26.03.2017. (nedjelja)
Gdje: Ispred planinarskog doma „Lapjak“ u Velikoj
Planinarske rute:
- „Staza jaglaca – Tauberove stijene“
- Planinarska kuća „Trišnjica“
- „Mališćak“
- „Jankovac“
- „Češljakovački Vis“
Staze su različite dužine i težine, te su kao takve prilagođene kako rekreativcima tako i iskusnim planinarima.
Više detalja o lokaciji:
Okupljanje starta ispred planinarskog doma “Lapjak” u Velikoj od 8.00 sati – 9.00 sati, gdje će se nakon pozdravne riječi domaćina, krenuti na planinarsku rutu.
Svi sudionici ovog izleta imaju od strane organizatora osigurano besplatno pecivo i čaj, a po povratku vas očekuje glazbeni program i veliki izbor hrane i pića po povoljnim cijenama.
Ne zaboravite: Obucite se sukladno vremenskim uvjetima i obavezno provjerite vremensku prognozu, obzirom na promjenjivo vrijeme prvih dana proljeća. Ponesite kapu, rukavice, fotoaparat i dovoljno hrane i pića u ruksaku.
Put pod noge i dobro nam došli :)
fotografije: TZ Požeško - slavonske županije
Info:
Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
6 najboljih recepata za krafne i fritule
Pročitajte vodič za vrijeme karnevala, maškaranja i preoblačenja. Iako se karnevali bliže svome kraju, nema razloga ne isprobati neke od preukusnih recepata s kolega iz Okusi.eu koji vam svojim slikopisom donose recepte za šest najboljih poslastica.
Krafne, krofne, uštipci, pokladnice i fritule, tipične su poslastice za vrijeme karnevala, preoblačenja i maškaranja. Pokladni utorak (fašnik) je posljednji dan prije Pepelnice odnosno Čiste srijede, koja označava početak korizme. Od Korizme pa do Uskršnje nedjelje je točno 47 dana i svake je godine različitog datuma. Vrijeme prije Korizme je bio period uživanja u hrani i piću, te zabavi pod maskama. U Beču je to bilo i vrijeme balova pod maskama, s kojih su vremenom nestale maske a balovi preživjeli. U Hrvatskoj se karnevalsko doba naziva i pokladama, što dolazi od “klasti”, starohrvatskog glagola koji znači prerušavati se.
Osim krafni i fritula, za vrijeme karnevala se pripremaju kroštule i fanjki ili poderane gaće. Rođak krafne je i doughnut ili donut, koji je krafna s rupom u sredini. Danas se doughnuts preljevaju čokoladom i raznim preljevima i jedu tijekom cijele godine, baš kao i krafne.
Pretpostavlja se da su krafne nastale u Njemačkoj, prvi put se spominju 1485 u kuharici Majstorstvo kuhinje, objavljene u Nürnbergu.
Evo naših najboljih recepata za krafne i fritule: (napomena - kliknite na označene linkove i doći ćete direktno do recepta u slikama)
Karnevalsko doba ne smije proći bez krafni (krofne, pokladnice). Ovo je mamin recept, najbolji.
2. Istarske fritule none (bake) Antonije
Ne treba čekati na karneval kako bi se pripremilo ove ukusne fritule. Priprema im je vrlo jednostavna i laka, poput palačinki.
Fritule od bundeve su poslastica kuhinje Portugala
Kreacija autorice prve hrvatske LCHF kuharice: uštipci, krafne, pokladnice bez glutena!
5. Domaće krafne: (Željkine krafne)
Ove su krafne vjerojatno među najukusnijima koje ćete ikada kušati
6. Mini krafne proslavljene slastičarke Tee Mamut
Pogledajte video recept za mini krafne Tee Mamut
https://www.youtube.com/watch?v=6VaQzvVk4SI
Ostalo bogatstvo, carstvo i kraljevstvo svih mogućih recepata istražite na webu naših kolega sa portala Okusi.eu
Dobar tek!
Izvor: www.okusi.eu
Fotografije recepti:
Gastro tura rajskim Kvarnerom
Skupina osam turističkih novinara iz Zagreba, zaputila se prošli četvrtak na studijsko putovanje Kvarnerom, u potrazi za zanimljivim mjestima dobre hrane, izvrsnih vibracija, zanimljivih običaja, a sve zajedno rezultiralo je jedinstvenim izletom u kojem smo uživali svim čulima.
