Izlet u Zagrebačkoj županiji
TURIZAM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
I povedite obavezno vaše najmlađe, biti će vam zahvalni.
Jednog sunčanog vikenda nakon poduljeg zimskog jada, odlučili smo istražiti okolicu Zagreba.
Gdje ćemo? Ni ne znate koliko ima seoskih domaćinstava u okolici Zagreba. Pa smo se odlučili otići diviti romantičnim brežuljcima zapadne Moslavine.
A čuli smo da tamo ima seoskih domaćinstava s egzotičnim životinjama što je nama otočanima koji su se ko mali utrkivali na magarcima, bio odličan impuls za istraživanjem. Mislili smo naravno i na dobrobit djece koja će upotpuniti svoje znanje o životinjskim vrstama.
Od Zagreba do Ivanić Grada ima oko 30km. Ako ste brzi i gladni, doći ćete brzo na odredište. Finalno odredište nije bio pitomi Ivanić grad, mada držimo da je mjesto jako slatko. Popili smo kavu u jednom kafiću pored bankomata. Ugodna usluga, uredan ljupki grad bez nervoze i vreve, živi nekim svojim tempom kojeg ne zahvaća nimalo pressing i žurba metropole.
Nakon kraće šetnje, krenuli smo 4 km dalje. Na preporučeno seosko domaćinstvo. Tamo je hrana odlična, rekoše nam dobronamjerni domaći. Lokacija Kloštar Ivanić. 4 km dalje od Ivanić grada stigli smo u Stari Mlin.
Odmah što nam je upalo u gradskom bukom istraumatizirano uho, bio je pjev ptica. A oko je zaslijepilo preko stotinu nijansi zelene boje. Savršeni sklad prirode stopio se s melodijom nekoliko kosova. Uspeli smo se na pa vrh brijega i kako je bio čisti jesensko ljetni dan, divili smo se pogledu na Medvednicu Kalnik Bilogoru, Ivanščicu..Prekrasan pogled na stare guste šume osvaja u svakom pogledu. Niste ravnodušni ni na domaću hrana koja miriši već s prilaznog puta.
Pasionirani ljubitelji svega što ima natruhe i prizvuke starinskog etna, kako odoljeti ovakvom accessoiru?
Oduševile su nas stazice za šetnju te dva ribnjaka i mala šuma. Svugdje su bile postavljene male ljupke klupice te smo se već vidjeli kako u vilinskoj krinolini čitamo debelu knjigu, dok nam povjetarac mrsi (nepostojeću) dugu kosu.
A tek egzotične životinje (imaju klokana i pauna!) Slika nije dobra, ali netalentirani kakvi jesmo, dali smo sve od sebe za najbolju sliku a i klokan je bio brz.
Gastronomija Zagrebačke županije osvaja mirisima i okusima. Vrijednost takve gastronomije je posvećenost tradicijskoj pripremi hrane i brižno korištenje namirnica iz domaćeg uzgoja.
(Foto: Stari Mlin)
Hrana – znamo da zvuči ko ofucana izlika ali tako nam svega, nismo je stigli uslikati. Prebrzo smo je dokrajčili, pa smo posudili fotografiju s weba. Vjerujte da je ponuda i dobra i izdašna. Ističemo bogatu ponudu domaćih likera i domaćih vina a ako ste u prilici probajte i šarana na rašljama.
Evo još malo ljupkih detalja nekog zaboravljenog svijeta iz davnine u detalju zelenog prozorčića i cvijetnih aranžmana:
I za kraj evo par osnovnih informacija: Posjed se nalazi u brdovitom području Kloštar Ivanića, nedaleko Ivanić Grada. Veličine je otprilike tri hektara, a u sklopu imanja nalaze se četiri objekta za razne namjene. To su restoran i sala, zatim kuća za smještaj gostiju sa šest dvokrevetnih spavaonica, te staja sa životinjama i mlin koji je zapravo ‘izložbeni primjerak’, kako bi se gostima dočaralo neko prošlo vrijeme.
Proljeće je idealno za posjetu seoskim domaćinstvima, a Zagrebačka županija prebogata je njima.
Stoga posjetite i osjetite prirodu okolice Zagreba, neosporno ćete doživjeti jako lijep izlet.
Foto: Privatni album
Anita Žuvela Hitrec
Riječka tržnica je užitak za sva osjetila
Piše: Helena Varendorff, Okusi.eu
Riječka tržnica svojom vrevom i vikom nasmijanih prodavača, odlično pristaje u ovaj šarmantni lučki grad. Ne samo Okusi već i Michelinov vodič, preporučuju posjet Riječkoj tržnici.
Portal visitrijeka.hr navodi ono što Okusi stalno ponavljaju: “Niti jedan supermarket ne može zamijeniti šarm osobnog kontakta s prodavačem i uzbuđenje nepredvidive kupnje na tržnici.”
Riječka se tržnica, ili Velika tržnica, nalazi u tri zgrade smještene između luke i Narodnog kazališta te preko puta Palače Modello. Jedna je zgrada rezervirana za prodaju mlječnih proizvoda, druga mesa a ona najbliža moru za ribu i plodove mora.
U ribarnici se popnite i na galeriju i uživajte u pogledu na svjež ulov iz Kvarnerskog zaljeva, vrevu i bogatstvo boja. Prodavači voća i povrća su gotovo nagurani na brojnim štandovima u prostoru između tri zgrada i po okolnim ulicama.
Gradska se tržnica pojavila oko kraja 19. Stoljeća uz morsku obalu, nedaleko od mola na kojemu su ribari iskrcavali ulov. Riba, rakovi i plodovi mora su se prodavali na otvorenom a od 1866. godine i pod krovom u ribarnici. Uz tu je ribarnicu 1880. godine započela gradnja novih dvaju paviljona, prema projektu Izidora Vauchniga. Uoči Prvog svjetskog rata je započela i gradnja na novoj ribarnici, prema projektima riječkog arhitekta Carla Pergolija.
