Izvorska voda okupana mjesečinom – dočekajte Đurđevo na Bilogori
Bilogora postaje ovih dana središte zanimljive manifestacije koja oživljava legende, predaje, priče i naslijeđe ovog predivnog kraja. Od 17. do 22.travnja, odvija se manifestacija "Đurđevo na Bilogori" odnosno 9. međužupanijski blagoslov konja, čiji program donosimo u najavi.
Bilogora je kraj koji iznimno poštuje svoj identitet, tradiciju, kulturu i običaje, jer je povijest ovog kraja oblikovala specifičnu etnološku škrinju blaga. Uz blagdan svetog Jurja - zaštitnika vitezova, vojnika, ratara, konja i pastira , poznatog kao Jurjevo ili Đurđevo, veže se niz običaja poput paljenja krijesova i ukrašavanja stoke.
A želite li doživjeti čaroliju Đurđevdana u punom sjaju, predlažemo da krenete put Romske kuće na Bilogori i doživite običaj umivanja u čistoj izvorskoj vodi sa cvijećem.
Umivanje u izvorskoj vodi pomiješanoj s onom blagoslovljenom koju je domaćin donio iz crkve simbolizira želju za zdravljem.
Voda je u koritu bila na mjesečini cijelu noć i time dobila snagu njegove svjetlosti, a u nju se stavlja proljetno cvijeće raznih boja. Jurjevsko umivanje nije samo romski običaj - uvriježeno je i u Bilogori, a nekada davno umivalo se na izvorima.
Đurđevom se obilježava pravi početak proljeća i gospodarske godine,a na Bilogori je ona posebna kroz svoje rituale u kojima se posvećuju i konji i pali krijes.
Ova lokalna manifestacija ima potencijala da postane i atraktivna u turističkom smislu. Vatra i voda simboliziraju pročišćenje, a prizor paljenja krijesa u toploj proljetnoj noći na mjesečini, uz konje i nedirnutu prirodu smaragdne Bilogore, ne ostavlja nikoga ravnodušnim.
Romska kuća - svjedočanstvo bogate povijesti i kulture Bilogore
Ovaj jedinstveni turističko – kulturni objekt, nudi atraktivnu i autentičnu turističku uslugu prezentacije nepoznate romske povijesti, tradicije, jezika, običaja kao sastavnog dijela hrvatske baštine te mnogih proizvoda po kojima su Romi Lovari nekada bili poznati u ovom kraju.
U njoj možete degustirati neke od specijaliteta tradicionalne romske kuhinje i kupiti neke od proizvoda lavande koje vlasnici sade na vlastitim nasadima oko kuće.
Postanite i vi dio legende, posjetite Đurđevo na Bilogori, uronite u cvijetnu vodu i družite se s prirodom kao i odličnom hranom. Čekamo vas u Romskoj kući na Bilogori, dobro došli!
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2018/04/ĐURĐEVO-U-BILOGORI-2018..pdf"]
Informacije:
turizam-bilogorabjelovar.com.hr
fotografije: Turistička zajednica Bilogora - Bjelovar
Filmski turizam Srednje Dalmacije u procvatu
Dolaskom proljetnih dana stižu i fanovi mega popularne serije
Popularnost serije “Igra prijestolja”, nagrađene s 38 Emmyija i dalje je na vrhuncu. I ove će godine brojni turisti proputovati našu obalu tražeći mjesta gdje su snimani prizori serije. Podrumi antičke palače rimskog cara Dioklecijana u Splitu, predivni riječni krajolici Žrnovnice, Kaštela, zeleno zaleđe parka prirode Biokovo iznad Baške Vode i tvrđava Klis, te ostala mjesta gdje su snimani kadrovi serijala i dalje su meta vjernih obožavatelja. Svi žele biti dio filmske povijesti.
Game of Thrones groznica ne jenjava
Brojne turističke agencije u Splitu i okolici iskoristile su povoljan trenutak te pokrenule specijalizirani obilazak glavnih lokacija na području Dalmacije na kojima su snimane scene serije! Ova je priča obogatila već ionako uzbudljivu splitsku turističku ponudu, a za obilazak filmskih lokacija kojima se šetala slavna princeza Daenerys i njeni zloglasni zmajevi traži se mjesto više.
Srednja Dalmacija vrvi atraktivnim filmskim lokacijama
Priobalje i niska zelenih otoka, pitome šljunčane plaže s najbistrijim morem Sredozemlja uvučene pod skute planina, zeleno "srce" u dolinama rijeka Cetine i Jadro, područje je središnjeg dijela Jadranske obale od Marine na sjeveru do Gradca na jugu, u kojemu turizam živi već više od stotinu godina, privukli su producente te serije.
Baš onako kako je u milenijskoj povijesti Srednje Dalmacije svaki došljak bio zadivljen pogledom na uvale i otoke, slikovite brežuljke i planine, tako i danas ova regija očarava posjetitelje i obožavatelje istom ljepotom prirode, ali i bogatim povijesnim nasljeđem.
Među njima se smjestila Salona, danas najveći arheološki lokalitet na istočnoj obali Jadrana, a nekad prijestolnica rimske provincije Dalmacije. Kulturno nasljeđe u Srednjoj Dalmaciji stvarali su i ostavili u nasljeđe nadahnuti umjetnici upisujući svoje umijeće u drvu, mramoru i kamenu zidova i palača ovdašnjih gradova.
Bili su to i sredjovnjekovna tvrđava Klis, zatim slikovito naselje Žrnovnica, poznato po svojin vodenim mlinovima, ali i Kaštela, tj. niz mjesta Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić. Kaštel Stari, Kaštel Novi i Kaštel Štafilić. Upravo je Kaštel Gomilica bila odabrana za snimanje četvrte sezone popularne televijske serije „Igre prijestolja“, ekranizirane treće knjige iz ciklusa „Pjesma leda i vatre“, američkog pisca Gergea R.R.Martina.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Stari Grad, Tz Trogir, Tz Klis, Tz Solin
UNESCO zaštićena nematerijalna kulturna baština, snažan adut kulturne ponude Splitsko - dalmatinske županije
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije prepoznala je potencijal kulturnog turizma kao jedan od prioriteta u strategiji razvoja turizma, kako bi se smanjila sezonalnost te potaknula turistička aktivnost tijekom većeg dijela godine.
Oko 37 posto svih međunarodnih putovanja pripisuje se putovanjima motiviranim kulturom. S tri lokaliteta na Popisu svjetske baštine UNESCO-a, izuzetno vrijednom i bogatom arheološkom baštinom te koncentracijom zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina, Splitsko-dalmatinska županija idealno je pozicionirana za razvoj kulturnog turizma. Polovina svih nacionalnih dobara materijalne i nematerijalne kulturne baštine RH s popisa UNESCO-a na području je te županije.
Nematerijalna baština obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja, kao što su jezik, usmena književnost, glazba, ples, igre, mitologija, obredi, običaji i tradicijski obrti, ali i kulturalni prostori, odnosno žive zajednice u kojima se ti oblici još uvijek njeguju, iznimno je važno vrijednu baštinu zaštititi, prezentirati i staviti u funkciju turizma.
Hrvatska se može pohvaliti i sa trinaest dobara uvrštenih na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, a njih pet su s područja Splitsko-dalmatinske županije:
- čipka od agave u sklopu čipkarstva u Hrvatskoj
- hvarska procesija 'Za Križen'
- Sinjska alka
- vrličko nijemo kolo
- klapsko pjevanje
Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice benediktinskog samostana u Hvaru, a ta je vještina u Hvaru prisutna od sredine 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim, mukotrpnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave, a nakon obrade niti su bijele, prilično tanke, određene čvrstoće i dužine.
Procesija 'Za Križen' jedinstveni je obred osobite pobožnosti, izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara, koji se neprekidno odvija pet stoljeća i povezuje šest otočkih mjesta (Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska).
U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak iz šest župnih crkava započnu ophodi na čelu s križonošom koji nosi križ težak do 18 kilograma. Slijedi ga izabrana pratnja te mnoštvo vjernika i hodočasnika, zaustavljaju se u crkvama i kapelicama ostalih mjesta da bi se pred jutro vratili u svoju župnu crkvu. Procesija traje osam sati tijekom kojih se prijeđe 25 kilometara.
Sinjska alka viteški je turnir koji se u Sinju održava od 1717. godine prve nedjelje u kolovozu, u spomen na pobjedu nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine. Tijekom natjecanja alkari jašu na konjima u galopu niz glavnu ulicu ciljajući kopljem željezni prsten koji visi na užetu. Pravila turnira promiču poštenu igru i naglašavaju značaj sudjelovanja u životu zajednice, sudionici Alke moraju biti članovi obitelji s područja Sinja i Cetinske krajine. Sinjska alka je jedini preživjeli primjer srednjovjekovnih viteških natjecanja koja su se redovito održavala u hrvatskim obalnim gradovima sve do 19. stoljeća.
Vrličko nijemo kolo jedinstveno je po načinu izvođenja, bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj kada postoji (svira se u tradicijski instrument diple, mijeh tipa gajdi, ili specifičan način pjevanja u malim skupinama 'potresanjem' glasa – rera, ganga, ojkavica).
Jedino se na području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru.
Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno pjevanje bez pratnje instrumenata. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu poznajemo i danas formirala se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, naročito u Dalmaciji. Najstariji klapski model, pučka klapa, neformalna je skupina pjevača koji povremeno pjevaju zadovoljavajući na taj način prvenstveno svoju ljubav prema pjevanju. Usmena tradicija i jednostavnost glazbenog izričaja, spontano pjevanje, glavne su karakteristike ovog klapskog modela. Posljednjih desetljeća klapsko je pjevanje doživjelo velike promjene i steklo veliku popularnost i izvan Dalmacije, kolijevke klapskog pjevanja.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Stari Grad, Tz Vrlika, Tz Sinj
Gozba na otoku soli i kamena - tragom aromatičnih sireva, stihova, posoljenog zraka i odlične hrane
Piše: Anita Žuvela Hitrec
Kada se otočko čeljade zaputi na drugi otok, očekuje ne vidjeti ništa novo jer sve mu je manje više poznato. Očekuje vidjeti eteričnu ljepotu još jednog hrvatskog otoka, koji lebdi u svom svijetu oko svijeta, ukusnu autentičnu hranu, osebujne ljude i specifičan puls utkan u kamenu priču otoka. No kad se s Gastronautima pristigne na Pag, priča dobiva neočekivani smjer i pravac.
Naredna poglavlja pokušati će dočarati naše putovanje Pagom i nevjerojatnu lepezu okusa, mirisa, doživljaja, hirovitog proljeća koje nam je razotkrilo Pag u možda svom najljepšem obliku. Pag šiban vjetrom, opkoljen drevnim maslinama, Pag koji miriši po aromatičnim sirevima i najboljom hranom koju je autorica ovih redaka, imala prilike degustirati u zadnjih nekoliko mjeseci.
Pag je otok vjetra, otok ovaca, otok sira, otok specifičnog mjesečevog krajolika, no Pag je i otok gostoljubivih i odmjerenih ljudi, naučenih dočekati propisno i dolično svojeg gosta. Pag je otok ukusnih konoba i podruma, vrsnih sireva i savršenog spoja moderne gastronomije sa tradicijskim recepturama i namirnicama, Pag je mjesto kontrasta i surove ljepote. Pag je teško iskušenje za ljetnu planiranu dijetu, a varljiva asketska konfiguracija otoka obučenog u goli krš i okruženog kobaltnim plaštom, figurira kao zgodan početni privid, ispod koje vam se odmotava gastro hedonizam u svom punom sjaju.
Da ne duljimo dalje, krenimo sa preporukama što sve u Pagu vidjeti, što omirisati, što pojesti, što uslikati i što posjetiti onako kako smo to mi napravili uz stručno vodstvo domaćina TZ Paga i TZ Novalje, te izvrsno gostomprimstvo kampa Šimuni, restorana Boškinac, i ostalih dragocjenosti otoka.
Wine & cheese bar Trapula i Paška sirana - prve točke posjete i razgleda
Sirevi Paške sirane bili su prva točka posjete, a bitni su stoga jer vam predstavljaju čuvene ovčje sireve čija tradicija datira još iz 1946 godine i gdje će vam objasniti sve o postupku dobivanja sira iz mlijeka ovaca koje na Pagu žive u totalnoj slobodi i sreći. Ovce ćete sresti na prometnicama, po gologlavom kršu, po raznim ćoškovima, a tu i tamo sretne se koja čupava glavica ispod prazne ležaljke na plaži. Ovce mirno pasu raslinje i totalno su nezainteresirane za gradske turiste i posjetitelje koji ih raspamećeno fotografiraju.
Naša druga postaja bio je wine & cheese bar Trapula, fini bar na glavnom trgu gdje smo degustirali paške baškotine te još malo sireva uz pogled na crkvu. Sve smo oplemenili vinima Plenković s Hvara te bijelim vinom sorte Gegić. Trapula wine&cheese bar je fino mjesto, na cool lokaciji, koji nas je lijepo ugostio i kojem želimo puno novih posjetitelja.
Kamp Šimuni - propulzivno naselje mobilnih kućica, udobnih plaža i izvrsne gastronomije
Gastronauti su se stacionirali u iduća 2 dana, u kamp Šimuni, ljupko naselje naizgled bezbrojnih kućica sa fotogeničnim plažama koje su kako smo poslije doznali, iz stijenja pretvorene u šljunčane oaze sa besprijekornim pogledom na suton i praskozorje.
Sunce sviće i zalazi na Pagu svakodnevno, no nama je definitivno svanulo za večerom ilitiga gozbom u 6 slijedova. Večer je započela elegantnim ispijanjem majstorski spravljenih koktela od gin tonika u kojima su se kočoperili Kotany začini upotpunjeni kombinacijama raznih egzotičnih travki.
Gozba kreirana palicom chefa Nikole Leke uz pomoć dva kuhara iz Indije i jednog iz Nepala (savršeni kozmopolitizam u otočkoj kuhinji), predstavila nam je otok kao carstvo hedonizma, iz razloga pobrojanog u čak šest slijedova:
Janjeća pašteta na brusketi na podlozi od mladog sira
Otočki sirevi s baškotinom i preljevom od lunskog maslinovog ulja
Janjeća juha s domaćim punjenim noklicama
Tris od domaće tjestenine janjetine, puževa i mirodija otoka Paga
Janjetina na pireu od boba s preljevom od majčine dušice i palentom u ovitku
Cheesecake od skute sa sladoledom od kadulje.
Uz vina PZ Svirče, i navedenih šest slijedova hrane, druženje je potrajalo do dugo u noć.
Ručak u tisućljetnoj Lunjskoj maslinadi, ljupka Novalja i starorimski vodovod
Ponešto omamljeni od obilne gozbe, drugi dan smo se zaputili u plavu Novalju gdje smo razgledali Antički vodovod ili Talijanovu bužu.O ovom tunelu koje je u cjelosti isklesano u živom kamenu, izvolite se informirati na ovom linku, te se neka nađe kao nezaobilazna točka vaše posjete Novalji jer spada u važnije turističke atrakcije grada.
Obavezno posjetitite Gradski muzej u Novalji na adresi: Gradski Muzej Novalja, Ul. kralja Zvonimira 27. gdje ćete saznati sve o ovom antičkom podzemnom vodovodu dugačkom 1050 m, u koji se ulazi iz muzeja, a izlazi iz njega u Novaljskom polju.
Zahvaljujemo se prof. Vesni Denoni koja nam je izvrsno prezentirala antičko naslijeđe Novalje te se pobrinula da ne odemo gladni u Lunjski maslinik, nutkajući nas sa ovećom platom prefinih ušećerenih badema. Čekao nas je Lun, i simpatičan maslinarski pogon gospodina Badurine, Uljara Lun, u kojem smo degustirali po čašicu maslinova ulja a potom smo se uputili u ekspediciju po Lunu gdje smo razgledali drevna stabla maslina.
Kad bi te masline mogle pričati, svašta bi nam mogle reći o protoku Vremena i bremenitoj povijesti, obzirom da neke stare ali posve dobrodržeće dame u tom rezervatu, imaju od 1600 - 2000 godina, a ukupan broj divljih maslina se procjenjuje na oko 80.000,00. Tamo smo poručali rižoto od sipa i božansku pašticadu s lunjskim šupljim makaronima.
Treba li isticati da je nova gozba na otvorenom, u maslinarskom raju bila jako dobro prihvaćena, unatoč obilnoj večeri dan prije. Ta nismo krivi što nam je svježi zrak i predivan pogled, nanovo otvorio apetit.
Želite li saznati više o Lunjskom masliniku, posjetite web stranicu i obavezno prehodajte ovaj djelić povijesti u kojem je živim reljefom izdržljivih i dugovječnih maslina, ispisana srž samog Paga.
Boškinac - kruna gastronaut ekspedicije, šlag na torti, završna gozba na otoku soli i kamena
Hotel restoran i vinarija Boškinac je mjesto kojemu brojne panegirike ispisuju korisnici Trip Advisora , (čak 72% korisnika koji su ga recenzirali, označilo ga je najvišom ocjenom), slaveći ga usklicima i oznakama koje kao da su izašle iz kopirajterskih priručnika: Mama mia, On a different level, Absoulutely perfect, Top 1 restoran in Croatia, Place where taste and nature meets in one moment.. tako da sam s velikim zanimanjem ušla u taj paški hram profinjene atmosfere i hrane.
Prvo smo u vinskom podrumu poslušali nadahnuto predstavljanje vlasnika Borisa Šuljića Boškinca, koji nam je ispričao sve o vinskom podrumu, hrani koja se bazira na redefiniranju tradicijske paške kuhinje uz kombiniranje novih trendova a posjeduju i 4 hektara svojih vinograda koja okružuju hotel, dok ekipa chefova u njegovom restoranu ( mlada ali nevjerojatno kreativna), spravlja tradicijska paška jela u novom ruhu.
Pa su nas tako dočekali slijedeće blagodati:
Carpaccio od peškarije na želeu od mišance i kreme od bosiljka
Vinogradski puževi na kremi od peršina i varijacijama divljeg koromača
Raviol od skute s umakom od kadulje, prahom suhe ovčetine i salicornijom koji je prebrzo nestao, te se nije našao na slici
Janjeći butić na kremi od čimulica, ukiseljeno mlado povrće i mladi bodulski krumpir
Paška jabuka uz Boškinac prošek
Dakle the moment. Negdje između janjećeg butića i paške jabuke, došao je najzad trenutak kad urođenu logoreju, zamijeni pobožna tišina zbog toga što ste osjetili sa ljubavlju pripremljenu hranu, uz savršeno dizajniran okus, oblik i izgled. Kad shvatite da ste uhvatili trenutak između jurnjave, posla, obaveza, rokova koji ćete zauvijek sačuvati u škrinjici uspomena, tada ne preostaje drugo već proglasiti večeru u Boškincu, krunom ovog putovanja.