Putovanje smo započeli u Stanciji Kovačići o kojoj možete sve što vas zanima, pronaći na ovoj poveznici.
Evo za početak par osnovnih informacija da se lakše snađete planirate li posjetu (a svakako je planirajte). Dakle Stancija Kovačići se nalazi na adresi Rukavac 51, 51211 Matulji.
Smještena je u podnožju padine Učke, nalazi se svega nekoliko minuta od opatijske rivijere.
Sam restoran sastoji se od 3 manje sale u kojima se može smjestiti do 70 uzvanika. Vanjska terasa ima oko 40 sjedećih mjesta gdje ćete se opustiti tijekom toplih ljetnih dana uživajući u pogledu i mirisima mediteranskog bilja. Vlasnik Stancije Kovačići ujedno je i glavni kuhar, chef Vinko Frlan koji je preuredio i obnovio staru obiteljsku kuću s kraja 19. stoljeća u ugostiteljski objekt koji je dobio ime po nadimku Frlanove obitelji u kući gdje se nalazila kovačnica. Vinko Frlan i njegova supruga Danijela zajedno vode Stanciju Kovačići.
foto: Facebook Stancije Kovačići
Chef Frlan svoju kuhinju će opisati kao mediteransku sezonsku i kreativnu s naglaskom na tradicionalna jela Kvarnera i Istre, obogaćena modernim aranžmanima.
U ponudi su razna jela od boškarina, peke od janjetine, jela sa šparugama,koprivom, medvjedjim lukom a gurmane će očarati domaća tjestenina, njoki, tortelini, ravioli..svašta finog, domaćeg, sezonskog i ukusnog. Carstvo okusa i bogatstvo mirisa!
Pri dolasku, oduševili su nas autentična toplina maštovito uređenog prostora u kojem se pazilo na svaki detalj.
A u samoj kuhinji opčiniti će vas kulinarsko carstvo maštovitih rajngli, divovskih lonaca, gnječilica povrća, sjeckalica i strojeva za izradu različitih oblika tjestenine, ogromna radna ploha.. i sve skupa navelo nas je da se momentalno osjećamo i mi kao profi kuhari.
Stoga smo revno prionuli zahtjevnom zadatku pripreme juhe od čičoke, marljivo se mijesio domaći kruh i spremali domaći torteline, dok se iz lonaca širio neodoljiv miris školjki i janjećeg mesa.
photo by: Rene Karaman, Menu.hr
Konačan rezultat zajedničkog truda izgledao je ovako:
foto: Rene Karaman
Doznali smo dakle iz prve ruke kako se ljube školjke i janeće meso. Ljubav je definitivno uzajamna.
Ne vjerujete li nama, provjerite strogi Trip Advisor i vrhunske ocjene sa različitih strana globusa. “Food from the heart!!!” , “Delicious and secluded”, “Phantastic” “Splendid frutti di mare risotto and carpaccio”, “Top class”... pohvale i epiteti se opravdano nižu jedan za drugima.
foto: Trip Advisor - screenshot
Nije naodmet spomenuti i vinsku kartu, koja sadrži isključivo hrvatska vina iz svih naših regija te se tokom godine održavaju i vinske večeri.
Posjetite i polajkajte njihovu Facebook stranicu i ostanite u toku sa svim novostima koje spremaju za proljetnu sezonu. A poželite li se smjestiti kod Vinka i Danijele ni to nije problem, nude i jako dobar smještaj.
Zvončarska muzejska zbirka
Siti, okrijepljeni i ponešto omamljeni bajnim okusima i vinom, spustili smo se malo niže u Rukavac, (također općina Matulji) u muzejsku zvončarsku zbirku, poslušati prezentaciju o karnevalsko maškaranim običajima ovog zanimljivog kraja. Zvončarska muzejska zbirka nastala je kao rezultat dugogodišnje međunarodne Zvončarske smotre koja se održava na području općine Matulji, prostora bogatog tradicijom pokladnih običaja, čija izvornost je još uvijek sačuvana.
Zbirka obuhvaća građu vezanu za cijelu Primorsko-goransku županiju (godišnji pokladni običaji s područja Kastavštine zaštićeni su kao nematerijalna kulturna baština).
