Nakon 30 dana neaktivnosti dolaze veliki problemi - ističe zagrebački Kineziološki fakultet
10 TISUĆA KORAKA ZA KVALITETNIJI ŽIVOT
Stručnjaci sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta upozoravaju na velike probleme koji dolaze nakon samo 30 dana tjelesne neaktivnosti. Provedeno je istraživanje za cijeli svijet koje pokazuje kako je uslijed pandemije COVID-19 došlo do velikog pada aktivnosti ljudi. U Hrvatskoj se u odnosu na isto vrijeme ona itekako smanjila i to za 21% u odnosu na isto vrijeme prošle godine kad su aktivnosti na otvorenom i u parkovima u pitanju.
„Nakon samo 30 dana tjelesne neaktivnosti dolazi do značajnog slabljenja funkcija srca i žila, narušava se metabolizam glukoze, smanjuje se gustoća kostiju i količina mišića!“ – ističe dr. sc. Maroje Sorić, docent Kineziološkog fakulteta.
Izvanredni profesor s KIF-a Luka Milanović, inače i kondicijski trener Hrvatske nogometne reprezentacije, ističe: “Postoji stručni konsenzus da je minimalna količina kretanja u danu oko pet tisuća koraka, a 10 tisuća koraka se smatra optimalnom količinom kretanja. Drugim riječima, 5000 koraka za preživljavanje, 10000 za kvalitetu života. Trenutno se nalazimo u začaranom krugu smanjene tjelesne aktivnosti koja nam oslabljuje imunitet i tako nas čini podložnijima zaraznim bolestima. Ta ista tjelesna neaktivnost nas vodi i prema kroničnim nezaraznim bolestima zbog kojih u ovoj pandemiji možemo biti životno ugroženi!”
Nakon dva tjedna neaktivnosti značajno opada maksimalni primitak kisika. Ako opterećenja dolaze u pravo vrijeme, adaptacija će biti pozitivna. Za početak te pozitivne prilagodbe evo i nekoliko preporuka:
- Pokušajte svakih 30-60 minuta sjedenja prekinuti kratkim ustajanjem i istezanjem
- Zavolite stepenice, 10 katova dnevno za početnike, a 20 i više katova za napredne
- U slučaju dugog sjedenja ili ležanja napravite nekoliko vježbi mobilnosti i aktivacije mišića koji vas drže uspravnima
- Svaki dan vježbanjem podignite frekvenciju srca, način i trajanje prilagodite trenutnoj tjelesnoj formi
- Uključite vježbe disanja
- Vodite računa o uravnoteženoj prehrani, unosu tekućine i kvalitetnom snu
Ako ste u ovom razdoblju imali smanjenu aktivnost, ovo idealno vrijeme za promjenu i podizanje razine aktivnosti jer za nekoliko tjedana očekujemo vraćanje mnogih obaveza koje su tražile izlazak iz kuće. Naše tijelo je stroj koji specifično reagira na podražaj tako da mu se prilagođava. U slučaju aktivnosti, tijelo gradi ili održava mišićnu ili koštanu masu ovisno o težini podražaja i njegovoj frekventnosti. Isto vrijedi i za kardiovaskularni sustav. Započnite dan s 10 minuta vježbi mobilnosti. Osigurajte minimalno 5000 koraka tijekom dana, već ako telefonirate hodajući po stanu se u minuti napravi otprilike 80 koraka.
U doba koronavirusa stručnjaci Kineziološkog fakulteta iz Zagreba redovito savjetuju i educiraju građane o potrebi redovne tjelesne aktivnosti.
Pogledajte kako izgledaju savršene pisanice popularne lifestyle blogerice Vedrane Ilić
Vedrana Ilić vlasnica je instagram profila Mu Cephei na koji odlazimo po dozu inspiracije
Ako su vam klasične boje i ljuskice luka već dosadile, splitska lifestyle blogerica Vedrana Ilić ima pregršt ideja za najkreativniji Uskrs.
Vedrana je jedna od popularnijih modnih i lifestyle blogerica u Hrvatskoj. Pod imenom Mu Cephei na Instagramu je prati preko 17 tisuća sljedbenika. Mu Cephei je brend koji je nastao sasvim spontano, a nosi ime najsjajnije zvijezde na Mliječnoj stazi.
Svoje obožavatelje svakodnevno uveseljava fotografijama iz privatnog života, a njezin je profil nepresušna inspiracija za sve ljubitelje interijera, mode, joge, zdravog života i kreativne kuhinje.
Pisanice je ukrasila metodom - ubrala suho cijeće na brdu pokraj kuće i jaja omotala u fine ubruse. Oživjela ih je tako što im je nacrtala flomasterima male zečje njuškice.
Na njezinom Uskrsnom stolu naći će se Sirnica od batata, jaja classic, "bokunić" (malo) francuske salate bez majoneze, kitica ravanela (rotkvica), mlada kapulica, pečeni pureći bataci, puno zelene salate i torta Pavlova sa prvim svježim jagodama.
Vedrana Ilić uspješna je blogerica, supruga, majka, dizajnerica, prijateljica, a da joj ruže cvatu na svakom koraku pročitat možemo iz njenog hrabrog stava i vječno interesantnih tema o kojima piše na društvenim mrežama.
Za sebe kaže da je kreativnost pokreće i njezina je najveća strast, sredstvo iscjeljivanja... crpi je iz svakodnevnog života, iz vizualnih doživljaja, jakih emocija, prirode i glazbe. Obitelj joj je najvažnija u životu... podrška za sve njezine "hirove" i hobije.
Stoljećima vjerni svojoj zaštitnici „Pruži nam i sad tu moćnu ruku, i sad u borbi narod je tvoj!“
Nakon četrdeset dana korizme, nakon muke i smrti, rađa se novi život. Proljeće neminovno budi prirodu, oblači stabla u cvjetne haljine, presvlači zimsko sivilo zelenim livadama i proplancima. U iščekivanju smo Uskrsa, koji će se ove godine zbog trenutne epidemiološke situacije slaviti na vidno drukčiji način, no u samoj srži sve je nepromijenjeno – pobjeda je to vjere i nade, života nad smrću.
Cijelu korizmu svaki petak, vjernici sudjeluju u križnome putu na Starome gradu. U meditativnom okruženju stoljetne crnogorice, na par koraka od centra grada, oaza je mira i tišine i idealan ambijent za ovaj obred.
Stazom koja vodi do tvrđave i zavjetne crkvice na vrhu postavljeno je monumentalnih 14 postaja Kristove patnje na putu za Golgotu.
Svaka je rad nekog od eminentnih hrvatskih kipara i pravo umjetničko remek-djelo. Križni put je pobožnost je u kojoj rado sudjeluju sve generacije.
Blagdanom Cvjetnice vjernici se pripremaju za Veliki tjedan, tjedan Muke Gospodnje. Blagoslovljene maslinove grančice spominju nas na Isusov ulazak u Jeruzalem, i kao simbol i podsjetnik bit će prisutne u našim domovima, ali i na grobovima dragih pokojnika. Obredi Velikoga tjedna, kao i Cvjetnica, ove godine, odvijat će se bez prisutnosti vjernika, no duhom sigurno nitko neće izostati.