Na stranicama grada rijeke Visit Rijeka doznajemo i kako je « Pergoli je u oblikovanju pokazao naklonost bečkoj secesiji. Na to upućuje kamena dekoracija, rad venecijanskog skulptora Urbana Bottassa. Riječ je o kapitelima, četiri fontane u unutrašnjosti ribarnice, te ukrasima na pročelju.
Oko stupova i na pročelju Bottasso je poslagao brojan morski životinjski svijet, čineći to tako vješto kao da se odlučio osobno prihvatiti prodavačkog posla. Kameni rakovi, hobotnice, ribe i školjke ostavljaju dojam živih, pozivajući prolaznika da se približi ribarnici, u kojoj će pouzdano naći nešto za svoj stol.»
Popularna “Placa” radi svaki dan od 6.30 do 14 sati, a nedjeljom od 6.30 do podne.
Adresa: Ulica Vatroslava Lisinskog 2, 51000 Rijeka, Hrvatska
Fotografije i tekst; Helena Varendorff, Okusi.eu
Posjetite 12. Sajam pršuta u Sinju i kušajte najukusnije primjerke ove najtraženije dalmatinske delicije!
Ova najpoznatija mesna gastronomska delicija, neizostavna je na svakom svečanom jelovniku. Proizveden na tradicionalni, autohtoni način, pažljivo biran i s pozornošću čuvan – pršut je neodoljiv u svim varijantama!
I ove godine je Sinj domaćin 12. Nacionalnog sajma pršuta. Izvorni dalmatinski pršut zaštićena je delicija, a gdje je bolje predstaviti, nego u Sinju, gradu s dugom tradicijom proizvodnje pršuta i suhomesnatih proizvoda, s recepturama i tajnama zanata koje sežu duboko u prošlost i prenose se generacijama.
Važnost manifestacije za hrvatski gospodarski razvoj
Punim nazivom 12. «Nacionalni sajam pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda, s međunarodnim sudjelovanjem», održava se 08.-09.travnja, 2017.godine, u prostoru hotela Alkar. Ova manifestacija je tradiconalno osnovni pokretač promocije pršuta kao izvornog proizvoda i pršutarske proizvodnje u RH kao perspektivne grane gospodarskog razvoja. Svake godine okuplja sve čimbenike u pršutarskoj industriji na zajedničkim aktivnostima razvoja proizvodnje i promocije pršuta kao izvornog, potencijalno značajnog izvoznog proizvoda. Organizator sajma je Poduzetnički centar Sinj i Grad Sinj.
Sajam se održava pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva+ poduzetništva i obrta, HGK- Županijska komora Split, Hamag Bicro-a, HBOR-a, LAG-Cetinska krajina, TZ Grada Sinja, TZ Splitsko- dalmatinske županije, TZ grada Splita.
Degustacije, bogat zabavni program i odabir najboljih
Proizvođači će kao i do sada imati mogućnost izlaganja svojih proizvoda na adekvatnim štandovima gdje ih posjetitelji mogu razgledati, kušati i kupiti, te predstaviti sebe i svojih proizvoda putem Sajma, marketinških materijala, kao i sudjelovanja u medijima koji će pratiti manifestaciju.
Dan prije same sajamske manifestacije, 7.04.2017. godine održava se ocjenjivanje kvalitete i specifičnosti Pršuta pojedinih proizvođača, za čiju potrebu se oformljuje komisija sastavljena od renomiranih stručnjaka i znanstvenika. Ocjenjivanje kvalitete pršuta, kao i do sada biti će obavljeno temeljem «Pravilnika o ocjenjivanju kvalitete pršuta». Ocjenjivanje kvalitete pršuta je javno, uz prisustvo članova stručnog povjerenstva, predstavnika proizvođača ocjenjivanih proizvoda i medija, a ocjenjivati će se proizvodi sudionika Sajma.
U bogatom kulturno zabavnom programu očekuje se nastup kulturno umjetničkih društava sa područja Dalmacije i Like, predstavljanje tradicijskih običaja i rukotvorina.
Predstavljanje proizvođača vina, maslinovog ulja, te ostalih autohtonih proizvoda sa područja RH.U sklopu izlagačkog dijela Sajma svojim proizvodima predstavit će se i 1.Klaster žena poduzetnica RH. Planiramo i niz radionica sa aktualnim temama iz područja poljoprivrede i gospodarstva sa eminentnim stručnjacima koji ih provode.
Na ovogodišnjem Sajmu se očekuje sudjelovanje vodećih proizvođača pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda s područja Republike Hrvatske, Obiteljska poljoprivredna gospodarstva- proizvođači pršuta, proizvođača slavonske šunke, regionalne mesne industrije, predstavnike Udruga proizvođača, individualne proizvođače, vodeće proizvođače «Istarskog pršuta i Drniškog pršuta», goste iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, predstavnike Udruga uzgajivača svinja, regionalna obiteljska gospodarstva koja se bave uzgojem svinja, predstavnike vodećih trgovačkih lanaca, hotelijera i ugostitelja.
PROGRAM SAJMA
07.04.2017. - program za dostavu uzoraka na ocjenjivanje
08:00 PROGRAM STRUČNOG OCJENJIVANJA KVALITETE PRŠUTA
08:00 DOSTAVA I ŠIFRIRANJE UZORAKA
08:30-13:30 OCJENJIVANJE KVALITETE PRŠUTA
IZLAGAČKI PROGRAM / EDUKATIVNI PROGRAM I OKRUGLI STOLOVI
1.dan- 08.04.2017. SUBOTA-
09:00 DOLAZAK IZLAGAČA
10:30 KULTURNO UMJETNIČKI PROGRAM
11:30 SVEČANO OTVARANJE SAJMA PRŠUTA
08.04.2017.