Mlada kustosica je održala zanimljivo predavanje a doznali smo da se je 25.02.održala i tradicionalna 22.po redu Zvončarska smotra u Matuljima i milenijska fotografija by Šime Strikoman.
Kaokakao - slatki hram okusa stanuje u Voloskom
Iduća postaja bila je popularna slastičarna iz Voloskog - Kaokakao, na adresi Štangerova 44.
I tu smo marljivo provjerili preporuke Trip advisora – pohvale se nižu jedna za drugom!
“Don't miss”, “Incredible!” , “The best bakery in town”.. i tako redom.
Ova mala ljupka slastičarna, vanjskim izgledom po ničemu ne odaje utvrdu raskošnog hrama slatkoće, no kad uđete u nju, preplavi vas simfonija boja i oblika i protiv svoje volje, prigodno zaboravite da ste prije nepunih sat vremena jeli obilan ručak.
foto: Facebook Kaokakao
Kako je istaknula vlasnica Anja Žulić, ujedno i glavna slastičarka, svi proizvodi pripravljeni su od najfinije belgijske čokolade, kvalitetnog vrhnja, maslaca, finih začina i sezonskih namirnica prema kojima slažu svoju ponudu.
foto: Facebook Kaokakao
Iz ponude ističemo tortu Kaokakao (tamni čokoladni biskvit, mousse od tamne čokolade s 64 % kakaa, creme brulee od mliječne čokolade, hrskavi vafel) te tortu Volosko koja se sastoji od šest slojeva i ne sadrži brašno (tamni biskvit, krema s malinama i karameliziranim lješnjacima, lješnjak biskvit, žele od malina, ganache)..
foto: Rene Karaman
Probali bi ih najradije sve
Obavezno posjetite i polajkate Facebook stranicu ove slastičarnice i neka se obavezno nađe na vašem putnom itineru kod razgleda Kvarnera.
Mesnica Čučković
Pri kraju našeg razgleda, posjetili smo mesnicu Čučković iz Marinića. Ova mesnica postoji još od 1989 godine, a utemeljio ju je Gligorije Čučković koji je tajne svog zanata uspješno prenio na sinove Dejana i Danijela Čučkovića. Nekoć su im kupci dolazili većinom iz Primorsko – goranske županije, no nova vremena i nove tehnologije u kombinaciji s kvalitetom poslovanja čine svoje, te se glas o ovoj maloj mesnici pronio nadaleko i naširoko.
Kupci dolaze čak iz okolnih zemalja a samo na dan naše posjete domaćini su istakli s ponosom, posjetilo ih je oko 20 kupaca iz Zagreba, kojima nije problem odvesti se do njihove adrese u potrazi za dobrim komadom sočnog mesa.
foto: Facebook mesnice Čučković
Predan rad, nekad i do 14 sati dnevno, kreativnost u pripravi mesnih jela, roštilji na otvorenom, druženje sa svojim vjernim kupcima i fanovima njihove Facebook stranice, nesvakidašnji pristup poslu, šarm i duhovitost braće..sve ovo odudara od uvriježenog stereotipa mesara. Ono što upada u oko, nije samo ljubav prema svom poslu. Već i spretno plivanje kroz nove komunikacijske alate društvenih mreža. Ne znam tko od braće piše ovako nadahnute objave na Facebooku, no na stilu im mogu pozavidjeti i vrsni copywriteri. Evo kako to izgleda kad vas preko svog Fejsa pozivaju na neki od gastro evenata na kojima kroz svoja gostovanja spremaju mesne delicije:
MUNDOAKA "Food with Heart and Soul" ČAKOVEC - gastro event
** Meso ženske aromatično senzibilne svinje, primarno meso glava odstajale svinje vertikalno položene na max. 2°C, kuhane dovoljno dugo na točno određenoj hektopaskalnoj osnovi vanjskog tlaka zraka, mješajući meso u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu, oxfordskim veslanjem desnom rukom te cupkajući uz taktove Arethe F. krećemo u izradu terine.
Glasnim dvoglasjem i krikovima uzbuđenja milujemo razbuđeni okusi otkoštene svinjske koljenice, kažiprsom odvojena masnoća od kožice i mesa čine izvanvremensku rapsodiju okusa i mirisa. Slaganjem komponenata višestruko homogenizirane svinjske mase tek smo na pola puta....
