Recepti za prste polizat
DUBROVAČKA KUŽINA
Kako danas, tako i u prošlosti – naš kameni biser, grad Dubrovnik, oduvijek je bio živo i posjećeno središte Mediterana. Zajedno sa trgovcima i putnicima namjernicima, pristizali su ovdje i novi začini i tehnike obrade i spremanja jela, od kojih se neka, poput čuvene zelene menestre, spominju još u pisanim dokumentima iz 14. i 15. stoljeća!
Interesantno da je utjecaj na dubrovačku kužinu imao i sam senat, koji je inzistirao na umjerenosti pri jelu te jednostavnosti, što je rezultiralo jednom od najzdravijih kuhinja koje poznajemo. Na radost svih naših gurmanski nastrojenih čitatelja, donosimo neke od recepata koji osim što su pravi užitak za nepca, nose sa sobom i dašak tradicije...
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Rožada.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Dubrovacka-kuzina.jpg[/image]
[/nivo]
ORANCINI su slastica od narančine kore, te je jako bitno da naranče budu poznatog porijekla. Naranču je potrebno oguliti i izrezati na dugačke rezance ili okrugle komade, koji se namaču u vodi nekoliko dana. Potom se stave cijediti i prokuhaju. U vodu se dodaje šećer u jednakoj količini kao i korice i kuha dok tekućina ne ispari. Nakon kuhanja, korice se cijede, uvaljaju u šećer, te se ostavljaju da se suše na zraku 2-3 dana.
Prekrasan mjesec svibanj idealan je za berbu NEŠPULA, od čijeg blagotovornog ploda se sprema izvrstan liker. Nešpule (1 kg) je potrebno izrezati i dobro izmiješati sa jednakom količinom šećera. Smjesa se ostavi na suncu 40 dana uz povremeno miješanje, nakon čega se u nju dolije 1 l rakije i ostavi još 5 dana na suncu. Nakon toga se procijedi.
Aromatična i bogata DUBROVAČKA TORTA od badema i naranči, prema pojedinim pisanim dokumentima nastala je davne 1585. godine u jednom dubrovačkom samostanu. Žumanjke od 9 jaja, 1 vrećicu vanilija šećera i oko 150 grama običnog šećera izmiješajte u pjenastu smjesu. Bjelanjke s oko 70 grama šećera istucite u čvrsti snijeg. Snijeg dodajte žumanjcima uz lagano miješanje tako da smjesa ostane pjenasta. Uz miješanje dodati mljevene bademe (350 g), krušne mrvice (80 g), narančinu koricu i sok (1 dl). Smjesu ujednačeno izmiješati, te istresti u kalup promjera 26 cm obložen pek papirom, te peći oko 35 minuta u pećnici prethodno zagrijanoj na 170 stupnjeva.
Ljubitelje morskih delicija oduševit će LIGNJE PUNJENE NA DUBROVAČKI NAČIN. Očistite 1 kg liganja te ih sitno nasjeckajte. 1 glavicu luka nasjeckati i blago popržiti na ulju te dodati glave i krakove lignji, pa ostaviti da se prži. Dodati sol, papar, sitno sjeckani česan, malo vina i zgnječenu rajčicu, a na kraju rižu (4 žlice). Čim stavite rižu, maknuti sa vatre. Dobivenom smjesom napuniti lignje i zatvoriti ih čačkalicom. Tako nadjevene lignje pržiti na vrućem ulju a pri samom kraju dodati ostatak vina od 4 žlice i kratko kuhati u tako dobivenom umaku. Osim ovih delicija, svakako probajte zelenu menestru, crnu juhu od sipe, pecenu kozletinu s krumpirima i puževe!
Dalmacija u mom koferu
Šetnja po Dalmaciji za svakoga putnika predstavlja pravo iskustvo okusa, mirisa, lepezu podsjetnika koji i nakon povratka kućama mogu nuditi snažno sjećanje na ljepote ovoga kraja.
Što bi mjesto u torbi svakog turista na povratku u njegov dom trebalo naći? Zrno soli, kap lavande, komadić slatkoga svakako se ne bi trebalo zaobići. Na Pagu ne smijete zaobići pašku janjetinu, kao što ne smijete sa sobom zaboraviti ponijeti znameniti kolut paškog sira. Tu je i nadaleko poznata čipka napravljena od čvrstog konca, po tradiciji koju na mlađe prenose starije otočanke. U putničkoj torbi se svakako moraju naći i paški biškoti, slasni prepečenci koje više od 300 godina u amostanskim odajama rade časne sestre benediktinke.