- Izložba pršuta i suhomesnatih proizvoda
- Prezentacija sira, Prezentacija autohtonih prehrambenih proizvoda i vina
- Prezentacija tradicijskih proizvoda, Kulturno umjetnički program
U sklopu Sajma biti će organizirani okrugli stolovi, predavanja i predstavljana s temama:
- Predstavljanje programa: Vladine i druge institucije, udruženja i komore, banke i fondovi, Razvojni programi Splitsko- dalmatinske županije i grada Sinja
- Mogućnosti prijave na natječeja Ministarstva poljoprivrede iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020.Poboljšanje gospodarske konkurentnosti regije
- HBOR - potpora ujednačenom i održivom gospodarskom i društvenom razvitku RH i pouzdan partner hrvatskim gospodarstvenicima." Kako koristiti kredit za financiranje poslovanja ?
- Sastanak i prezentacija Poduzetničkih potpornih institucija sa područja Splitsko- dalmatinske županije i Lokalnih akcijski grupa
ESIF Jamstva, ESIF Zajmovi- HAMAG- Bicro
- Klasteri kao model udruživanja- primjeri dobre prakse
- Senzorska analitika: Značaj ocjenjivanja kvalitete pršuta
- Tehnologija proizvodnje i tehnološki trendovi u proizvodnji pršuta
- Predstavljane kooperantskih mogućnosti uzgajivača svinja i proizvođača pršuta
- Gastronomija (tradicionalni proizvodi)
- Promocija najbolje ocijenjenih pršuta
- Kulturni i zabavni program za posjetitelje i izlagače
2.dan- 09.04.2017. NEDJELJA
10:00 SAJAM OTVOREN ZA POSJETITELJE
11:30 KULTURNO UMJETNIČKI PROGRAM
13:30 DEGUSTACIJA PRŠUTA
15:30 PROGRAM ZATVARANJA SAJMA
- Kulturno umjetnički program
- Proglašenje rezultata natjecanja
- Proglašenje pobjednika
visitsinj.com
Posjetite Turističku zajednicu grada Sinja na facebooku
www.visitsinj.com
www.tz-trilj.hr
www.visitdugopolje.com
www.visitvrlika.com
www.tzo-klis.htnet.hr
Sponzorirani članak
Samobor - gastronomski raj Zagrebačke županije
Osim ljepote omiljenog zagrebačkog izletišta, Samobor je poznat i po bogatoj gastro ponudi.
Polako, ali sigurno, Samobor je stekao reputaciju važnog gastronomskog odredišta Hrvatske i ovog dijela Europe. 
Tome su doprinijeli ovdašnji stanovnici i ugostitelji, koji su znali uspostaviti ravnotežu između naslijeđa, brižno čuvajući recepte predaka, i noviteta koji su neminovno ulazili u jelovnike. S vremenom su i neki od tih noviteta postali dio tradicije i vežu se uz samoborski kraj. 
Gastronomija i turizam su prirodno povezani i međusobno se podupiru. Gotovo da nema turista i posjetitelja koji u Samoboru nije kušao kremšnitu i domaće specijalitete, zatražio salamu, češnofku, muštardu, popio bermet, a za vrijeme Fašnika pojeo krafnu. U istraživanju mogli su otići i korak dalje te probati delicije samoborskih ugostitelja, koji su u svoje recepte ugradili i bogatstvo ovdašnje flore i faune, osobito ljekovitog bilja, gljiva, divljači i riba.
Dodatno su ponudu obogatila i obiteljska seoska gospodarstva te samoborski vinari pa i oni izbirljivi u Samoboru sigurno mogu pronaći nešto za sebe. 
Bogatstvo i raznolikost, a posebno tradicionalna kuhinja, dostatna su pozivnica za dolazak u Samobor i uživanje u njegovoj gastronomiji.
Jeste li znali da je Ministarstvo kulture 2007. proglasilo pripremu Rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom. Priprema ovoga "tenkog kolača" veže se uz povijest rudarstva u Rudama. Prvo je to bio uobičajeni obrok za rudare, a s vremenom prerastao u slani kolač nazvan po tradicijskom drvenom alatu greblici. To je samo dio prebogatog naslijeđa ovog dijela Hrvatske, a uživanje u tradicijskim jelima i danas je uobičajeno u gotovo svim samoborskim ugostiteljskim objektima.
Istražite stoga čim prije, samoborske restorane, domaćinstva i ugostiteljske objekte, a ako niste gladni, već dovoljan doživljaj biti će i fina kava i ukusna kremšnita na glavnom samoborskom trgu ovog proljeća.
Donosimo popis samoborskih restorana a ako ste ljubitelji tradicije, inspirirajte se listom tradicionalnih jela. Za gastro nostalgičare, tu je i samoborska kuharica koju možete prelistati na ovom linku.
Proljeće zove, dobro došli u prelijepi Samobor!
fotografije preuzete: Turistička zajednica grada Samobora i arhiv uredništva
Degustacija kamenica i peljeških vina na Danima malostonske kamenice 2017.
Jedna od najatraktivnijih proljetnih manifestacija „Dani malostonske kamenice“ posvećena je toj školjki koju je cijenila i dubrovačka vlastela sladeći se njome na svojim renesansnim gozbama
Vrijeme i mjesto održavanja: Mali Ston, 18.03.2017.
Degustacija kamenica i peljeških vina održava se na rivi u Malom Stonu 18.3.2017. od 11 sati, kada će te moći uživati u najpriznatijem morskom afrodizijaku te čaši vrhunskog pelješkog vina po promotivnim cijenama.
Manifestacija se održava tradicionalno obilježavajući blagdan sv. Josipa u Stonu i Malom Stonu, u organizaciji Turističke zajednice, Peljeških vinara te malostonskih školjkara.