Poznat po iznimnim i jedinstvenim kulinarskim specijalitetima, alkarski grad se ponosi ponudom blagdanskih jela u kojima ničiji stol ne oskudijeva.
Od tradicionalne janjetine i zelja na Veliki četvrtak, do bakalara, cetinske pastrve, rakova i žaba na post Velikoga petka, kada i „vino ide u krv“. Na sam Uskrs slavlje dostiže vrhunac – u rano nedjeljno jutro blaguje se uskrsni doručak, kako u domovima, tako i sa sugrađanima. Sinjani su, naime, posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući naporima Turističke zajednice grada Sinja i aktivnih udruga, na radost lokalaca i njihovih gostiju, organizirali uskrsni doručak na otvorenome, inicijativu koja je doživjela brojne pozitivne reakcije. Najveći kršćanski blagdan na taj način se slavi doista svečano, u duhu zajedništva i blagostanja. Poslijepodne je obično rezervirano za obiteljsko druženje u prirodi – pitomih gajeva, šumaraka i ledina ne nedostaje – Cetinska krajina doista je djelić raja na Zemlji.
Moramo vjerovati da će sadašnje okolnosti uskoro minuti i da će nam svjetlo uskrsloga Krista rastjerati tamu i donijeti spasenje. Podsjetimo se vjere naših predaka koju je u svom Razgovoru ugodnome opjevao veliki fra Andrija Kačić Miošić:
Zahvaljujte, od Sinja junaci,
brez pristanka Isusovoj Majci,
kojano vas od Turak’ obrani!
I da ste mi zdravi, Cetinjani!
U 103. pjesmi fra Andrija svojim stihovima za vječnost kazuje nedvosmisleno kome Sinjani duguju zahvalnost za obranu od nadmoćnijega neprijatelja, i da joj brez pristanka zahvaljuju. Tako i bude – otkad je 1687. goloruki fra Pavao Vučković poveo ezgodus iz Rame, vođen samo Marijin milosrđem i krstom svetim, franjevci i vjernici u Sinju časte „svoju“ Bogorodicu, Čudotvornu Gospu Sinjsku. Očiju i srca uprtog u lik Majke od Milosrđa, prebrodili su mnoge nevolje i muke, gradili iznova više puta porušenu i zapaljenu crkvu, iz pepela podizali zidove i temelje na kojima danas čvrsto stojimo.
Gospino svetište danas je remek-djelo sakralne arhitekture i ukrašeno mnoštvom umjetničkih detalja hrvatskih slikara i kipara – od vitraja, mozaika, oltara, medaljona do freski, monumentalnih orgulja i ulaznih vrata te novoobnovljenoga klaustra. Utočište je mira i spokoja, izvor nade i radosti, sigurna luka na uzburkanome moru svakodnevice.
Uoči samoga blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije, 15. kolovoza, i nekoliko tjedana ranije, sinjske ulice vrve narodom – vruće kolovoško sunce ne smeta vjerniku koji je došao svojoj Majci, da se pokloni pred njenim likom, da joj zahvali, zavjetuje se ili zaiska pomoć u teškom trenutku. Došao je otvorene duše, sa srcem na dlanu, možda bosonog, hodajući stazom posvećenom njegovoj Gospi.
Na tom duhovnom pohodu prošao je tradicionalnim pješačkim i konjskim stazama i napuštenom trasom rere, nekadašnje sinjske željeznice, uz ostatke starih staza i mostova, gradina, utvrde, stećaka – živih dokaza vjere i rada žuljevitih ruku predaka. Staza Gospi Sinjskoj proteže se na relaciji Solin – Sinj – Livno – Tomislavgrad – Rama i duga je 148 kilometara.
Na Veliku Gospu, praćena slavljenjem zvona i sviranjem fanfara, slika Čudotovorne Gospe Sinjske se iznosi iz crkve u svečanu procesiju ulicama grada. Velika je čast ponijeti Sliku na ramenima.
In perpetuum coronata triumphat (anno MDCCXV) „najvjernija odvjetnica Hrvata“ zauvijek okrunjena slavi slavlje!
Foto: TZ grada Sinja
Više: visitsinj.com
PONOSNI I SJEDINJENI U MOLITVI 500 godina stara hvarska tradicija procesija "Za Križen", održat će se i ove godine
Hvarska procesija "Za Križen" jedinstveno je duhovno putovanje u povijest, koje se neprekidno održava od 1658. godine.
Nema monumentalnije otočke sakralne manifestacije, u isto vrijeme i mističnije, dirljivije i tradicionalnije od hvarske, diljem svijeta poznate pod nazivom procesija "Za Križen".
Nije to tek puki obred u kojem se iskazuje vjera i pobožnost puka, u hvarskom slučaju to je događanje naroda koje se u svom kontinuitetu odražava punih pet stoljeća. Događa se u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak, a odvija se kao vjernički slijed sastavljen od šest procesija koje istovremeno kreću u šest hvarskih mjesta. I na svom noćnom obredu nikada se ne sretnu.
Procesija je jedinstveni vjerski obred koji se održava neprekidno od 1658. godine. Djelomični prekid doživjela je za vrijeme Drugog svjetskog rata. Godine 1943. talijanske fašističke vlasti na otoku su zabranile sudjelovanje puka na procesiji. Uz križonošu je sudjelovala samo najuža pratnja. Godinu kasnije, 1944., nacističke vlasti na otoku zabranile su održavanje procesije.
Tada se u Egiptu, u El Shattu, u zbijegu nalazio velik broj Hvarana koji su, potaknuti tradicijom s rodnog otoka, uz suglasnost britanskog zapovjedništva izbjegličkog logora, organizirali procesiju u Egiptu. Blagovaonice su predstavljale crkve, postavljeni su improvizirani oltari. U procesiji sudjelovalo je oko 8000 ljudi, među kojima su bili i saveznički vojnici. Uspomenu na tu procesiju, osim nekoliko sačuvanih fotografija, čuvaju i križevi iz El Shatta koji se čuvaju u župnim crkvama. Procesija Za križen upisana je na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine 2009. godine.
I ove godine usprkos krizi s koronavirusom, ovaj jedinstveni vjerski događaj održati će se s Velikog četvrtka na Veliki petak 9. travnja 2020., Uz križonošu sudjelovati će samo najuža pratnja, poštujući preporučene mjere socijalnog distanciranja.
Križonoše se za procesiju zapisuju godinama unaprijed, neki i po 10-20 godina
Najveću čast u ovoj priči nosi križonoša, ključna osoba koja nosi 18 kilograma teški križ. Ta je uloga za svakog Hvaranina veliki ponos koji za života, ponekad i s čekanjem i po 20 godina, ponesu samo rijetki. Najčešće kao ispunjenje zavjeta danog samog sebi, ili na obiteljskoj razini. U dubokoj tišini, ispunjenoj molitvom, i dubokim vjerskim štovanjem, križonoša i vjernici u dugoj neprekidnoj koloni prolaze procesiju, na najljepši način prezentirajući spomen na vjersku ljubav uvijek uvezanu u patnju.