U Zadru je nezaobilazan Muzej antičkog stakla gdje možete kupiti zanimljive staklene posudice, bočice, čaše, vrčiće, ili bokaliće, izrađene tehnikom fuzije. Grijeh bi također bio ne okušati svjetski poznati slatki liker Maraskino, koji se pravi od višanja iz okolice grada, po recepturi što su je početkom 16. stoljeća otkrili redovnici Dominikanskog samostana.
Brušeni koralj sa Zlarina je nezaobilazni ljetni must have ukras za svaku ženu. Zato na ovom idiličnom otočiću investirajte u kupnju vječno aktualnih koraljnih naušnica, ogrlice, prstenčića, ili narukvice. U Skradinu, pred samim ulazom u Nacionalni park Krka, u nekom od simpatičnih lokala svakako probajte glasovitu Skradinsku tortu, kako je domaći nazivaju - prirodnom viagrom.
Za čokolade Nadalina obogaćene lokalnim i egzotičnim začinskim biljem i voćem, od crvenog papra i cimeta, preko suhih smokava, rogača i badema, sve do lavande, koristi se najkvalitetniji
kakao iz Sumatre.
[nivo effect="fade" directionNav="button" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/skradinska-torta.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/skradin_7.jpg[/image]
[/nivo]
UNESCO-ov grad Trogir nudi trogirske rafiole, tradicijsku slasticu koju prethodno morate naručiti, zbog čega bi se najbolje bilo obratiti u Turističku zajednicu grada.
U šetnji Pagom tijekom ljetnih mjeseci naići ćete na otočke čipkarice koje čipku rade pred vratima svojih kuća. Pašku čipku je voljela i carica Marija Terezija koja je na dvoru imala svoju osobnu čipkaricu s otoka. Casanova, Alfred Hichcock...
UNESCO-ov grad Trogir nudi trogirske rafiole, tradicijsku slasticu koju prethodno morate naručiti, zbog čega bi se najbolje bilo obratiti u Turističku zajednicu grada. I Split ima asa u rukavu, Nadalinu, jednu do najpoznatijih hrvatskih čokoladaterija na čijim policama osim raznoraznih začina možete naći čokolade sa suhim smokvama i prošekom, bademima, rogačem, lavandom, cimetom, crvenim paprom, maslinovim uljem ili cvjetnim medom.
Pučišće na Braču nudi suvenire od visoko-cijenjenog bračkog kamena koji se mogu pronaći u njihovoj Klesarskoj školi. A ne bi bilo loše na odlasku svratiti i do malenog Dola i uživati u torti hrapaćuši, koju je prethodno potrebno naručiti kod neke od lokalnih domaćica. I Hvar ima svoja skrivena blaga, a osim glasovitih vina i ulja, tu je svakako i nježna čipka, koju od tananih listova biljke agave rade hvarske časne sestre benediktinke. Nedaleko od samostana, na hvarskoj rivi svakako zastanite na nekom od brojnih štandova i izaberite stručak ljekovite lavande, mirisni paketić ili ulje njenih cvijetova, da vas još dugo podsjećaju na ljepotu dalmatinskog otoka sunca.
Imotski uz posjet krškim fenomenima Modrom i Crvenom jezeru nudi i poznatu slasticu znanu kao Imotska torta, suhi kolač koji također možete sa sobom ponijeti u torbi. Ali i Dubrovnik ima svoja mala blaga, primjerice broštulane bajame ili ušećerene korice naranče koje se mogu pronaći u malim paketićima u nekom od brojnih gradskih suvenirnica. Slatka Korčula čuva jedan popularni objekt pred kojim ljeti turisti čekaju u dugom redu, a riječ je o slastičarni Cukarin u kojoj morate probati kolače znane kao klašun, amareto, marko polo bombica, harubica, ili bruštulane mindole.
Foto: Tz grada Skradina
Konoba - mjesto prave dalmatinske priče
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="620 px" height="360 px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/dalmatinska-konoba-1.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/10/konoba.jpg[/image]
[/nivo]
Malo je kojem prostoru u dalmatinskoj ikonografiji pridodana tolika pažnja kao konobi. Mjesto je to opjevano u pjesmama, oživljeno na filmovima, prikazano na kazališnim daskama. U njoj se odvijao živi život, u njoj se slavilo i tugovalo, plakalo i smijalo, svađalo i mirilo. I sve to uz obilje domaće spize, prave autohtone, koja se krčkala u velikim loncima na ognjištima, za obitelji, rodbinu i prijatelje. Tako je to nekada bilo.