Jeste li znali da je malostonski zaljev jedino mjesto u svijetu u kojem se uspješno uzgaja europska kamenica Ostrea edulis, kamenica koja je kvalitetom i ukusom najtraženija i najcjenjenija kamenica u Europi a raskoš njena okusa je bila prepoznata još u rimskom dobu?
U toku cijelog dana biti će organizirana cjelodnevna prezentacija hrvatskih otočnih proizvoda sa ponudom tradicionalnih proizvoda vrhunske kvalitete. Organizatori će se ujedno pobrinuti da festa dobro prođe i uz zvuke dalmatinske glazbe, nastup folklora i tombole .
Kamenica - najpriznatiji morski afrodizijak
Priča o kamenici kao školjki afrodizijačkih svojstava poznata je od davnina kada su je na renesansnim gozbama dubrovačke vlastele sa zadovoljstvom kušali . Legenda o magičnim svojstvima ove školjke nije bila tajnom ni za austrijske careve koji su je često uživali na svojim jelovnicima. Gastro stručnjaci spominju da je kamenice najbolje služiti svježe otvorene i začinjene limunovim sokom. Kamenice su najzrelije i najukusnije u ožujku, kada se slavi blagdan Sv. Josipa.
Osim ‘Ostree edulis’, u zaljevu se uzgaja i mediteranska kamenica (Mytilus galloprovinicialis). Ljubitelji ovog afrodizijačkog jela, stonskim i mediteranskim kamenicama teško mogu odoljeti. Jedinstvena putena aroma i neodoljiv okus čistog mora koji se osjeti u ovim morskim zalogajima, napravili su od malostonskog zaljeva prepoznatljivu destinaciju i mjesto vrsne gastronomije kojoj su upravo kamenice zaštitni znak.
PROGRAM DOGAĐANJA:
11:00 - 16:00 degustacija kamenica na maunama uz prezentaciju vinara Pelješca i HOP-a na rivi u Malom Stonu. Humanitarna prodaja slastica Udruge „Liga protiv raaaka Pelješac, Mljet, Korčula, Lastovo“
11:15 – 16:00 Zabavni program uz Glazbeni sastav „Gusari“ i klape „Versi“
11:30 – Nastup pučke glazbe Ston
12:30 - Nastup KUD-a Ponikovska poskočica
14:00 - Tombola
16:00 – Fešta se seli u restorane
Više: www.ston.hr
Foto: Tz Ston
Ljubitelji zagorskih slastica – posjetite veselu manifestaciju 11. Babičini kolači!
... Jer proljeće na zagorskim bregima je poseban doživljaj!
Vrijeme i mjesto održavanja: Donja Stubica, 18. ožujka 2017. godine, početak 15 sati
Sportska dvorana kod osnovne škole Donja Stubica, Toplička cesta 27
Uronite u obilje najfinijih okusa i mirisa izvornih zagorskih slastica i posjetite manifestaciju 11. Babičini kolači, bajku okusa i doživljaja.
Na nepunih sat vremena vožnje od Zagreba ova najljupkija regija puna malih brežuljaka, kupališta s termalnim vodama, toplih seoskih domaćinstava.. i ove godine organizira veliki gastro događaj!
Organizatori manifestacije su Krapinsko-zagorska županija i Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Gradom Donja Stubica.
„Babičini kolači“, natjecanje zagorskih baka u pripremi autohtonih slastica po receptima što su ih naslijedile od svojih majki, baka i prabaka, jedinstvena je manifestacija Krapinsko-zagorske županije kojom ona promiče vrijednosti žena, obitelji te živom čuva gastronomsku tradiciju Zagorja.
Ovo šarmantno natjecanje koje se održava cijelo desetljeće, potiče i razvija kreativne ideje autohtonih slatkih recepata, poniklih iz prošlih vremena a koji čuvaju jedinstveni šarm okusa i mirisa za ljubitelje tradicijske gastronomije.
Jedanaesta po redu manifestacija Babičini kolači održava se 18. ožujka 2017. godine u Donjoj Stubici odakle dolazi lanjska pobjednica Nada Tučkar.
Nagrađuje se izvornost!
Osim za jedno od tri pobjednička mjesta, babice se natječu i za priznanje za vizualni dojam pod nazivom „Izvorno zagorsko“.
U ovoj kategoriji boduje se opći dojam koliko su se natjecateljice svojom odjećom koju su odabrale nositi prilikom manifestacije i dekoracijom svog izlagačkog mjesta uspjele približiti starini zagorskog duha i tradiciji, koliko su se babice uspjele približiti starini zagorskog duha i tradiciji a o tome će uz Senku Jurinu, folkloristkinju iz Zaboka odlučivati Tatjana Brlek, voditeljica Muzeja Staro selo i Danica Pelko, profesorica filozofije i povijesti.
Kao i svake godine, nakon manifestacije i natjecanja bit će izdana i knjiga svih recepata kolača natjecateljica, koja će se moći kupiti u knjižarama Školske knjige.
Ove godine babice će se natjecati pred ocjenjivačkom komisijom koju čine vrsni gastronomski znalci:
Branko Čukelj, direktor hrane i pića u hotelu Sheraton, inače i dopredsjednik Hrvatskog kuharskog saveza, Božica Brkan, glavna urednica internetskog portala Oblizeki te Marko Živaljić, vlasnik seoskog gospodarstva Majsecov mlin i predsjednik Kuharskog saveza Krapinsko – zagorske županije.
Degustacije i zabavni program
Izloženi kolači pripremljeni na tradicionalan način prema originalnoj recepturi naših zagorskih babica mogu se kušati na samoj manifestaciji.
Dođite 18.ožujka 2017. godine u Donju Stubicu, družite se sa zagorskim babicama i podržite ovu hvale vrijednu manifestaciju!