U normalnim okolnostima u procesiji sudjeljuje više od 1000 osoba, a istovremeno kreće iz župa Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska. Kreće se po stoljećima zadanoj putanji, u smjeru kazaljke na satu, bez susretanja i sa završetkom u početnoj župi. Ukoliko bi se procesije na tom svom dugom noćnom putu susrela s drugom, narod je tako nešto označavao kao veliku nesreću. Procesija ima i svoju sakralnu glazbu, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća, Gospin plač, kojeg izvode kantaduri. Procesija "Za Križen". je jedna od hvarskih tradicija koja svake godine bilježi sve veći broj vjernika iz zemlje i svijeta. Oni svoje sudjelovanje u ovoj manifestaciji ponajčešće opisuju riječju – veličanstveno.
Foto: arhiv turističkih zajednica otoka Hvara
Više: TZ Jelsa
Biti opušten ili upravljati emocijama? U ovo vrijeme i upravljanje je izazov
Stručni tim vodećeg hrvatskog sportsko – edukativnog projekta Aktivna Hrvatska ovaj tjedan donosi savjete psihologa Igora Čerenšeka iz Mentalnog treninga i nutricionistice Karmen Matković - Melki iz Definicije hrane.
„Biti opušten i
bezbrižan u ove dane je iluzorna ideja, ali definitivno možete bolje upravljati
svojim emocijama i izbjeći napadaje panike ili pretjerane i dugotrajne
anksioznosti koja šteti vašem mentalnom i tjelesnom zdravlju. Rekao bih da je
čak i odgovornost pojedinca prema sebi i obitelji truditi se bolje upravljati
svojim emocijama kako bismo sačuvali svoj imunitet u vrijeme kad nam je on
najbitniji!“ –
govori psiholog Igor Čerenšek.
Stresne reakcije su normalna stvar i treba ih prihvatiti
ali možemo ih donekle držati pod kontrolom. Postoji nekoliko stvari koje možemo
poduzeti, aktivnosti koje će nam pomoći da se osjećamo malo opuštenije.
1. Čitanje je aktivnost koja okupira naš um, usmjerava
pažnju, pokreće kreativno razmišljanje i maštanje te smanjuje aktivnost našeg
perifernog živčanog sustava.
2. Pisanje je aktivnost koja nam pomaže opustiti se i
bolje kontrolirati emocije. Ljudi koji svakodnevno zapisuju svoje životne
događaje, misli i emocije, pa čak i ponašanja su oni koji se dugoročno osjećaju
bolje i mirnije. Pisanje dnevnika pa makar i nekoliko redaka svaki dan nam može
puno pomoći!
3. Tjelesna aktivnost je jedan od oblika emotivne
kontrole jer balansiranjem tijela postižemo i dozu mentalnog balansa.
4. Jutarnje rutine koje su sačinjene od aktivnosti koje
nam pružaju osjećaj mira i kontrole su preporuka za sve jer su upravo ujutro
kod velike većine ljudi stres i anksioznost najizraženiji. Te aktivnosti mogu
biti bilo što, što god vam odgovara.
5. Vježbe disanja su najučinkovitiji i najdostupniji alat
za postizanje mira i opuštanja a možete ih početi koristiti već danas.
Napravite to ovako u svojoj svakodnevici: Sjednite uspravno, usmjerite pažnju
na disanje, udahnite na nos, a izdahnite na usta, trudite se disati tako da se
prsa ne miču dok je “trbuh” taj koji diše. Pokušajte produljiti izdah u odnosu
na udah. Tu proceduru ponovite 2 puta dnevno po 5 minuta, a prema potrebi i
češće!
Nutricionistica
Karmen Matković - Melki savjetuje: „Na anksioznost i stres koji nas u ovom trenutku prate na dnevnoj bazi
značajno može utjecati i sama prehrana, odnosno određene komponente hrane koje
nam mogu pomoći da tjeskobu i vanjski utjecaj stresa djelomično ublažimo. Vrlo
je važno znati da postoji hrana koju trenutno imamo u svojim kućama, a koja nam
može pomoći u borbi protiv anksioznosti. Tu bih nabrojala namirnice koje su
bogate vitaminima B skupine ali i magnezijem te crveno meso i tamnozeleno
povrće. Bobičasto voće pružit će nam pak brojne protuupalne
tvari koje dodatno pomažu u našim normalnim kognitivnim funkcijama. Ono što je
također važno su mlijeko i mliječni proizvodi koji su odlični izvori
aminokiselina i proteina. Ključne su i komponente poput izvora triptofana koji
je važna aminokiselina koja se u tijelu pretvara u serotonin, a koji podiže
razinu raspoloženja i dobrog općeg stanja.
Važno
je posegnuti za biljnim čajevima kao što su matičnjak, kamilica, zeleni čaj i
slično. Oni pomažu u opuštanju mišića te rehidraciji organizma koja je vrlo
važna. Nikako ne smijemo zaboraviti unositi adekvatnu količinu tekućine u
tijelo. Raznolikom prehranom bogatom povrćem, voćem, mesom, mliječnim
proizvodima i ribom možemo postići adekvatan unosi vitamina B skupine, cinka,
selena, magnezija. Ne smijemo zapostaviti ni sjemenke i orašasto voće koji su
odličan izvor nutrijenata i mineralnih tvari. Možemo izdvojiti bademe, sezamove
i bučine sjemenke koje vjerojatno imamo kod kuće.
Dakle potrebno je korisiti što raznolikije skupine namirnica u kreiranju prehrane kako bismo dobili adekvatne nutrijente za opuštanje našeg organizma i smanjenje anksioznosti. Još jedna bitna stvar je to da se anksioznost može ublažiti grickanjem zdravih alternativnih grickalica. Čipseve i razne nezdrave grickalice za kojima često posežemo u anksioznim stanjima, a koje u prekomjernoj konzumaciji dovode i do povećanja tjelesne mase treba pokušati zamijeniti narezanim voćem, sirovim povrćem i slično. Postoje razni blogovi koji nam mogu dati potrebnu inspiraciju u ovim danima kada smo zarobljeni kod kuće. Domaće povrće koje možemo narezati na tanko i peći u pećnici puno je bolja alternativa od industrijskih varijanti. Ako pak zaista želimo grickati neke industrijske proizvode bilo bi dobro kombinirati ih s nekim uravnoteženim namirnicama i dati malo raznolikosti svemu tome. Najbanalniji primjer bio bi čips u kombinaciji s nekim umakom od probiotičkog jogurta i svježim ili sušenim začinima da barem na taj način anuliramo neravnotežu u prehrambenom izboru. Savjeta je ovdje mnogo, a ono što je konačan cilj je pokušati se kroz hranu osjetiti malo opuštenije. Samo kuhanje može pomoći u tom osjećaju. Priprema hrane ali i izbor namirnica od iznimne su važnosti!“
Recept za napitak: KRUŠKA + NARANČA + CHILI
Za jednu čašu napitka potrebno je:
70g kruške
30ml soka od naranče
manji prstohvat chilli praha
150ml mineralne vode
chilli ubrzava cirkulaciju, razbuđuje, poboljšava koncentraciju
Conde Naste Traveler proveo istraživanje o trendovima luksuznih putovanja: Kakva će biti sezona 2020.?