Konoba današnjeg vremena je, uz čast iznimaka, izgubila takav karakter. Pretvorila se ona u ugostiteljski objekt u kojima su kaštradina i tripice, manistra u suvo i pašta fažol, jota i kupus izgubili rat s ćevapima i pizzama, hamburgerima i lignjama iz uvoza, onima što su na svoja dalmatinska odredišta putovali u debelom ledu tko zna koliko dugih dana, mjeseci ako ne i godina. Motiv druženja i nadalje je ostao isti, no promijenio se onaj osnovni, prepoznatljivi miris iz kužine, vonj koji je aludirao na hranu spremljenu na način kako su to radile naše bake i prabake. Konoba je ostala konoba, s istim onim ribarskim mrežama i loncima, prepariranim ribama i ostalom morskom menažerijom, no izgubio se njen osnovni smisao, njegovanje autohtonosti u gastronomskom smislu.
I zato se s punom pažnjom iščekuje projekt vraćanja konobe na dane stare slave, u kojem će se na testu naći ugostiteljski objekti koji se kite takvim nazivom. Borit će se žestoko i to ne između sebe, u obilatoj i sve više rastućoj konkurenciji, već sa samima sobom. Da bi dobile traženu Oznaku izvornosti – Pravo dalmatinsko, u svojim će loncima morati početi kuhati na recepture vezane uz dalmatinsku autohtonu spizu. U praksi to znači kako će svojim gostima morati ponuditi samo najbolje, domaće, autohtono, izvorno, proizvedeno isključivo na području naših otoka, obale i zagore. Konoba će zapravo postati brand, postat će mjesto u kojem će se guštati u gastro okusima povijesti ovoga kraja, bit će ona spoj znanja i imanja domaćih.
Projekt stavljanja konobe,odnosno njenog vraćanja na temelje s kojih je ponikla, iznijela je Javna ustanova RERA SD, a između ostalog, osim davanja oznake mjestu koje slavi lokalnu gastronomiju, pružit će i traženu kvalitetu hrvatskih proizvoda i usluga. Već krajem godine Dalmacija će dobiti svoje prve konobe s znakom kvalitete. A s njima u paketu konačno stiže i hrana koja će, makar u tim objektima, istjerati pomodarnosti i inačice raznih kuhinja koje se u konobama dosada prioritetno nudile. Konačno će domaći gost opet moći guštati u mirisima kakve je nekada ćutio u kuhinji svojih baka. A strani će moći uživati u neiscrpnom gastro blagu dalmatinskog kraja. Opet nam stiže vrijeme gavunčića i srdela na savur, fritula i paradižeta, palačinka sa skutom i medom, smutice i polpeta u šugu, raštike, kaštradine...Jela za prste polizati, a tako olako nepravedno izbrisana s jelovnika.
Foto: Konoba Panorama, Topići
Jeste li ikad probali bračku tortu Hrapoćušu?
Jeste li ikad probali bračku tortu Hrapoćušu, koja se zbog svojih sastojaka još naziva i bračkim slatkim afrodizijakom?
Uspomena s ljetovanja ili preporuka što svakako treba probati ako ljetujete na Braču. Ova ukusna torta potječe s Dola na Braču i svaka dolska obitelj ima svoj „tajni“ recept. Hrapoćuša je dobila ime po kamenu jer izgledom podsjeća na istoimeni kamen.
Zanimljivost ove torte je da može izdržati 5-6 dana na sobnoj temperaturi bez da izgubi na okusu ili kvaliteti.
Ministarstvo kulture nakon kulena, arambašića, soparnika, ličkog sira i bračkog vitalca proglasilo je tortu hrapoćušu zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
U čast svoje torte svake godine mještani organiziraju veliku feštu pod nazivom “Noć hrapoćuše”. Recept i umjeće spremanja ove raritetne torte prenosile su generacije na generaciju.
Ova izvrsna senzacija sastoji se od dva sloja; biskvita od badema natopljenog u Maraschinu sa koricom od naranče, prelivenog grubo narezanim bademima i orasima umućenim u šećer i bjelanjak. Ova bogata torta se sprema isključivo za posebne prigode, a samo njeno ime inspirirano je krševitim kamenih špiljama u okolini, na koje njena tekstura vizualno aludira.