Foto: TZ Krapinsko - zagorske županije
Okusi i mirisi slavonsko-srijemske gastronomije
Gdje ste vidjeli mršava Slavonca, a napose onoga iz Srijema? Slavonska trpeza pravi je koloplet mirisa, od slasne šunke, kulena i kulenove seke pa sve do lonaca i kazana u kojima se krčka grah, janjeći čobanac ili fiš paprikaš. Uz takvu “dinamitnu” hranu želudac se podlijeva čašicom domaće šljive, a počesto i kvalitetnim vinima. Nakon takvog obroka valja se zasladiti tradicionalnim jelom, pa odlično godi domaći salenjak spravljen od svinjske masti ili savijača od oraha i jabuka.
Kuhinja istočne Hrvatske rezultat je slijeganja stotina godina kulture, miješanja starosjedilaca i doseljenika, osvajača i branitelja. Jednostavna seljačka i domaća jela obogaćena su utjecajem osmanlijskih osvajača, a potom i austrougarskih kulinarskih posebnosti u jelovnik.
Čvarci i krvavice
Upravo je svinjokolja vezana za Srijem, pa se godišnje događanje “srijemska svinjokolja” rado posjećuje. Ovaj se srijemski običaj štuje izradom, ali i konzumiranjem tradicionalnih, nadaleko poznatih i priznatih srijemskih delicija, poput kobasica, švargle, krvavica ili čvaraka s “dušom”. Naravno, uz svinjokolju obavezno ide i kuhano vino te domaća rakija. Kako se drugačije ugrijati na zubatom suncu!
Tijekom svinjokolje za ručak je često na jelovniku tradicionalni “svinjokoljski” paprikaš, a potom slijedi slatko – krofne i salenjaci.
Jedan od poznatih tradicionalnih recepata srijemske kuhinje je krvavica s kiselim kupusom. Ta se delicija vezuje za svinjokolju, a još bolje prija ako su krvavice dimljene. Dinstani kupus obavezno se obilato začini slatkom paprikom, dok se oguljena krvavica preprži tako da se raspadne u kupusu. Jeste li spremni za ručak?
Ćevapi i kobasice
Srijemski ćevap svojstven je ovome kraju i nema mnogo veze s “originalnim” receptom: narezana svinjska vratina dobro se ispeče, a dok se ona peče, luk, očišćena paprika i rajčice narežu se na kocke, posole i promiješaju. Potom se u dubljoj posudi meso i povrće lagano pirja na vatri i povremeno protrese. Pravilo kaže da je ćevap zgotovljen kada se povrće pirjanjem smanji na jednu trećinu.
Srijemska je kobasica sjajna, a valja je pripraviti odmah tijekom kolinja. Recept zahtijeva čak deset kilograma mesa, od čega pet kilograma otpada na lopatice, četiri na svinjsku vratinu, a jedan kilogram na svježu, tvrdu pancetu. Krupno narezanom mesu dodaju se sol, cukar i česan, zatim se dobro promiješa i ostavi na hladnom nekoliko sati. Nakon toga meso se melje, miješa sa slatkom i ljutom crvenom paprikom i paprom, ponovno promiješa i ostavi još pola sata. Potom se pune kobasice i slijedi sušenje.
Da hrana lakše “klizi”
Gdje ste vidjeli mršava Slavonca, a napose onoga iz Srijema? Slavonska trpeza pravi je koloplet mirisa, od slasne šunke, kulena i kulenove seke pa sve do lonaca i kazana u kojima se krčka grah, janjeći čobanac ili fiš paprikaš. Uz takvu “dinamitnu” hranu želudac se podlijeva čašicom domaće šljive, a počesto i kvalitetnim vinima. Nakon takvog obroka valja se zasladiti tradicionalnim jelom, pa odlično godi domaći salenjak spravljen od svinjske masti ili savijača od oraha i jabuka.
Kuhinja istočne Hrvatske rezultat je slijeganja stotina godina kulture, miješanja starosjedilaca i doseljenika, osvajača i branitelja. Jednostavna seljačka i domaća jela obogaćena su utjecajem osmanlijskih osvajača, a potom i austrougarskih kulinarskih posebnosti u jelovnik.
Čvarci i krvavice
Upravo je svinjokolja vezana za Srijem, pa se godišnje događanje “srijemska svinjokolja” rado posjećuje. Ovaj se srijemski običaj štuje izradom, ali i konzumiranjem tradicionalnih, nadaleko poznatih i priznatih srijemskih delicija, poput kobasica, švargle, krvavica ili čvaraka s “dušom”. Naravno, uz svinjokolju obavezno ide i kuhano vino te domaća rakija. Kako se drugačije ugrijati na zubatom suncu!
Tijekom svinjokolje za ručak je često na jelovniku tradicionalni “svinjokoljski” paprikaš, a potom slijedi slatko – krofne i salenjaci.
Jedan od poznatih tradicionalnih recepata srijemske kuhinje je krvavica s kiselim kupusom. Ta se delicija vezuje za svinjokolju, a još bolje prija ako su krvavice dimljene. Dinstani kupus obavezno se obilato začini slatkom paprikom, dok se oguljena krvavica preprži tako da se raspadne u kupusu. Jeste li spremni za ručak?
Ćevapi i kobasice
Srijemski ćevap svojstven je ovome kraju i nema mnogo veze s “originalnim” receptom: narezana svinjska vratina dobro se ispeče, a dok se ona peče, luk, očišćena paprika i rajčice narežu se na kocke, posole i promiješaju. Potom se u dubljoj posudi meso i povrće lagano pirja na vatri i povremeno protrese. Pravilo kaže da je ćevap zgotovljen kada se povrće pirjanjem smanji na jednu trećinu.
Srijemska je kobasica sjajna, a valja je pripraviti odmah tijekom kolinja. Recept zahtijeva čak deset kilograma mesa, od čega pet kilograma otpada na lopatice, četiri na svinjsku vratinu, a jedan kilogram na svježu, tvrdu pancetu. Krupno narezanom mesu dodaju se sol, cukar i česan, zatim se dobro promiješa i ostavi na hladnom nekoliko sati. Nakon toga meso se melje, miješa sa slatkom i ljutom crvenom paprikom i paprom, ponovno promiješa i ostavi još pola sata. Potom se pune kobasice i slijedi sušenje.
Da hrana lakše “klizi”
U svakom kutku Slavonije možete pronaći lokalni specijalitet vrhunske kvalitete, no vrhunska se vina nalaze u srijemskom dijelu regije. Točnije u Iloku, gdje su pitomi obronci Fruške gore i vlažni Dunav stvorili savršenu mikroklimu za proizvodnju vina. Tako je već stotinama godina, a najbolji dokaz su traminac, graševina, rizling, frankovka, chardonnay ili pinot.
Uz sve ljepote ide i nadaleko poznata slavonska gostoljubivost: domaćin će vas dočekati s prasetom na ražnju, trgancima sa sirom i čvarcima, domaćim kruhom, paprenom kobasicom, sušenim šaranom, iločkim ćevapom, bazlamačom s crnim pekmezom, kokošjom čorbom i tko zna čime još!
Kako bilo, odlučite li se za srijemsku sarmu od kiseloga kupusa, srijemske goveđe odreske ili srijemski paprikaš od svinjskih kožica, jedno je sigurno – nećete pogriješiti i tražit ćete još!
Sve ove gore navedene delicije možete kušati u odabranim restoranima u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji su uključeni u projekt „Okusi Srijema i Slavonije“. Oni su:
- Villa Lenije – Vinkovci,
- restoran Orion – Vinkovci,
- hotel Lav – Vukovar,
- hotel Dunav – Ilok,
- Iločki podrumi – Ilok,
- Acin salaš – Tordinci,
- restoran Aquarius – Bošnjaci,
- restoran Gondola – Sotin.
Svi oni rade pod prepoznatljivim logotipom i propisanom ugostiteljsko-turističkom ponudom. Svaki od hotela i restorana sam je kreirao jelovnik kako bi se predstavio tradicijskim jelima.
Izvor i fotografije: blog.visitvukovar-srijem.com/hr
Proljetni gourmet blog: Elin recept za "smotane srdele"!
Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović
Zdrava+jeftina+ukusna = srdela!
Lešo, marinirana, na brudet, usoljena, pečena, pohana, frigana...nema načina na koji je ne možete pripremiti a koji je najbolji? Svi! Uživajte u eksperimentiranju i iskušavanju novih recepata sa ovom supernamirnicom u glavnoj ulozi a ja vam danas donosim recept za "smotane" srdele:
Priprema:
Srdele očistiti od ljuski, izvaditi srednju kost, oprati i osušiti ih.
Napraviti pesto od petrusimula, češnjaka, slanih inćuna, kapara i maslinovog ulja.
Pestom tanko namazati filet srdele i zarolati prema repu.
Pričvrstiti rolicu čačkalicom,uvaljati u oštro brašno i kratko ispržiti na ulju.
Staviti na kuhinjski papir da se oslobodi suvišne masnoće. Posoliti i popapriti.
Guštajte! :)
Pozdrav sa Brača od naše Ele!
HotSpots gourmet bloger: Ela Vrsalović
Ela Vrsalović, prof. engleskog jezika i sociologije, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Za sebe kaže da više voli kuhati nego predavati. Ljubav prema kužinavanju odvela ju je nekom drugom pravcu. Prekvalificirala se za kuhara u školi Oliva allegra i trenutno završava program usavršavanja za Menadžera hrane i pića na Visokoj školi za menadžment i dizajn Aspira. Dogodine planira upisati i studij Gastronomije.
Zajedno sa sestrom vodi konobu Bokuncin u Sutivanu. Ovo im je treća sezona i guštaju u svakom trenutku. Kuhanje je Elina strast, kuharice najdraža literatura a šetnja među bancima voća, povrća i sira na pazaru omiljena šoping ideja.
Piše: HotSpots gourmet bloger, Ela Vrsalović
Podstrana oduševljava gurmane!
Prilikom posjete Podstrani ne propustite uživati u gastro ponudi destinacije, ručajte u nekom od podstranskih ugostiteljskih objekata i nikako ne napustite Podstranu ne pojevši makar krišku poljičkoga soparnika (ili podstranskoga ujenka)!
Ova privlačna turistička destinacija vrhunskog smještaja, ponosi se svojim breskvama, prepoznatljivim znakom ove pitoreskne općine. A osim što je dom ovog ukusnog voća, Podstrana je spoj raznolikosti i bogate prošlosti, koja je i dan danas predmet brojnih rasprava među znalcima.
Zaljubljenicima u prirodu koji su u Podstrani u prolazu ili su u Podstranu svratili kao izletnici iz neke od susjednih destinacija svakako bismo preporučili da nakon obveznog obilaska Sv. Martina i Gornje Podstrane, te po mogućnosti i uspona do Sv. Jure na Vršini, ne zaboravite uživati u prepoznatljivom brendu ovog kraja - gastronomiji Podstrane.
GASTRO PONUDA
Osim zaljubljenika u povijest i kulturu, te ljubitelja aktivnog odmora na vodi ili kopnu, ovo će mjesto oduševiti i gurmane! Među brojnim atraktivnim ugostiteljskim objektima, čak 6 je smješteno tik uz more, a delicije poput dalmatinske peke, poljičkog soparnika i domaćeg kruha mogu se probati i u sklopu brojnih uzbudljivih manifestacija.
Neka se na podstranskim tanjurima na vašoj trpezi svakako nađu i zalogaji karakteristični za ovo podneblje. Podstransku gastronomsku ponudu čine jela s mediteranskog menija te autohtoni podstranski i poljički specijaliteti među kojima je glasoviti poljički soparnik ili podstranski ujenak. Namirnice iz lokalnog ekološkog uzgoja: povrće, voće (s breskvom kao zaštitnim znakom općine) i vinova loza, svježi morski plodovi te izvrsna domaća vina i maslinovo ulje aduti su svake dobre podstranske kuhinje.
Stara Podstrana - skriveni gurmanski raj
Na padinama Primorske kose doživjet ćete neobičnu ambijentalnu ljepotu eko-etno sela Gornje Podstrane, Starog sela Jesenice i Duća, a sve o bogatoj povijesti poljičke kneževine doznat ćete podno brda Podgradac. Tu ćete, s vidikovca pored crkve sv. Jure zaštitnika Poljica, uživati u veličanstvenom pogledu na ušće Cetine.
Mnogobrojni restorani, konobe, picerije te kafići i objekti brze prehrane smješteni su pretežito uz glavnu podstransku prometnicu i u Gornjoj Podstrani. Rastući trend ruralnog turizma ucijepio je novu energiju ovom području, pa je ovdje utemeljeno i etno-eko selo Stara Podstrana. Ono ima poseban ugođaj, a gosti uživaju u saživljavanju sa tradicijom i običajima!
Još jedno posjete vrijedno izletište je Antoničin mlin, smješteno na obali rijeke Žrnovnice u središtu sela. Razgledajte antički Gračić s crkvom sv. Mihovila. Pošljunčena šetnica duljine 2 km prati riječnu obalu od ušća do Pete Peruna (kamenoloma). Čitavom je duljinom zasjenjena krošnjama drveća te je idealna za predah, osvježenje tijekom ljeta, rekreativnu šetnju ili jogging te laganu vožnju biciklom. Životinje i biljke koje žive u rijeci i na njenim obalama te usnuli Zmijski kamen, mitološki prežitak iz pretprošloga tisućljeća smješten između šetnice i ceste, zaslužuju sav naš obzir i puno poštovanje.
Za nezaboravni gastro doživljaj pobrinut će se restorani: L’Aroma, Arkada, Amigos, Conlemani, Leonis, Spalatum, Sedam palmi, Champagne bar, Pivnica restoran, Laguna bar, Pizzeria Fabio, Restaurant Kužina, Luda Braća, Mario, Jure, Konoba Argola, Restaurant Perun.
Foto: Tz Podstrana
Split postao edukacijski gastro centar!
Na prvom međunarodnom studiju gastronomije u Aspiri, otvoren najmoderniji edukacijski kuharski praktikum!
Otvaranjem edukacijskog kuhinjskog praktikuma, Visoka škola Aspira pozicinirala je Split kao prvi edukacijski gastro centar u Hrvatskoj. Naime, praktikum je pokrenut u sklopu jedinog međunarodnog studija Gastronomije u Hrvatskoj, a njime će se služiti i svi ostali polaznici čitavog spektra brojnih edukacija koje je Aspira osmislila u vidu povećanja kompetencija hotelijerskog i ugostiteljskog kadra.
Podršku otvaranju studija su pružili gđa. Meri Maretić ispred Splitsko-dalmatinske županije, g. Goran Kovačević dogradonačelnik Grada Splita, g. Joško Stella direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, gđa. Alijana Vukšić direktorica Turističke županije grada Splita te brojni drugi partneri suradnici, partnerske visoke škole i studenti.
Pod vodstvom Aspirinog chefa mentora i nositelja programa studija Gastronomije Denisa Galića studenti su pripremili pravu rapsodiju okusa sastavljenu od pet sljedova jela, koja je na najbolji način s vinima sljubio sommelier vinske kuće Matošević.
Chef Galić je rekao kako je praktikum mjesto gdje će se educirati kadrovi za svjetsko tržište u idealnim uvjetima s idealnom opremom. Podršku otvaranju studija su pružili Aspirini predavači chefovi Hrvoje Zirojević i Antun Nišević.
„Riječ je o strateškom potezu, ovo je veliki dan Visoke škole Aspira, gdje smo svjesni nedostataka na edukacijskom gastronomskom tržištu, ponudili brojne programe usavršavanja i prostor gdje se edukacije mogu vršiti, koje mogu značajno podignuti nivo kvalitete gastro kadra, a time i kvalitetu cjelokupne turističke ponude Hrvatske. “ rekao je Milivoj Jerkunica, idejni začetnik ovog projekta i osnivač Visoke škole Aspira.
Predsjednik Uprave Visoke škole Aspira, Alen Jerkunica istakao je važnost otvaranja kuhinjskog praktikuma za studente i za polaznike trening programa usavršavanja koji će osim što će učiti od najboljih stručnjaka imati priliku raditi svatko na svojoj radnoj jedinici, pritom prateći upute mentora putem ekrana.
Dodao je da je ponosan na studente koji su oduševili spremnošću odgovoriti na ovakav izazov iako su tek jedan semestar na studiju. „Studij Gastronomije je tu za sve zaljubljenike u gastronomiju, da na jednom mjestu zaokruže sva potrebna znanja koja će im trebati kad budu jednog dana vrhunski menadžeri u gastronomiji“.
Tendencija Aspire je kroz gastro edukacije u praktikumu oživjeti tradicionalne recepture s upotrebom lokalno uzgojenih namirnica pritom uključujući OPG-ove u svakodnevnu nabavku namirnica te na taj način promovirati nacionalnu gastronomiju kao jednu od temeljnih atrakcija hrvatskog turizma.
Za sve zaljubljenike u gastronomiju koji žele saznati kako je to studirati na Aspiri ili buduće polaznike brojnih kulinarskih radionica više informacija mogu pronaći na http://studij-gastronomije.com/ ili doći na prijemni postupak 11.03.2017.
Posjetite Muzej uja u Škripu, spomenik maslinarstvu otoka Brača
Jeste li znali da po mnogima jedan od najljepših hrvatskih otoka Brač, u unutrašnjosti otoka skriva autentičnu drevnu otočku atrakciju - selo Škrip, staru puna tri tisućljeća.