Ljubitelji luksuznih putovanja planiraju i maštaju o putovanju
CNTraveler (SAD), u ožujku 2020. proveo je istraživanje o trendovima luksuznih putovanja za 2020., godini koja će bit zapamćena po krizi s koronavirusom.
U istraživanju je sudjelovalo ukupno 565 ispitanika, čitatelja CNT-a koji putuju u slobodno vrijeme, najmanje jednom godišnje. Ova internetska anketa provedena je u razdoblju od 18. do 19. ožujka 2020. godine.
Ljubitelji luksuznih putovanja prate vijesti i iščekuju promjenu situacije, u skladu s tim planiraju svoja putovanja
Čak 56% putnika otkazalo je putovanje zbog utjecaja koronavirusa na odabranu destinaciju.
32% putnika odgovorili su kako još nije sigurno hoće li koronavirus utjecati na njihova putovanja ili buduće planove putovanja.
Kratka putovanja u porastu i putovanja u domaće destinacije
Putnici koji su spomenuli da će zamjeniti svoja putovanja, s nekoliko kraćih putovanja vidjeli smo značajno povećanje (+ 20%) prema domaćim destinacijama.
Zanimljivo je i da putovanja prema Karibskom otočju, području koje za sada nije ugroženo koronavirusom, te se i dalje smatra sigurnim za putovanja, uočen je tek manji broj otkazivanja.
Last minute booking
Prema Bloombergu, kineska vlada govorila je o izgledima za brzi ekonomski oporavak od koronavirusa u idućim mjesecima, a očekuje se da će se to odraziti diljem svijeta. Putovanja će također osjetiti porast, a povećan booking u tom slučaju očekuje se u svibnju i lipnju.
30% ljubitelja luksuznih putovanja u slijedeća će tri mjeseca nadzirati koronavirus, a njih 43% pratit će koronavirus sljedećih 6 mjeseci.
Putnici traže sigurnost u destinaciji i objektu
Odluku o putovanju povezana je s nizom čimbenika:
- traže informacije iz pouzdanih izvora kada je sigurno putovati (52%)
- koliko je neki objekt siguran, koliko je siguran/ preporučuje li se javni prijevoz(46%)
- pojedinosti o načinu filtriranja zraka u avionu (40%)
- marketinških komunikacija turističkih tvrtki (38%)
Do tada ljubitelji luksuznih putovanja planiraju i maštaju o putovanju, i kad ova kriza prođe kreću na svoja putovanja.
Na pitanje koja su odredišta čitatelji CNT najviše željeli posjetiti, odgovori su bili razni, kako domaća tako i međunarodna odredišta. Kada se ukinu ograničenja putovanja, publika luksuznih putovanja će biti prva na redu za rezerviranje leta, sobe i planiranje jedrenja.
Prema ovom istraživanju, ljubitelji luksuznih putovanja nikada ne prestaju razmišljati o putovanjima i očito je, prema odgovorima, da je putovanje stanje uma.
Otkrijte legendarni žuti dvorac kojeg obožava svjetski jet set
Falkensteiner Schlosshotel Velden više je od luksuznog hotela. Žuti romantični dvorac na austrijskom jezeru Wörth priča priču o luksuzu i dekadenciji koja seže u daleko 16. stoljeće, a gostima nudi savršeni bijeg i jedinstvenu uslugu
Hotelski butler diskretno će zapaliti vatru u kaminu u prostranoj sobi s romantičnim pogledom na jezero. Uživat ćete uz pucketanje vatre u pjenušavoj kupki u mramornoj kadi.
Slijedi večera s potpisom poznatog chefa Stefana Lastina u restoranu Schlossstern, članu prestižne gastronomske organizacije JRE - Jeunes Restaurateur Restaurant.
Da, počeo je vaš odmor iz snova.
Smješten na zapadnoj obali jezera Wörth, Falkensteiner Schlosshotel Velden simbol je luksuza i uživanja, a gostima nudi kraljevski tretman hotela s pet zvjezdica. Na online platformi Tripadvisor.com svrstan je među 25 najboljih luksuznih hotela na svijetu i član je renomiranog hotelskog udruženja The Leading Hotels of the World.
Sagradio ga je između 1590. i 1603. godine Bartolomej Khevenhüller. Kroz burnu povijest dvorac je promijenio nekoliko vlasnika. Požar je uništio većinu četverokatne renesansne građevine 1762. godine. Palača je izgorjela, a kupola od četiri kule je propala.
Nakon što ga je kupio bečki industrijalac Ernst Wahliss, zgrada je obnovljena 1890., pod vodstvom arhitekta Wilhelma Hessena. Godine 1990. među vlasnike se upisao i poznati milijunaš, fotograf, autor, kolekcionar, industrijalac, astrolog i playboy Günter Sachs, praunuk jednog od pionira njemačke automobilske industrije Wilhelma von Opela i svojedobno suprug glumice Brigitte Bardot.
U hotelskom baru Schlossbar Charly Walker uživat ćete uz zvuke klavira i odlične koktele. Bar je svojevrsni hommage posljednjem vlasniku dvorca, Karlu Wlascheku, multimilijarderu, vlasniku Bille i Bipe, koji je u mladosti bio pijanist iz skromne i siromašne obitelji i svirao pod pseudonimom Charly Walker. Svoju je prvu gažu imao upravo u žutom dvorcu, i kupio ga je, mnogi će reći – iz sentimenta. Nakon njegove smrti dvorac je pripao njegovoj Zakladi, jer iako se ženio pet puta, nije imao djece.
Žuti je dvorac u ožujku 2012. postao dijelom hotelskog lanca Falkensteiner Hotels & Residences. Savršen je spoj starog i novog, a klasični elementi, poput crnog mramora i zlatnih detalja u potpunoj su harmoniji sa skulpturama i slikama suvremene umjetnosti.
Elegantan moderan dizajnerski namještaj odlično se uklapa u sobe koje odišu poviješću. Stil je inspiriran povijesnim putovanjem Marca Pola. To se odražava u elementima kao što su veliki globusi, stolci iz Barcelone, perzijski tepisi, ručno izrađeni predmeti od rezbarena drva…
U Acquapuri SPA potpuno ćete se upustiti u saunama, unutarnjem bazenu i 14 prostorija za relaksirajuće tretmane, fitness studiju te vanjskom grijanom bazenu. Na samom jezeru Wörthersee nalazi se hotelski privatni klub s restoranom i još jednim vanjskim bazenom i direktnim pristupom jezeru i marini.
Na raspolaganju su vam i hotelski gliser za vožnju jezerom uz čašu pjenušca i Rolls Roys za otkrivanje prekrasne Koruške, uz piknik košaru koju će vam pripremiti u hotelu za romantičan predah u prirodi.