Sastojci:
Broj osoba: 10 osoba
TIJESTO
14 ŽUMANJAKA
5 BJELANJAKA
350 gr. ŠEČERA
250 gr. BRAŠNA
100 gr, ORAHA
1/2 PRAŠKA ZA PECIVO dolcela
NADJEV
9 BJELJANJAKA
650 gr. ŠEČERA
700 gr. ORAHA U KOMADU
1 LIMUN
Priprema:
Vrijeme pripreme: 60 min
1. Izradit sa miserom dobro jaja sa šečerom, te dodajte ostale navedene sastojke.
2. Pecite na temperaturi od 180 ,15-20 min.tj.dok se tijesto ne ispeče.
3. Bjelanjke malo razradite, ali ne u čvrsti snjeg, dodajte šečer i orahe u komadu.
4. Stavite smjesu u veliku plitku teču i pirjajte na laganoj vatri dok smjesa ne dobije zlatkastu boju.
5. Tada u smjesu stavite iscjeđeni limun i opet pirjajte do zlatnožute boje jer če je limun posvjetliti.
6. Nadjev je gotov kad se odvaja od teče.
7.Stavite na pečeni biskvit i pecite na temperaturi od 150 dok se nadjev ne osuši potamni cca.30 min.
Dobar tek!
Recept: http://www.coolinarika.com/
Foto: Tzo Postira
Osmi sajam pršuta "Sinj 2013"
Gospodarska gastronomsko-turistička manifestacija u alkarskom gradu
U petak i subotu (19. i 20. travnja) će se u sinjskoj sportskoj dvorani održati ovogodišnji, po redu 8. nacionalni sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda 'Sinj 2013' s međunarodnim sudjelovanjem. Pokrovitelji su te hvale vrijedne gospodarske, gastronomsko-turističke i kulturno-zabavne priredbe Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, HGK, Grad Sinj, Splitsko-dalmatinska županija i Županijska komora, dok je organizator sinjski Poduzetnički centar. Partner i ovogodišnjeg sajma je ReraSD koja provodi IPA – Projekt jadranske prekogranične suradnje/AgroNet koji se provodi u pet država (Italija, Hrvatska, Slovenija, Albanija te BiH). Odnosi se na realizaciju stalne mreže logistike, distribucije i usluga infrastrukture u lancu prehrambene industrije kompletnog Jadranskog područja.
Osmi nacionalni sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda 'Sinj 2013' (19. i 20. travnja)
To nam je u četvrtak (11. travnja) potvrdila Ana Barać, direktorica Poduzetničkog centra Grada Sinja, očekujući kako će proizvođači autohtonih proizvoda, posebice pršuta i sira, u dalmatinskom priobalju imati višestruku korist od ovogodišnje tradicionalne gospodarske manifestacije. «Ovogodišnji sajam, baš kao i svih prethodnih godina, pored promotivne i ocjenjivačke komponente, imat će revijalni i edukativni karakter. Tako će se proizvođači i posjetitelji moću informirati putem stručnih predavanja (i radionica) o temama vezanih za problematiku proizvodnje i plasmana suhomesnatih proizvoda kao što su dalmatinski pršut, zaštita autohtonih proizvoda i oznaka kvalitete, uvođenje standarda, modeli udruživanja, tržište, trendovi, mogućnosti kooperacije uzgajivača svinja, tehnologija proizvodnje, obrada pršuta te programi poticaja i financiranja od strane vladinih i inih institucija», ističe Barać.
Dodala je kako će se u sklopu sajma održati i susreti, sastanci predstavnika udruga proizvođača pršuta, uzgajivača svinja, stočne hrane, dakako i predstavnika trgovačkih lanaca, hotelijera i ugostiteljskih udruga, koji će razmijeniti i svoja mišljenja. Na Sajmu će se prvi put prezentirati i LAG 'Cetinska krajina' koji pokriva područje Vrlike, Hrvaca, Sinja, Otoka i Trilja čiji će se prijedlozi, definirani strategijom razvoja područja, moći financirati kroz strukturne fondove. Tako će proizvođači, kaže direktorica PC Barać, imati mogućnost izlaganja svojih proizvoda na adekvatnim štandovima gdje ih posjetitelji mogu razgledati, kušati i kupiti, te predstavljanja i sebe i svojih proizvoda putem Nacionalnog sajma pršuta i suhomesnatih proizvoda, marketinških materijala, kao i sudjelovanja u medijima koji će pratiti tu našu priredbu.