Selo Škrip na otoku Braču jedna je od najposjećenijih otočkih lokacija, svoju revitalizaciju otkriva sve većem interesu posjetitelja koje zanima kulturni identitet destinacije. Selo broji svega nešto malo manje od 200 stanovnika i obiluje brojnim turističkim atrakcijama.
Pored Muzeja otoka Brača smještenog u Radojkoviča kuli, u kojem su prema legendi pokopane Priska i Valerija, kćeri slavnog cara Dioklecijana, dvorca obitelji Cerinić iz 16. stoljeća, crkve sv. Jelene iz 18. stoljeća... nalazi se još jedna posjete vrijedna lokacija Muzej uja.
Brač je otok prepoznatljiv po kvalitetnom maslinovom ulju i tradiciji maslinarstva, te prilikom posjete Škripu preporučamo posjetiti muzej u kojem je vjerno prikazana povijest maslinarstva na otoku Braču kao i cjelokupni tradicionalni proces predrade maslinovog ulja.
Nekadašnja uljara u vlasništvu obitelji Cukrov, danas je svojevrsni Muzej uja, u kojem osim što se možete upoznati sa cjelokupnim procesom tradicionalne prerade maslina, možete degustirati i kupiti domaće maslinovo ulje i autohtone bračke suvenire.
Proces prerade, nadopunjen je i skulpturama bračkog kipara Đanija Martinića te slikama akademske slikarice Hane-Marte Jurčević Bulić koji na zanimljiv način prikazuje radnike u uljari.
Povijest uljare
U tradicionalnoj bračkoj kući u vlasništvu obitelji Krstulović iz 17 st. utemeljena je uljara 1864 godine, koja je u proširena i opremljena početkom 20. st. presom iz tvornice Thomas Holt iz Trsta, pomoću koje je nastavljena uspješna prerada maslinovog ulja sve do 1963., kada uljara prestaje sa radom zbog pojave novih tehnologija u prerađivačkom procesu.
U srpnju 2013. zgrada uljare kompletno je renovirana i i otvorena za javnost kao povijesno-kulturna znamenitost maslinarstva otoka Brača.
Radišni otočki ljudi najbolje znaju koliko je održavanje i branje maslina mukotrpan i težak rad, a kako biste mogli doživjeti o čemu se točno radi, u muzeju je prikazan cjelokupni tradicionalni proces predrade maslinovog ulja koji se sastoji od toća sa orlom, presom sa starim športama, peči za grijanje vode te svi tradicionalni alati koji su se koristili za transport, proizvodnju i skladištenje maslinovog ulja.
Radno vrijeme u ljetnim mjesecima je od 9 - 20 sati, a za posjete izvan sezone potrebno se najaviti putem email ili telefona.
Tel: +385 95 811 4643
Email: [email protected]
Muzej ulja web stranica
Foto: Hot Spots, Muzej ulja
Supetar brendira autentičnu bračku kužinu!
PROJEKT „SUPETARSKA OTOČKA KUHINJA“ – POTRAGA ZA GASTRO AMBASADORIMA ZA ČISTU DESETKU!
POVRATAK TRADICIJI. Supetar je osmislio inovativan projekt kojim će dodatno brendirati istinsku raskoš kojom raspolaže otok – autentičnu bračku kužinu!
Kad kažemo autentičnu, to zaista i mislimo – dovoljno je baciti pogled na popis jela koja Supetrani žele vratiti na prve stranice jelovnika svojih restorana: panada, artičoke s bobom, jetrica dolče garbo, manistra u suho sa šalšon o domaćih pomidori, juha na frigadinu, jota, mišanca od divjega zelja, pandolete, prženice, kotonjada...a ove tradicionalne delicije idealno bi bile sparene sa čašom bračke sorte plavca malog, i dakako, kojom zlatnom kapljicom domaćeg maslinova ulja!
Naime, bračka kuhinja jednako privlači pozornost, kako gastronomada, tako i pravih kulinarskih znalaca. Da je tome tako, dokazuju i prave zvijezde otočkog menija, poput veličanstvene dolske torte hrapoćuše koja uživa status zaštićenog nematerijalnog dobra, baš kao i priprema vitalca – jela od janjećih ili kozlećih iznutrica jedinstvenog na svijetu. Ovom se dvojcu zahvaljujući trudu Supetrana kroz promociju i prigodne manifestacije, približio i brački varenik, koji je u postupku zaštite pri nadležnim ministarstvima, a osjetna je i njegova povećana proizvodnja.
Sjajan gastro image otoka zbilja zaslužuje posebnu pozornost, a Supetar ga kani prezentirati u njegovom zdravom, iskonskom i jednostavnom – riječju, najboljem obliku. Upravo je to cilj projekta OTOČKA KUHINJA, u sklopu kojeg će restoranima, konobama, OPG-ima i kušaonicama biti dodijeljen poseban standard. Na popisu nositelja ove prestižne oznake za sada su se našli „Muzej uja“ u Škripu, konoba „Kod Tonča“ u Splitskoj, agroturizam „Ranjak“ povrh Supetra, konoba „Luš“ u Supetru te seosko domaćinstvo „Kamen“ u Škripu.
POČELO JE S BOBOM I BLITVOM. Dugogodišnje ulaganje Turističke zajednice Grada Supetra na čelu s direktorom Ivanom Cvitanićem u promociju gastronomske ponude otoka Brača nije novost. Sve je započelo prije 10-ak godina sa Danima boba i blitve, Danima varenika i Kužinom o'štajuna. Kroz te su manifestacije Supetrani promovirali zdrave, sezonske i autohtone namirnice, a da se trud itekako isplatio, pokazuje primjer već spomenutog bračkog varenika, koji je na putu da postane zaštićeno nematerijalno dobro. