Osmi sajam pršuta "Sinj 2013"
Gospodarska gastronomsko-turistička manifestacija u alkarskom gradu
U petak i subotu (19. i 20. travnja) će se u sinjskoj sportskoj dvorani održati ovogodišnji, po redu 8. nacionalni sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda 'Sinj 2013' s međunarodnim sudjelovanjem. Pokrovitelji su te hvale vrijedne gospodarske, gastronomsko-turističke i kulturno-zabavne priredbe Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, HGK, Grad Sinj, Splitsko-dalmatinska županija i Županijska komora, dok je organizator sinjski Poduzetnički centar. Partner i ovogodišnjeg sajma je ReraSD koja provodi IPA – Projekt jadranske prekogranične suradnje/AgroNet koji se provodi u pet država (Italija, Hrvatska, Slovenija, Albanija te BiH). Odnosi se na realizaciju stalne mreže logistike, distribucije i usluga infrastrukture u lancu prehrambene industrije kompletnog Jadranskog područja.
Osmi nacionalni sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda 'Sinj 2013' (19. i 20. travnja)
To nam je u četvrtak (11. travnja) potvrdila Ana Barać, direktorica Poduzetničkog centra Grada Sinja, očekujući kako će proizvođači autohtonih proizvoda, posebice pršuta i sira, u dalmatinskom priobalju imati višestruku korist od ovogodišnje tradicionalne gospodarske manifestacije. «Ovogodišnji sajam, baš kao i svih prethodnih godina, pored promotivne i ocjenjivačke komponente, imat će revijalni i edukativni karakter. Tako će se proizvođači i posjetitelji moću informirati putem stručnih predavanja (i radionica) o temama vezanih za problematiku proizvodnje i plasmana suhomesnatih proizvoda kao što su dalmatinski pršut, zaštita autohtonih proizvoda i oznaka kvalitete, uvođenje standarda, modeli udruživanja, tržište, trendovi, mogućnosti kooperacije uzgajivača svinja, tehnologija proizvodnje, obrada pršuta te programi poticaja i financiranja od strane vladinih i inih institucija», ističe Barać.
Dodala je kako će se u sklopu sajma održati i susreti, sastanci predstavnika udruga proizvođača pršuta, uzgajivača svinja, stočne hrane, dakako i predstavnika trgovačkih lanaca, hotelijera i ugostiteljskih udruga, koji će razmijeniti i svoja mišljenja. Na Sajmu će se prvi put prezentirati i LAG 'Cetinska krajina' koji pokriva područje Vrlike, Hrvaca, Sinja, Otoka i Trilja čiji će se prijedlozi, definirani strategijom razvoja područja, moći financirati kroz strukturne fondove. Tako će proizvođači, kaže direktorica PC Barać, imati mogućnost izlaganja svojih proizvoda na adekvatnim štandovima gdje ih posjetitelji mogu razgledati, kušati i kupiti, te predstavljanja i sebe i svojih proizvoda putem Nacionalnog sajma pršuta i suhomesnatih proizvoda, marketinških materijala, kao i sudjelovanja u medijima koji će pratiti tu našu priredbu.
Više od 60 izlagača iz Hrvatske, Italije, BiH, Slovenije... potvrdilo sudjelovanje
«Na ovogodišnjem sajmu će biti 60 izlagača koji će predstaviti svoje proizvode, koliko ih je bilo i protekle godine, no još uvijek primamo prijave zainteresiranih za sudjelovanje i ocjenjivanje pršuta. I ove godine, kao i prethodnih, obavit će se ocjenjivanje kvalitete i specifičnosti pršuta pojedinih proizvođača. Rezultati će od strane Stručnog povjerenstva biti objavljeni temeljem 'Pravilnika o ocjenjivanju kvalitete pršuta'. Inače, ocjenjivanje kvalitete pršuta sudionika Sajma je javno – vršit će se u nazočnosti članova Stručnog povjerenstva, predstavnika proizvođača ocjenjivanih proizvoda i medija. Tijekom održavanja Sajma zainteresiranim proizvođačima će biti omogućeno prezentiranje 'Klastera proizvođača trajnih suhomesnatih proizvoda' koji će, očekuje se, privući područje cijele Republike Hrvatske. Njegov je cilj i funkcija osnaživanje, povezanost i poticanje razvoja proizvođača, kao i promocija, marketing i zaštita proizvoda, dakako i izlazak na EU-tržište», doznali smo od gospođe Ane Barać.
