Sisak cycle - odvezite se na 2 kotača u skriveni dragulj kontinenta
Kontinentalni dragulj, kojeg je već istražio i BBC, i kojem američki gosti tepaju da je skriveni dragulj, poznat je glede svoje kulture i povijesti, no jedan od njegovih proljetnih aduta definitivno je biciklizam.
Poklonici biciklizma ovaj kraj najviše poznaju po aktivnom odmoru i biciklistističkim stazama. Imajući to u vidu, U 2018. godini TZG Siska s partnerima- BK RODA, i RBU Labudovi te niz udruga i ustanova i volontera, bez kojih organizacija biciklijada ne bi bila moguća, nastavlja s provedbom projekta Sisak cycle. U sklopu projekta organizirati će se sljedeća događanja koja vam ekskluzivno najavljujemo:
• Biciklijada rijekom Kupom: 6.5.
• Granfondo Sisak – 20.5.
• Biciklijada Sisak – 3.6.
• Bicikliramo kroz Posavinu – 2.9.
• Biciklijada industrijske baštine – 22.9.
Biciklijada rijekom Kupom 06.05.2018.: Sisak – Letovanić – cilj ove biciklijade je istražiti skrivene kutke i vizure rijeke Kupe u dužini 50-ak km. Ova biciklijada uključuje područja triju gradova i općina (Sisak – Petrinja – Lekenik).
Granfondo Sisak 20.05.2018.
Granfondo Sisak je biciklistička utrka koja je već sastavni dio kalendara Hrvatskog biciklističkog saveza. Na utrku se prijavljuju osobe koje se aktivno bave biciklizmom iz Siska, cijele Hrvatske te zemalja regije. Promocija natjecanja ove godine je intezivnija u Sloveniji. Utrka se zbog tehničkih zahtjeva odvija na području gradova Sisak, Petrinja, Hrvatska Kostajnica te općina Sunja, Majur i Hrvatska Dubica. Početak i završetak maratona je u Sisku. Biciklističke utrke su važan dio promocije biciklizma destinacije.
Biciklijada Sisak 03.06.2018.
Biciklijada kreće iz grada Siska te ruta ide prema Odranskom polju – zaštićeni krajobraz. Namjera je uključiti u program biciklijade posjet OPG-ovima koji su smješteni na ovoj ruti.
Bicikliramo kroz Posavinu 02.09.2018.
Biciklijada kroz Posavinu organizira se kako bi se dodatno promovirala Posavina, Lonjsko polje te objekti ruralnog turizma koji djeluju na ovom području. Početak i kraj biciklijade su ispred Malog Kaptola, sjedišta TZG Siska. Najatraktivniji dijelovi biciklijade svakako su vožnja dijelom Lonjskog polja, posjeta selu Čigoč kao i prelazak skelom preko rijeke Save.
Biciklijada industrijske baštine 22.09.2018.
Ova jedinstvena biciklijada spoj je aktivnog i kulturnog turizma. Naime biciklijada je postavljena na način da se obilaze najvažniji objekti industrijske baštine grada Siska, a prema karti industrijske baštine koju je izdao Gradski Muzej Sisak. Predstavnik Gradskog muzeja Sisak tijekom stajanja uz najvažnije objekte industrijske baštine održi kratko predavanje. Na ovaj način podiže se razina svijesti o važnosti i potencijalima industrijske baštine. Svake godine u projekt se uključuje Brodocentar Sisak koji je i sastavni dio posjete – obilaska brodogradilišta.
Biciklistički vodiči: 20 licenciranih biciklističkih vodiča
Tijekom 2017. Godine Turistička zajednica SMŽ zajedno s HTZ-om financirala je projekt edukacije i licenciranje biciklističkih vodiča. Kao rezultat na području SMŽ danas imamo 20 licenciranih vodiča od kojih je 9 iz Siska te 3 iz Petrinje. Biciklisitički vodiči značajno će doprinijeti boljoj organizaciji te sigurnosti biciklijada koje se planiraju ove godine. Također, doprinijeti će razvoju cikloturizma područja u budućnosti.
Zašto posjetiti Sisak i okolicu na 2 kotača?
Zato jer su rute grada Siska i okolice, rute idealne su za obiteljski odmor i ugodnu vožnju promet na cestama kojima prolaze rute je vrlo vrlo nizak. Dodamo li tome neobičan krajolik preslikan iz romantičnih starih razglednica autentične posavske kulture, zatim bogatstvo rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, zanimljivu gastronomiju i ljubazne domaćine sve brojnijh seoskih domaćinstava, ovu destinaciju svakako vrijedi istražiti.
Naravno, osim staza i atraktivnih ruta,možete odsjesti u seoskim objektima na ovim područjima gdje će vas oduševiti priroda i ukusno uređeni objekti ruralnog turizma u kojima možete pronaći okrepu i otkriti jednostavnu a izdašnu gastronomiju kraja. Krenimo dakle što prije u Sisak i Lonjsko polje!
Više detalja:
Biciklističke rute Sisačko – moslavačke županije
Sve informacije potražite na; www.sisakturist.com i dobro došli!
Čista petica za Požeško-slavonsku županiju
Vrhunskim vinima s tri vinske ceste i neodoljivom gastronomijom Požeško-slavonska županija predstavila se Rijeci i najavila manifestaciju Dani okusa Zlatne Slavonije.
Najmanje je pet razloga za posjet Požeško-slavonskoj županiji. U to su se mogli uvjeriti svi koji su posjetili WineRi festival u Rijeci, u okviru kojeg je ova županija predstavila novu turističku ponudu. Uskoro vrata otvara prvi Muzej bećarca, novootvoreni luksuzni kampovi spajaju prirodu i gostoljubivost, biciklizam je povezan s hedonizmom, gastronomija je iznad svih očekivanja, a tamo je smješteno najnagrađivanije vinogorje u Hrvatskoj.
„U našoj županiji sve je u znaku broja pet – jedna je od pet slavonskih županija, ima pet gradova: Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternicu i Požegu; pet općina: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Veliku; okružena je s pet planina: Psunj, Papuk, Krndija, Dilj gora i Požeška gora“, istaknula je Maja Jakobović Vukušić, direktorica županijske turističke zajednice i pozvala Riječane da već u prvom tjednu svibnja dođu na Dane okusa Zlatne Slavonije kada osam ugostiteljskih objekata nude vrhunske specijalitete po cijeni od 75 kuna.
S više od trideset vinarija na tri vinske ceste – Vinogorje Požega – Pleternica, Vinogorje Pakrac i najpoznatije hrvatsko Vinogorje Kutjevo, ovaj kraj privlači istinske ljubitelje vina, a s čak 111 planinarskih i biciklističkih staza omiljena je destinacija rekreativaca i sportaša.
„Uz ravničarske terene tu su šumoviti predjeli i brdski usponi idealni za održavanje utrka u brdskom biciklizmu, a našom županijom prolaze tri državne i 43 županijske ciklo rute, a najtraženiji biciklistički programi su oni koji spajaju hedonizam i rekreaciju“, kazao je Igor Marač, vlasnik turističke agencije Luks Bike Adventure iz Požege.
Ne propustite…
Krenete li Požeško-slavonskom županijom od zapada prema istoku “Stazama lipicanaca i kune” doći ćete u Lipik, grad poznat po konjima i izvorima termalne vode, potom u Pakrac poznat po srednjovjekovnoj kovnici novca i očuvanim kompleksom vlastelinstva Janković iz 18. stoljeća. Požega će vas impresionirati baroknim središtem, bogatim kulturnim naslijeđem i neodoljivom prirodom nadomak središta grada, dok ćete u Pleternici na Cesti ruža i vina saznati kakva je veza između ovog cvijeća i loze.
„Osim atraktivne vinske ceste čijim se vinima i hrastovim bačvama prema legendi oduševila i vlasnica šampanjske kuće Madame Clicquot po kojoj se zove brežuljak Klikun, Pleternica je poznato marijansko svetište Gospe od suza“, kazao je Hrvoje Strnak iz TZ grada Pleternice te najavio otvorenje Muzeja bećarca.
Tomislav Galić, predstavnik TZ općine Velika kazao je kako ova općina smještena na ulazu u Park prirode leži podno prekrasnog brda Lapjak na Papuku.
„Velika je bogato kulturno središte koje njeguje folklornu baštinu i slavonske običaje, a sve je omiljenije odredište ljubitelja prirode. Krajem svibnja ne propuste manifestaciju Najduži stol, koja se održava u okviru smotre folklora i sigurno je najukusnija manifestacija u Hrvatskoj“, kazao je predstavnik TZ općine Velika.
Hotspots preporuka:
Dođite na Dane okusa Zlatne Slavonije, ne propustite iskušati autentičnu gastronomiju u odličnim restoranima Požeško - slavonske županije.
Fotografije: Borna Subota
Više info:
MTB XCO Kup Hrvatske u Baranji – spektakl brdskog biciklizma u svibnju
Kad? 27.5.2018
Gdje: Staza XCO Banovo brdo kod odašiljača Belje
Kontinent vrije ovog proljeća brojnim sportskim aktivnostima i atrakcijama, a poznata krilatica u Zdravom tijelu Zdrav duh, dobit će svoju potvrdu uskoro u Baranji. Za nešto malo više od mjesec dana, ljupki predjeli Baranje postaju meka brdskog biciklizma kroz prestižan XCO Kup Hrvatske koju organizira BK Osijek 2010. Detalje o ovom događanju možete pronaći na njihovom Facebooku
Kako je bilo 2016 godine pogledajte u sjajnom videu:
https://www.youtube.com/watch?v=tMMKGQkr4yg
Video YT by Kopter vision
KAKO I GDJE SE PRIJAVITI:
Prijave su moguće on-line putem obrasca na 99balona-timing.net ili na mail mail: [email protected], do 25.05. do 23:59 sati.
Prijava postaje važeća tek po uplati startnine. Potvrdu uplate poslati na mail : [email protected]. Prilikom prijave, obavezno navesti i osobe u pratnji.
Na ovom dokumentu u PDF donosimo sve detalje prijavnice, pravilnika, mjesta i lokacije održavanja. Dokument je moguće printati kao i listati kursorom pri dnu stranice lijevo.
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2018/04/Pravila-utrke-Banovo-brdo.pdf" title="Pravila utrke Banovo brdo"]
Prijave su moguće i na dan održavanja utrke. Za sve prijave nakon 25.05. u 23:59 sati, startnina
se uvećava za 100 %. Prijavljeni vozači se mogu odjaviti do 12:00 sati 26.05.2017., u protivnom
će se naplatiti startnina matičnom klubu vozača.
Za sve koji želite saznati više – XC – kralj brdskog biciklizma
Ako je atletika kraljica sportova, onda je XC kralj brdskog-biciklizma. To je najprestižnija, najraznolikija i najteža kategorija, ukoliko promatramo sa sportskog stajališta. Tome u prilog ide i činjenica da je za sada XC jedina brdsko-biciklistička disciplina na Olimpijadi a ujedno i jedan od novijih sportova na programu ljetnih Olimpijskih igara. Svoju premijeru XC je doživio davne 1996. u Atlanti. Nije to slučajno, Amerika je kolijevka brdskog-bicikla (MTB) pa je to u neku ruku predstavljalo priznanje popularnosti samog MTB-a. U to je doba MTB doživljavao veliki boom, te je zaslužan i za popularizaciju kompletnog biciklističkog sporta.
Vozač je kralj
Dobar XC vozač je ujedno dobar cestovnjak (izdržljivost), dobar penjač (eksplozivnost) i dobar spustaš “downhillaš” (tehnika i brzina). Zbog čega XC sasvim zasluženo osvaja titulu kralja disciplina brdskog-biciklizma. U tom visoko konkurentnom sportu uvijek ima vozača kojima ide nešto bolje na usponu, dok drugima na spustu, što doprinosi neizvjesnom rezultatu utrke. Prvo Svjetsko XC prvenstvo koje je UCI kao krovna biciklistička organizacija priznala bilo je 1990. već iduće godine vozio se prvi Svjetski kup. Samo za usporedbu u Zagrebu je održana prva XC utrka na Medvednici 1992. u organizaciji BBK Dinamo iz Zagreba. Prvi Hrvat koji je ušao u cilj te utrke bio je Olimpijac (cestovni) Vlado Fumić. Nekoliko godina kasnije i kod nas su počele kup utrke.
Staza
Gotovo uvijek se vozi po kružnoj stazi, dužina kruga ovisi o težini tj. konfiguraciji tla i visinskoj razlici a trajanje utrke je obično oko dva sata vožnje ili oko 20-30 km. Za dame staza je ista ali one voze nešto manje 10-20km. Dužina kruga može biti 5-8 km a start je grupni. Na nekim većim utrkama starta se tako da su u prvom redu oni brži sukladno nekim prijašnjim rezultatima. Na lokalnim weekend utrkama, slaganje u redove u startu ide po prijavama, što rezultira napeto/nezgodnim situacijama pri startu.
Općenito je start jako bitan, jer nakon start-ciljne linije širina state se sužava pa čak do širine da ima mjesta za samo jednog biciklistu. Tako da pozicija koja se zauzme na početku, teško se napreduje, obično uz veliki trud, i zbog toga je bitno da od samog početka zauzeti što bolju poziciju odmah. Na dužim krugovima postoje i po dvije zone okrijepe gdje natjecatelji mogu dobiti piće i prigodnu hranu koju pokupe u pokretu. Također MTB XC kao i sve MTB discipline se voze po svim vremenskim uvjetima, nema odgoda pri lošem vremenu. Najbliža varijanta sporta je XC Maraton koji je obično dužine 60-120 km i vozi se od točke do točke.
Bicikl i oprema
Osim bicikla natjecatelji koriste zaštitne kacige, biciklističke dresove, rukavice i cipele-šprinterice. U džepovima su im rezervne gume i alat a na biciklu imaju bidon za okrjepu. S istim okvirom kojim je krenuo mora završiti natjecanje. XC bicikl ima 29″ ili 27.5″ kotače upogonjenim sa 1-2 zupčanika naprijed i 10-11 straga. Okvir je najbitiniji dio svakog bicikla tako je potreban što lakši okvir ali mora podnijeti svu silu spuštanja po često zahtijevnim i brzim terenima.
Opremljen je prednjim amortizerom (do 100mm hoda) i terenskim gumama 1.5-2.0″. Težina im je 7-10 kg. U novije doba pojavom laganih bicikla s prednjim i zadnjim amortizerima, tvrdi “hardtail” okviri odlaze, polako ali sigurno u povijest. Tehnologija izrade okvira za MTB strašno brzo napreduje tako je karbon gotovo sasvim istisnuo aluminijum i titanijum. Cijene egzotičnih komponenti koje se slažu na takve bicikle vrtoglavo rastu obrnuto proporcionalno masi okvira, kotača ili drugih komponenata. Rijetko se zaboravlja da još uvijek barem kod XC, ipak je vozač, najbitnija karika. To nije slučaj u bratskoj kategoriji Downhill (MTB spust) gdje ipak tehničke specifikacije (hod amortizera) full-suspension bicikla (najčešće su) presudne za pobjedu.
Sad kad smo vas detaljno informirali, nema druge, već da se prijavite na ponuđenu prijavnicu, upišete čudesnu Baranju u svoj putni planer, opskrbite se dobrom kondicijom, još boljom voljom i na dva kotača se otisnete u avanturu otkrivanja vlastitih granica, kao i ljepota ovog dragulja istočne Hrvatske. Jer - proljeće je idealno vrijeme za biciklizam!
Video by Kopter vision:
Autorica fotografija: Brigita Plander
Posjetite Baranju - jednako je lijepa u svako doba godine!
https://vimeo.com/145414643
Video by Pascal Tang, Vimeo
25. ALPE ADRIA JET SKI TOUR - spremni za adrenalinsku vodenu akciju?
Fažana - čarobno ribarsko mjesto u Istri, ovih dana postaje popirištem i središtem uzbudljive outdoor sportske aktivnosti - 25 izdanja ALPE ADRIA JET SKI TOURA.
Sport povezuje i spaja a u Fažani će definitivno povezati puno toga jer na ovogodišnjem izdanju Alpe Adria Jet Ski Toura sudjeluju natjecatelji iz čak 12 zemalja regije, koji će se natjecati u 13 klasa najatraktivnijeg mononautičkog sporta u svijetu.
Kako je sve krenulo?
Još 2004 godine, osjetivši dolazak krize u jet sportu, predstavnici jet sporta ove regije, okupili su se na stvaranju nove ideje koja bi jet sport još više približili sportskim masama a članice začetnice ALPE ADRIA CUPA bile su Hrvatska, Slovenija, i Austrija.
Kako je ovaj dio europe jako bogat kvalitetnim jet ski kadrom, koji se počeo osipati zbog sve većeg utjecaja krize na financiranje samog sporta, odlučeno je osnovati jedinstvenu “Ligu” u kojoj će se natjecati svi natjecatelji iz regije, a svaka će nacionalna udruga iz kumulativnih rezultata vaditi bodove za svoje natjecatelje i pribrajati ih ostalim nacionalnim prvenstvenim rezultatima za dotičnu sezonu.
Benefit ovakvog sistema je da se na utrkama održao veliki broj prijavljenih natjecatelja.
Samim natjecateljima je postalo još interesantnije putovati na nove lokacije u susjedne zemlje, ali uz uvelike smanjene troškove.
Tijekom godina, ALPE ADRIA CUP se isprofilirao kao jedino ozbiljno organizirano europsko natjecanje na kojem su sve više sudjelovali i natjecatelji izvan regije.
Kvaliteta vozača ali i organizacije u posljednjih nekoliko godina postavila je ALPE ADRIA CUP na sami vrh želja i prioriteta većine europskih jet sportaša.
Zašto je ALPE ADRIA TOUR ZANIMLJIV I ATRAKTIVAN TURISTIČKI PRODUKT
ALPE ADRIA TOUR je zahvaljujući geografskom položaju zemalja, svim članicama izuzetno interesantan iz nekoliko aspekata:
Prvi je izuzetna cestovna povezanost lokaliteta natjecanja, koja jako utječe na sami ekonomski status natjecanja.
Drugi je jedinstvene prirodno lijepe i interesantne lokacije (planinske Slovenije – na rijeci, Austrije – na jezeru i Hrvatske – naravno na Jadranskoj obali) koje vuku natjecatelje na “sudjelovanje uz osjećaj pripadnosti”, koji u velikom broju slučajeva rezultiraju povratkom na lokacije i u van natjecateljskim terminima.
Upravo ovaj drugi aspekt je izuzetan turistički adut kojim nastoje prezentirati svaku lokaciju kao jedinstvenu.
Svrha AAT
Jet ski sport je tijekom svojih 20 godina aktivnosti u ovom dijelu Europe, privukao mnoge entuzijaste, ali i promovirao novu vrstu zabave u ALPE ADRIA REGIJI a potom i u cijeloj Europi.
Kao jedna od najexpandiranijih grana sporta u 90ima, jet sport je postao i do danas ostao nezaobilazna rekreacija tijekom ljetne sezone.
Mnogi su probali i uglavnom ostali privrženi toj grani moto nautike, ali svi u okvirima svojih mogućnosti. Kreditne i leasing linije u 90ima su mnogima i proširile mogućnosti i time ostvarile dječačke snove. Najveći entuzijasti okupili su se oko klubova i saveza i kroz natjecanja ispunjavali svoje potrebe za brzinom, spretnošću, taktičkim nadmudrivanjem ... A sve upakirano u neodoljiv kolaž sunca,mora i atraktivnih destinacija.
Zato je i ove godine glavni cilj nastaviti afirmaciju što većeg broja jet ski entuzijasta, a prema njima prilagoditi i samu natjecateljsku sezonu.
Kroz presjek postojećeg i potencijalnog kadra tako je i postavljeno dva smjera razvoja jet ski sporta koji će se i ove godine afirmirati i ujediniti u ispunjenju svojih želja i zadovoljstava.
A to su: 1) SPORTSKO-NATJECATELJSKI⦁ 2) REKREATIVNO-AMATERSKI
Želja organizatora je da kroz ta dva kadra jet ski sportaša, privuku što širu masu pratitelja, gledatelja i navijača koji dolaze upravo iz njihovih radnih, obiteljskih ili društvenih okruženja, a koji nisu dosada nikada niti bili u ikakvom doticaju sa ovom granom moto nautike.
Donosimo raspored 25. izdanja ALPE ADRIA JET SKI TOURA U FAŽANI i pozivamo vas da budete i vi dio velike obitelji ALPE ADRIA JET SKI TOURA:
SJEDEĆI JETEVI – RUNABOUT [ranabaut];
STOJEĆI JETEVI – SKI
EGZIBICIJSKI – FREE STYLE
I OVE GODINE TOUR POČINJE SA PRVOM UTRKOM U HRVATSKOJ
FAŽANA 27-29.04.2018. BIVILLAGE
DIREKTAN PRIJENOS FINALA NAJATRAKTIVNIJIH KLASA U NEDJELJU 29.04. u 13:00 sati NA SPTV
Sve informacije o ovom vodenom spektaklu potražite na:
www.alpeadriatour.org
www.alpeadriatour.org/races/races-2018/fazana-2018-croatia
www.facebook.com/AlpeAdriajetskiTour/
Dobro došli u Fažanu!
fotografije: pixabay.com
4. proljetna bilogorska biciklijada - upoznajte najljepše predjele Bilogore na 2 kotača
Biciklisti, rekreativci i ljubitelji prirode i aktivnosti na otvorenom, Bilogorski kraj vas čeka u subotu 29. travnja od 10 ujutro do 18 poslijepodne, na jubilarnom proljetnom prelaženju Bilogore.
Što vas očekuje na ovoj biciklijadi?
Ruta je zamišljena tako da se odvozi biciklom od Bjelovara do Jabučete (16 km) i natrag, a ove godine dobija nastavak u 30 km dugoj kružnoj stazi do Stankovog vrha.
Ruta 4. proljetne bilogorske biciklijade u nedjelju, 29. travnja, nepromjenjena je: polazi se u 10 sati s Poljane dr. Franje Tuđmana, ispred Srednjoškolskog centra u Bjelovaru, vozi u velikoj grupi, polako (oko 2 sata) i uz pratnju policije, srednje zahtjevnom stazom preko Bilogore, duljine 16 km (2,4 km makadam, ostalo asfalt) sporednim, malo prometnim cestama do Vinarije Coner u Jabučeti.
Kolonu održavaju članovi suorganizatora biciklijade, BK Gema, koji su zaduženi i za 'dodatak'. Na začelju je servisno vozilo.
Kilometar prije cilja, ove se godine prvi put odvaja 'dodatak', kružna ruta do najviše točke Bilogore, Stankovog vrha na 309 mnm. To je zahtjevna staza kroz šumu ukupne duljine oko 30 km (još oko 2 sata).
U Jabučeti je osigurana okrjepa po 'popularnim' cijenama i razne sportske igre uz nagrade.
Povratak nije organiziran pa događanje traje nešto kraće, ovisno o vrsti prijevoza kojom se sudionici odluče vratiti.
Proljeće je idealno vrijeme za aktivan turizam, a u ovom kraju sve je spremno za doček vrijednih biciklista. Događanje se odvija u Vinariji Coner u Jabučeti, bajkovitom objektu u središtu prelijepe prirode.
Vinarija Coner nalazi se u srcu Bilogore, pitomog kutka zelene Hrvatske. Na spoju vinorodnih brežuljaka i bukovih šuma s plodnom ravnicom kojom teče rijeka Drava, oplemenjuju ju hrastove prašume i nadaleko poznati Peski.
Osim biciklizma, šetnji i jahanja, na ovom imanju možete upoznati suvremene načine proizvodnje vina, uživati u kušanju i druženju, te na koncu, ponijeti dio bilogorskog mira sa sobom.
Igrališta, šetnice, piknik livade, vidikovci, biciklističke i pješačke staze, osvježit će Vas i ispuniti energijom. Ili samo uživajte u suncu, domaćoj hrani i dobru vinu na terasi.
Dječja i sportska igrališta, uređene šetnice oko vinograda, piknik livade, vidikovci, biciklističke i pješačke staze, sadržaji su koji se neprestano obnavljaju i obogaćuju novima kako bi Vam dali razlog za ponovni dolazak.
U restoranu možete naručiti košaru za piknik i uživati u objedu na livadi ili u hladu starih lipa, oraha i voćki starih sorti. Zabave na otvorenom nikada ne nedostaje, zato posjetitelji znaju kako se na trenutak isključiti iz stresne svakodnevnice i uroniti u ljepotu ovog kraja koji obiluje sadržajem i brojnim aktivnostima.
Bilogora i okolica obiluju biljnim i životinjskim svijetom, ali i kulturnim sadržajima. Možete se baviti lovom, ribolovom, jahanjem, sudjelovati u zabavnim kulturno-povijesnim manifestacijama, obići Bilogorsku vinsku cestu, posjetiti lječilišta s termalnom vodom, umjetničke galerije, stare utvrde i arheološka nalazišta kraja koji je naseljen od kako su prvi ljudi stigli u Europu.
Čekamo vas u Jabučeti, dobro došli na četvrtu proljetnu bilogorsku biciklijadu.
Detalji i više info: Facebook
Turistička zajednica Bilogora - Bjelovar
Saznajmo zašto je Vinodar najzabavniji festival vina u kontinentalnoj Hrvatskoj
Vinoljupci, vrsni vinari i ljubitelji vina – spremite se za najzabavniji i najsadržajniji festival vina u kontinentalnom dijelu Lijepe Naše. Daruvar vas čeka!
foto: P.Uskoković
Na ovogodišnjem Vinodaru očekuje vas mnoštvo sadržaja i zabave, od kojih izdvajamo najvažnije:
- Kušaonica “Moje vino je najbolje” – ponesite vaše uzorke vina i dobijte ocjenu od vrsnih enologa
- Večer vinara, – vinari s Daruvarske vinske ceste predstavljaju novinarima, predstavnicima turističkih agencija, lokalnim turističkim djelatnicima svoju kapljicu i svoje proizvode
- Sajam tradicionalnih proizvoda Bjelovarsko-bilogorske županije – upoznajte bogatstvo i obilje
- Cjelodnevna glazba tamburaša, ponuda šarana na rašljama, a neizostavna atrakcija svake godine je noćno pečenje vola na ražnju
- Od kazališnih predstava, likovnih izložbi do vožnje fijakerom do dvorca Janković – kulturni sadržaji
- Vino Tour” ( 3.6.2018.), biciklistička ruta od Daruvara – Spring route poslije kojeg slijedi zajedničko druženje na Izletištu Purnica uz besplatan ručak za sve sudionike biciklijade.
- Bogat međunarodni kulturno-umjetnički program
- VINODAR EXPRESS – poseban turistički vlak koji vozi drage goste iz Zagreba u Daruvar i natrag za svega 30 kuna. Upišite 9.6.2018 i dođite vlakom u Daruvar!
- Besplatni koncerti Vanne, Prljavo kazalište i grupe Vigor prema rasporedu: Vanna (8.6.2018.), Prljavo Kazalište (9.6.2018.) i Vigor (10.6.2018.).
Sve poznatija i posjećenija manifestacija VINODAR – najzabavniji festival vina, pozicionira Daruvar sve bolje na turističkoj karti Hrvatske kao mjesto dobre zabave, bogato kulturnim, turističkim i ostalim sadržajima te privlači sve veći broj posjetitelja (domaćih i stranih) u ovu atraktivnu destinaciju na vikend ili tjedni boravak tijekom kojeg će gosti koristiti sve turističke usluge destinacije. Nezaobilazan cilj manifestacije je i promocija tradicije vinarstva i vinogradarstva kraja i povećanje broja učesnika manifestacije radi obogaćivanja sadržaja iste.
foto: Predrag Uskoković
Tradicija duga 2 desetljeća
Vinodar je najpoznatija i najznačajnija tradicionalna manifestacija Grada i njegovih vinara i vinogradara, koja se permanentno odvija od 1999. godine, koja ukupno traje tjedan dana. Prvi dio tjedna se sastoji od raznovrsnih stručnih predavanja, terenskih radionica, stručnog ocjenjivanja vina, okruglih stolova koji su posvećeni uzgoju vinove loze, proizvodnji i očuvanju vina, a bogatstvo ponude vina, sajam tradicionalnih proizvoda, stručna predavanja i mnogo drugih zabavnih događaja garancija su dolaska velikog broja ljudi iz cijele regije.
foto: P.Uskoković
U sklopu eno-gastro sadržaja već tradicionalno svake godine se održava Kušaonica “Moje vino je najbolje” na koju domaći proizvođači vina nose svoje uzorke, a priznati enolozi ocjenjuju njihovo vino. Također u sklopu Vinodara se održava i Večer vinara, gdje se vinari s Daruvarske vinske ceste, predstavljaju novinarima, predstavnicima turističkih agencija, lokalnim turističkim djelatnicima kako bi se upoznali s njihovom bogatom ponudom i proizvodima.
foto: Damir Bakarić OPG Voborski
U posljednja 3 dana manifestacije (petak, subota i nedjelja) gradski trg se pretvara u središte događanja koje posjetiteljima nudi u sklopu Sajma tradicionalnih proizvoda Bjelovarsko-bilogorske županije, bogatu gastronomsku ponudu, domaći sir, med, medne prerađevine, slavonski pršut, kulen kao i bogatu ponudu vina domaćih vinara, rakija i raznih likera. Prikazuju se tradicionalni obrti, suveniri i rukotvorine. Svake godine na sajmu sudjeluje preko 100 izlagača.
foto: P.Uskoković
Uz brojne domaće i gostujuće izlagače na trgu, doživljaj upotpunjuje i cjelodnevna glazba tamburaša, ponuda šarana na rašljama, a neizostavna atrakcija svake godine, je noćno pečenje vola na ražnju. Večernji sati su rezervirani za koncerte poznatih hrvatskih glazbenika, a za najmlađe posjetitelje zabava je osigurana u čak tri zabavna parka.
Od kazališnih predstava do vožnje fijakerom do dvorca Janković
Program Vinodara ne bi bio toliko bogat i sadržajan da u njemu ne sudjeluju sa svojim aktivnostima razna društva i udruge koji svojim radom obogaćuju samu manifestaciju, tako da svake godine bude za svakoga ponešto; Amatersko kazalište Daruvar će već tradicionalno održati kazališnu predstavu, Klub „Skok“ svake godine priredi bogat program za sve uzraste pod nazivom Skok zumba i Jazz show, Likovna grupa DA organizira već tradicionalnu i prekrasnu Likovnu koloniju Wine&Art ispred Dvorca Janković, gđa Tanja Čubrilo po drugi put će napraviti izložbu svojih slika na temu ekspresionizam, a u vrijeme vikenda fijakerom će se prevoziti svi posjetitelji Vinodara koji budu zainteresirani na kušanje vina u Dvorac Janković u vrijeme Otvorenih vrata Dvorca Janković.
Otvorenje Vinodara – 8. lipnja 2018. godine u Dvorcu Janković, gdje će u sklopu baroknog zdanja iz 18. stoljeća, biti upriličeno svečano otvorenje Vinodara, otvorenje izložbe nagrađenih vina na Vinodaru 2018. i kušaonica vina koja su sudjelovala na ocjenjivanju.
foto: Ratko Vuković
Vinodar – mjesto regionalnog ocjenjivana Sauvignona
Na inicijativu Organizacijskog odbora Vinodara i proizvođača vina okupljenih u Udruzi Graševina Croatica odlučeno je da Vinodar bude i mjesto regionalnog ocjenjivanja Sauvignona uz ocjenjivanje i izlaganje vina od drugih sorata. Cilj je da manifestacije koje imaju tradiciju održavanja, a potpomognute su od strane Ministarstva poljoprivrede i drugih institucija, na ovaj način dobiju na dodatnoj važnosti, da se programski obogaćuju i pomalo specijaliziraju.
foto: P.Uskoković
Ove godine, po sedmi put, u organizaciji grada Daruvara i Turističke zajednice Daruvar – Papuk, a u suradnji s Općinom Sirač, održat će se i “Vino Tour” ( 3.6.2018.), biciklistička ruta od Daruvara – Spring route „“Spajanje izvora termalne vode u Daruvaru s izvorima pitke vode u Siraču – bike razgled netaknute prirode kroz naselja Vrbovac, Markovac, Bijelu i općinu Sirač. Dužina rute je cca 32 km, nakon dolaska zajedničko druženje na Izletištu Purnica uz besplatan ručak za sve sudionike biciklijade.
foto: Damir Novaković
Svake pete godine, u sklopu Vinodara – najzabavnijeg festivala vina, u subotnjim prijepodnevnim satima, održava Vinodarska povorka koja je svaki put sve bogatija i atraktivnija. Jedan od ciljeva Vinodarske povorke je na slikovit i zabavan način prikazati dugu tradiciju uzgoja vinove loze i proizvodnje vina u daruvarskom kraju kao i prikazati vinogradarske radove kroz cijelu godinu.
foto: P.Uskoković
Nezaobilazan dio Vinodara je i bogat međunarodni kulturno-umjetnički program, koji se odvija i u dopodnevnim satima na središnjem gradskom trgu, ali isto tako i u popodnevnim satima u Dvorskom perivoju ispred Dvorca Janković. Svake godine u sklopu programa sudjeluje i KUD iz susjednih zemalja (Mađarske, Bosne i Hercegovine i dr.) kako bi na taj način obogatili program i prikazali svim posjetiteljima kulturu i tradiciju neke od susjednih zemalja kroz pjesmu i ples. Kulturno – umjetnička društva, međunarodna i domaća, prikazat će svim posjetiteljima bogatstvo i tradiciju svoga kraja kroz folklor, ples i pjesmu.
Petu godinu za redom organiziran je i VINODAR EXPRESS – poseban turistički vlak koji vozi drage goste iz Zagreba u Daruvar i natrag za svega 30 kuna dana 9.6.2018. Ne zaboravite: polazak u 8,00h, a povratak u 20,00 sat. Za sve putnike u vlaku bude organiziran doček domaćina, uz pjesmu, domaće pogače od čvaraka i daruvarsko vino, upoznaju se s turističkom ponudom grada i programom Vinodara kako bi što kvalitetnije iskoristili vrijeme provedeno u Daruvaru.
Na Željezničkom kolodvoru u Daruvaru goste dočekaju grof i grofica Janković i turistički vodiči, koji ih vode u besplatan obilazak grada, kako bi ih što bolje upoznali s poviješću, tradicijom i turističkom ponudom destinacije.
Odlična glazba i provod za sve generacije – besplatni koncerti Vanne, Prljavo kazalište i grupe Vigor organizirani za sve posjetitelje u večernjim satima. Raspored koncerata je slijedeći: Vanna (8.6.2018.), Prljavo Kazalište (9.6.2018.), i Vigor (10.6.2018.).
Posjetite Daruvar od 3. – 10. lipnja 2018. godine, guštajte u vrhunskoj kapljici, slasnim domaćim gastro delicijama, razveselite se uz bogat zabavni i kulturno umjetnički program, a u kušaonici vina u Dvorcu Janković, kušajte vina koja su osvojila zlato ili srebro na ocjenjivanju vina, te se uvjerite zašto je VINODAR najzabavniji festival vina kontinentalne Hrvatske.
Obavijest vinarima:
Zaprimanje uzoraka vršiti će se 20. i 23. travnja 2018. godine u prostorijama «Badel 1862 d.d. -Vinariji Daruvar», Donji Daruvar, Bjelovarska 66, telefon 043/331-943, fax.043/331-997.
Za svaku vrstu vina potrebno je dostaviti 6 boca (označenih ispisanim naljepnicama ili službenim etiketama) obavezno u kartonskoj ambalaži/kutijama radi olakšane daljnje manipulacije uzorcima (u što je uključen izložbeni eksponat), kotizacija po uzorku (vrsti vina) je 60,00 kuna i uplaćuje se na račun Udruge Daruvarska vinska cesta, Erste banka HR142402006-1100542279, model 00, poziv na broj: OIB uplatitelja, opis „Vinodar-uzorci“.
Organiziramo i ocjenjivanje najljepše etikete. Etikete je potrebno dostaviti do 07. svibnja na slijedeću adresu: Grad Daruvar, Trg kralja Tomislava 14, Upravni odjel za gospodarstvo.
Organizator izložbe za sve sudionike Izložbe priprema katalog – cijenu unosa snosi organizator. Reklamiranje Vašeg subjekta u katalogu iznosi 500,00 kuna (crno-bijelo) ili 1.000,00 kuna (u boji) plus PDV. Katalog sudionika Izložbe s rezultatima Ocjenjivačke komisije objavit će se na dan otvorenja Izložbe 08. lipnja 2018. godine.
Veselimo se Vašem odazivu i nadamo se da ćete predati što veći broj uzoraka i na taj način predstaviti svoj rad i obogatiti 20. međunarodnu izložbu vina Bjelovarsko – bilogorske županije i sajam tradicionalnih proizvoda «Vinodar 2018.» najzabavniji festival vina.
Donosimo i prijavu za sudjelovanje u PDF formatu:
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2018/04/PRIJAVA-za-ocjenjivanje-vina-2018.pdf" title="PRIJAVA za ocjenjivanje vina 2018"]
Prijavite se i učinite ovogodišnji Vinodar najboljim vinskim događanjem ove godine u ovom dijelu Hrvatske!
Dobro došli u Daruvar !
Informacije: www.visitdaruvar.hr
fotografije: P.Uskoković, Damir Novaković, Ratko Vuković, Damir Bakarić
Okusi zlatnu Slavoniju od 1. -10. svibnja u Požeško - slavonskoj županiji
Vinoljupci i gurmani je obožavaju, a pred njezinom bogatom trpezom pokleknu i najjači karakteri. Požeško-slavonska županijaoduvijek mami mirisima i okusima i oduševljava gostoljubivošću.
Da se u Požeško-slavonskoj županiji najbolje jede znaju svi koji su tamo bili barem jednom. I sami se u to možete uvjeriti posjetite li je u bilo koje doba godine, a osobito od 1. do 10. svibnja, tijekom „Dana okusa Zlatne Slavonije“.
Za vrijeme trajanja proljetne eno-gastro manifestacije u osam ugostiteljskih objekata, nositelja standarda Okusi Zlatne Slavonije, možete uživati u meniju s tradicionalnim jelima po promotivnoj cijeni od samo 75 kuna.
Restoran Klas iz Pleternice, restorani Vila Stanišić, Grgin Dol, krčme Zlatni lug i Stari fenjeri iz Požege, hotel Pakrac, buffet Čiča Mata iz Velike i restoran Schon Blick iz Vetova, ponudit će vam najfinija jela poput bistre, goveđe, prežgane ili juhe od rajčice, dimljene slanine, sira i kajmaka, kuhane junetine u sosu od rajčice, pečene teletine sa seljačkim krumpirom, sarme, odreska Barun Trenk, požeškog vinogradarskog ćevapa, podolca ispod peke, pastrve sa žara, pohanog soma, fiš paprikaša s tijestom, šmarna s pekmezom, domaćeg slavonskog kolača, slatke štrudle sa sirom…
Za aperitiv nazdravite mirisnom šljivovicom ili viljamovkom, a uz tradicionalna jela ne propustite vina odnjegovana u podrumima na jednoj od tri vinske ceste Požeško-slavonske županije.
fotografije: Alma Rabadan
Sve informacije:
Izvorska voda okupana mjesečinom – dočekajte Đurđevo na Bilogori
Bilogora postaje ovih dana središte zanimljive manifestacije koja oživljava legende, predaje, priče i naslijeđe ovog predivnog kraja. Od 17. do 22.travnja, odvija se manifestacija "Đurđevo na Bilogori" odnosno 9. međužupanijski blagoslov konja, čiji program donosimo u najavi.
Bilogora je kraj koji iznimno poštuje svoj identitet, tradiciju, kulturu i običaje, jer je povijest ovog kraja oblikovala specifičnu etnološku škrinju blaga. Uz blagdan svetog Jurja - zaštitnika vitezova, vojnika, ratara, konja i pastira , poznatog kao Jurjevo ili Đurđevo, veže se niz običaja poput paljenja krijesova i ukrašavanja stoke.
A želite li doživjeti čaroliju Đurđevdana u punom sjaju, predlažemo da krenete put Romske kuće na Bilogori i doživite običaj umivanja u čistoj izvorskoj vodi sa cvijećem.
Umivanje u izvorskoj vodi pomiješanoj s onom blagoslovljenom koju je domaćin donio iz crkve simbolizira želju za zdravljem.
Voda je u koritu bila na mjesečini cijelu noć i time dobila snagu njegove svjetlosti, a u nju se stavlja proljetno cvijeće raznih boja. Jurjevsko umivanje nije samo romski običaj - uvriježeno je i u Bilogori, a nekada davno umivalo se na izvorima.
Đurđevom se obilježava pravi početak proljeća i gospodarske godine,a na Bilogori je ona posebna kroz svoje rituale u kojima se posvećuju i konji i pali krijes.
Ova lokalna manifestacija ima potencijala da postane i atraktivna u turističkom smislu. Vatra i voda simboliziraju pročišćenje, a prizor paljenja krijesa u toploj proljetnoj noći na mjesečini, uz konje i nedirnutu prirodu smaragdne Bilogore, ne ostavlja nikoga ravnodušnim.
Romska kuća - svjedočanstvo bogate povijesti i kulture Bilogore
Ovaj jedinstveni turističko – kulturni objekt, nudi atraktivnu i autentičnu turističku uslugu prezentacije nepoznate romske povijesti, tradicije, jezika, običaja kao sastavnog dijela hrvatske baštine te mnogih proizvoda po kojima su Romi Lovari nekada bili poznati u ovom kraju.
U njoj možete degustirati neke od specijaliteta tradicionalne romske kuhinje i kupiti neke od proizvoda lavande koje vlasnici sade na vlastitim nasadima oko kuće.
Postanite i vi dio legende, posjetite Đurđevo na Bilogori, uronite u cvijetnu vodu i družite se s prirodom kao i odličnom hranom. Čekamo vas u Romskoj kući na Bilogori, dobro došli!
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2018/04/ĐURĐEVO-U-BILOGORI-2018..pdf"]
Informacije:
turizam-bilogorabjelovar.com.hr
fotografije: Turistička zajednica Bilogora - Bjelovar
Filmski turizam Srednje Dalmacije u procvatu
Dolaskom proljetnih dana stižu i fanovi mega popularne serije
Popularnost serije “Igra prijestolja”, nagrađene s 38 Emmyija i dalje je na vrhuncu. I ove će godine brojni turisti proputovati našu obalu tražeći mjesta gdje su snimani prizori serije. Podrumi antičke palače rimskog cara Dioklecijana u Splitu, predivni riječni krajolici Žrnovnice, Kaštela, zeleno zaleđe parka prirode Biokovo iznad Baške Vode i tvrđava Klis, te ostala mjesta gdje su snimani kadrovi serijala i dalje su meta vjernih obožavatelja. Svi žele biti dio filmske povijesti.
Game of Thrones groznica ne jenjava
Brojne turističke agencije u Splitu i okolici iskoristile su povoljan trenutak te pokrenule specijalizirani obilazak glavnih lokacija na području Dalmacije na kojima su snimane scene serije! Ova je priča obogatila već ionako uzbudljivu splitsku turističku ponudu, a za obilazak filmskih lokacija kojima se šetala slavna princeza Daenerys i njeni zloglasni zmajevi traži se mjesto više.
Srednja Dalmacija vrvi atraktivnim filmskim lokacijama
Priobalje i niska zelenih otoka, pitome šljunčane plaže s najbistrijim morem Sredozemlja uvučene pod skute planina, zeleno "srce" u dolinama rijeka Cetine i Jadro, područje je središnjeg dijela Jadranske obale od Marine na sjeveru do Gradca na jugu, u kojemu turizam živi već više od stotinu godina, privukli su producente te serije.
Baš onako kako je u milenijskoj povijesti Srednje Dalmacije svaki došljak bio zadivljen pogledom na uvale i otoke, slikovite brežuljke i planine, tako i danas ova regija očarava posjetitelje i obožavatelje istom ljepotom prirode, ali i bogatim povijesnim nasljeđem.
Među njima se smjestila Salona, danas najveći arheološki lokalitet na istočnoj obali Jadrana, a nekad prijestolnica rimske provincije Dalmacije. Kulturno nasljeđe u Srednjoj Dalmaciji stvarali su i ostavili u nasljeđe nadahnuti umjetnici upisujući svoje umijeće u drvu, mramoru i kamenu zidova i palača ovdašnjih gradova.
Bili su to i sredjovnjekovna tvrđava Klis, zatim slikovito naselje Žrnovnica, poznato po svojin vodenim mlinovima, ali i Kaštela, tj. niz mjesta Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić. Kaštel Stari, Kaštel Novi i Kaštel Štafilić. Upravo je Kaštel Gomilica bila odabrana za snimanje četvrte sezone popularne televijske serije „Igre prijestolja“, ekranizirane treće knjige iz ciklusa „Pjesma leda i vatre“, američkog pisca Gergea R.R.Martina.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Stari Grad, Tz Trogir, Tz Klis, Tz Solin
UNESCO zaštićena nematerijalna kulturna baština, snažan adut kulturne ponude Splitsko - dalmatinske županije
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije prepoznala je potencijal kulturnog turizma kao jedan od prioriteta u strategiji razvoja turizma, kako bi se smanjila sezonalnost te potaknula turistička aktivnost tijekom većeg dijela godine.
Oko 37 posto svih međunarodnih putovanja pripisuje se putovanjima motiviranim kulturom. S tri lokaliteta na Popisu svjetske baštine UNESCO-a, izuzetno vrijednom i bogatom arheološkom baštinom te koncentracijom zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina, Splitsko-dalmatinska županija idealno je pozicionirana za razvoj kulturnog turizma. Polovina svih nacionalnih dobara materijalne i nematerijalne kulturne baštine RH s popisa UNESCO-a na području je te županije.
Nematerijalna baština obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja, kao što su jezik, usmena književnost, glazba, ples, igre, mitologija, obredi, običaji i tradicijski obrti, ali i kulturalni prostori, odnosno žive zajednice u kojima se ti oblici još uvijek njeguju, iznimno je važno vrijednu baštinu zaštititi, prezentirati i staviti u funkciju turizma.
Hrvatska se može pohvaliti i sa trinaest dobara uvrštenih na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, a njih pet su s područja Splitsko-dalmatinske županije:
- čipka od agave u sklopu čipkarstva u Hrvatskoj
- hvarska procesija 'Za Križen'
- Sinjska alka
- vrličko nijemo kolo
- klapsko pjevanje
Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice benediktinskog samostana u Hvaru, a ta je vještina u Hvaru prisutna od sredine 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim, mukotrpnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave, a nakon obrade niti su bijele, prilično tanke, određene čvrstoće i dužine.
Procesija 'Za Križen' jedinstveni je obred osobite pobožnosti, izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara, koji se neprekidno odvija pet stoljeća i povezuje šest otočkih mjesta (Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska).
U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak iz šest župnih crkava započnu ophodi na čelu s križonošom koji nosi križ težak do 18 kilograma. Slijedi ga izabrana pratnja te mnoštvo vjernika i hodočasnika, zaustavljaju se u crkvama i kapelicama ostalih mjesta da bi se pred jutro vratili u svoju župnu crkvu. Procesija traje osam sati tijekom kojih se prijeđe 25 kilometara.
Sinjska alka viteški je turnir koji se u Sinju održava od 1717. godine prve nedjelje u kolovozu, u spomen na pobjedu nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine. Tijekom natjecanja alkari jašu na konjima u galopu niz glavnu ulicu ciljajući kopljem željezni prsten koji visi na užetu. Pravila turnira promiču poštenu igru i naglašavaju značaj sudjelovanja u životu zajednice, sudionici Alke moraju biti članovi obitelji s područja Sinja i Cetinske krajine. Sinjska alka je jedini preživjeli primjer srednjovjekovnih viteških natjecanja koja su se redovito održavala u hrvatskim obalnim gradovima sve do 19. stoljeća.
Vrličko nijemo kolo jedinstveno je po načinu izvođenja, bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj kada postoji (svira se u tradicijski instrument diple, mijeh tipa gajdi, ili specifičan način pjevanja u malim skupinama 'potresanjem' glasa – rera, ganga, ojkavica).
Jedino se na području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru.
Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno pjevanje bez pratnje instrumenata. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu poznajemo i danas formirala se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, naročito u Dalmaciji. Najstariji klapski model, pučka klapa, neformalna je skupina pjevača koji povremeno pjevaju zadovoljavajući na taj način prvenstveno svoju ljubav prema pjevanju. Usmena tradicija i jednostavnost glazbenog izričaja, spontano pjevanje, glavne su karakteristike ovog klapskog modela. Posljednjih desetljeća klapsko je pjevanje doživjelo velike promjene i steklo veliku popularnost i izvan Dalmacije, kolijevke klapskog pjevanja.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Stari Grad, Tz Vrlika, Tz Sinj
Gozba na otoku soli i kamena - tragom aromatičnih sireva, stihova, posoljenog zraka i odlične hrane
Piše: Anita Žuvela Hitrec
Kada se otočko čeljade zaputi na drugi otok, očekuje ne vidjeti ništa novo jer sve mu je manje više poznato. Očekuje vidjeti eteričnu ljepotu još jednog hrvatskog otoka, koji lebdi u svom svijetu oko svijeta, ukusnu autentičnu hranu, osebujne ljude i specifičan puls utkan u kamenu priču otoka. No kad se s Gastronautima pristigne na Pag, priča dobiva neočekivani smjer i pravac.
Naredna poglavlja pokušati će dočarati naše putovanje Pagom i nevjerojatnu lepezu okusa, mirisa, doživljaja, hirovitog proljeća koje nam je razotkrilo Pag u možda svom najljepšem obliku. Pag šiban vjetrom, opkoljen drevnim maslinama, Pag koji miriši po aromatičnim sirevima i najboljom hranom koju je autorica ovih redaka, imala prilike degustirati u zadnjih nekoliko mjeseci.
Pag je otok vjetra, otok ovaca, otok sira, otok specifičnog mjesečevog krajolika, no Pag je i otok gostoljubivih i odmjerenih ljudi, naučenih dočekati propisno i dolično svojeg gosta. Pag je otok ukusnih konoba i podruma, vrsnih sireva i savršenog spoja moderne gastronomije sa tradicijskim recepturama i namirnicama, Pag je mjesto kontrasta i surove ljepote. Pag je teško iskušenje za ljetnu planiranu dijetu, a varljiva asketska konfiguracija otoka obučenog u goli krš i okruženog kobaltnim plaštom, figurira kao zgodan početni privid, ispod koje vam se odmotava gastro hedonizam u svom punom sjaju.
Da ne duljimo dalje, krenimo sa preporukama što sve u Pagu vidjeti, što omirisati, što pojesti, što uslikati i što posjetiti onako kako smo to mi napravili uz stručno vodstvo domaćina TZ Paga i TZ Novalje, te izvrsno gostomprimstvo kampa Šimuni, restorana Boškinac, i ostalih dragocjenosti otoka.
Wine & cheese bar Trapula i Paška sirana - prve točke posjete i razgleda
Sirevi Paške sirane bili su prva točka posjete, a bitni su stoga jer vam predstavljaju čuvene ovčje sireve čija tradicija datira još iz 1946 godine i gdje će vam objasniti sve o postupku dobivanja sira iz mlijeka ovaca koje na Pagu žive u totalnoj slobodi i sreći. Ovce ćete sresti na prometnicama, po gologlavom kršu, po raznim ćoškovima, a tu i tamo sretne se koja čupava glavica ispod prazne ležaljke na plaži. Ovce mirno pasu raslinje i totalno su nezainteresirane za gradske turiste i posjetitelje koji ih raspamećeno fotografiraju.
Naša druga postaja bio je wine & cheese bar Trapula, fini bar na glavnom trgu gdje smo degustirali paške baškotine te još malo sireva uz pogled na crkvu. Sve smo oplemenili vinima Plenković s Hvara te bijelim vinom sorte Gegić. Trapula wine&cheese bar je fino mjesto, na cool lokaciji, koji nas je lijepo ugostio i kojem želimo puno novih posjetitelja.
Kamp Šimuni - propulzivno naselje mobilnih kućica, udobnih plaža i izvrsne gastronomije
Gastronauti su se stacionirali u iduća 2 dana, u kamp Šimuni, ljupko naselje naizgled bezbrojnih kućica sa fotogeničnim plažama koje su kako smo poslije doznali, iz stijenja pretvorene u šljunčane oaze sa besprijekornim pogledom na suton i praskozorje.
Sunce sviće i zalazi na Pagu svakodnevno, no nama je definitivno svanulo za večerom ilitiga gozbom u 6 slijedova. Večer je započela elegantnim ispijanjem majstorski spravljenih koktela od gin tonika u kojima su se kočoperili Kotany začini upotpunjeni kombinacijama raznih egzotičnih travki.
Gozba kreirana palicom chefa Nikole Leke uz pomoć dva kuhara iz Indije i jednog iz Nepala (savršeni kozmopolitizam u otočkoj kuhinji), predstavila nam je otok kao carstvo hedonizma, iz razloga pobrojanog u čak šest slijedova:
Janjeća pašteta na brusketi na podlozi od mladog sira
Otočki sirevi s baškotinom i preljevom od lunskog maslinovog ulja
Janjeća juha s domaćim punjenim noklicama
Tris od domaće tjestenine janjetine, puževa i mirodija otoka Paga
Janjetina na pireu od boba s preljevom od majčine dušice i palentom u ovitku
Cheesecake od skute sa sladoledom od kadulje.
Uz vina PZ Svirče, i navedenih šest slijedova hrane, druženje je potrajalo do dugo u noć.
Ručak u tisućljetnoj Lunjskoj maslinadi, ljupka Novalja i starorimski vodovod
Ponešto omamljeni od obilne gozbe, drugi dan smo se zaputili u plavu Novalju gdje smo razgledali Antički vodovod ili Talijanovu bužu.O ovom tunelu koje je u cjelosti isklesano u živom kamenu, izvolite se informirati na ovom linku, te se neka nađe kao nezaobilazna točka vaše posjete Novalji jer spada u važnije turističke atrakcije grada.
Obavezno posjetitite Gradski muzej u Novalji na adresi: Gradski Muzej Novalja, Ul. kralja Zvonimira 27. gdje ćete saznati sve o ovom antičkom podzemnom vodovodu dugačkom 1050 m, u koji se ulazi iz muzeja, a izlazi iz njega u Novaljskom polju.
Zahvaljujemo se prof. Vesni Denoni koja nam je izvrsno prezentirala antičko naslijeđe Novalje te se pobrinula da ne odemo gladni u Lunjski maslinik, nutkajući nas sa ovećom platom prefinih ušećerenih badema. Čekao nas je Lun, i simpatičan maslinarski pogon gospodina Badurine, Uljara Lun, u kojem smo degustirali po čašicu maslinova ulja a potom smo se uputili u ekspediciju po Lunu gdje smo razgledali drevna stabla maslina.
Kad bi te masline mogle pričati, svašta bi nam mogle reći o protoku Vremena i bremenitoj povijesti, obzirom da neke stare ali posve dobrodržeće dame u tom rezervatu, imaju od 1600 - 2000 godina, a ukupan broj divljih maslina se procjenjuje na oko 80.000,00. Tamo smo poručali rižoto od sipa i božansku pašticadu s lunjskim šupljim makaronima.
Treba li isticati da je nova gozba na otvorenom, u maslinarskom raju bila jako dobro prihvaćena, unatoč obilnoj večeri dan prije. Ta nismo krivi što nam je svježi zrak i predivan pogled, nanovo otvorio apetit.
Želite li saznati više o Lunjskom masliniku, posjetite web stranicu i obavezno prehodajte ovaj djelić povijesti u kojem je živim reljefom izdržljivih i dugovječnih maslina, ispisana srž samog Paga.
Boškinac - kruna gastronaut ekspedicije, šlag na torti, završna gozba na otoku soli i kamena
Hotel restoran i vinarija Boškinac je mjesto kojemu brojne panegirike ispisuju korisnici Trip Advisora , (čak 72% korisnika koji su ga recenzirali, označilo ga je najvišom ocjenom), slaveći ga usklicima i oznakama koje kao da su izašle iz kopirajterskih priručnika: Mama mia, On a different level, Absoulutely perfect, Top 1 restoran in Croatia, Place where taste and nature meets in one moment.. tako da sam s velikim zanimanjem ušla u taj paški hram profinjene atmosfere i hrane.
Prvo smo u vinskom podrumu poslušali nadahnuto predstavljanje vlasnika Borisa Šuljića Boškinca, koji nam je ispričao sve o vinskom podrumu, hrani koja se bazira na redefiniranju tradicijske paške kuhinje uz kombiniranje novih trendova a posjeduju i 4 hektara svojih vinograda koja okružuju hotel, dok ekipa chefova u njegovom restoranu ( mlada ali nevjerojatno kreativna), spravlja tradicijska paška jela u novom ruhu.
Pa su nas tako dočekali slijedeće blagodati:
Carpaccio od peškarije na želeu od mišance i kreme od bosiljka
Vinogradski puževi na kremi od peršina i varijacijama divljeg koromača
Raviol od skute s umakom od kadulje, prahom suhe ovčetine i salicornijom koji je prebrzo nestao, te se nije našao na slici
Janjeći butić na kremi od čimulica, ukiseljeno mlado povrće i mladi bodulski krumpir
Paška jabuka uz Boškinac prošek
Dakle the moment. Negdje između janjećeg butića i paške jabuke, došao je najzad trenutak kad urođenu logoreju, zamijeni pobožna tišina zbog toga što ste osjetili sa ljubavlju pripremljenu hranu, uz savršeno dizajniran okus, oblik i izgled. Kad shvatite da ste uhvatili trenutak između jurnjave, posla, obaveza, rokova koji ćete zauvijek sačuvati u škrinjici uspomena, tada ne preostaje drugo već proglasiti večeru u Boškincu, krunom ovog putovanja.
I potom se razdragano uslikati s većinskim izaslanstvom Gastronauta i večere, pored načelnika Novalje, g. Ante Dabe, i vođom puta, našom Karin Mimicom, šeficom Gastronaut ture.
Sirana Gligora - vjetar, sir, stih i rastanak od Paga
Završetak ove studijske Gastronautske avanture primaknuo se iduće jutro posjetom slavnoj sirani Gligora u Kolanu. Iako sam znala iz medijskih prijenosa sve o kvaliteti i nagradama sira Gligore koje redovno kupujem u zagrebačkom Vrutku, zamišljala sam da ću upoznati malu pitoresknu siranu na livadama rijetkog aromatičnog raslinja sa ovcama koje bezbrižno pasu posoljeno bilje, ili se nonšalantno šeću usred ceste, a dočekala nas je high tech sirana sa halama i pravim laboratorijem u kojoj čeznutljivo prebrojavate brojne kolutove najboljeg sira.
Tamo smo u profesionalnim bijelim kutama maksimalno opremljeni i oprezni, razgledali siranu. Vlasnik Ivan Gligora nam je priredio zakusku u kušaoni gdje smo ponovno prionuli mini gozbi sira, skute i vina a poseban doživljaj bili su stihovi Ivana Gligore koji osim što proizvodi najbolje sireve, ovjenčane brojnim nagradama (koje izvolite potražiti na ovom linku), piše i pjesme u to malo slobodnog vremena što mu preostane kada ne proizvodi vrhunske sireve ili prima nagrade, kupce i posjetitelje. Vrhunski sirevi i lijepi stihovi o ljubavi bili su savršena uvertira za oproštaj od Paga.
Očarani, omamljeni, prepuni dojmova, umorni ali razdragani od trodnevne gastronomske sreće, krenuli smo svatko na svoju stranu.
U nove obveze, rokove, jurnjavu i stresove, noseći sa sobom sliku mjesečevog otoka kao posebne destinacije sa dušom ali i stilom.
Hvala TZ Paga i TZ Novalje na vodstvu i gostoprimstvu, divno je predstaviti svoj otok i njegove ljepote na ovaj način sa puno pažnje i ljubavi prema svojoj destinaciji.
Hvala kampu Šimuni na smještaju i prvoj gozbi koja nam je otkrila novo lice Paga kao otoka obilja i sjajnih plaža, i čarobnom Boškincu na djeliću zaustavljenog vremena kroz večeru iz bajke. Ako još niste, uplanirajte Pag u svoj putni itinerer i dopustite mu da vam pokaže zašto je tako poseban.
Informacije:
Turistička zajednica grada Paga
Turistička zajednica grada Novalje
Hotel restoran i vinarija Boškinac
Gradski muzej Novalja i Antički vodovod
Gastro avanture i ponajbolja pera kušača hrane, pratite na portalu Gastronaut.hr
Fotografije: A.Hitrec, arhiva Gastronaut.hr, naslovna fotografija Turistička zajednica grada Paga
Marseille - Feniks Provanse
Piše: Vlado Šestan
Prošle jeseni sam pisao reportažu iz Bukurešta, koji me podsjetio na pticu Feniks koja se ponovo uzdiže iz pepela. Slično sam pomislio i pri posjeti Marseju. Prilikom svakog posjeta u zadnjih nekoliko godina grad izgleda sve bolje, modernije i uređenije.
Mnogo je godina Marsej pratio image opasnog lučkog grada. S pravom, jer se raznim etničkim skupinama, prvenstveno Alžircima i Korzikancima, nije moglo stati na kraj u borbi za vlast u gradu. Grad su zaobilazili svi koji bi došli u Provansu, no situacija se promijenila. Od kada je 2013. bio Europski grad kulture i doživio značajna ulaganja u infrastrukturu, javni prijevoz te kulturne sadržaje, Marsej je doslovno procvao. Ne samo vizualno, već se promijenila i svijest stanovnika o njemu. Upoznao sam nekoliko ljudi u gradu i svi se slažu u istom. Stanovnici su postali ponosni i kao da su ponovo otkrili ljepotu mjesta u kojem žive.
Od lučkih gradova na Mediteranu niti jedan se ne može pohvaliti takvom lukom za male brodove kao što je Vieux Port. Revitalizirani potez od bivših dokova prema spektakularnom muzeju MUCEM te dalje prema luci, pretvoren je u elegantnu četvrt u kojoj se nalaze prodajni centri, restorani, hoteli i zgrade sa skupim stanovima. Marsej je tako postao poželjno mjesto za život. Drugi najveći francuski grad, ponovo je našao svoje mjesto na turističkoj karti Mediterana.
Što vidjeti u Marseju?
Glavna atrakcija Marseja je grad sam za sebe. Dio grada oko luke, zatim stari dio na brdu Panier, pored La Vielle Charite te uz elegantnu ulicu uz more Corniche JFK pokazuju svu raznolikost kultura i povijesti. Najbolje je početi posjetom Bazilici Notre Dam de la Garde. Sagrađena u neobizantskom stilu na mjestu kapelice iz 13.stoljeća. Nadvila se nad gradom poput prave zaštitnice pomoraca. Pogled na grad i na more je jedinstven. Pruža se na sve strane te je informativan jer se lako dobije orijentacija gdje se što nalazi. Do vrha brda je najugodnije doći vlakićem Les petits trains koji stoji na Quai du Port. Cijena povratne karte je 8E za odrasle i 4E za djecu. Vožnja u jednom smjeru traje oko pola sata i prolazi zanimljivim dijelom grada.
Središte svega je Vieux Port – stara luka. Na prostoru na samom dnu zaljeva (Quai des Belges Market) se održava sve što je bitno za grad. Protestira se protiv ovoga ili onoga, slave se pobjede svetog kluba Olimpique Marseille (još s nostalgijom spominju Skoblara i Bokšića), a vikendom sluša nekog od brojnih uličnih svirača. Ujutro se ovdje kupuje riba direktno od ribara, poslijepodne se prodaje cvijeće, a navečer je puno šetača koji uživaju u lijepo osvijetljenom gradu. Posebno je atraktivna instalacija Normana Fostera – Miror ombriere koje poput ogromnog krovnog zrcala štiti od kiše i sunca. Gomila ljudi slika svoje odraze i mogu se naći zanimljive fotke na društvenim mrežama. Iz sredine tog dijela obale kreće jedna od glavnih ulica grada Le Canebiere. U blizini je i Opera de Marseille oko koje je zgodna četvrt malih trgovina i lokala, s raznolikom ponudom etničkih kuhinja.
Od muzeja treba posjetiti MUCEM – Musee des Civilisations de l,Europe et de la Mediteranee. Stalna izložba je s temom povijesti i razvoja mediteranskih kultura i civilizacije. Ulaz je 9,5 E. Često se organiziraju i značajne izložbe, što MUCEM postavlja na prvo mjesto najvažnijih muzeja Južne Francuske. Moguće je i proći dijelom zgrade do vrha s kojeg vodi pješački most do utvrde Le Fort Saint Jean. Lijepi park se nalazi s druge strane zaljeva oko Palais des congres du Pharo.
Od modernih zdanja, najspektakularniji je novi stadion Velodrom poznatog kluba Olimpique Marseill koji ima status božanskog entiteta baš kao i hajduk u Dalmaciji. Oko stadiona je sagrađen novi šoping centar te brojni sadržaji i luksuzni stanovi i hoteli. Nalazi se u Boulevard Michelet.
Marsej je na moru, pa naravno ima i nekoliko vrlo popularnih plaža. Mala i ekskluzivna je Anse des Catalans blizu samog centra. Dalje uz ulicu Corniche JFK, u dužini od tridesetak kilometara se nalaze i brojne druge uređene plaže za kupanje te razni javni sportski tereni i parkovi. Na samom kraju je šarmantno mjestašce Des Goudes u kojem se mogu naći odlični restorani s morskim delicijama koje drže obitelji ribara pa se može tvrditi da hrana stiže direktno iz mora na stol. Iza mjesta počinje nacionalni park des Calangues koji se proteže do Cassisa.
Preko puta grad se nalazi nekoliko otoka koji su vrlo popularni za kupanje ljeti. Najpoznatiji je Ile d,If na kojem se nalazi utvrda u kojoj je prema romanu bio zatočen Grof Monte Kristo.
Što pojesti ? Odogovor je jednostavan – Bouillabaisse. Najpoznatija i najbolja juha s morskim plodovima na Mediteranu. Ona prava je od biranih i skupih vrsta riba. Jeli su je samo bogataši. U restoranima može biti do 50 E. Jeftinije verzije su od svega što je iz mora, i nimalo lošije. Služi se s kruhom, češnjakom i putrom.
Ako želite boraviti u Marseju i raditi dnevne izlete u okolicu onda su za preporuku izleti u Aix de Provence vlakom te Cassis i Saint Cyr sur Mer autobusom. Javni prijevoz je vrlo dobar, a i bolje rješenje od automobila jer je parking vrlo skup i teško ga je naći u sezoni. Marsej svakako zaslužuje boravak od nekoliko dana.
Brda&doline - predstavljen novi vizualni identitet grada Požege
Grad Požega u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Požege s ponosom predstavlja novi vizualni identitet, slogan i kreativnu platformu za sustavni branding Požege kao turističke destinacije.
Riječ je o prvom projektu takvog opsega u Slavoniji s obzirom na opseg cjelovitog brandinga kroz strateški orijentirana kreativna rješenja unutar kreativne strategije te seta principa u dizajnu i pisanju primjenjivih na sve buduće turističke materijale grada, ali i primjenu strategije na logotipe i slogane svih gradskih manifestacija.
Jedan od prvih primjera primjene kreativne strategije mogao se vidjeti u logu, sloganu i na plakatima ovogodišnje proslave Grgureva – Dana Grada. Iako su vizualni identitet i slogan Požege definirani, kroz čitavu 2018. čeka nas sustavna primjena strategije na logotipe i slogane svih većih gradskih manifestacija.
Branding rješenje sadrži još osnove komunikacijske strategije i nastupa u medijima te dizajnerske prijedloge niza materijala, od tiskanih oglasa i billboarda do naslovnice knjiga i brošura, setova uredskog materijala i brojnih promotivnih artikala.
Kako bi projektu osigurali univerzalnost i primjenjivost u svim prilikama i sa svim suradnicima, kreiran je i prvi Priručnik osnovnih grafičkih standarda vizualnog identiteta Požege kao turističke destinacije.
Iza ovih, ponekad tehničkih termina iz područja brandinga i oglašavanja stoji prvi sustavni branding jedne turističke destinacije na istoku Hrvatske. Požega je tako po prvi put dobila jedan izniman resurs i rijetku vrijednost u sadašnjoj i budućoj promidžbi domaćim i stranim turistima.
U ovoj uzbudljivoj i za turizam grada strateški iznimno važnoj avanturi posebno smo ponosni što su autori kreativnih rješenja domaći kreativni dvojac iz Candypepper studija s višegodišnjim iskustvom u oglašavanju.
BRDA & DOLINE
Požega danas nudi modernu turističku ponudu s fokusom na tri glavne kategorije usluga:
1. aktivni odmor jedinstven u regiji
2. gastro ponudu po ukusu nove generacije
3. živu i bogatu suvremenu kulturu
Ideja koja ih sve povezuje: Brda&Doline, novi slogan.
Novi brending komunicira:
1. jedinstvene vizure Požege
2. bogatstvo & raznolikost povijesti, ljudi, običaja
3. sva tri ključna aspekta Požege kao turističke destinacije
Projekt brandinga grada je velika vrijednost zbog toga što je smatramo ulaganjem u turističku infrastrukturu koja će ostati dugi niz godina iza nas.
Grad Požega ulaže mnogo u biciklističke i pješačke rute, a cikloturizam je jedan od prioriteta u razvoju turizma sa stalno novim ulaganjima u infrastrukturu i promidžbu. Ono što aktivni odmor u Požegi čini posebnim, jedinstven je spoj slavonske ravnice i gora koje okružuju grad, uz blizinu Papučkog masiva i Parka prirode.
Uz cijenjena vina odnjegovana u gotovo idealnim geografskim uvjetima, grad je u posljednjem desetljeću zahvatila prava gastro-revolucija. U Požegi je kreiran koncept Muzeja u loncu, koji se proširio cijelom Slavonijom, a cilj mu je sačuvati i ponovno ponuditi posjetiteljima zaboravljene slavonske delicije. Požeška „gastro revolucija“ ne bi bila ista bez svojih piva. A kao nešto slatko za kraj, ne smijemo zaboraviti Požega je i dalje grad čokolade, u kojem neće nedostajati novih kreacija za ljubitelje te fine slastice.
Nadimak „Slavonska Atena“, koji je Požega stekla u 17. stoljeću danas je primjereniji no ikad. Požega je domaćin međunarodnog jednominutnog filma, organizator Ljetne škole znanosti koja je ugostila nekoliko dobitnika Nobelove nagrade, regionalni centar obrazovanjau klasičnoj, jazz i suvremenoj glazbi, grad čija kviz scena je među najjačima u Hrvatskoj… i još mnogo toga što će mudre glave znati cijeniti.
Možemo zaključiti da moderni branding Požege u prvi plan iznosi nove i suvremene i urbane sadržaje koji čine današnji grad. Bogatstvo tih sadržaja ponekad je potpuno iznenađujuće i odaje dojam mnogo većeg i bogatijeg mjesta.
Požega je mali grad koji nudi sadržaje većeg grada. Tradicionalno mjesto koje se sve više modernizira. Sadašnjost koja je iz prošlosti zadržala ono najbolje: široku slavonsku dušu, gostoljubivost i umijeće življenja po mjeri čovjeka. Polagano, opušteno, po slavonski…
Izvor: Turistička zajednica Grada Požege
fotografije: TZG Požega
Starim razglednicama krenimo kroz povijest Petrinje
Autor teksta: dr.sc. Ivica Golec
Petrinja, stoljećima važno gospodarsko, prosvjetno i kulturno središte Banovine, a danas i cijele Sisačko-moslavačke županije, prema nekim povjesničarima postojalo je već u zadnjim stoljećima opstanka Rimskog Carstva (3. i 4. st. n.e.), a njezin naziv svoj korijen najvjerojatnije vuče ili od latinizirane grčke riječi petrus (kamen) ili pak po crkvi sv. Petra što se na tim prostorima nalazila još od vremena Sisačke biskupije.
Posebne razvojne okolnosti svrstale su Petrinju među rijetka europska naselja koja služe kao svojevrstan primjer prestanka postojanja već jednom aktivne urbane strukture na izvornoj lokaciji i njezina preseljenja sa starog na novi prostor. Stoga se u geografskom smislu prostorni hod Petrinje u prošlosti razlikuje od povijesno-prostornih iskustava obližnjeg Siska ili primjerice Karlovca, gdje je zadržan kontinuitet povijesnih pravaca kretanja, gdje aktivna urbana masa nije varirala pa je takvo stanje obilježilo njihovu trajnost i stalnost opstojanja u određenom već zadanom lokacijskom prostoru.
Na izvornoj i prvoj lokaciji u neposrednoj blizini današnjeg naselja Jabukovca, Stara srednjovjekovna Petrinja već je 1240. godine bila poznato i dobro naseljeno mjesto, koje je slavonski herceg Koloman iste godine udijelio povlastice slične onima što ih tada dobivaju i ostali slobodni kraljevski gradovi. Međutim, nakon pada Bosne 1463. godine uslijed osmanlijskih prodora i pustošenja, ponajprije u rubnim dijelovima Habsburške Monarhije, mnoge utvrde i stari gradovi, među kojima je bila i Stara Petrinja, bili su razoreni i napušteni.
Osnivanje novovjekovne, odnosno Nove Petrinje (1592.-1618.)
Nasilnim prestankom prostornih i urbanih funkcija srednjovjekovne Petrinje, turski vojskovođa Hasan-paša Predojević na ušću Petrinjčice u Kupu, mjestu otprilike udaljenom 10 km od prvobitne lokacije srednjovjekovne Petrinje, u proljeće 1592. godine gradi Novu Petrinju. Novovjekovna Petrinja postaje značajno ishodište za pustošenje hrvatskih krajeva. Odavde Osmanlije pokušavaju osvojiti Sisak i izvode pljačkaške pohode u selima Posavine, Turopolja, pa sve do Zagreba. Kršćanska vojska prvi put u razorenu tursku petrinjsku utvrdu ulazi 10. kolovoza 1594. godine na dan sv. Lovre zbog čega je ovaj svetac kasnije i proglašen zaštitnikom Grada i svake godine svečano obilježavan kao Dan Grada Petrinje. Međutim, konačno je Osmanlijama Petrinja oteta u nedjelju 24. rujna 1595. godine u poslijepodnevnim satima i otada ostaje trajno u kršćanskim rukama. Petrinjska tvrđa i naselje Petrinja nedugo potom, pa sve do 1871./81. sastavni je dio Vojne krajine, specifičnog obrambenog sustava u Europi, utemeljenog zbog zaustavljanja osvajačkih pohoda Osmanlija. Od 1595. godine petrinjska tvrđava je organizirana kao središte petrinjske kapetanije, koja se nalazi pod hrvatskom vlašću i postaje ključnom točkom obrane petrinjsko-sisačkog Pokuplja.
Bitne značajke društvenog života novovjekovne Petrinje kao sastavnog dijela Vojne Krajine (1618.-1871./81.)
Zbog nesloge hrvatskih staleža i nemogućnosti namicanja potrebnih novčanih sredstava za izdražavanje petrinjske vojne postrojbe, Petrinja je poslije 1600. godine pripala Slavonskoj krajini kao zasebna teritorijalna jedinica Varaždinskog generalata. Prošla je kroz više razvojnih faza, a često je nazivana petrinjskom krajinom, grofovijom, vojvodstvom i sl. Unatoč tome što hrvatski ban na ovom području nije mogao uspostaviti punu vlast, ipak se za taj dio Hrvatsko-slavonske vojne krajine ustalio naziv Banska krajina, odnosno Banovina.
U razdoblju preuređenja Vojne krajine i osnivanja pukovnija (1746.-1753.) kada je Banska krajina diplomom vladarice Marije Terezije podijeljena na dvije pukovnije, Kostajničku i Glinsku, sve naglašenije postavljano je pitanje konačnog statusa Petrinje, njezina izlaska iz Varaždinskog generalata i ponovnog pridruživanja Kraljevini Hrvatskoj, a potom Banskoj krajini. To dugo raspravljano i riješavano pitanje okončano je 1753. godine, Petrinja umjesto Kostajnice postaje sjedište Druge banske pukovnije, a krajem 18. st. uz vojno, postupno prerasta u gospodarsko, prosvjetno-kulturno središte Banovine. Diplomom Marije Terezije 1773. godine dobiva cehovske privilegije kao središnje mjesto cehovskog obrtništva u Banovini, početkom 1777. godine dobiva sajamske privilegije, odnosno pravo na održavanje 4 sajma godišnje (13. svibnja, dan prije Tijelova, treći na dan zaštitnika sv. Lovre i četvrti 2. studenog svake godine), a iste 1777. godine dobiva i položaj povlaštenog krajiškog grada tzv. vojnog komuniteta što će ga uživati sve do 1871. godine, slično kao Bjelovar, Ivanić-grad, Karlobag, Senj i drugi povlašteni gradovi Hrvatsko-slavonske vojne krajine.
Prva katolička župna crkva u Petrinji izgrađena je 1603. godine, a zbog njene trošnosti zauzimanjem petrinjskog građanstva i carice Marije Terezije 1780. započeta je gradnja nove, koja je svečano otvorena 1781. godine, a građena je u kasnobaroknom i klasicističkom stilu. Tijekom 1785. godine iako malobrojni, žitelji pravoslavne vjere u gradu podižu svoju parohijalnu crkvu posvećenu sv. Spiridonu.
Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno – kulturno središte Banske krajine
Potkraj 18. i na početku 19. stoljeća uređivanjem središnjeg prostranog trga te izgradnjom vojnih i crkvenih objekata, kao i građanskih kuća s prepoznatljivim značajkama kasnog baroka Petrinja je prerasla u prosperitetno gradsko naselje vojnokrajiškog tipa. U razdoblju cehovskog obrtništva u Petrinji osobito su bili cijenjeni lončarski i košarački majstori, potom stolari, bravari i posebice mesari, što uostalom najbolje potvrđuje slučaj petrinjske obitelji Gavrilović čije prve obrtničke tragove u gradu valja tražiti već krajem 17. stoljeća. Trgovina se u Petrinji intenzivnije razvila nakon mira sklopljenog 1718. godine u Požarevcu, kada se povećao uvoz iz Osmanlijskog Carstva, a izvozilo i trgovalo bakrom, željezom, tkaninama, mesnim prerađevinama i lončarskim proizvodima.
Kao vojno i trgovačko obrtničko središte Krajine Petrinja od kraja 1809. do 1813. poput mnogih drugih hrvatskih mjesta ulazi u sastav „Napoleonove Ilirije“. Postaje značajna točka za trgovački promet između Indije i Francuske. Kraj Kupe se podižu velika skladišta za pretovar robe, dovršava se već ranije započeta izgradnja cesta od Kostajnice do Petrinje, sade se lipe po vojnom vježbalištu, Grad ima vlastito kazalište i domaću gradsku glazbu.
Petrinja je bila prepoznatljiva i po prosvjetno-kulturnom životu svojih stanovnika. Organizacija školstva ustalila se u gradu od 1774. godine kada je ovdje osnovana tzv. normalna (glavna) škola. Pohađati i završiti petrinjsku glavnu školu, do 1816. godine, jedinu na području Banske krajine i poznatu po vrsnim učiteljima, bila je želja ne samo djece petrinjskih stanovnika nego i žitelja cijele Banovine. O važnosti Petrinje moguće je suditi i na osnovi drugih oblika kulturnog života, osobito u doba hrvatskoga narodnog preporoda (1790.-1848.) kada, unatoč krutom krajiškom okruženju na ove prostore iz Civilne Hrvatske prodiru i hrvatska domoljubna nastojanja. To je osobito vrijedilo za Gradsku glazbu utemeljenju 1808. godine, Glazbeno društvo utemeljeno 1841., Čitaonicu-kasino (1842.), kao i podružnicu Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva iz Zagreba osnovanu 1843. godine.
Osim u kulturnim društvima, kao što su čitaonice i glazbena društva, petrinjski žitelji organizirali su društveni život i u nekim drugim specifičnim institucijama i udrugama, primjerice u Bratovštini za kršćanski nauk sv. Lovre mučenika, osnovanoj 1720. godine, u Građanskoj policiji od 1808. godine, Streljačkom društvu od 1816. godine i sl.
Petrinja - ponovno sastavni dio Civilne Hrvatske
Druga Banska pukovnija sa sjedištem u Petrinji konačno je ukinuta 8. rujna 1873. godine, a pukovnijski barjak predan je na čuvanje u župnu crkvu sv. Lovre. Konačnim razvojačenjem 1881. godine i Petrinja je ponovno priključena Civilnoj Hrvatskoj. Prvi Statut Grada Petrinje potvrđen je od Zemaljske vlade u Zagrebu 19. veljače 1883. godine, a od 1885. godine Petrinja se nalazi u sastavu Zagrebačke županije.
Od 1907. do 1914. godine Petrinja je doživjela procvat na gospodarskom području. Godine 1907. dovršeni su radovi na regulaciji Petrinjčice, sagrađena je električna centrala i Petrinja je 8. listopada 1911. dobila električnu rasvjetu. Tijekom 1912. i 1913. godine sagrađen je gradski vodovod, a u to vrijeme počeli su radovi na izvođenju gradske kanalizacije. Gradska ubožnica (starački dom) neprekinuto radi od 1. prosinca 1910. godine, a stalni gradski kinematograf svečano je otvoren 8. listopada 1911. godine. Petrinja je nadaleko bila poznata po učiteljskoj školi, koja sa stalnim radom počinje 1862. godine. Od 1864. u Petrinji je osnovano i počinje djelovati Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj, a 1880. ustrojeno je Dobrovoljno vatrogasno društvo.
Razdoblje od I. do konca II. Svjetskog rata (1914.-1945.) i Nove Jugoslavije (1945.-1991.)
Poslije propasti Austro-Ugarske Monarhije (1918.) i stvaranja nove države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Jugoslavije, Petrinja od 1924. godine pripada Karlovačkoj oblasti, a od 1929. Savskoj Banovini.U gradu je djelovalo više dobrotvornih, kulturno-prosvjetnih i vjerskih društava, kao npr. Gospojinsko društvo Dobrotvor od 1904. godine, Ženska udruga za promicanje kućne industrije od 1908. god., Hrvatska žena od 1921. god., Seljačka sloga od 1922. god., Društvo Hrvatica „Katarine grofice Zrinske“ od 1929. god., Klub prijatelja Engleska od 1934. god., Društvo prijatelja Francuske „Cercle Francais“ od 1924. god. i dr.
Petrinja je još od 19. stoljeća zapažena po svojim mnogobrojnim sportskim društvima. Osim Streljačkog društva utemeljenog 1816. god. tu djeluje Sklizalačko društvo utemeljeno 1881. god., Biciklističko društvo 1891. god., Hrvatski sokol 1906. god., Srpski sokol 1907. god., Nogometni klub Slaven 1910. god., Hrvatski nogometni klub Jelačić 1913. god., Hrvatsko planinarsko društvo Zrin 1922. god., Kuglaški klub Jelačić 1932. god. i sl.
U progonstvu (1991.-1995.) i povratak na svoja ognjišta
Počevši negdje iza 1600. god. Petrinja je stoljećima bila naseljena ponajviše hrvatskim pučanstvom. Nedvojbeno smišljenom promjenom etničke strukture stanovništva udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika kontinuirano se smanjivao, pa su prema popisu stanovništva iz 1991. godine Hrvati od nekada izrazito većinskog postali manjinski narod. Nakon velikosrpskog preuzimanja Petrinje (21. rujna 1991.) gotovo svi petrinjski Hrvati kao i Srbi koji nisu podupirali zamisao stvaranja Velike Srbije živjeli su kao prognanici u gradovima i selima diljem Hrvatske i svijeta.
Nakon završetka vojno-redarstvene akcije Oluja, koja je počela u petak 4. kolovoza 1995. godine, za samo 72 sata oslobođena je cijela Banovina s gradovima Petrinjom, Hrvatskom Kostajnicom, Glinom i Topuskim, i ti su krajevi vraćeni u sastav Republike Hrvatske. Tada su se Hrvati prognani s tog područja stali vraćati u svoja ognjišta, a nedugo potom ustrojena je civilna vlast, pokrenut rad u poduzećima i ustanovama, a kulturna i sportska društva ponovno djeluju u svome gradu.
Info: Turistička zajednica Grada Petrinje
044 815 431
Razglednice ustupila: TZG Petrinje