Čuveni "Didi" dobili svoju Milenijsku fotografiju
DIDI S KAMEŠNICE POSTALI DIO STRIKOMANOVOG MILENIJSKOG SVIJETA
Pokladni običaji cetinskog kraja jedinstveni su u Europi. Sinj i Cetinska krajina odavno plijene pažnju jedinstvenim i zanimljivim događanjima, ali smotra mačkara svakako spada u zasebnu kategoriju. Održava se svake godne u organizaciji Grada Sinja, Turističke zajednice grada Sinja i Krnjevalske udruge grada Sinja.
Ovogodišnju 6. smotru mačkara cetinskog kraja, ovjekovječio naš čuven fotograf i akademski snimatelj Šime Strikoman svojom 701. i 702. Milenijskom fotografijom na sinjskom hipodromu.
Za vrijeme maškara sve je izokrenuto, tako je i jedna fotografija "Dida" snimljena naopačke!
Trebalo se složiti baš onako kako je zamislio Šime Strikoman, a što ovoj veseloj, maškaranoj ekipi nije bilo lako. Uz veliki trud i angažman Turističke zajednice grada Sinja, sinjske mačkare dobile su svoju milenijsku fotografiju.
Rijetko tko se može pohvaliti bogatom karijerom kao Šime Strikoman koji ima više od 50 godina rada pred kamerom, a započeo je kao direktor fotografije u igranim filmovima. Osim što je autor Milenijske fotografije, radio je mnogobrojne projekte poput televizijskih drama i serija, dokumentarnih filmova, producirao je spotove i namjenske filmove te je pokrenuo poznati Vodički festival Žudija i Terru Croaticu. Strikomanov Milenijski katalog broji 702. fotografiju.
Impozantni Didi s Kamešnice najatraktivniji i najupečatljiviji dio su maškaranih običaja Cetinskog kraja. Obučeni u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama, na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona.
Glasnom zvonjavom zvona svrću uroke sa stoke, a bukom i skakanjem simboliziraju borbu dobrih duhova sa zimom koju na taj način tjeraju. Koliko su dragocjeni, svjedoči i činjenica da se nalaze na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Čuveni “Didi” krase i naslovnicu ovogodišnjeg hrvatskog izdanja National Geographica.
Ston – posjetite riznicu povijesti i tradicije, netaknute prirode i vrhunske gastronomije
Malo je gradova na Zemlji koji se mogu pohvaliti obrambenim fortifikacijama kakve ima Ston. Spektakularne 5500 metara duge Stonske zidine koje se pružaju do susjednog Malog Stona, najveći su graditeljski zahvat izvan nekadašnje Dubrovačke Republike, i druge su po veličini na svijetu nakon Velikog kineskog zida.
Nekadašnja vojno-obrambena funkcija danas je zamijenjena turističkom namjenom koja privlači ogromni broj turista iz cijelog svijeta. Mnogi Stonu tepaju kako je Dubrovnik u malome, misleći na njegove kule, bedeme, geometrijsku pravilnu gradsku jezgru s ulicama koje se sijeku pod pravim kutovima. I spajaju na kamenoj Pjaci na kojoj se odvija stonski život. Današnji je Ston turistička atrakcija, povijesno središte, gastronomski i enološki centar i mjesto za cjelogodišnji odmor.
Zidine su uvijek prva poveznica, kao spomen na burnu povijest žitelja, koji su u doba Dubrovačke Republike s njih na neprijatelja bacali vrelo ulje i vodu, junački čuvajući teritorij od neprijatelja. Može ih se proći na više načina, primjerice, 40-ak minuta dugom šetnjom od Stona do Malog Stona, te na povratku šetnicom koja ide paralelno uz prometnicu.
Druga je važna atrakcija stonska Solana, smještena u dubini zaljeva, s pogonima u kojima se branje soli na isti način, uz pomoć vjetra, sunca i mora odvija već više od četiri tisuće godina.
I danas se sol proizvodi u etapama, u bazenima koji su ime dobili po nazivima svetaca. Iz solane se kući ne odlazi bez jedinstvenog suvenira, vrećice mirišljave soli.
Slijedeća stanica u stonskoj turističkoj ruti je Lapidarij, bogata zbirka srednjovjekovne umjetnosti koja je svoj dom dobila u stonskoj Biskupovoj palači. A nakon što ju pogledaju gosti imaju i novi izazov, posjet novouređenoj stonskoj tvrđavi Kaštio, malostonskoj tvrđavi Koruna, te uživanje u Parku Komarda.
Tu je i priča pod nazivom Neispričani Ston, iza koje se krije interaktivni turistički obilazak stare jezgre Stona, uz predstavu Cum Grano Salis. Riječ je o site-specific predstavi, multimedijalnoj pastorali što mijenja doživljaj tvrđave Kaštio.
Njena je jedinstvenost spoj audio-vizualnih tehnologija, interaktivnih instalacija, predimenzioniranih projekcija, svjetlosnog showa, pirotehničkih efekata, te nastupa u živo.
Povijest Stona se vidi i u okolišu, u ostavštini starih žitelja, u nadgrobnim humcima od naslaganog kamena, koje su kao svoj dokaz boravka u pelješkom kraju ostavili Plereji, jedno od manjih ilirskih plemena. Ali i u centurijaciji stonskog polja, pravilnom rasporedu zemljišnih parcela koje se uz dobro oko uz malo truda mogu i sada uočiti.
A što napraviti nakon povijesnog skoka? Predati se gastronomiji u fantastičnim restoranima i ciljanim izletima u kojima će se degustirati ono što samo Ston ima, svoju poznatu kamenicu. U njenim sokovima i okusima gosti mogu uživati direktno na uzgajalištima, do kojih vas dovode izletnički brodovi. Kušajte i nadaleko poznatu Stonsku tortu.
A poslije vas prebacuju do restorana u kojima se nudi obilje delikatesa, uvijek praćenih lepezom visoko cijenjenih peljeških vina.
Ston je malen, ali obiluje nadaleko poznatim feštama, pa da ih nabrojimo: s ožujkom domaći i brojni gosti slave kamenicu, točnije Dane malostonske kamenice koji se održavaju 21. i 22. ožujka.
Toplije vrijeme godine obiluje pučkim slavljima, u srpnju se održava nadaleko poznata Večer ribe i vina, slijedi je tradicionalna pučka Fešta sv.Liberana, 23.srpnja koja cijeli Ston i pelješki kraj diže na noge. Početak kolovoza nosi Noći vina u tvrđavi Kaštio, a nekoliko dana poslije i Stonske gulozarije, te Buzarijadu s loncima i tečama punim finih buzara od mušula.
Sol je uvijek tu, a svoj dan dobiva na Festivalu soli s krajem kolovoza, a s rujnom dolazi međunarodni športski događaj, Ston Wall Marathon, odnosno nezaboravnu utrku stonskim zidinama u dužini od 4 km, 15 km, ili 42 km.
Tu su i Dani otvornih vrata peljeških podruma u prosincu, tijekom kojih se održava prezentacija vinsko turističkog proizvoda kroz obilazak peljeških vinskih puta vinarija, vinskih podruma, OPG-a...
Vinska priča ne ide bez jedinstvenog Muzeja vina u Putnikovićima, novoj ponudi, prvom hrvatskom Muzeju vinogradarstva i vinarstva. Na muzejskih više od 800 četvornih metara čuvaju se tri zbirke, one iz Doma vinarske tradicije, Povijesnog razvoja loze na ovim prostorima i Vina u tradiciji življenja. Stonsku priču s novom godinom opet otvaraju kamenice. I opet, kako već tradicija nalaže, uz degustaciju ove izvrsne namirnice u priču će se uvezati sve ono što Ston i njegova destinacija svojim gostima nude.
Foto: Tz općine Ston
Više: www.ston.hr
"Vrime od Božića" najljepše je u Starom Gradu na Hvaru!
Vrime od Božića u Starom Gradu skup je velikog broja događanja koja su ove godine, u čast Božića i Nove godine startala već 1. prosinca. Priču je otvorila Dolska adventska čarolija, paljenje prve svijeće, te prigodna prodaja domaćih kolača i adventskih ukrasa za uređenje područne škole Dol.
Nastavilo se dječjom predstavom, a sve kao uvertira u otvaranje božićnih kućica što je najavljeno za 14. prosinca u 17 sati na Trgu Tvrdalj u Starom Gradu. Na lokaciji na kojoj će se odvijati većina ovogodišnjih manifestacija.
Otvaranje će biti popraćeno nastupom Hrvatske gradske glazbe Stari Grad, a program se nastavlja u 19 sati događanjem Večer od kolijendonjo – tradicionalnim kolendarskim napjevima otoka Hvara. Taj će se dio programa održati u Dominikanskoj crkvi sv. Petra Mučenika.
U 21.30 duo Antonia i Big Band nastavit će glazbeni program na Trgu Tvrdalj. 15.prosinca pali se treća svijeća uz dječji vrtić Sardelice, dolazak sv.Lucije, te zanimljivu akciju Vazmi libar – knjige traže nove vlasnike, i donatorsku akcija za udrugu Perle.
18. prosinca u OŠ Petar Hektorović održat će se školska priredba, dan poslije najavljen je nastup područne škole Vrbanj, a 20. prosinca u 11 sati lutkarska predstava za djecu 'Djed i repa' u izvedbi Kazališta Licem u lice.
Još jedna zanimljiva kazališna predstava održat će se 21.prosinca, ovoga puta u Big – glad produkciji, pod nazivom 'Who the fu*k is Biba?. Program se nastavlja u 21.30 sati Old star band – glazbenim događanjem. S 22.prosincem dolazi i paljenje četvrte, posljednje adventske svijeće, a program će biti popraćen nastupom Dječjeg župnog zbora i uz radionicu Dnevni boravak i Crveni križ.
24. prosinca je dan od bakalara i njegove podjele, a već sutra slijedi tradicionalni božićni nastup Hrvatske gradske glazbe Stari grad. 26. prosinca bit će zanimljivo svima onima koji se bave maslinama i preradom ulja. Tog dana, naime, u 11 sati u Muzeju Starog Grada, mr.sc.Stanislav Štambuk ima predavanje pod nazivom 'Kako prepoznati 'Kvalitetno maslinovo ulje'. Predavanje će biti popraćeno Maslinodom, skupom maslinara i uljara uz ocjenjivanje ulja najavljenom u 11.30 sati.
27.prosinca održat će se Tribute to Bijelo dugme, sutradan svečani Božićni koncert i adventska lutrija. 29. prosinca je vrijeme od tombule uz nastup Jure Lubine. A 31. prosinca za uvod u veliko slavlje, održat će se njegova dječja uvertira.
U 11 sati organizira se dječji doček Nove godine, popratit će to i promenadni koncert Hrvatske gradske glazbe Stari Grad, a onda slijedi ključno događanje, doček uz Totem band, s početkom u 22.30 sati.
No to nije i kraj ovogodišnjih zbivanja, 4.siječnja u 11 sati održat će se manifestacija Volin običaje i poznajen grod, iza kojeg stoji okupljanje 'tarčimo i učimo orjentacijsko trčanje'. U 21 sat najavljen je Harpun band čiji će nastup označiti zatvaranje božićnih kućica. Program definitivno završava 6.siječnja akcijom Vazmi libar.
Tijekom božićno – novogodišnjih blagdana svoja vrata otvorenima držat će bistro Kod Damira, pizzeria Marko, bistro Triton –Bonj, bistro Jurin Podrum i restoran Albatros. A za vrijeme blagdana parking na području grada bit će besplatan.
Foto: Tz Grada Starog Grada
Pogledajte prekrasne kadrove „Čarobne božićne bajke“ u Fun parku Biograd koji su oduševili i velike i male
Ovoga vikenda čeka nas čarobni svijet Svetog Nikole
Prošlog vikenda otvorena je Čarobna bajka Fun parka Biograd, poseban advent pun zabave. U najzabavnijem Parku u regiji pretvorenom u toplu božićnu oazu okićenu tisućama lampica pripremljen je prigodni zabavni program za cijelu obitelj i gastro ponuda koja će zadovoljiti i najzahtjevnije adventaše. Uz čarobno okićen Fun park Biograd, koji je sa svojim atrakcijama zasjao u posebnom božićnom ruhu, sve posjetitelje u vikendima do 29.12.2019 čeka pregršt zabavnih sadržaja.
Šarolik program zadovoljiti će sve uzraste, a posebno one najmanje, naime Fun park Biograd dočekati će vas i sa Svetim Nikolom, Svetom Lucijom, Djedom Božićnjakom pravim snježnim partijima i snježnim diskom, mnogim dječjim predstavama, mjuziklima, nastupima mađioničara, žonglera, zabavnim radionicama, koncertima, vatrometom u izvedbi svjetskih piromajstora Pirotehnike Mirnovec i Funnyonicom-posebnim programom kojim će domaćica Funny razveseliti sve mališane.
Na samom otvorenju nastupile su pakoške mažoretkinje sa orkestrom limene glazbe, zapalila se prva adventska svijeća, zaplesalo se i zaželjelo puno lijepih božićnih želja puštanjem lampiona od kojih prihod ide u humanitarne svrhe Centru za rehabilitaciju Stančić. Šareni lampioni obojali su nebo iznad Biograda, koje još dodatno ukrasio i vatromet.
Čarobna bajka nastavlja se i ovoga vikenda kada se u Fun park Biograd spušta Sveti Nikola donoseći odličnu zabavu.
Vikend Svetog Nikole u Božićnoj bajci Fun Parka Biograd kreće u petak 6.prosinca, od 16:00 sati u šarenoj Funnyonici i druženju sa Svetim Nikolom, gdje će se onim najmanjima dijeliti prigodni pokloni i nastavlja se odličnim partijima, predstavama, koncertima i vatrometima.
U Božićnu bajku ugurao nam se i Grinch sa svojom božićnom verzijom kuće straha, no u Fun parku Biograd kažu da se prilagodio veseloj Božićnoj atmosferi.
U nadolazećem vikendu putovati će se sa pjesmom u čarobnu zemlju Oz u super zabavnom mjuziklu Čarobnjak iz Oza, družiti sa Mickey i Minnie Mousem, plesati na snježnom partiju i naravno uživati u vatrometu. Kao dodatno iznenađenje Fun park Biograd otvoriti će još dodatnih šest atrakcija za one najmanje: simulator, Indian canu, Kraš Express, Eureka, Mine train coaster, a u Games Hallu biti će postavljena velika Božićna kugla.
VIKEND SVETOG NIKOLE 6., 7. i 8.12.
*Svaki dan: 16:00 Funnyonica, 17:00 Druženje sa Svetim Nikolom
PETAK, 6.12.
18:00 Što ću biti kad odrastem, dječja predstava
19:00 Snježni party za djecu
SUBOTA 7.12.
17:00 Čudomix, mađioničarski show
19:00 Snježni party za djecu
21:00 Vatromet by Mirnovec
*Druženje s Mickey i Minnie Mousem cijeli dan
NEDJELJA, 8.12.
17:30 Paljenje druge adventske svijeće
18:00 Čarobnjak iz Oza, dječja predstava
19:00 Koncert grupe Zaratino
21:00 Vatromet by Mirnovec
Advent u Sinju - doživite (pred)blagdansku čaroliju u srcu Dalmatinske Zagore!
(Pred)blagdansko ruho alkarskoga grada
Iako studeni još
nije opravdao svoje ime, polako se bliži razdoblje slatkog iščekivanja Božića.
Ugodno druženje uz zamamne mirise kuhanog vina i ukusnih i slasnih zalogajčića
jamči uživanje i dobar provod za sve generacije. Pregršt zabavnih i jedinstvenih
manifestacija u blagdanskom ugođaju otvoreni su za sve željne božićne čarolije.
Za najmlađe je
pripremljeno mnoštvo raznolikih događanja, a imaju čak i svoj Dječji tjedan u
organizaciji udruge „Cjelovit život“, koji počinje prigodno na blagdan svetoga
Nikole. Nakon što su dobro ulaštili svoje čizmice, mališani će uživati (ali i
nastupati) u igrokazima, glazbeno-plesnim točkama, izvedbama zborova,
mađioničarskoj predstavi, pričaonici bajki, sajmu rukotvorina pa čak i u
doručku sa Didom Božičnjakom, glavom i (bijelom) bradom!
Brojne vrijedne i aktivne udruge iz Sinja i Cetinske krajine pobrinule su se za niz zanimljivih manifestacija i akcija. Sinjani i njihovi gosti tako će moći uživati u koncertima klape Sinj, Zlatka Jelinčića, Gradske glazbe i Mješovitog zbora grada Sinja, KUD-ova Osinium, Vrilo i Brodosplit te božićnoj reviji Sinjskih mažoretkinja.
KUD Cetina vratit će nas duhom u prošlost svojim uprizorenjem Badnje večeri Cetinskog kraja, Sinjski ferali obradovati na večer poezije i proze uz božićne kolačiće, a Sinjsko pučko kazalište pridonijeti blagdanskom ugođaju prigodnim predstavama. Hvalevrijedna humanitarna akcija Pomagati je lako osigurat će pomoć potrebitima u ovo najčarobnije vrijeme.
Ispraćaj stare
2019. i doček nove 2020. započet će sa stilom najmlađi na dječjem dočeku nove
godine, a oni malo stariji uživat će od 22:00 sata na Trgu kralja Tomislava uz
grupe M.O.R.T. i Juricu Pađena i
Aerodorom.
Manifestacija Advent u Sinju završava novogodišnjim koncertom, a održava se u organizaciji Grada Sinja, Turističke zajednice Sinj, Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske, te mnogobrojnih udruga s područja našega grada.
Željno vas iščekujemo na sinjskom Adventu, ponesite samo dobru volju!
Kompletan program događanja preuzmite na linku
Foto i više: www.visitsinj.com
Otkrijte Sinj - biser Dalmatinske Zagore
Kao biser koji se otkinuo sa skuta padina Kamešnice, Dinare i Svilaje, Sinj se ugnijezdio u toku bistre i studene Cetine, ljepotice Dalmatinske zagore.
Prostrla je priroda tu svoje najvrjednije i najljepše adute podarivši Cetinskoj krajini plodna polja, pitome gajeve i šume i divlje, sure, krške obronke. Neistraženi i netaknuti krajolici mamac su svima, kako ljubiteljima avanture tako i onima željnim bezbrižnog opuštanja.
Uređene šetnice, planinarske, biciklističke i pješačke staze odvest će putnika (ne)namjernika u neslućene svjetove i otvoriti neopisive vidike.
Sinj se ponosi i drugim po veličini hipodromom u Hrvatskoj, domom plemenite alkarske ergele i središtem brojnih domaćih i međunarodnih natjecanja u konjičkom sportu. Sportski aerodrom također privlači veliki broj rekreativaca i zaljubljenika u nebeska prostranstva.
Da je u Sinju moguće pronaći baš sve kazuju nam sjajne i uvijek rado posjećene galerije i muzeji. Galerija Sikirica čuva i njeguje cjelokupnu ostavštinu velikog umjetnika Stipe Sikirice te često organizira prigodne izložbe, radionice i predavanja.
Arheološka zbirka Franjevačkog samostana i Muzej Cetinske krajine bogate su riznice vrijednih arheoloških i povijesnih artefakata s neiscrpnih lokalnih nalazišta.
Muzej Sinjske alke remek-djelo je u svijetu suvremene muzejske prezentacije koji posjetitelja multimedijalnim i interaktivnim sredstvima uranja u svijet viteške Alke, ponosa Sinja, Hrvatske i UNESCO-a.
Alka i Čudotvorna Gospa Sinjska dva su nepokolebljiva temelja identiteta, simboli čudesne pobjede nad Osmanlijama 1715.
Dandanas, više od tri stoljeća nakon, Gospi u sinjsko marijansko svetište hrle nebrojeni vjernici, osobito uoči i na blagdan Uznesenja Marijina, 15. kolovoza, kad crkva i gradske ulice postanu pretijesne za rijeke hodočasnika iz domovine i svijeta.
Povijesni trenutak bitke ovjekovječen je u dramsko-scenskom spektaklu Opsada Sinja 1715. na autentičnim lokacijama. Otpor malobrojnih Sinjana osmanlijskoj velesili i konačna pobjeda atraktivno i upečatljivo su prikazani.
Na pitoresknom Kamičku, tvrđavici zvjezdolika tlocrta, smjestio se i vrlo neobičan sat, stariji od londonskog Big Bena i s papinskim pečatom!
Dovitljivi domaćini ovu lokaciju pretvorili su u pozornicu pod vedrim nebom – u ljetnim večerima zimzelenim padinama lepršaju note za sve ukuse – Kamičak Etno festival okuplja glasovita imena domaće i strane etnoglazbe, Glazbene večeri na Kamičku oduševljavaju jazz i ambijentalnom glazbom.
Pod krovnom manifestacijom Dani Alke i Velike Gospe kriju se prave poslastice kulturno-umjetničkog i sportskog programa koje je nemoguće nabrojati pa preostaje samo sve ih posjetiti.
Ljubav Sinjana prema glazbi duga je i neupitna - vrijedi istaknuti i festival SARS, sinjske amaterske rock susrete koji niz godina okupljaju sve više istaknutih glazbenika, kao i publike. Mini-Woodstock, kako Sinjani tepaju svom Gljevstocku, oda je suživotu prirode i glazbe, mira i sklada.
Sa stare sinjske tvrđave nad krajem danas bdije zavjetna crkvica koju su u znak zahvalnosti Sinjani sagradili na dvjestotu godišnjicu dolaska iz Rame, u bijegu pred osmanlijskom najezdom.
Putem do vrha smjestio se jedinstveni križni put čije su postaje djelo najvećih hrvatskih kipara. Blagi uspon vrijedi truda – pogled puca na bajkovite krajolike Cetinske krajine i kao na dlanu se pruža neosporivi dokaz iznimne ljepote i bogatstva – bez daha, bez riječi.
Foto i više: www.visitsinj.com
Nematerijalna baština Cetinskog kraja - važan faktor kulturnog i nacionalnog identiteta
Lijepa Naša se, osim nizom prirodnih i gastronomskih čarolija, može pohvaliti i zavidnom zbirkom nematerijalnih kulturnih dobara na listi UNESCO-a za nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva – po zastupljenosti prva u Europi, a treća u svijetu!
S obzirom koliko kulturnoga blaga naša domovina čuva i posjeduje, za očekivati je da će se taj popis u budućnosti i proširiti.
Nematerijalna baština obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja – jezik, usmenu književnost, glazbu, ples, igre, mitologiju, obrede, običaje i tradicijske obrte, ali i žive zajednice u kojima se ti oblici pažljivo njeguju.
Najpoznatija od njih, ponos Sinja i Cetinske krajine, viteška igra Sinjska alka, ustanovljena je kao spomen na pobjedu Sinjana nad Osmanlijama 1715. godine i u zahvalu Čudotvornoj Gospi Sinjskoj koja je prema predaji spasila Sinj i njegove branitelje. Od tada se, u gotovo neprekinutom kontinuitetu, održava do danas prema Statutu Alke, strogom pravilniku koji osigurava autentičnost i potanko govori o njenom nastanku, svrsi i pravilima, a UNESCO je štiti od 2010. godine.
Ojkavica je karakteristično pjevanje posebnom tehnikom s mnogo melodijskih ukrasa i potresanja na slog „oj“ koji može biti na početku, u sredini ili na kraju pjesme. Dvojica ili više pjevača pjevaju u više slojeva, snažno i glasno, a tekstovi su u pravilu vrlo slikoviti i jedinstveni.
Rasprostranjena je u cijeloj Dalmatinskoj zagori, a u Sinju joj je tradicionalni naziv rera. Na UNESCO-ovoj listi je također od 2010. godine.
I dalje se prenosi s generacije na generaciju ustrajnošću kulturno-umjetničkih društava i folklornih skupina.
Svojim naporima od zaborava spašavaju reru, kao i drugi adut s UNESCO-ove liste - nijemo kolo. Ples s područja Dalmatinske zagore jedinstven je po načinu izvođenja – u kolu, ili češće, u parovima koji se kreću kružno ili slobodno po plesnom prostoru, ponekad uz pratnju rere, gange, ojkavice ili dipli, no u Dalmatinskoj zagori gotovo isključivo bez ikakve glazbene pratnje.
Danas se može vidjeti (iako mnogo rjeđe nego prije) o pokladama, na sajmovima, dernecima, svadbama, lokalnim, regionalnim ili međunarodnim smotrama folklora te na lokalnim priredbama u povodu blagdana zaštitnika župa.
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske štiti brojna ugrožena nematerijalna dobra, s ciljem razvoja, zaštite i njegovanja, i najvažnije – očuvanja. Jedno od tih dobara je i umijeće gradnje lađe u Otoku kod Sinja tradicijska je posebnost ovoga kraja, usko vezana uz položaj naselja Otoka uneposrednoj blizini rijeke Cetine.
Pisani tragovi o početcima gradnje lađe ne postoje, a najstarija sačuvana lađa stara je sedamdesetak godina. Način privređivanja (pretežno poljoprivreda), brojnost stanovnika te sam položaj naselja, glavni su razlozi što su stanovnici naselja Otoka imali veću potrebu korištenja lađe od ostalih naselja u okolici. Ovisno o dubini rijeke, veslalo se i sjedeći i stojeći.
Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela s područja gradova Sinja i Trilja te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima.
Jedinstven su i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala. Najatraktivniji dio povorke čine bučni i šareni didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 metra, a oko struka zvona.
Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem. Didi s Kamešnice nedavno su bili gosti poznatog karnevala u Samugheu na Sardiniji i uspješno pronijeli dašak tradicije izvan domovine.
Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata. Klapske pjesme su prepoznatljive po svojoj unutarnjoj glazbenoj strukturi, harmoniji, melodiji i sadržaju tekstova. Usprkos raznim vanjskim utjecajima, klapska pjesma do danas je zadržala svoju izvornost i uvijek vjernu publiku.
Jedan od dragocjenih starih zanata kojem prijeti izumiranje –tradicijsko lončarstvo ručnoga kola iz Potravlja od 2013. ima status nematerijalnoga kulturnog dobra, a Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nominiralo ga je za zaštitu UNESCO-a. Unašim krajevima poznato još od 4. stoljeća pr. Kr., u većem dijelu Europe to je lončarstvo odavno ustupilo mjesto lončarstvu „nožnoga kola“.
Jedinstveno umijeće izrade glinenoga posuđa na ovaj način do danas se sačuvalo samo u selu Potravlje u općini Hrvace i to u dvjema obiteljima – Jure Knezovića, u kojoj danas posuđe izrađuju njegovi sinovi Ivan i Pile te onoj Jurina brata Dušana Knezovića.
otravski lončari – bakrari – opskrbljivali su svojim proizvodima Cetinsku krajinu i širi prostor Dalmacije.
Vlastite proizvode prodavali su po sajmovima, a prodaju ih sve do naših dana u Sinju, Trilju, Zadvarju, Vrlici, Metkoviću, Benkovcu, Splitu i drugdje. Sada se uz neke tradicijske posudeuporabne vrijednosti izrađuju i one novih oblika i namjena: amfore, lonci za cvijeće (pitari) te razni minijaturni oblici tradicijskoga posuđa koji su unikatni suveniri.
Od iznimne je važnosti sačuvati ovaj dio naše tradicijske kulture i omogućiti mu nastavak života prenošenjem tog umijeća na mlađe naraštaje. Turistička zajednica grada Sinja, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, upravo s tim ciljem redovit održava radionice tradicijskog lončarstva ručnoga kola iz Potravlja, za što je i primila nagradu Plautilla u kategoriji Najbolji kulturno turistički proizvod. Izvrsna posjećenost i povratne informacije sudionika, domaćih i stranih, osobito najmlađih, ulijevaju nadu opstanka i ponovnog procvata ovoga zanata.
Očuvanje ugrožene nematerijalne baštine važan je faktor ne samo kulturnog i nacionalnog identiteta, već i nastojanja da u skladu s održivim razvojem ova jedinstvena i neprocjenjiva dobra obogate sjajnu turističku ponudu te raznolikošću privuku dobrodošle goste.
Više: www.visitsinj.com