U sklopu Sajma priredit će se i kulturno-umjetnički program 'Da se ne zaboravi'
Naglašava kako će se u sklopu Sajma, 20. travnja (subota) prirediti i zanimljiv kulturno-umjetnički program pod geslom 'Da se ne zaboravi', a bit će to prikaz etno-baštine cetinskog kraja, u kojem će sudjelovati KUD-ovi s tog područja, pa i šire. Predviđeno je i biranje najljepšeg para (ženske i muške osobe) u narodnoj nošnji uz popratna prigodna događanja poput kazališne predstave na temu 'pršuta' u izvođenju glumaca-amatera Sinjskog pučkog kazališta. Na ovogodišnjem Osmom nacionalnom sajmu pršuta i suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem očekuje se znatno više sudionika vodećih proizvođača proizvoda ne samo iz Dalmacije, Istre, Like, Slavonije, odnosno s cijelog područja Hrvatske, ali i posjetitelja više nego minulih godina.
U svakom slučaju, ponovno će u alkarskom gradu podno Kamička s proljećem zamirisati dalmatinski i istarski pršut, i dalmatinska panceta, slavonski kulen i šunka, maslinovo ulje, sirevi, kobasice, maslinovo ulje, različite sorte domaćih vina, kruh i peciva te ini prehrambeni eko-proizvodi Lijepe naše i susjednih zemalja...Mnogi kažu kako će to Sinj tih dana bit Dalmacija, Hrvatska čak i Europa u malom. Da bude tako potrudili su se organizator PC Sinj, Udruga uzgajivača svinja, regionalna obiteljska gospodarstva koja proizvode tzv. domaći pršut, vodeći trgovački lanci, hotelijeri i ugostitelji, KUD-ovi...
Program održavanja Osmog sajma pršuta u alkarskom Gradu Sinju
Prema objavljenom programu Sajma, 19. travnja (petak): u 10,00 program ocjenjivanja kvalitete pršuta; 10,30 dostava i šifriranje uzoraka; 11,00 ocjenjivanje kvalitete pršuta; 20. travnja (subota): u 9,00 dolazak izlagača; 11,30 kulturno-umjetnički program; 13,00 svečano otvaranje sajma; 14,00 degustacija ocijenjenih pršuta; 15,15 kulturno-umjetnički program 'Da se ne zaboravi' – prikaz etno-baštine Cetinskog kraja (nastupa 15-ak KUD-ova); 17,15 proglašenje rezultata natjecanja, dodjela priznanja i zatvaranje 8. nacionalnog sajma pršuta i suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem.
Foto: Ante Latinac
Organizator:
PODUZETNIČKI CENTAR SINJ d.o.o
Address: Vrlička 41, 21230 Sinj
Phone.+385 (0)21 82 44 53
Fax: +385(0)21 66 03 78
Mob: +385 (0)91 735 65 26
E-mail: [email protected]
Autor: Nedjeljko Musulin
Izvor: www.agroklub.com
Restorani, hrana i vina u Dubrovniku
U Dubrovniku možete uživati u širokoj ponudi hrane i pića u jednom od mnogobrojnih restorana ili konoba u središtu grada, kušati tradicionalnu južno-dalmatinsku kuhinju koja počiva na svježim namirnicama i jednostavnoj pripremi te svakako probati opojna crna vina nedalekog poluotoka Pelješac. Osim jastoga, stonskih kamenica, ribe i čuvenih šporkih makarula koji se uvijek služe na Festi sv. Vlaha, dubrovačka gastronomija osobito je izdašna u izboru originalnih slastica među kojima se izdvajaju rozata, krema od jaja s preljevom od karamele, kotonjata, slatki žele od dunja, arancini, kandirana korica domaćih naranača i bruštulane mjendule, karamelizirani bademi.
Ne propustite kušati
Arancini (kandirana kora naranče)
Tradicionalna su dubrovačka poslastica koju u Dubrovniku spravlja svaka kuća, kuhajući komadiće korice domaćih naranča u zašećerenoj vodi. Osušeni i ukrašeni poslužuju se kao bomboni, a prigodni su i kao poklon ljubiteljima slastica.
Dubrovačka rožata
Nastavljamo naše putovanje slasticama dubrovačkog kraja najpoznatijim dubrovačkim desertom, slasnom kremom od jaja s preljevom od karamele. Rožata, koju svakako valja kušati, se poslužuje hladna uz kriške južnog voća, slatki sirup i šlag.
Bruštulane mjendule
Baš kao i arancini, prženi ušećereni bademi boje karamela omiljena su slastica na dubrovačkom području, pa se poslužuju kao bomboni ili slatki mali zalogaji. Mogu se pronaći u svim finim trgovinama kao tradicionalni zalogaji iz naših krajeva.
Šporki makaruli
Generacije i generacije Dubrovčana spravljaju šporke makarule. Umak je pripremljen od goveđeg ili junećeg mesa na temeljcu od luka uz dodatak rajčica, peršina, češnjaka i crnog vina. Makaruli su posebna, cimetom obogaćena, vrsta tjestenine. Cimet makarulima daje nezamjenjiv, poznat okus i miris. Na koncu, umak i tjestenina pomiješaju se u velikom loncu, a mogu se dodatno zasladiti svježe naribanim sirom. Koliko je Župljanima drago ovo jelo, govori i to da je tradicionalno nezaobilazno na velikim pučkim svečanostima poput vjenčanja, fešte sv. Vlaha i proslave spomen dana svetaca.
Kotonjata
Još jedna autohtona slastica iz dubrovačke regije je kotonjata, slatki žele koji se priprema od dunja. Vrela se smjesa sipa u posebne plitke posudice s reljefnim dnom. Kotonjata poprima oblik i šaru posudice pa je vizualno atraktivna. Ona je neizostavan desert dubrovačkog kraja i poslužuje se uz svježe ubran lovorov list.
Fritule
Ova omiljena tradicionalna slastica priprema se duž naše obale najčešće u vrijeme Božića. Tijesto koje čini masu za fritule sadrži mlijeko, brašno i jaja, a od njega se oblikuju malene okruglice koje se peku u dubokom ulju dok ne dobiju zlatnu boju. Kratko se suše nakon pečenja kako bi pustile višak masnoće te se posipaju tankim slojem šećera u prahu.
Izvor: http://www.valamar.com
Završen osmi Međunarodni festival gastronomije „Biser mora“
U organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija u Supetru je u srijedu navečer, uz prigodnu svečanost, u kongresnoj dvorani „Teatrin“, otvoren osmi Međunarodni festival gastronomije „Biser mora“ koji je okupio više od 300 vrhunskih majstora kuhinje iz 14 zemalja. Zanimljivo je spomenuti da su na festival stigli kuhari iz Saudijske Arabije, Turske i Cipra.
„Biser mora“ je u proteklih osam godina narastao od male lokalne gastro-manifestacije na razini najvećeg regionalnog festivala.
Sudionike gastro Festivala pozdravio je Miro Bogdanović, predsjednik Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija dok je supetarsko gradonačelnik Dinko Hržić obećao i nadalje pomoć u organizaciji Festivala jer smatra da je ta manifestacija na tragu brušenja ponude, a dobre ponude nema bez dobre gastronomije.
Pozdravnu riječ uputio je i Marion Duzic, većinski vlasnik hotelijerske kuće „Svpetrvshoteli“ koja je po četvrti put uzastopce ugostila sudionike festivala „Biser mora“ dok je Zlatko Žervanja, predsjednik Upravnog vijeća županijske agencije za razvoj obećao potporu i suradnju ovakvim projektima i manifestacijama. U ime županije splitsko-dalmatinske svečanom otvaranju bili su nazočni zamjenik župana Visko Haladić i vijećnica Danica Baričević dok je u prigodnom programu nastupila supetarska ženska klapa „Alegrija“,a kroz program je vodio Mirko Fodor.
Na završetku svečanog otvaranja proglašeni su pobjednici u juniorskom nadmetanju kuhača. Naslov pobjednika u konkurenciji Srednjih ugostiteljskih škola pripao je ekipi Srednje škole „Sergej Stanić“ iz Podgorice, drugo mjesto osvojila je kuharska momčad iz Maribora dok su treći bili učenici Srednje turističke škole iz Sarajeva.
U konkurenciji Visokih ugostiteljskih škola prvo mjesto osvojila je Višja strokovna škola za gostinstvo in turizem iz Bleda, dok je drugo i treće mjesto pripalo kuharskim ekipama iz Ukrajine.
Nakon svečanog otvaranja priređeno je večer srpske kuhinje,a delicije i specijalitet te kuhinje osim sudionika festivala probali su i mnogi Supetrani.
izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr
Foto: www.ezadar.hr[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720 px" height="360 px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/biser-mora-1.jpg[/image]
[/nivo]
Gastronomija i autohtoni specijaliteti Vrgorca
Veljko Barbieri, književnik, gastronom i putopisac napisao je; „…nigdje u ovom gradu ne možete napraviti niti koraka, a da ne osjetite podrhtavanje vremena, tradicije i primamljivih mirisa i okusa koji se uzdižu nad tanjurom, onako kako se vrgorske kule, ti svjetionici vremena, uzdižu prema svom nevidljivom cilju koji poznaju samo oni i njihova visoka planina.“
Gastronomija vrgoračkog kraja oslanja se na tradicionalan uzgoj i proizvodnju hrane. Uz veliku mesnu industriju mnogobrojna su mala gospodarstva i sušione mesa. Krševito brdsko-planinsko područje odlikuje se uzgojem koza i ovaca iz čega proizlazi bogata paleta suhomesnatih proizvoda, te skromna proizvodnja sira vrhunske kvalitete. Neizostavno treba dodati i bogat izbor divljači, od kojih vrgorački lovci rade prave delicije. Sve više domaćinstava okrenuto je uzgoju jagoda koje slove kao najbolje u Hrvatskoj, te su kao i pršut postale zaštitni znak ovog kraja.
Osim bogate poljoprivredne palete proizvoda, škrti krš, obiluje plodovima divljeg voća, samoniklim i začinskim biljem čiji produkti su voćni sirupi, marmelade, sušene mješavine za čajeve, začini, te nezaobilazne salate i divlje zelje. Ljekovito bilje i raslinje ovog podneblja idealno je za proizvodnju mnogobrojnih proizvoda od meda. Polja u kršu prošarana vijugavom rijekom Maticom još uvijek su bogata ugorima, žabama i ribom i mirisima tradicionalnog načina spravljanja svojih ribljih specijaliteta. No pisati o gastronomiji Vrgorca, a ne spomenuti biklu, piće u kojem vrgorčani posebno uživaju, bio bi grijeh!
GASTRO PREPORUKA
Puži s ljutikom
Ljutiku razdvojiti na bijeli i zeleni dio, te je isjeći na dva centimetra duge komadiće. Na blago zagrijano ulje dodati najprije bijeli dio, sjeckani češnjak, puže koji su prethodno već kuhani, očišćeni i popečeni, i na kraju zeleni dio ljutike. Još malo pržiti, pa dodati crvenu papriku, sol i papar.
Liska lešo, s raštikom na stijeni od krumpira
Potrebne su dvije liske, četiri krumpira srednje veličine, pola kg. raštike, jedna mrkva, jedan češnjak, maslinovo ulje i začini za juhu. Uz lešo kuhanu lisku i krumpir doda se raštika i sve posluži vruće.
Divlje salate, mišanca
Mlade divlje samonikle biljke: žutinicu, kostriš, maslačak, komorač, ljutiku, divlji poriluk, posoliti i začiniti maslinovim uljem, domaćom kvasinom te dodati kuhani vrući krompir i tvrdo kuhana vruća jaja narezana na kolutiće. Posuti nasjeckanom ljutikom i petrusimenom.
Salata od žutinice i kostriša
Oprati, posoliti, začiniti. Dodati vrući krumpir narezan na ploške i tvrdo kuhana jaja.
Salata od divljih šparoga ili kuka
Oprati, prokuhati koju minutu, iscijediti vodu, začiniti i servirati s tvrdo kuhanim jajima.
Može se spravljati i sirova.
Vrgorac Tourist Board Tina Ujevića 14 21276 Vrgorac Telephone: +385 (0)21 675 110 Fax: +385 (0)21 675 110
E-mail: [email protected] Web: www.tzvrgorac.hr www.vrgorac.hr Fotografije: Arhiva tz grada Vrgorca
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/IMG_4671.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/Glavni-kuhar-Biklijade-Veljko-Barbijeri.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/IMG_6973.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/brujet-od-ugora.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/bikla.jpg[/image]
[/nivo]
Gastro putovanje Dalmacijom - istinski raj za sva čula
Dalmatinci vole govoriti o Dalmaciji u superlativima, no, tko bi im mogao zamjeriti? Jer, osim božanstvenog krajolika i kulturne baštine koju ljubomorno čuvamo, postoji još nešto dostojno kićenja raskošnim epitetima. Da biste saznali što, dovoljno je zaviriti u kužine starih konobi, u teče vrijednih dalmatinskih žena, u kamene uličice gdje se sa svakog kantuna širi miris ribe s gradela…Pogađate, odlučili smo Vas odvesti na još jedno atraktivno putovanje, koje je prije svega - ukusno! Ukoliko ste gurmanski nastrojeni, zavirite u našu gastronomsku „zemljopisnu kartu“, i otkrijte raj za čula gdje god da se u Dalmaciji nađete!
Dubrovnik je jedan od naših najljepših i najznačajnijih kulturnih centara, a njegovu veličanstvenu raskoš dostojno prati i gastronomska ponuda. Osim rafiniranog okusa kamenica koje se od davnina uzgajaju u Malostonskom zaljevu, ovdje možete uživati i u klasičnim mesnim specijalitetima ispod peke, te neobičnim ali ukusnim jelima iz neretvanske doline kao što je brujet od žaba! Za desert se zasladite rozatom – dalmatinskom verzijom francuske crème brûlée, kotonjatom – slasticom od dunja ili pak arancinima. Zaokružite ukusan obrok vrhunskim vinom – bilo da odaberete dingač i postup s Pelješca, pošip i grk s Korčule ili pak dubrovačku malvaziju iz Konavla, Vaše je zadovoljstvo zagarantirano!
Split, poseban i specifičan poput same carske palače, oborit će Vas s nogu istančanim okusom pašticade, te osvojiti jednostavnim ali ukusnim specijalitetima kao što su viška, hvarska i komiška pogača. Splitsko-dalmatinska županija obuhvaća i područje Cetine i Sinja, pa ugodite svom nepcu arambašićima - malim sarmama s goveđim mesom, ili pak buzarom od riječnih rakova! Prijat će Vam i vina vugava i Plančić sa otoka Hvara, ili pak neobična mješavina crnog vina s ovčjim ili kozjim mlijekom – takozvana smutica!
Područje najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada Šibenika diči se vrhunskim, priznanjima ovjenčanim pršutom, a sparite ga sa sirom iz mišine! Počastite se i ukusnom srdelom ili tunom na gradele, a obavezno kušajte i soparnik, spravljen od tijesta punjenog mješavinom maslina, smokava i maslinovog ulja! Obrok obavezno zaokružite čašom crnog vina - primoštenskog Babića, ili pak nekom od slastica kao što su kolači od bajama ili skradinska torta! Slasno voće žižule također je ukusan desert, a kako sadrži obilje vrijednih hranjivih tvari, gosti ne pitaju za cijenu!
Bijeli grad Zadar dočekat će Vas čašicom maraschina, likera od autohtone višnje maraske koja se po količini suhe tvari izdvaja od bilo koje druge vrste višnje u svijetu! Posebna delicija je i nadaleko poznat paški sir – paške se ovce u nedostatku „običnog“ bilja hrane onim aromatičnim, te tako proizvode jedan od najukusnijih i najcjenjenijih sireva! Kušajte i ukusan riblji brujet, ili pak ninski šokol – specijalitet koji svoj izvrstan okus duguje kombinaciji mirodija i kvalitetnog svinjskog mesa.
Krenite na putovanje Dalmacijom, vođeni božanstvenim okusima i mirisima…!
Tekst: DHS magazin
Gastronomija
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720px" height="360px"]
[image caption="Kamenice"]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Gastro4-kamenica.jpg[/image]
[image caption="Rožata"]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Gastro3.jpg[/image]
[/nivo]
U uskoj vezi s geografskim bogatstvom Splitsko-dalmatinska županije je i bogatstvo njene gastronomije. Na nevelikom području susreću se suprotnosti prožimajući okuse prošlih vremena i kreativne kuhinje današnjice; arome netaknute prirode s dva zrna soli, koju je preko brda nabacilo jugo, ili miris komaštra i komina donesen burom.
Izvor: [styled_link link="http://www.dalmatia.hr" variation="slategrey"]www.dalmatia.hr[/styled_link]