Više od 60 izlagača iz Hrvatske, Italije, BiH, Slovenije... potvrdilo sudjelovanje
«Na ovogodišnjem sajmu će biti 60 izlagača koji će predstaviti svoje proizvode, koliko ih je bilo i protekle godine, no još uvijek primamo prijave zainteresiranih za sudjelovanje i ocjenjivanje pršuta. I ove godine, kao i prethodnih, obavit će se ocjenjivanje kvalitete i specifičnosti pršuta pojedinih proizvođača. Rezultati će od strane Stručnog povjerenstva biti objavljeni temeljem 'Pravilnika o ocjenjivanju kvalitete pršuta'. Inače, ocjenjivanje kvalitete pršuta sudionika Sajma je javno – vršit će se u nazočnosti članova Stručnog povjerenstva, predstavnika proizvođača ocjenjivanih proizvoda i medija. Tijekom održavanja Sajma zainteresiranim proizvođačima će biti omogućeno prezentiranje 'Klastera proizvođača trajnih suhomesnatih proizvoda' koji će, očekuje se, privući područje cijele Republike Hrvatske. Njegov je cilj i funkcija osnaživanje, povezanost i poticanje razvoja proizvođača, kao i promocija, marketing i zaštita proizvoda, dakako i izlazak na EU-tržište», doznali smo od gospođe Ane Barać.
U sklopu Sajma priredit će se i kulturno-umjetnički program 'Da se ne zaboravi'
Naglašava kako će se u sklopu Sajma, 20. travnja (subota) prirediti i zanimljiv kulturno-umjetnički program pod geslom 'Da se ne zaboravi', a bit će to prikaz etno-baštine cetinskog kraja, u kojem će sudjelovati KUD-ovi s tog područja, pa i šire. Predviđeno je i biranje najljepšeg para (ženske i muške osobe) u narodnoj nošnji uz popratna prigodna događanja poput kazališne predstave na temu 'pršuta' u izvođenju glumaca-amatera Sinjskog pučkog kazališta. Na ovogodišnjem Osmom nacionalnom sajmu pršuta i suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem očekuje se znatno više sudionika vodećih proizvođača proizvoda ne samo iz Dalmacije, Istre, Like, Slavonije, odnosno s cijelog područja Hrvatske, ali i posjetitelja više nego minulih godina.
U svakom slučaju, ponovno će u alkarskom gradu podno Kamička s proljećem zamirisati dalmatinski i istarski pršut, i dalmatinska panceta, slavonski kulen i šunka, maslinovo ulje, sirevi, kobasice, maslinovo ulje, različite sorte domaćih vina, kruh i peciva te ini prehrambeni eko-proizvodi Lijepe naše i susjednih zemalja...Mnogi kažu kako će to Sinj tih dana bit Dalmacija, Hrvatska čak i Europa u malom. Da bude tako potrudili su se organizator PC Sinj, Udruga uzgajivača svinja, regionalna obiteljska gospodarstva koja proizvode tzv. domaći pršut, vodeći trgovački lanci, hotelijeri i ugostitelji, KUD-ovi...
Program održavanja Osmog sajma pršuta u alkarskom Gradu Sinju
Prema objavljenom programu Sajma, 19. travnja (petak): u 10,00 program ocjenjivanja kvalitete pršuta; 10,30 dostava i šifriranje uzoraka; 11,00 ocjenjivanje kvalitete pršuta; 20. travnja (subota): u 9,00 dolazak izlagača; 11,30 kulturno-umjetnički program; 13,00 svečano otvaranje sajma; 14,00 degustacija ocijenjenih pršuta; 15,15 kulturno-umjetnički program 'Da se ne zaboravi' – prikaz etno-baštine Cetinskog kraja (nastupa 15-ak KUD-ova); 17,15 proglašenje rezultata natjecanja, dodjela priznanja i zatvaranje 8. nacionalnog sajma pršuta i suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem.
Foto: Ante Latinac
Organizator:
PODUZETNIČKI CENTAR SINJ d.o.o
Address: Vrlička 41, 21230 Sinj
Phone.+385 (0)21 82 44 53
Fax: +385(0)21 66 03 78
Mob: +385 (0)91 735 65 26
E-mail: [email protected]
Autor: Nedjeljko Musulin
Izvor: www.agroklub.com
Restorani, hrana i vina u Dubrovniku
U Dubrovniku možete uživati u širokoj ponudi hrane i pića u jednom od mnogobrojnih restorana ili konoba u središtu grada, kušati tradicionalnu južno-dalmatinsku kuhinju koja počiva na svježim namirnicama i jednostavnoj pripremi te svakako probati opojna crna vina nedalekog poluotoka Pelješac. Osim jastoga, stonskih kamenica, ribe i čuvenih šporkih makarula koji se uvijek služe na Festi sv. Vlaha, dubrovačka gastronomija osobito je izdašna u izboru originalnih slastica među kojima se izdvajaju rozata, krema od jaja s preljevom od karamele, kotonjata, slatki žele od dunja, arancini, kandirana korica domaćih naranača i bruštulane mjendule, karamelizirani bademi.
Ne propustite kušati
Arancini (kandirana kora naranče)
Tradicionalna su dubrovačka poslastica koju u Dubrovniku spravlja svaka kuća, kuhajući komadiće korice domaćih naranča u zašećerenoj vodi. Osušeni i ukrašeni poslužuju se kao bomboni, a prigodni su i kao poklon ljubiteljima slastica.
Dubrovačka rožata
Nastavljamo naše putovanje slasticama dubrovačkog kraja najpoznatijim dubrovačkim desertom, slasnom kremom od jaja s preljevom od karamele. Rožata, koju svakako valja kušati, se poslužuje hladna uz kriške južnog voća, slatki sirup i šlag.
Bruštulane mjendule
Baš kao i arancini, prženi ušećereni bademi boje karamela omiljena su slastica na dubrovačkom području, pa se poslužuju kao bomboni ili slatki mali zalogaji. Mogu se pronaći u svim finim trgovinama kao tradicionalni zalogaji iz naših krajeva.
Šporki makaruli
Generacije i generacije Dubrovčana spravljaju šporke makarule. Umak je pripremljen od goveđeg ili junećeg mesa na temeljcu od luka uz dodatak rajčica, peršina, češnjaka i crnog vina. Makaruli su posebna, cimetom obogaćena, vrsta tjestenine. Cimet makarulima daje nezamjenjiv, poznat okus i miris. Na koncu, umak i tjestenina pomiješaju se u velikom loncu, a mogu se dodatno zasladiti svježe naribanim sirom. Koliko je Župljanima drago ovo jelo, govori i to da je tradicionalno nezaobilazno na velikim pučkim svečanostima poput vjenčanja, fešte sv. Vlaha i proslave spomen dana svetaca.
Kotonjata
Još jedna autohtona slastica iz dubrovačke regije je kotonjata, slatki žele koji se priprema od dunja. Vrela se smjesa sipa u posebne plitke posudice s reljefnim dnom. Kotonjata poprima oblik i šaru posudice pa je vizualno atraktivna. Ona je neizostavan desert dubrovačkog kraja i poslužuje se uz svježe ubran lovorov list.
Fritule
Ova omiljena tradicionalna slastica priprema se duž naše obale najčešće u vrijeme Božića. Tijesto koje čini masu za fritule sadrži mlijeko, brašno i jaja, a od njega se oblikuju malene okruglice koje se peku u dubokom ulju dok ne dobiju zlatnu boju. Kratko se suše nakon pečenja kako bi pustile višak masnoće te se posipaju tankim slojem šećera u prahu.
Izvor: http://www.valamar.com
Završen osmi Međunarodni festival gastronomije „Biser mora“
U organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija u Supetru je u srijedu navečer, uz prigodnu svečanost, u kongresnoj dvorani „Teatrin“, otvoren osmi Međunarodni festival gastronomije „Biser mora“ koji je okupio više od 300 vrhunskih majstora kuhinje iz 14 zemalja. Zanimljivo je spomenuti da su na festival stigli kuhari iz Saudijske Arabije, Turske i Cipra.
„Biser mora“ je u proteklih osam godina narastao od male lokalne gastro-manifestacije na razini najvećeg regionalnog festivala.
Sudionike gastro Festivala pozdravio je Miro Bogdanović, predsjednik Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija dok je supetarsko gradonačelnik Dinko Hržić obećao i nadalje pomoć u organizaciji Festivala jer smatra da je ta manifestacija na tragu brušenja ponude, a dobre ponude nema bez dobre gastronomije.
Pozdravnu riječ uputio je i Marion Duzic, većinski vlasnik hotelijerske kuće „Svpetrvshoteli“ koja je po četvrti put uzastopce ugostila sudionike festivala „Biser mora“ dok je Zlatko Žervanja, predsjednik Upravnog vijeća županijske agencije za razvoj obećao potporu i suradnju ovakvim projektima i manifestacijama. U ime županije splitsko-dalmatinske svečanom otvaranju bili su nazočni zamjenik župana Visko Haladić i vijećnica Danica Baričević dok je u prigodnom programu nastupila supetarska ženska klapa „Alegrija“,a kroz program je vodio Mirko Fodor.
Na završetku svečanog otvaranja proglašeni su pobjednici u juniorskom nadmetanju kuhača. Naslov pobjednika u konkurenciji Srednjih ugostiteljskih škola pripao je ekipi Srednje škole „Sergej Stanić“ iz Podgorice, drugo mjesto osvojila je kuharska momčad iz Maribora dok su treći bili učenici Srednje turističke škole iz Sarajeva.
U konkurenciji Visokih ugostiteljskih škola prvo mjesto osvojila je Višja strokovna škola za gostinstvo in turizem iz Bleda, dok je drugo i treće mjesto pripalo kuharskim ekipama iz Ukrajine.
Nakon svečanog otvaranja priređeno je večer srpske kuhinje,a delicije i specijalitet te kuhinje osim sudionika festivala probali su i mnogi Supetrani.
izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr
Foto: www.ezadar.hr[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720 px" height="360 px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/biser-mora-1.jpg[/image]
[/nivo]
Gastronomija i autohtoni specijaliteti Vrgorca
Veljko Barbieri, književnik, gastronom i putopisac napisao je; „…nigdje u ovom gradu ne možete napraviti niti koraka, a da ne osjetite podrhtavanje vremena, tradicije i primamljivih mirisa i okusa koji se uzdižu nad tanjurom, onako kako se vrgorske kule, ti svjetionici vremena, uzdižu prema svom nevidljivom cilju koji poznaju samo oni i njihova visoka planina.“
Gastronomija vrgoračkog kraja oslanja se na tradicionalan uzgoj i proizvodnju hrane. Uz veliku mesnu industriju mnogobrojna su mala gospodarstva i sušione mesa. Krševito brdsko-planinsko područje odlikuje se uzgojem koza i ovaca iz čega proizlazi bogata paleta suhomesnatih proizvoda, te skromna proizvodnja sira vrhunske kvalitete. Neizostavno treba dodati i bogat izbor divljači, od kojih vrgorački lovci rade prave delicije. Sve više domaćinstava okrenuto je uzgoju jagoda koje slove kao najbolje u Hrvatskoj, te su kao i pršut postale zaštitni znak ovog kraja.
Osim bogate poljoprivredne palete proizvoda, škrti krš, obiluje plodovima divljeg voća, samoniklim i začinskim biljem čiji produkti su voćni sirupi, marmelade, sušene mješavine za čajeve, začini, te nezaobilazne salate i divlje zelje. Ljekovito bilje i raslinje ovog podneblja idealno je za proizvodnju mnogobrojnih proizvoda od meda. Polja u kršu prošarana vijugavom rijekom Maticom još uvijek su bogata ugorima, žabama i ribom i mirisima tradicionalnog načina spravljanja svojih ribljih specijaliteta. No pisati o gastronomiji Vrgorca, a ne spomenuti biklu, piće u kojem vrgorčani posebno uživaju, bio bi grijeh!
GASTRO PREPORUKA
Puži s ljutikom
Ljutiku razdvojiti na bijeli i zeleni dio, te je isjeći na dva centimetra duge komadiće. Na blago zagrijano ulje dodati najprije bijeli dio, sjeckani češnjak, puže koji su prethodno već kuhani, očišćeni i popečeni, i na kraju zeleni dio ljutike. Još malo pržiti, pa dodati crvenu papriku, sol i papar.
Liska lešo, s raštikom na stijeni od krumpira
Potrebne su dvije liske, četiri krumpira srednje veličine, pola kg. raštike, jedna mrkva, jedan češnjak, maslinovo ulje i začini za juhu. Uz lešo kuhanu lisku i krumpir doda se raštika i sve posluži vruće.
Divlje salate, mišanca
Mlade divlje samonikle biljke: žutinicu, kostriš, maslačak, komorač, ljutiku, divlji poriluk, posoliti i začiniti maslinovim uljem, domaćom kvasinom te dodati kuhani vrući krompir i tvrdo kuhana vruća jaja narezana na kolutiće. Posuti nasjeckanom ljutikom i petrusimenom.
Salata od žutinice i kostriša
Oprati, posoliti, začiniti. Dodati vrući krumpir narezan na ploške i tvrdo kuhana jaja.
Salata od divljih šparoga ili kuka
Oprati, prokuhati koju minutu, iscijediti vodu, začiniti i servirati s tvrdo kuhanim jajima.
Može se spravljati i sirova.
Vrgorac Tourist Board Tina Ujevića 14 21276 Vrgorac Telephone: +385 (0)21 675 110 Fax: +385 (0)21 675 110
E-mail: [email protected] Web: www.tzvrgorac.hr www.vrgorac.hr Fotografije: Arhiva tz grada Vrgorca
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/IMG_4671.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/Glavni-kuhar-Biklijade-Veljko-Barbijeri.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/IMG_6973.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/brujet-od-ugora.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/bikla.jpg[/image]
[/nivo]
Gastro putovanje Dalmacijom - istinski raj za sva čula
Dalmatinci vole govoriti o Dalmaciji u superlativima, no, tko bi im mogao zamjeriti? Jer, osim božanstvenog krajolika i kulturne baštine koju ljubomorno čuvamo, postoji još nešto dostojno kićenja raskošnim epitetima. Da biste saznali što, dovoljno je zaviriti u kužine starih konobi, u teče vrijednih dalmatinskih žena, u kamene uličice gdje se sa svakog kantuna širi miris ribe s gradela…Pogađate, odlučili smo Vas odvesti na još jedno atraktivno putovanje, koje je prije svega - ukusno! Ukoliko ste gurmanski nastrojeni, zavirite u našu gastronomsku „zemljopisnu kartu“, i otkrijte raj za čula gdje god da se u Dalmaciji nađete!
Dubrovnik je jedan od naših najljepših i najznačajnijih kulturnih centara, a njegovu veličanstvenu raskoš dostojno prati i gastronomska ponuda. Osim rafiniranog okusa kamenica koje se od davnina uzgajaju u Malostonskom zaljevu, ovdje možete uživati i u klasičnim mesnim specijalitetima ispod peke, te neobičnim ali ukusnim jelima iz neretvanske doline kao što je brujet od žaba! Za desert se zasladite rozatom – dalmatinskom verzijom francuske crème brûlée, kotonjatom – slasticom od dunja ili pak arancinima. Zaokružite ukusan obrok vrhunskim vinom – bilo da odaberete dingač i postup s Pelješca, pošip i grk s Korčule ili pak dubrovačku malvaziju iz Konavla, Vaše je zadovoljstvo zagarantirano!
Split, poseban i specifičan poput same carske palače, oborit će Vas s nogu istančanim okusom pašticade, te osvojiti jednostavnim ali ukusnim specijalitetima kao što su viška, hvarska i komiška pogača. Splitsko-dalmatinska županija obuhvaća i područje Cetine i Sinja, pa ugodite svom nepcu arambašićima - malim sarmama s goveđim mesom, ili pak buzarom od riječnih rakova! Prijat će Vam i vina vugava i Plančić sa otoka Hvara, ili pak neobična mješavina crnog vina s ovčjim ili kozjim mlijekom – takozvana smutica!
Područje najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada Šibenika diči se vrhunskim, priznanjima ovjenčanim pršutom, a sparite ga sa sirom iz mišine! Počastite se i ukusnom srdelom ili tunom na gradele, a obavezno kušajte i soparnik, spravljen od tijesta punjenog mješavinom maslina, smokava i maslinovog ulja! Obrok obavezno zaokružite čašom crnog vina - primoštenskog Babića, ili pak nekom od slastica kao što su kolači od bajama ili skradinska torta! Slasno voće žižule također je ukusan desert, a kako sadrži obilje vrijednih hranjivih tvari, gosti ne pitaju za cijenu!
Bijeli grad Zadar dočekat će Vas čašicom maraschina, likera od autohtone višnje maraske koja se po količini suhe tvari izdvaja od bilo koje druge vrste višnje u svijetu! Posebna delicija je i nadaleko poznat paški sir – paške se ovce u nedostatku „običnog“ bilja hrane onim aromatičnim, te tako proizvode jedan od najukusnijih i najcjenjenijih sireva! Kušajte i ukusan riblji brujet, ili pak ninski šokol – specijalitet koji svoj izvrstan okus duguje kombinaciji mirodija i kvalitetnog svinjskog mesa.
Krenite na putovanje Dalmacijom, vođeni božanstvenim okusima i mirisima…!
Tekst: DHS magazin
Gastronomija
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720px" height="360px"]
[image caption="Kamenice"]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Gastro4-kamenica.jpg[/image]
[image caption="Rožata"]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Gastro3.jpg[/image]
[/nivo]
U uskoj vezi s geografskim bogatstvom Splitsko-dalmatinska županije je i bogatstvo njene gastronomije. Na nevelikom području susreću se suprotnosti prožimajući okuse prošlih vremena i kreativne kuhinje današnjice; arome netaknute prirode s dva zrna soli, koju je preko brda nabacilo jugo, ili miris komaštra i komina donesen burom.
Izvor: [styled_link link="http://www.dalmatia.hr" variation="slategrey"]www.dalmatia.hr[/styled_link]