Dovoljno za sada, zar ne?
Nastavak slijedi...
U iščekivanju svinjskog eventa, srdačno vaši, Dejan i Danijel.
(izvor i foto: Facebook mesnice Čučković)
Uvjereni smo da je navedeni event prošao više nego dobro.
Treba li reći da smo se i tamo okrijepili?
Besramno siti i prepuni dojmova, završili smo ovu gastro turu primorsko –goranskom županijom, odlučni posjetiti navedena mjesta još jednom.
A za svaki slučaj, bit ćemo pametniji i nećemo ništa jesti barem 3 dana unaprijed.
Da rezimiramo: Tražite li vrhunski ručak i smještaj, posjetite Stanciju Kovačići gdje će vas naučiti novim kulinarskim vještinama.
Slobodno zgriješite s rajskim okusima u Volovskom u Kaokakao slastičarnici
foto: Facebook Kaokakao
a ako su vam dojadila konfekcijska sumnjiva mesna pakiranja iz trgovačkih lanaca, na povratku si nabavite vrhunske šnicle ili kobasice, juneće butove ili što god vam već milo, u maloj ali slavnoj mesnici Čučković.
I znajte: uz ovakve domaćine uvijek ćete se osjećati kao svoji na svome, a od toga nema bolje preporuke.
Naslovna fotografija: Rene Karaman
Fotografije: Rene Karaman, Facebook Stancije Kovačići, Facebook Kaokakao, Mesnica Čučković, Croatia Hotspots
Sisak - istražite bogatu glazbenu ponudu destinacije
SISAK - GRAD KULTURE I GRAD DOBRE GLAZBE
Siscia open jazz & blues festival pokrenut je 2005. Kako se radilo o festivalu internacionalnog značaja, isti je vrlo brzo naišao na potporu Ministarstva kulture RH, Grada Siska te Sisačko-moslavačke županije. Veliki broj gledatelja, ljubitelja ovakvog glazbenog izričaja, koji nerijetko dolaze i izvan gradskih ili županijskih, pa i državnih granica, razlog su njegovu kontinuitetu koji nije izgubio na kvalitetnoj ponudi sve do danas.
Tijekom festivalskih večeri, koje se održavaju u srpnju na obalama Kupe, koncerte prati nekoliko stotina gledatelja pa su mediji grad Sisak još prije nekoliko godina svrstali među top destinacije kad je riječ o glazbenoj ponudi.
Teško je nabrojati sve glazbenike koji su dali doprinos Open&jazz festivalu proteklih godina i nastupali u Jazz clubu Siska, ali svakako treba spomenuti: Angela Debarrea, romskog kralja gitare iz Pariza, Ludovica Beiera, najtraženijeg jazz harmonikaša današnjice, Sugar Bluea, usnog harmonikaša Rolling Stonesa, Schermana Irbya saksofoniste iz New Yorka, Steve Turrea, sedam godina za redom proglašavanog najboljim jazz instrumentalistom svijeta, Mississippi Heat, blues atrakcija iz Chicaga , Adriana Byrona Burnsa, pjevača Billa Whimana, Boba Brozmana, Gendricksona Mena Diaza,Yorgui Loefflera, Peaches Staten, Gianni Cazolle, Zorana Predina, a od hrvatskih glazbenika ovdje su gostovali gotovo svi, poput Tedija Spalata, Maje Vučić, Boška Petrovića, Matije Dedića, Zdenke Kovačiček, Tamare Obrovac, Plave trave zaborava, Telefon blues benda, Jelene Radan, Mire Ungara....
Sisak – hrvatska meka elektroničke scene
Sisak je poznat i kao hrvatski Sheffield, zbog aktivne elektroničke scene koja je u ovom gradu također ostavila neizbrisiv pečat. Ovo ljeto su siščani imali priliku uživati u tech-house gostovanju londonskog DJ-a Terryja Francisa, koji se održao na uistinu magičnom mjestu – sisačkoj tvrđavi iz 16. st., Starom gradu. Predivan spoj renesansne utvrde i besprijekornih basova osigurali su vrhunsku zabavu pod zvijezdama. Ovaj koncept će se održati i ove godine u isto vrijeme.
Najpoznatiji elektronički projekti su Disco Panonia i Florence Foster Fan club, Popsimonova, Le Chocolat Noir, Zarkoff te najznačajniji Pulse. Pulse je najdugovječniji projekt večeri plesne elektroničke glazbe u Sisku (zadnjih 15 godina u kontinuitetu).
Kada govorimo o glazbenoj sceni grada Siska svakako moramo spomenuti The Bambi Molesters koji su odavno svojim djelovanjem prešli okvire domaće glazbene scene i vinuli se do međunarodnih priznanja.
foto: sisakportal.hr
Mladi Rolin Humes polako utiru put ka sve većoj domaćoj i stranoj publici. U 2016. godini Rolin Humes organizirali su spektakularni koncert na otvorenom u Luci Sisak. Koncert koji se održao u objektu industrijske baštine uz osvijetljene lučke dizalice i vlakove koji su prolazili uz sam prostor, pružio je nezaboravan glazbeni doživljaj.
Radujemo se novim glazbenim avanturama Rolin Humesa i njihovih gostiju i ove godine.
Photo by Vedran Tomac (Rolin Humes)
Turistička zajednica grada Siska zove vas da istražite bogatu kulturnu, povijesnu i glazbenu baštinu Siska. Neka ovo proljeće bude u znaku dobre glazbe, glazbe koja živi u Sisku!
Dobrodošli!
Jeste li znali?
Tijekom 18. i 19. stoljeća Sisak je bio najveća riječna luka, a na Kupi je bilo i do tisuću brodova.
Prvi riječni parobrod u hrvatskoj povijesti bila je sisačka Sloga.
Prvi rimski car August, koji je osvojio Segestu, izdao je proglas o popisu sveg stanovništva, zbog čega su Marija i Josip krenuli iz Nazareta u Betlehem.
Najstariji nogometni klub u Hrvatskoj osnovan je 1906. godine u Sisku i zove se Segesta.
Na ušću Kupe u Savu ponosno stoji svjedok najvažnije hrvatske pobjede nad turskim osvajačima u 16. stoljeću, utvrda Stari grad.
Prva željeznička pruga u Hrvatskoj izgrađena je na relaciji Zidani Most, preko Zagreba do Siska.
fotografije: Siscia jazz club, TZG Siska, Kult.com, Sisakportal.hr
golly&bossy ispod ekvatora i iza Wallaceove crte
Dragi Naši,
Izvještaj s našeg jugoistočnoazijskog putovanja započinjemo s njegovim krajem, s otočićima Gili. Gili su tri mala, mala otočića odmah uz Lombok, a Lombok je otok do Balija.
Tri su Gilija: Gili Trawangan, Gili Meno i Gili Air, a mi smo bili na Trawanganu. Do njega samo došli iz balineške luke Padang Bai nekim brzim brodom tipa naš katamaran samo nije katamaran nego obični brod. U Padang Baiu smo se ukrcali na nekom normalnom pristaništu, ali čim smo došli na Trawangan počela je avantura. Jer nema pristaništa, nego se brod zabije ravno u pijesak, vi priko malih skala izađete ravno u more, a lokalci onda iz ruke u ruku prebacuju kofere do plaže. Aha.
Da biste znali na koji ste Gili pristali, svako je pristanište-plaža obilježeno šarenim imenom.
Na Gilijima inače nema prometa, tj. nema vozila s motorom na unutrašnje izgaranje. Samo bicikle, električni skuteri i kočije s konjićima. Konjići su mini, veličine našega tovara, a kočijice su slatke i žute.
Sto godina samoće
Giliji su koraljni otoci, pjeskoviti su, i sve je pržina. Ulice nisu asfaltirane, eventualno popločane, ali ni to nije najšesnije izvedeno. Cilo nas je vrime zapravo mučilo kako nam je sve to poznato, ali nismo se mogli sjetit na što nas podsjećaju misto. A tek onda kad smo se vratili, sjetili smo se. Macondo! Mitski Macondo!
Prašina, vrućina, konjski izmet i kokoši
Ali, ne dajte se zavarat, nije sve tako bijedno. Iza ovih zidova kriju se vile i hotelčići i bungalovi.
A ovo na predzadnjoj slici se vidi džamija. Cila Indonezija je većinom muslimanska, samo su na Baliju većinom hinduisti, a Lombok je opet muslimanski, pa tako i Giliji. Ovo je nova džamija, još se gradi, što ne znači da će se paralelno sređuje i okolna infrastruktura.
Džamija je prekrasna, s ovim prozračnim minaretom djeluje čak i mediteranski.
O Gilijima i kornjačama
Giliji su u prošlosti bili nenastanjeni, eventualno bi se na njih sklonili ribari.
Onda su za vrime 2. svjetskog rata Japancima služili kao osmatračnica i zatvor, a onda su se Lombočani sjetili da bi tu mogli uzgajat kokosove palme i poslali zatvorenike s Lomboka da rade na plantaže. Plantaže su propale, ali onda su došli turisti. I ostali. I zatvorenici su ostali i sad su oni lokalno stanovništvo. “I'm an original Gili boy. Born and raised” reka nam je jedan mladac kad smo se iskrcali.
Nisu baš lokalci lipi, dosta su mali i zdepasti, a zato što su muslimani, žena se puno ni ne vidi. Možda su one lipše. Al svejedno, svi su ljubazni i srdačni i hoće pomoć i učinit.
Ali bili smo seli na kafu u jedan fini hotel i gledamo konobare, svi šesni, lipi, visoki. I pitamo mi našega konobara da odakle je. S Lomboka, govori. Aha, vidi se da niste odavde, odgovorili smo mu.
Giliji su inače poznata destinacija za ronioce, a i mi smo htili malo uživat u podmorju zato smo išli na ronilačku turu, ali onu za masku i peraje, ne onu za boce. A tako smo imali priliku i obać sva tri Gilija.
Ono što nam se ni baš svidilo na toj turi je da se baš ne poštuje priroda. I inače ni baš najčistije, mogli ste vidit na slikama ulice. Kad smo bili na Havajima (klik) na sve smo morali pazit. Ne smiš ovo, ne smiš ono, poslušaj predavanje prije nego uđeš na plažu, ne gazi na koralje, ne hrani ribice, ne uznemiravaj kornjače...
A na Gilijima kad smo doplovili do kornjača, kornjače su ležale na dnu, na nekih 5-6 metara dubine. Ležale i gledale svoja kornjačasta posla. Nisu se najnajbolje vidile jer su ipak bile malo dublje, ali opet, vide se u svojem prirodnom elementu. Ali onda bi lokalac koji nas je vodio, da ne bi mi turisti ostali zakinuti, zaroni do kornjače i povuka je za peraju gore da je mi bolje vidimo. To misto di smo bili još se zove i Rezervat kornjača, a kad tamo jadne kornjače, samo ih se gnjavi i ne da im se mira.
Kad smo se napokon okanili kornjača, došli smo i do drugog mista di su nam dali kruh da hranimo ribice. A to se ne smije, naučili smo na Havajima, jer prvo kruh nije dobar za probavu ribica, drugo tako će ribice postat agresivne i treće mogu te i ugrist jer nisu to baš ni tako sitne ribice. Nismo imali aparat što snima pod more, ali virujte nam, nisu to gavunići nego malo veće ušate.
Ali, osim toga, sve nam je bilo lipo. Koralji su lipi i šareni, ribice su lipe i šarene, kornjače su cool, a more je toplo. A i Gili Air i Gili Meno su lipi. Mislimo, vidiš jednega, vidiš sve, ali svejedno, neka smo mi i to obašli.
Ovo su Gili T (skraćeno od Trawangan, jer ko će to izgovorit) u pozadini i Gili Meno ispred. Gili T još i ima neku uzvisinu, nekih 30 m visine, a na Menu i Airu su najviše točke odašiljači za mobitele.
Inače su svugdi uz obalu na Baliju znakovi evakuacije u slučaju cunamija. A baš smo mislili da na Gilijima nema ni znakova jer se nema ni di uteć. Val bi samo proša iznad palmi i odašiljača.
Plaže i zaštita od sunca
Kad smo u Padang Baiu čekali da se ukrcamo na brod za Gilije, gledali smo turiste koji se iskrcavaju u povratku s Gilija. Svi su bili izuzetno sretni i izuzetno izgoreni. Baš izgoreni. Gledali smo ih i mislili: ma nećemo mi ovako izgorit, mi smo isto otočani, znamo mi kako sa suncem.
Ali ne, izgorili smo. Izgorili smo kako zadnja Čehinja. Džaba nam faktor 50 kojega smo mazali preko faktora 30. Koban je bi ronilački izlet jer se na barci najviše izgori, nije da nismo znali. Pridodajmo tomu bile plaže i sunce koje se odbija od bilog pijeska na dnu i dobijamo recept za reš-pečenega turista. Mi smo zapravo bili Česi i Nijemci koji misle da je dalmatinsko sunce isto kako i njihovo sunce doma. Ali ne, sto puta je jače. A gilijevsko sunce je još sto puta jače od našega.
Kad smo se vratili s Gilija, još smo jednu večer bili na Baliju. I u hotelu di smo bili su nudili razne masaže i tretmane. Vidili smo tretman aloe verom i onako crveni išli se odma naručit. Ali, nažalost, hotel je osta bez aloe vere. Sad znate koliko je to traženo. A u dućanima ni bilo ni jogurta za kupit da malo stavimo na facu, da olakšamo jadnoj koži muke. A ništa, trpili smo. Ali koža pamti, govore dermatolozi.
A opet, kako nećemo izgorit kad se na Gilijima nema što činit osim ronit, partijat i drogirat (ali to samo za mulariju 18-22) i bit na plaži. A cili otok je plaža. Tako da ćemo vas sad izgnjavit s zalascima sunca i beskrajnim horizontima i valovima.
Ali s obzirom da je nama trenutno pogled kroz punistru ovakvi, onda i nas puca žal za tropskim morima i povjetarcem u kosi.
Dakle, plaže. S onim ljuljačkama u moru.
Ovo je zapadna strana Gilija T. Nikad se nismo kupali u toplijemu moru. Koliko toplo? Kako čaj, tako je bilo toplo. Al neka, bolje da je toplo nego da je ova ledara koja trenutno vlada vanka.
Kad smo otkrili ovu dole plažu sa stablom, rekli smo, to je to. Mislimo, svejedno smo izgorili, ali koliko bi tek bili da ni bilo ovog skromnog stabalca.
Evo nas u hladu ispod stabalca. Po danu je oseka i zato ima dosta mista ispod u hladu
A ovo nisu kamenčići nego koralji. Aha. Pravi koralji. Mrtvi doduše, ali koralji. Koje onda more stotinama godina kotrlja i pretvara u pijesak.
Uh, kad smo počeli skupljat te koralje nismo mogli stat. Ovi je bili, ovo je plavi, ovi je veliki, ovi ima zanimljivi oblik... Dovukli smo cilu vrićicu doma, a bili bi i cili kufer, samo da samo mogli.
No, vratimo se na našu bajnu plažu i stabalce. Nisu svi turisti blentavi kako mi i znaju kako se zaštitit od sunca. Na primjer ove Koreanke ili Japanke, što već, koje se kupaju u haljinama i šeširima.
A onda smo tu s crvenim kapelinom vidili kasnije u điru. I dalje sva pokrivena. Opreza nikad dosta jer sunce je nemilosrdno, a koža pamti.
Evo još jedna plažna slika, najidiličnija.
A kako bismo se uvik osjećali kako da smo na plaži i ispod stabla, ovo nam je zaslon na mobitelu.
Wallaceova crta
Za kraj se vratimo na početak i naslov. OK, jasno je da smo ispod ekvatora. Ali, što je Wallaceova crta? Wallaceova crta nazvana je po znanstveniku Alfredu Russelu Wallaceu, jednom od osnivača zoografije kaže enciklopedija.hr, a označava razmeđu između azijske i australske flore i faune. I prolazi točno između Balija i Lomboka. Istočno od te crte, tamo di smo i mi bili, već počinju na primjer kakadui i tobolčari. Ovo znači i da smo korak bliže Australiji, svojoj duhovnoj domovini (klik)!
A, iako su Bali i Lombok udaljeni samo 35 km, a to je otprilike koliko od Šolte do Visa, na njima žive drukčije ptice.
Eto, prelazimo meridijane i paralele, brišemo granice, na zadovoljstvo svoje, a nadamo se i naših čitatelja.
Tekst i fotografije: blog.dnevnik.hr/gollynbossy