I potom se razdragano uslikati s većinskim izaslanstvom Gastronauta i večere, pored načelnika Novalje, g. Ante Dabe, i vođom puta, našom Karin Mimicom, šeficom Gastronaut ture.
Sirana Gligora - vjetar, sir, stih i rastanak od Paga
Završetak ove studijske Gastronautske avanture primaknuo se iduće jutro posjetom slavnoj sirani Gligora u Kolanu. Iako sam znala iz medijskih prijenosa sve o kvaliteti i nagradama sira Gligore koje redovno kupujem u zagrebačkom Vrutku, zamišljala sam da ću upoznati malu pitoresknu siranu na livadama rijetkog aromatičnog raslinja sa ovcama koje bezbrižno pasu posoljeno bilje, ili se nonšalantno šeću usred ceste, a dočekala nas je high tech sirana sa halama i pravim laboratorijem u kojoj čeznutljivo prebrojavate brojne kolutove najboljeg sira.
Tamo smo u profesionalnim bijelim kutama maksimalno opremljeni i oprezni, razgledali siranu. Vlasnik Ivan Gligora nam je priredio zakusku u kušaoni gdje smo ponovno prionuli mini gozbi sira, skute i vina a poseban doživljaj bili su stihovi Ivana Gligore koji osim što proizvodi najbolje sireve, ovjenčane brojnim nagradama (koje izvolite potražiti na ovom linku), piše i pjesme u to malo slobodnog vremena što mu preostane kada ne proizvodi vrhunske sireve ili prima nagrade, kupce i posjetitelje. Vrhunski sirevi i lijepi stihovi o ljubavi bili su savršena uvertira za oproštaj od Paga.
Očarani, omamljeni, prepuni dojmova, umorni ali razdragani od trodnevne gastronomske sreće, krenuli smo svatko na svoju stranu.
U nove obveze, rokove, jurnjavu i stresove, noseći sa sobom sliku mjesečevog otoka kao posebne destinacije sa dušom ali i stilom.
Hvala TZ Paga i TZ Novalje na vodstvu i gostoprimstvu, divno je predstaviti svoj otok i njegove ljepote na ovaj način sa puno pažnje i ljubavi prema svojoj destinaciji.
Hvala kampu Šimuni na smještaju i prvoj gozbi koja nam je otkrila novo lice Paga kao otoka obilja i sjajnih plaža, i čarobnom Boškincu na djeliću zaustavljenog vremena kroz večeru iz bajke. Ako još niste, uplanirajte Pag u svoj putni itinerer i dopustite mu da vam pokaže zašto je tako poseban.
Informacije:
Turistička zajednica grada Paga
Turistička zajednica grada Novalje
Hotel restoran i vinarija Boškinac
Gradski muzej Novalja i Antički vodovod
Gastro avanture i ponajbolja pera kušača hrane, pratite na portalu Gastronaut.hr
Fotografije: A.Hitrec, arhiva Gastronaut.hr, naslovna fotografija Turistička zajednica grada Paga
Marseille - Feniks Provanse
Piše: Vlado Šestan
Prošle jeseni sam pisao reportažu iz Bukurešta, koji me podsjetio na pticu Feniks koja se ponovo uzdiže iz pepela. Slično sam pomislio i pri posjeti Marseju. Prilikom svakog posjeta u zadnjih nekoliko godina grad izgleda sve bolje, modernije i uređenije.
Mnogo je godina Marsej pratio image opasnog lučkog grada. S pravom, jer se raznim etničkim skupinama, prvenstveno Alžircima i Korzikancima, nije moglo stati na kraj u borbi za vlast u gradu. Grad su zaobilazili svi koji bi došli u Provansu, no situacija se promijenila. Od kada je 2013. bio Europski grad kulture i doživio značajna ulaganja u infrastrukturu, javni prijevoz te kulturne sadržaje, Marsej je doslovno procvao. Ne samo vizualno, već se promijenila i svijest stanovnika o njemu. Upoznao sam nekoliko ljudi u gradu i svi se slažu u istom. Stanovnici su postali ponosni i kao da su ponovo otkrili ljepotu mjesta u kojem žive.
Od lučkih gradova na Mediteranu niti jedan se ne može pohvaliti takvom lukom za male brodove kao što je Vieux Port. Revitalizirani potez od bivših dokova prema spektakularnom muzeju MUCEM te dalje prema luci, pretvoren je u elegantnu četvrt u kojoj se nalaze prodajni centri, restorani, hoteli i zgrade sa skupim stanovima. Marsej je tako postao poželjno mjesto za život. Drugi najveći francuski grad, ponovo je našao svoje mjesto na turističkoj karti Mediterana.
Što vidjeti u Marseju?
Glavna atrakcija Marseja je grad sam za sebe. Dio grada oko luke, zatim stari dio na brdu Panier, pored La Vielle Charite te uz elegantnu ulicu uz more Corniche JFK pokazuju svu raznolikost kultura i povijesti. Najbolje je početi posjetom Bazilici Notre Dam de la Garde. Sagrađena u neobizantskom stilu na mjestu kapelice iz 13.stoljeća. Nadvila se nad gradom poput prave zaštitnice pomoraca. Pogled na grad i na more je jedinstven. Pruža se na sve strane te je informativan jer se lako dobije orijentacija gdje se što nalazi. Do vrha brda je najugodnije doći vlakićem Les petits trains koji stoji na Quai du Port. Cijena povratne karte je 8E za odrasle i 4E za djecu. Vožnja u jednom smjeru traje oko pola sata i prolazi zanimljivim dijelom grada.
Središte svega je Vieux Port – stara luka. Na prostoru na samom dnu zaljeva (Quai des Belges Market) se održava sve što je bitno za grad. Protestira se protiv ovoga ili onoga, slave se pobjede svetog kluba Olimpique Marseille (još s nostalgijom spominju Skoblara i Bokšića), a vikendom sluša nekog od brojnih uličnih svirača. Ujutro se ovdje kupuje riba direktno od ribara, poslijepodne se prodaje cvijeće, a navečer je puno šetača koji uživaju u lijepo osvijetljenom gradu. Posebno je atraktivna instalacija Normana Fostera – Miror ombriere koje poput ogromnog krovnog zrcala štiti od kiše i sunca. Gomila ljudi slika svoje odraze i mogu se naći zanimljive fotke na društvenim mrežama. Iz sredine tog dijela obale kreće jedna od glavnih ulica grada Le Canebiere. U blizini je i Opera de Marseille oko koje je zgodna četvrt malih trgovina i lokala, s raznolikom ponudom etničkih kuhinja.
Od muzeja treba posjetiti MUCEM – Musee des Civilisations de l,Europe et de la Mediteranee. Stalna izložba je s temom povijesti i razvoja mediteranskih kultura i civilizacije. Ulaz je 9,5 E. Često se organiziraju i značajne izložbe, što MUCEM postavlja na prvo mjesto najvažnijih muzeja Južne Francuske. Moguće je i proći dijelom zgrade do vrha s kojeg vodi pješački most do utvrde Le Fort Saint Jean. Lijepi park se nalazi s druge strane zaljeva oko Palais des congres du Pharo.
Od modernih zdanja, najspektakularniji je novi stadion Velodrom poznatog kluba Olimpique Marseill koji ima status božanskog entiteta baš kao i hajduk u Dalmaciji. Oko stadiona je sagrađen novi šoping centar te brojni sadržaji i luksuzni stanovi i hoteli. Nalazi se u Boulevard Michelet.
Marsej je na moru, pa naravno ima i nekoliko vrlo popularnih plaža. Mala i ekskluzivna je Anse des Catalans blizu samog centra. Dalje uz ulicu Corniche JFK, u dužini od tridesetak kilometara se nalaze i brojne druge uređene plaže za kupanje te razni javni sportski tereni i parkovi. Na samom kraju je šarmantno mjestašce Des Goudes u kojem se mogu naći odlični restorani s morskim delicijama koje drže obitelji ribara pa se može tvrditi da hrana stiže direktno iz mora na stol. Iza mjesta počinje nacionalni park des Calangues koji se proteže do Cassisa.
Preko puta grad se nalazi nekoliko otoka koji su vrlo popularni za kupanje ljeti. Najpoznatiji je Ile d,If na kojem se nalazi utvrda u kojoj je prema romanu bio zatočen Grof Monte Kristo.
Što pojesti ? Odogovor je jednostavan – Bouillabaisse. Najpoznatija i najbolja juha s morskim plodovima na Mediteranu. Ona prava je od biranih i skupih vrsta riba. Jeli su je samo bogataši. U restoranima može biti do 50 E. Jeftinije verzije su od svega što je iz mora, i nimalo lošije. Služi se s kruhom, češnjakom i putrom.
Ako želite boraviti u Marseju i raditi dnevne izlete u okolicu onda su za preporuku izleti u Aix de Provence vlakom te Cassis i Saint Cyr sur Mer autobusom. Javni prijevoz je vrlo dobar, a i bolje rješenje od automobila jer je parking vrlo skup i teško ga je naći u sezoni. Marsej svakako zaslužuje boravak od nekoliko dana.
Brda&doline - predstavljen novi vizualni identitet grada Požege
Grad Požega u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Požege s ponosom predstavlja novi vizualni identitet, slogan i kreativnu platformu za sustavni branding Požege kao turističke destinacije.
Riječ je o prvom projektu takvog opsega u Slavoniji s obzirom na opseg cjelovitog brandinga kroz strateški orijentirana kreativna rješenja unutar kreativne strategije te seta principa u dizajnu i pisanju primjenjivih na sve buduće turističke materijale grada, ali i primjenu strategije na logotipe i slogane svih gradskih manifestacija.
Jedan od prvih primjera primjene kreativne strategije mogao se vidjeti u logu, sloganu i na plakatima ovogodišnje proslave Grgureva – Dana Grada. Iako su vizualni identitet i slogan Požege definirani, kroz čitavu 2018. čeka nas sustavna primjena strategije na logotipe i slogane svih većih gradskih manifestacija.
Branding rješenje sadrži još osnove komunikacijske strategije i nastupa u medijima te dizajnerske prijedloge niza materijala, od tiskanih oglasa i billboarda do naslovnice knjiga i brošura, setova uredskog materijala i brojnih promotivnih artikala.
Kako bi projektu osigurali univerzalnost i primjenjivost u svim prilikama i sa svim suradnicima, kreiran je i prvi Priručnik osnovnih grafičkih standarda vizualnog identiteta Požege kao turističke destinacije.
Iza ovih, ponekad tehničkih termina iz područja brandinga i oglašavanja stoji prvi sustavni branding jedne turističke destinacije na istoku Hrvatske. Požega je tako po prvi put dobila jedan izniman resurs i rijetku vrijednost u sadašnjoj i budućoj promidžbi domaćim i stranim turistima.
U ovoj uzbudljivoj i za turizam grada strateški iznimno važnoj avanturi posebno smo ponosni što su autori kreativnih rješenja domaći kreativni dvojac iz Candypepper studija s višegodišnjim iskustvom u oglašavanju.
BRDA & DOLINE
Požega danas nudi modernu turističku ponudu s fokusom na tri glavne kategorije usluga:
1. aktivni odmor jedinstven u regiji
2. gastro ponudu po ukusu nove generacije
3. živu i bogatu suvremenu kulturu
Ideja koja ih sve povezuje: Brda&Doline, novi slogan.
Novi brending komunicira:
1. jedinstvene vizure Požege
2. bogatstvo & raznolikost povijesti, ljudi, običaja
3. sva tri ključna aspekta Požege kao turističke destinacije
Projekt brandinga grada je velika vrijednost zbog toga što je smatramo ulaganjem u turističku infrastrukturu koja će ostati dugi niz godina iza nas.
Grad Požega ulaže mnogo u biciklističke i pješačke rute, a cikloturizam je jedan od prioriteta u razvoju turizma sa stalno novim ulaganjima u infrastrukturu i promidžbu. Ono što aktivni odmor u Požegi čini posebnim, jedinstven je spoj slavonske ravnice i gora koje okružuju grad, uz blizinu Papučkog masiva i Parka prirode.
Uz cijenjena vina odnjegovana u gotovo idealnim geografskim uvjetima, grad je u posljednjem desetljeću zahvatila prava gastro-revolucija. U Požegi je kreiran koncept Muzeja u loncu, koji se proširio cijelom Slavonijom, a cilj mu je sačuvati i ponovno ponuditi posjetiteljima zaboravljene slavonske delicije. Požeška „gastro revolucija“ ne bi bila ista bez svojih piva. A kao nešto slatko za kraj, ne smijemo zaboraviti Požega je i dalje grad čokolade, u kojem neće nedostajati novih kreacija za ljubitelje te fine slastice.
Nadimak „Slavonska Atena“, koji je Požega stekla u 17. stoljeću danas je primjereniji no ikad. Požega je domaćin međunarodnog jednominutnog filma, organizator Ljetne škole znanosti koja je ugostila nekoliko dobitnika Nobelove nagrade, regionalni centar obrazovanjau klasičnoj, jazz i suvremenoj glazbi, grad čija kviz scena je među najjačima u Hrvatskoj… i još mnogo toga što će mudre glave znati cijeniti.
Možemo zaključiti da moderni branding Požege u prvi plan iznosi nove i suvremene i urbane sadržaje koji čine današnji grad. Bogatstvo tih sadržaja ponekad je potpuno iznenađujuće i odaje dojam mnogo većeg i bogatijeg mjesta.
Požega je mali grad koji nudi sadržaje većeg grada. Tradicionalno mjesto koje se sve više modernizira. Sadašnjost koja je iz prošlosti zadržala ono najbolje: široku slavonsku dušu, gostoljubivost i umijeće življenja po mjeri čovjeka. Polagano, opušteno, po slavonski…
Izvor: Turistička zajednica Grada Požege
fotografije: TZG Požega
Starim razglednicama krenimo kroz povijest Petrinje
Autor teksta: dr.sc. Ivica Golec
Petrinja, stoljećima važno gospodarsko, prosvjetno i kulturno središte Banovine, a danas i cijele Sisačko-moslavačke županije, prema nekim povjesničarima postojalo je već u zadnjim stoljećima opstanka Rimskog Carstva (3. i 4. st. n.e.), a njezin naziv svoj korijen najvjerojatnije vuče ili od latinizirane grčke riječi petrus (kamen) ili pak po crkvi sv. Petra što se na tim prostorima nalazila još od vremena Sisačke biskupije.
Posebne razvojne okolnosti svrstale su Petrinju među rijetka europska naselja koja služe kao svojevrstan primjer prestanka postojanja već jednom aktivne urbane strukture na izvornoj lokaciji i njezina preseljenja sa starog na novi prostor. Stoga se u geografskom smislu prostorni hod Petrinje u prošlosti razlikuje od povijesno-prostornih iskustava obližnjeg Siska ili primjerice Karlovca, gdje je zadržan kontinuitet povijesnih pravaca kretanja, gdje aktivna urbana masa nije varirala pa je takvo stanje obilježilo njihovu trajnost i stalnost opstojanja u određenom već zadanom lokacijskom prostoru.
Na izvornoj i prvoj lokaciji u neposrednoj blizini današnjeg naselja Jabukovca, Stara srednjovjekovna Petrinja već je 1240. godine bila poznato i dobro naseljeno mjesto, koje je slavonski herceg Koloman iste godine udijelio povlastice slične onima što ih tada dobivaju i ostali slobodni kraljevski gradovi. Međutim, nakon pada Bosne 1463. godine uslijed osmanlijskih prodora i pustošenja, ponajprije u rubnim dijelovima Habsburške Monarhije, mnoge utvrde i stari gradovi, među kojima je bila i Stara Petrinja, bili su razoreni i napušteni.
Osnivanje novovjekovne, odnosno Nove Petrinje (1592.-1618.)
Nasilnim prestankom prostornih i urbanih funkcija srednjovjekovne Petrinje, turski vojskovođa Hasan-paša Predojević na ušću Petrinjčice u Kupu, mjestu otprilike udaljenom 10 km od prvobitne lokacije srednjovjekovne Petrinje, u proljeće 1592. godine gradi Novu Petrinju. Novovjekovna Petrinja postaje značajno ishodište za pustošenje hrvatskih krajeva. Odavde Osmanlije pokušavaju osvojiti Sisak i izvode pljačkaške pohode u selima Posavine, Turopolja, pa sve do Zagreba. Kršćanska vojska prvi put u razorenu tursku petrinjsku utvrdu ulazi 10. kolovoza 1594. godine na dan sv. Lovre zbog čega je ovaj svetac kasnije i proglašen zaštitnikom Grada i svake godine svečano obilježavan kao Dan Grada Petrinje. Međutim, konačno je Osmanlijama Petrinja oteta u nedjelju 24. rujna 1595. godine u poslijepodnevnim satima i otada ostaje trajno u kršćanskim rukama. Petrinjska tvrđa i naselje Petrinja nedugo potom, pa sve do 1871./81. sastavni je dio Vojne krajine, specifičnog obrambenog sustava u Europi, utemeljenog zbog zaustavljanja osvajačkih pohoda Osmanlija. Od 1595. godine petrinjska tvrđava je organizirana kao središte petrinjske kapetanije, koja se nalazi pod hrvatskom vlašću i postaje ključnom točkom obrane petrinjsko-sisačkog Pokuplja.
Bitne značajke društvenog života novovjekovne Petrinje kao sastavnog dijela Vojne Krajine (1618.-1871./81.)
Zbog nesloge hrvatskih staleža i nemogućnosti namicanja potrebnih novčanih sredstava za izdražavanje petrinjske vojne postrojbe, Petrinja je poslije 1600. godine pripala Slavonskoj krajini kao zasebna teritorijalna jedinica Varaždinskog generalata. Prošla je kroz više razvojnih faza, a često je nazivana petrinjskom krajinom, grofovijom, vojvodstvom i sl. Unatoč tome što hrvatski ban na ovom području nije mogao uspostaviti punu vlast, ipak se za taj dio Hrvatsko-slavonske vojne krajine ustalio naziv Banska krajina, odnosno Banovina.
U razdoblju preuređenja Vojne krajine i osnivanja pukovnija (1746.-1753.) kada je Banska krajina diplomom vladarice Marije Terezije podijeljena na dvije pukovnije, Kostajničku i Glinsku, sve naglašenije postavljano je pitanje konačnog statusa Petrinje, njezina izlaska iz Varaždinskog generalata i ponovnog pridruživanja Kraljevini Hrvatskoj, a potom Banskoj krajini. To dugo raspravljano i riješavano pitanje okončano je 1753. godine, Petrinja umjesto Kostajnice postaje sjedište Druge banske pukovnije, a krajem 18. st. uz vojno, postupno prerasta u gospodarsko, prosvjetno-kulturno središte Banovine. Diplomom Marije Terezije 1773. godine dobiva cehovske privilegije kao središnje mjesto cehovskog obrtništva u Banovini, početkom 1777. godine dobiva sajamske privilegije, odnosno pravo na održavanje 4 sajma godišnje (13. svibnja, dan prije Tijelova, treći na dan zaštitnika sv. Lovre i četvrti 2. studenog svake godine), a iste 1777. godine dobiva i položaj povlaštenog krajiškog grada tzv. vojnog komuniteta što će ga uživati sve do 1871. godine, slično kao Bjelovar, Ivanić-grad, Karlobag, Senj i drugi povlašteni gradovi Hrvatsko-slavonske vojne krajine.
Prva katolička župna crkva u Petrinji izgrađena je 1603. godine, a zbog njene trošnosti zauzimanjem petrinjskog građanstva i carice Marije Terezije 1780. započeta je gradnja nove, koja je svečano otvorena 1781. godine, a građena je u kasnobaroknom i klasicističkom stilu. Tijekom 1785. godine iako malobrojni, žitelji pravoslavne vjere u gradu podižu svoju parohijalnu crkvu posvećenu sv. Spiridonu.
Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno – kulturno središte Banske krajine
Potkraj 18. i na početku 19. stoljeća uređivanjem središnjeg prostranog trga te izgradnjom vojnih i crkvenih objekata, kao i građanskih kuća s prepoznatljivim značajkama kasnog baroka Petrinja je prerasla u prosperitetno gradsko naselje vojnokrajiškog tipa. U razdoblju cehovskog obrtništva u Petrinji osobito su bili cijenjeni lončarski i košarački majstori, potom stolari, bravari i posebice mesari, što uostalom najbolje potvrđuje slučaj petrinjske obitelji Gavrilović čije prve obrtničke tragove u gradu valja tražiti već krajem 17. stoljeća. Trgovina se u Petrinji intenzivnije razvila nakon mira sklopljenog 1718. godine u Požarevcu, kada se povećao uvoz iz Osmanlijskog Carstva, a izvozilo i trgovalo bakrom, željezom, tkaninama, mesnim prerađevinama i lončarskim proizvodima.
Kao vojno i trgovačko obrtničko središte Krajine Petrinja od kraja 1809. do 1813. poput mnogih drugih hrvatskih mjesta ulazi u sastav „Napoleonove Ilirije“. Postaje značajna točka za trgovački promet između Indije i Francuske. Kraj Kupe se podižu velika skladišta za pretovar robe, dovršava se već ranije započeta izgradnja cesta od Kostajnice do Petrinje, sade se lipe po vojnom vježbalištu, Grad ima vlastito kazalište i domaću gradsku glazbu.
Petrinja je bila prepoznatljiva i po prosvjetno-kulturnom životu svojih stanovnika. Organizacija školstva ustalila se u gradu od 1774. godine kada je ovdje osnovana tzv. normalna (glavna) škola. Pohađati i završiti petrinjsku glavnu školu, do 1816. godine, jedinu na području Banske krajine i poznatu po vrsnim učiteljima, bila je želja ne samo djece petrinjskih stanovnika nego i žitelja cijele Banovine. O važnosti Petrinje moguće je suditi i na osnovi drugih oblika kulturnog života, osobito u doba hrvatskoga narodnog preporoda (1790.-1848.) kada, unatoč krutom krajiškom okruženju na ove prostore iz Civilne Hrvatske prodiru i hrvatska domoljubna nastojanja. To je osobito vrijedilo za Gradsku glazbu utemeljenju 1808. godine, Glazbeno društvo utemeljeno 1841., Čitaonicu-kasino (1842.), kao i podružnicu Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva iz Zagreba osnovanu 1843. godine.
Osim u kulturnim društvima, kao što su čitaonice i glazbena društva, petrinjski žitelji organizirali su društveni život i u nekim drugim specifičnim institucijama i udrugama, primjerice u Bratovštini za kršćanski nauk sv. Lovre mučenika, osnovanoj 1720. godine, u Građanskoj policiji od 1808. godine, Streljačkom društvu od 1816. godine i sl.
Petrinja - ponovno sastavni dio Civilne Hrvatske
Druga Banska pukovnija sa sjedištem u Petrinji konačno je ukinuta 8. rujna 1873. godine, a pukovnijski barjak predan je na čuvanje u župnu crkvu sv. Lovre. Konačnim razvojačenjem 1881. godine i Petrinja je ponovno priključena Civilnoj Hrvatskoj. Prvi Statut Grada Petrinje potvrđen je od Zemaljske vlade u Zagrebu 19. veljače 1883. godine, a od 1885. godine Petrinja se nalazi u sastavu Zagrebačke županije.
Od 1907. do 1914. godine Petrinja je doživjela procvat na gospodarskom području. Godine 1907. dovršeni su radovi na regulaciji Petrinjčice, sagrađena je električna centrala i Petrinja je 8. listopada 1911. dobila električnu rasvjetu. Tijekom 1912. i 1913. godine sagrađen je gradski vodovod, a u to vrijeme počeli su radovi na izvođenju gradske kanalizacije. Gradska ubožnica (starački dom) neprekinuto radi od 1. prosinca 1910. godine, a stalni gradski kinematograf svečano je otvoren 8. listopada 1911. godine. Petrinja je nadaleko bila poznata po učiteljskoj školi, koja sa stalnim radom počinje 1862. godine. Od 1864. u Petrinji je osnovano i počinje djelovati Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj, a 1880. ustrojeno je Dobrovoljno vatrogasno društvo.
Razdoblje od I. do konca II. Svjetskog rata (1914.-1945.) i Nove Jugoslavije (1945.-1991.)
Poslije propasti Austro-Ugarske Monarhije (1918.) i stvaranja nove države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Jugoslavije, Petrinja od 1924. godine pripada Karlovačkoj oblasti, a od 1929. Savskoj Banovini.U gradu je djelovalo više dobrotvornih, kulturno-prosvjetnih i vjerskih društava, kao npr. Gospojinsko društvo Dobrotvor od 1904. godine, Ženska udruga za promicanje kućne industrije od 1908. god., Hrvatska žena od 1921. god., Seljačka sloga od 1922. god., Društvo Hrvatica „Katarine grofice Zrinske“ od 1929. god., Klub prijatelja Engleska od 1934. god., Društvo prijatelja Francuske „Cercle Francais“ od 1924. god. i dr.
Petrinja je još od 19. stoljeća zapažena po svojim mnogobrojnim sportskim društvima. Osim Streljačkog društva utemeljenog 1816. god. tu djeluje Sklizalačko društvo utemeljeno 1881. god., Biciklističko društvo 1891. god., Hrvatski sokol 1906. god., Srpski sokol 1907. god., Nogometni klub Slaven 1910. god., Hrvatski nogometni klub Jelačić 1913. god., Hrvatsko planinarsko društvo Zrin 1922. god., Kuglaški klub Jelačić 1932. god. i sl.
U progonstvu (1991.-1995.) i povratak na svoja ognjišta
Počevši negdje iza 1600. god. Petrinja je stoljećima bila naseljena ponajviše hrvatskim pučanstvom. Nedvojbeno smišljenom promjenom etničke strukture stanovništva udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika kontinuirano se smanjivao, pa su prema popisu stanovništva iz 1991. godine Hrvati od nekada izrazito većinskog postali manjinski narod. Nakon velikosrpskog preuzimanja Petrinje (21. rujna 1991.) gotovo svi petrinjski Hrvati kao i Srbi koji nisu podupirali zamisao stvaranja Velike Srbije živjeli su kao prognanici u gradovima i selima diljem Hrvatske i svijeta.
Nakon završetka vojno-redarstvene akcije Oluja, koja je počela u petak 4. kolovoza 1995. godine, za samo 72 sata oslobođena je cijela Banovina s gradovima Petrinjom, Hrvatskom Kostajnicom, Glinom i Topuskim, i ti su krajevi vraćeni u sastav Republike Hrvatske. Tada su se Hrvati prognani s tog područja stali vraćati u svoja ognjišta, a nedugo potom ustrojena je civilna vlast, pokrenut rad u poduzećima i ustanovama, a kulturna i sportska društva ponovno djeluju u svome gradu.
Info: Turistička zajednica Grada Petrinje
044 815 431
Razglednice ustupila: TZG Petrinje
Biser Jadrana poziva vas na tradicionalni uskršnji doručak!
Kako je Uskrs pred vratima, u Šibeniku se sprema već poznati Uskršnji doručak. A mi vas pozivamo na najljepši ovogodišnji doručak s mirisom mora, okusom soli i spektakularnim pogledom na pučinu te na šetnju poslije kroz grad.
Što vas čeka u Šibeniku ovog Uskrsa?
I ove godine Šibenik će tradicionalno organizirati Uskršnji doručak koji u svom programu prati u potpunosti dalmatinsku tradiciju. Uskrsna jaja, dalmatinski pršut, razni sirevi, pogače..samo su neka od gastro menija koje organiziraju Turistička zajednica grada Šibenika, Udruženje obrtnika grada Šibenika i grad Šibenik. Ako ste već tamo, nemojte propustiti fritaju – šibenski specijalitet koji se pravi vjerovali ili ne od 5.000 jaja i jako puno pancete i šparoga.
Iznenađenje najmlađima
Ove godine gospodin Daniel Hrg vodi radionicu za djecu, a vezana je za uskršnje ukrašavanje pisanica.Naime, radi se o višestruko nagrađivanom dizajneru iz Šibenika, a detaljan uskršnji program pronađite na našem plakatu:
Pozivamo vas na odmor za vrijeme Uskrsa i uskršnjih blagdana u Šibenik, uz nezaobilazan posjet katedrale sa starom gradskom jezgrom, muzeja grada Šibenika, tvrđava Mihovil i Barone, obrok u šibenskim restoranima uz domaće gastro delicije..
Cijeli Šibenik je svojevrsna priča za sebe i jednako iskustvo imate šetnjom kroz njegove kamene uličice, kao i razgledom bogatih kulturno – sakralnih objekata.
Šetnica u Kanalu Sv. Ante
Kanal sv. Ante, poznat i pod nazivom Šibenski kanal, smješten je oko 1 km jugozapadno od šibenske rive i gradskog središta. Dostupan je morskim putem iz Šibenika te iz smjera otvorenog mora. Do šetnice u kanalu može se doći automobilom, cestom prema Zablaću i Solarisu. Glavni ulaz na šetnicu je u uvali Škar, gdje se nalaze parkiralište, plaža, dječje igralište i most prema Tvrđavi sv. Nikole.
Uz prirodne ljepote uočljive na prvi pogled i prekrasan panoramski pogled na Šibenik, šibenski arhipelag i Tvrđavu sv. Nikole, kanal krije brojne kulturne i prirodne blagodati, te je idealno mjesto vaše šetnje i istraživanja.
Katedrala svetog Jakova (UNESCO) sa starom gradskom jezgrom
Najveća, ali i najpoznatija atrakcija grada Šibenika svakako je Katedrala svetog Jakova, a koja se sa samom gradskom jezgrom nalazi na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Izgrađena je u 15. i 16. stoljeću te je svojevrsni simbol grada. Radi se o jednoj od najljepših hrvatskih katedrala i svakako spada u obavezno mjesto vašeg razgleda.
Tvrđava sv. Nikole jedna je od najznačajnijih venecijanskih fortifikacija i jedna od najljepših tvrđava na Jadranu.
Također moramo naglasiti kako je tvrđava sv.Nikole od srpnja 2017. na listi UNESCO svjetske zaštićene baštine, te ćete razgledom ove znamenitosti, ujedno dati svoj doprinos očuvanju zaštićenih svjetskih blaga.
Morski tunel | Morski tunel atraktivan je napušteni vojni objekt. Riječ je o nekoliko stotina metara dugačkom tunelu koji je služio kao sklonište za ratne brodove.
Pješačka, trim i biciklistička staza | Duga je oko 4,4 km i povezuje područje od uvale Panikovac do otoka Školjića pred Tvrđavom sv. Nikole. S postojećim putovima omogućuje osmišljavanje kružnih ruta
Muzej grada Šibenika
Muzej je smješten u predivnoj palači poznatoj pod nazivom “Kneževa palača”, tik do Katedrale svetog Jakova. Posjetite službene stranice Muzeja grada Šibenika ovdje.
Ne propustite posjetiti ovu srednjovjekovnu ljepoticu s koje možete na dlanu vidjeti cijeli šibenski arhipelag. Popnite se i na jednu od naljepših pozornica na Jadranu na kojoj se odvijaju brojna događanja tokom cijele godine.
Barone tvrđava
Tvrđava koja je nedavno doživjela potpunu obnovu i rekonstrukciju, još od 1646 godine blista kao monumentalni spomenik šibenske arhitektonske i kulturne baštine. Razgledajte Proširenu stvarnost, jednu veliku tehnološku atrakciju ove tvrđave u kojoj možete detaljno upoznati Šibenik iz 17og stoljeća, te doživjeti adrenalinsko iskustvo opsade 1646/47.
Kamene uličice također pričaju brojne priče..Izgubite se u njima i osjetite mediteranski lagani tempo i autentičan dalmatinski život
Šibenik, grad koji u turističkom smislu postaje sve uzbudljiviji, grad je prepun pozitivnog kontrasta. Stari mediteranski štih sretno se isprepliće s novim tehnologijama i atraktivnim sadržajima, a u svemu tome ne zaboravlja njegovati i tradiciju
Proljeće je idealno doba godine za posjetu našim obalnim destinacijama jer nema još ljetne gužve a grad će vam ponuditi najbolje od najboljeg. Možda već ovaj Uskrs može biti vaš izbor. Dobro došli!
https://www.youtube.com/watch?v=ibEeKI7J7Tc
Turistička zajednica grada Šibenika
Facebook
Twitter
Instagram
Fotografije ustupila Turistička zajednica grada Šibenika
12. Babičini kolači osvajaju okusom, autentičnošću i tradicijom - dođite u Zagorje
„Babičini kolači“, natjecanje zagorskih baka u pripremi autohtonih slastica po receptima što su ih naslijedile od svojih majki, baka i prabaka, jedinstvena je manifestacija Krapinsko-zagorske županije kojom ona promiče vrijednosti žena, obitelji te živom čuva gastronomsku tradiciju Zagorja.
Krapinsko-zagorska županija i Turistička zajednica KZŽ najavljuju održavanje 12. manifestacije: "BABIČINI KOLAČI" te pozivaju sve ljubitelje autohtonih zagorskih slastica 07. TRAVNJA 2018. GODINE U OROSLAVJE, na glavni gradski trg, Orotrg s početkom u 15,00 sati!
Jedinstvena gastro manifestacija Krapinsko - zagorske županije
Torta od cijelih jabuka - prošlogodišnji pobjednik natjecanja
„Babičini kolači“, natjecanje zagorskih baka u pripremi autohtonih slastica po receptima što su ih naslijedile od svojih majki, baka i prabaka, jedinstvena je manifestacija Krapinsko-zagorske županije kojom ona promiče vrijednosti žena, obitelji te živom čuva gastronomsku tradiciju Zagorja.
Za pobjedničku lentu natječu se babice koje dolaze iz svih dijelova Županije, a osvaja ju ona čiji kolač dobije najviše bodova za autohtonost recepture i sastojaka, za okus i izgled kolača te za domišljatost u prezentaciji. Svaki detalj koji oko može zamijetiti, a nepce okusiti, važan je element pri bodovanju vrsne ocjenjivačke komisije koja proglašava pobjednicu.
Ove godine 39 babica natjecat će se pred ocjenjivačkom komisijom koju čine vrsni gastronomski znalci: Branko Čukelj, direktor hrane i pića u hotelu Sheraton, dopredsjednik Hrvatskog kuharskog saveza a ujedno i predsjednik ovogodišnje ocjenjivačke komisije, Božica Brkan, glavna urednica internetskog portala Oblizeki i Dražen Đurišević, promotor Podravkine kuhinje.
Prema pravilima, pobjednica dovodi natjecanje iduće godine u svoj kraj tako da se „Babičini kolači“ svake godine održavaju u drugom dijelu Zagorja, no slijedeće godine, Babičini kolači će se održati u dvorcu Oršić a razlog tome je što će se manifestacija organizirati uz financijsku potporu EU kroz projekt "Uživam tradiciju", koji se provodi u okviru programa Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014-2020 a uvjet je da se manifestacija organizira na lokalitetu kulturne baštine.
Na 12. manifestaciji imati ćemo i goste iz Solina koji će predstaviti kulturu i tradiciju kraja iz kojeg dolaze, zatim ponovo će nam se pridružiti Udruga Maska iz Baranje te Udruga Magda i Luisa iz Varaždinske županije. Naime, svake godine je veliki interes iz cijele Hrvatske a i šire za sudjelovanjem na manifestaciji no u natjecanju Babičinih kolača mogu sudjelovati samo zagorske bake.
IZVORNO ZAGORSKO
Osim za jedno od tri pobjednička mjesta, babice se natječu i za priznanje za vizualni dojam pod nazivom „Izvorno zagorsko“. U ovoj kategoriji boduje se opći dojam koliko su se natjecateljice svojom odjećom koju su odabrale nositi prilikom manifestacije i dekoracijom svog izlagačkog mjesta uspjele približiti starini zagorskog duha i tradiciji a o tome će uz Senku Jurinu, folkloristkinju iz Zaboka odlučivati Tatjana Brlek, voditeljica Muzeja Staro selo Kumrovec i Danica Pelko, profesorica filozofije i povijesti iz Donje Stubice.
Kao i svake godine, nakon manifestacije i natjecanja bit će izdana i knjiga svih recepata kolača natjecateljica.
No prije toga, izloženi kolači pripremljeni na tradicionalan način prema originalnoj recepturi naših zagorskih babica mogu se kušati na samoj manifestaciji „Babičini kolači“ u Oroslavju, kamo je ove godine natjecanje dovela upravo lanjska pobjednica Zdenkica Ljubić sa svojim kolačem Torta od cijelih jabuka.
torta od cijelih jabuka, prošlogodišnji pobjednik natjecanja
Dođite na najukusniju manifestaciju proljeća!
Više informacija:
www.visitzagorje.hr
Facebook
Krapinsko zagorska županija
www.babicinikolaci.com.hr
Foto: arhiv Turističke zajednice Krapinsko - zagorske županije i Maja Danica Pečanić
Uskršnji sajam u Lipiku 2018 - ne propustite
Uskrs samo što nije tu, a iz Lipika su se potrudili obogatiti ovo hladno vrijeme sa još jednim atraktivnim Uskršnjim sajmom.
Grad Lipik, Turistička zajednica, i Turistička agencija Lira, unatoč nesigurnim prognozama pripremaju sve da bi ova Cvjetnica bila što ljepša i zanimljivija.
Ovaj sajam raznih proizvoda uskrsne tematike će biti još veći i bogatiji a za svakoga će se naći ponešto interesantno.
USKRŠNJI SAJAM - povedite najmlađe, za njih su pripremljene posebne atrakcije
Turistička zajednica se angažirala u privlačenju novih izlagača te im ove godine dolazi njih više od sedamdeset koji će pokazati svoje proizvode i obogatiti sadržaj sajma.
Ove nedjelje, 25. ožujka od 10 sati, kada počinje sajam, posjetitelji mogu obilaziti raznolike štandove sajma u Lipiku. Mnogi izlagači će biti po prvi puta u Lipiku, te će osvježiti ponudu i sigurno vam dati neku zgodnu ideju za idealan uskrsni poklon. Uz glazbenu podlogu cijeli dan, dođite i zabavite se na lunaparku, provozajte se u kočiji i vlakiću. Od 15 -17 sati održati će se radionica likovno-ekspresivnog tipa Dječjeg doma Lipik.
U 16 sati, će biti organiziran kratki dječji prigodni program, a poslije programa je potraga za pisanicama za djecu. Nagrade su i dalje slatke za sve sudionike, ne samo za najbrže.
ZEKOGRAD
Usporedno s time organiziran je i Zekograd. Iako se ovog trena doslovno može citirati svima poznati refren „Smrznuo se potočić i pokrio ga snijeg“.., ovogodišnji uskršnji zec ne odustaje i ponovno dolazi u svoj Zekograd! Za djecu i roditelje, pripremljene su razne igre, poligoni za vježbanje i zabava uz kuću Uskršnjeg zeca i Zečju ostavu.
Opustite se u perivoju u sklopu Toplica Lipik gdje se nalazi svjetleća pisanica, okvir za obiteljske fotografije…i brojni radovi marljivih ruku koje čuvamo iz prethodne godine uz dodatne nove ukrasne instalacije koje ostavljamo kao šećer na kraju!
IZLOŽBA UNIKATNIH DRVENIH PISANICA
U samom Zekogradu smjestit će se i nesvakidašnja izložba unikatnih drvenih pisanica. Pisanice su rađene od različitih vrsta drveća i djelo su majstora Pere Antunovića. Zimogrozniji među nama, mogu se osladiti u slastičarni ili popiti topli čaj u obližnjem caffe baru, a ukoliko ste umorni, na raspolaganju je osvježenje tijela geotermalnom ljekovitom vodom u blizini, no nemojte se zaboravti vratit ponovno u šetnju alejom kestenova, jer s našim sajmom počinje proljeće u Lipiku.
Lipik je idealna destinacija za proslavu Uskrsa i veselja u iščekivanju toplijih dana. Posjetite nas i dobro došli u Požeško - slavonsku županiju!
Više informacija:
Turistička zajednica grada Lipika
Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Putovanja i horoskop – koja je vaša idealna destinacija?
Piše: Ivana Begović, Travel Advisor.eu
Putovanja i horoskop – koja je vaša idealna destinacija? Osobine horoskopskih znakova mogu utjecati na izbor zemalja koje biraju za putovanja. Pročitajte što horoskopski znak govori o tome koja je vaša savršena destinacija za putovanje.
Jarac je zemljani znak i naviše voli boraviti u prirodi. Pripadnici ovog znaka vrlo često nose posao na odmor. Zato je aktivni odmor idealan za Jarca koji voli stalno biti u pokretu. Destinacija kao stvorena za Jarca je Mexico.
Vodenjak stalno voli biti u pokretu. Ne može dugo izdržati na jednom mjestu. A opet na isto mjesto može se vraćati godinama, kako bi ga bolje upoznao. Vodenjaci su neovisni i uporni. Grupna putovanja nisu na njih. Najviše ih vesele putovanja u daleke zemlje, a idealna destinacija je Tajland.
Ribe su maštovite i uvijek u potrazi za zabavom. Vole neobična putovanja i destinacije na kojima se mogu dobro provesti. Svi pripadnici ovog znaka neće odbiti put u Portugal.
Za pripadnike znaka Ovna ne postoji klasičan odmor u kom netko miruje. Ako nema akcije, oni će se umoriti. Sadržaji trebaju biti zanimljivi s dosta kretanja i izazova. Boravak u prirodi također, ali ne pasivan, nego u stilu istraživača. Ekipa s kojom Ovan ide na putovanja treba biti jednako poduzetna kao i on. Voli otkrivati nepoznata područja. Destinacija za ovnove je Island.
Bik je hedonista posjetit će svaki restoran na koji naiđe, a na odredište će stići s dva dana zakašnjenja i pet kilograma viška. Ne voli nigdje žuriti, stoga se on na put sprema polako, dovodeći do ludila ostale suputnike. U Južnoj Africi bik bi se savršeno odmorio.
Blizanci vole ići s jedne destinacije na drugu, s otoka na otok ili s jednog povijesnog mjesta na drugo. Zato su male zemlje s puno otoka idealne za ovaj znak. Hrvatska nudi sve sto blizancima treba za idealan godišnji odmor.
Rak je pomalo zbunjen. Teško mu je zamisliti out bez Google karti , ali jako dobro pamti gdje je dobro jeo. Ne boji se u pustiti u avanturu i izgubiti, to ga ne opterećuje, predstavlja mu izazov. Nepal je zemlja po kojoj bi Rak uvijek rado lutao.
S Lavom nikad nije dosadno. Voli glazbu, nove zemlje i vrlo je zabavan suputnik. Njegov izbor nikako nije petodnevno ležanje na plaži kakvog resorta. Treba pokret, partijanje i voli gradove
Djevice vole sve detaljno isplanirati. Vole daleke zemlje, dugačka putovanja, zanimljive kulture i izazove, ali uvijek su dobro informirane. Biciklističke ture, road tipovi i učenje novih vještina? Sve ovo odlično je za Djevicu koja će to sve jedva čekati organizirati. Idealna destinacija – Cuba.
Vage su putnici bez puno briga. Potpuno su opuštene i mirne, a vole posjećivati galerije, kazališta i koncerte. Uživaju u velikim gradovima. Ne zanimaju ih gužve na plažama i rijetko se tamo zadržavaju. SAD su prava destinacija za Vage.
Škorpioni za potpuni užitak trebaju destinaciju na kojoj će se skroz isključiti iz svakodnevice. Vole prirodu i aktivan odmor, ali i nisu previše zainteresirani za istraživanje. Rado će se prepustiti iskusnom vodiču. O odmoru na Šri Lanki mašta svaki pripadnik ovog znaka.
Strijelci su stalno u potrazi za nečim novim i zanimljivim. Uvijek samostalno istražuju. Strijelci su gurmani i rado se upuštaju u upoznavanje destinacije kroz hranu. Vole biti dio nove kulture i upoznavati ljude. Guatemala je pravi izbor za Strijelce.
Travel Advisor – YouTube channel
Izvor i fotografije: Travel Advisor.eu
Kako preživjeti duga čekanja na aerodromima ?
Piše: Vlado Šestan, Travel Advisor.eu
Najjeftinije karte često imaju i onaj dio koji se zanemari prilikom kupnje. To je dugo čekanje na aerodromu između letova. Putnici pređu preko toga ne razmišljajući koliko će potrošiti prilikom višesatnog čekanja. Na hranu i piće, šoping iz dosade ili internet potro si se više nego je planirano. Da, nemaju svi aerodromi internet tj. i oni koji imaju free WiFi ne garantiraju da je brz i pouzdan.
Drugi faktor koji se zanemaruje je da se zbog neprimjetne uštede može izgubiti vrijeme. Par sati, pola dana ili noć na štetu samog putovanja koje ne traje uvijek više tjedana. Nitko ne voli duga čekanja, pogotovo ako je aerodrom s vrlo bazičnom ponudom.
Neki aerodromi nude besplatne razglede i to je svakako veliki plus jer možda ne bi posjetili taj grad. No, kako si pomoći ako toga nema?
Kako preživjeti duga čekanja na aerodromima ?
Najbolja je opcija izaći u grad. Ako vam dopušta putovnica, viza i ako je dovoljno vremena, odlazak u grad spašava doživljaj. Neki od poznatijih i većih aerodroma nude izlete:
Singapore Changi International – Šalter Free Singapore Tours se nalazi između terminala 2 i 3. Dnevno je na programu 6 polazaka. Ture traju po dva i pol sata, što znači da je layover od pet i pol sati dovoljan.
Seoul Incheon Airport – Transit Tour šalteri se nalaze na prvom, drugom i trećem katu. Nudi se nekoliko tura u trajanju od jednog do pet sati. Može se rezervirati online unaprijed. Layover koji je duži tri sata od željene ture je dovoljan.
Hamad International – Doha – Ako doletite Qatarom i nastavljate put istom kompanijom možete posjetiti Doha City Tour desk. Nije potrebno rezervirati. Minimum layover je šest sati.
Istanbul Ataturk International – za putnike Turkish Airlines je organiziran izlet u grad. Na šalteru Hotel Desk koji se nalazi u International Arrivals dijelu se treba prijaviti najmanje pola sata prije početka ture. Za one koji čekaju šest ili više sati ovo je idealna opcija.
Tokyo Narita Airport – Šalter se nalazi u Arrivals lobbyu na terminalima 1 i 2. Izleti traju tri sata, što znači da je potreban layover od pet ili više sati.
Ako vam se ne da na izlet ili nema te ponude, moj savjet bi bio da platite ulaznicu u business lounge. U neke se može ući ako posjedujete pravu kreditnu karticu, a za neke se plati ulaznica. Cijena je od 25 do 40 USD. Za taj se novac može neograničeno jesti i piti. To nije vrhunska restoranska hrana, no mnogi se prostori bitno popravljaju svojom ponudom hrane. Pogotovo na Istoku na putu prema Aziji.
U nekim loungeovima postoje i kupaonice, tuševi, kreveti, udobne su fotelje svuda te se putnici osjećaju sigurnije jer se ne može ući bez kontrole. Lounge ima svoj, puno bolji WiFI nego na aerodromu. Za boravak od nekih tri ili više sati se svakako isplati.
Zadnjih godina se nude razne vrste kabina za spavanje. Izgledaju klaustrofobično, možda i jesu, no ako je nekome potrebno to je dobra opcija. Uz neke aerodrome se nalaze i hoteli u kojima je moguće unajmiti sobe na određen broj sati, no za tu uslugu često treba proći granicu. Za više informacija pogledajte Sleeping Airports.
Na velikim svjetskim aerodromima je lako naći dobru ponudu. Problem je na onim manje bogatim i razvijenim. Za njih vrijede potpuno druge pripreme. Ponesite knjige (one od papira), dodatne baterije, dekice, dodatnu odjeću i sendviče. Mnogi aerodromi imaju radno vrijeme i sve se u neko doba zatvara. Ne znači da će vas izbaciti na ulicu, no osim vode u toaletima nema ništa drugo do jutra.
Najgori aerodromi su u Africi, a od europskih su čak tri grčka našla na listi.
Kako preživjeti duga čekanja na aerodromima ?
Pripremite se na vrijeme pa će sve biti lakše. Ako nije velika ušteda izaberite karte s manje gubljenja vremena na aerodromima (osim ako to nije singapurski Changi).
Posjetite i pretplatite se na Travel Advisor YouTube kanal.
Izvor: Travel Advisor - putovanja
Zaljubite se u Vojvodinu
Salaši, vrhunska vina, odlična gastronomija, atraktivni hoteli i tamburaši, tako je Turistička organizacija Vojvodine predstavila ponudu Zagrebu.
„Pitate se što možete raditi u Vojvodini? Najbolje bi bilo da se zaljubite. Ako ne u nekog muškarca ili ženu, zaljubite se u Vojvodinu. To se upravo meni dogodilo kad sam došao tamo. Na malom prostoru od oko 21 tisuću četvornih kilometara živi najmanje 26 nacija, a kada sam dobio pečat u vjenčanom listu bio je velik kao tanjur, jer se u Vojvodini priča na šest jezika i svi su službeni“, kazao je Aleksandar Samardžija Splića, vlasnik Salaša 137 na predstavljanju turističke ponude Vojvodine u okviru Međunarodnog sajma turizma PLACE2GO.
Aleksandar je u Vojvodinu došao iz Splita i dobio nadimak Splića kojeg s ponosom nosi. Kada je prije nešto više od dvadeset godina kupio salaš na Čeneju pored Novog Sada nije ni slutio da će to postati nezaobilazno mjesto na turističkoj karti Vojvodine.
„Vojvođanska ravnica prekrasna je u svim godišnjim dobima, pa je i zima itekako privlačna. Gosti uviđaju sve veću mogućnost dobrog provoda i bogate ponude na salašima koje su, pored čardi, najprepoznatljiviji proizvod Vojvodine. Svjesni njihove atraktivnosti upravo smo završili uspješnu kampanju „Zima na salašima“ i ovim putem najavljujemo proljeće te pozivamo ljubitelje prekrasne prirode, aktivnog odmora, tradicionalno bogate gastronomije i vrhunskih vina da nas posjete“, kazala je Nataša Pavlović, direktorica Turističke organizacije Vojvodine.
A da su salaši središte gastronomskog hedonizma potvrdio je Splića, koji je u Zagreb donio tradicionalne vojvođanske delicije poput šunke, goveđeg pršuta, kulena, kobasice, kajmaka, sira, domaćih pašteta, ajvara, salata, domaćeg kruha, slastica…
Uz bogat vojvođanski stol odlično su se uklopila vrhunska vina Vinarije Deurić, službeno i najbolje vinarije u Srbiji po stručnom časopisu Vino&Fino. Smještena na južnim obroncima Fruške gore u mjestu Mala Remeta u blizini Banje Vrdnik, idealno je odredište za ljubitelje vinskog turizma. Mladi enolog Mirko Niškanović predstavio je četiri vrhunska vina – osvježavajući Sauvignon blanc, kremasti Chardonnay, slojevit i kompleksan Urban Rose i odličan Pinot noire, sočan, laganog tijela, nježnih i mekanih tanina.
Sve je to Vojvodina
Banje Kanjiža, Junaković, Rusanda, Stari Slankamen, Palić i Vrdnik s atraktivnim hotelom Premier Aqua kojeg je u Zagrebu predstavila zamjenica direktora Jelena Radivojević, odličan su izbor za ljubitelje termalnog turizma. Fruškogorski manastiri, Sremski Karlovci, Sremska Mitrovica, etno zdanje Stojana Čupića – Zmaja od Noćaja u Mačvanskoj Mitrovici, Galerije Bačkog Petrovca, Specijalni rezervat prirode Karađorđevo, dvorac „Kaštel“ Ečka, Nacionalni park Fruška gora, prepoznatljiva turistička destinacija Novi Sad, popularni EXIT…, sve je to Vojvodina koja privlači goste iz čitavog svijeta.
„Višenacionalna, višejezična i multikonfesionalna Vojvodina je poznata po multikulturalizmu i interkulturalnom opredjeljenju zajednice u kojoj se slavi ljepota i bogatstvo različitosti. Prebogata prošlost, intenzivna događanja u sadašnjem vremenu, mahom kulturno-zabavnog karaktera, od ovog naizgled jednoličnog predjela stvorili su ambijent za iznimnu turističku avanturu“, zaključila je direktorica TO Vojvodine.
više info pronađite na:
https://www.facebook.com/tovojvodine/
Izvor: Lollipop
Fotografije: Alma Rabadan
10 dana astronomije - uskoro najveći astro party sezone u Daruvaru
Kako možemo putovati u beskraj svemira tehnologijom koja nam je već sada na raspolaganju? Kako astronomi amateri mogu sudjelovati u otkrićima nepoznanica svemira i pridonositi znanosti?
Astronomsko društvo Kumova slama započelo je sa pripremama za tradicionalno, deveto okupljanje astronoma amatera na poznatoj manifestaciji 10 dana astronomije 2018 od 13.4. do 22.4.2018.
Pozivamo vas u Daruvar na 10 dana astronomije, događaj koji se tijekom proteklih osam godina održavanja razvio u značajno okupljalište astro eksperata i stručnjaka, te brojnih simpatizera i posjetitelja koji o svemiru žele naučiti više.
Tema ovogodišnjih "10 dana astronomije 2018" je virtualna astronomija. Želite li saznati kako se mogu osvojiti prostranstva a da ne moramo pod svaku cijenu biti astronaut u raketi?
Kako možemo putovati u beskraj svemira tehnologijom koja nam je već sada na raspolaganju? Kako astronomi amateri mogu sudjelovati u otkrićima nepoznanica svemira i pridonositi znanosti? Kao i prijašnjih godina astronomija je glavna tema ali su posjetitelji mogli slušati predavanja i sa drugih područja kao što su geologija, antropologija, medicina i biologija ili bilo koje drugo znanstveno područje.
Kao i svake godine predavanja će se održavati u Hrvatskom domu u večernjim satima gdje će biti postavljena izložba sa temom Virtualna astronomija i Astrofotografija koje su napravili astrofotografi u proteklih godinu dana. Moći ćete vidjeti fotografije snimljene u programu SallyRideEarth Kam, snimljene s Međunarodne svemirske postaje (ISS-a) u kojem i ove godine sudjeluju učenici Tehničke škole Daruvar koje vodi nastavnica Dunja Županić. Nastavlja se i suradnja s CarNET-om, koji omogućuje da predavanja putem interneta sluša i više od 1000 ljudi.
Sajam nove i rabljene opreme Astroexpo
Ne propustite posjetiti Astroexpo sajam nove i rabljene opreme koji počinje odmah iza otvaranja i traje cijeli vikend. Raditi će i Astronomski vrtić za predškolsku djecu koja će imati radionice primjerene svojoj dobi a koje će voditi stručni voditelji. Radionice će se održavati u Hrvatskom domu te po dogovoru u školama u Daruvaru i susjednim mjestima: Pakrac, Garešnica, Grubišno Polje. Sudjelovati će i društva ZTK BBŽ kao što su modelari, raketari, radioamateri, udruga pedagoga. Ovu manifestaciju su već mnogi prepoznali kao mjesto gdje se popularizira znanost i to ne samo astronomija a isto se promovira i znanstveni turizam Daruvara i Bjelovarsko - bilogorske županije.
Sve informacije potražite na stranicama Turističke zajednice Daruvar – Papuk kao i na stranici
AD Kumova Slama.
Za nostalgične, podsjetimo se kako je bilo 2017 godine:
https://www.youtube.com/watch?time_continue=4&v=m3wDUdM_BJg
DONOSIMO PROGRAM DOGAĐANJA
Dobro došli na najveći astro party ove sezone! Čekamo vas u Daruvaru
Facebook TZ Bjelovarsko - bilogorske županije
Fotografije: Dunja Županić
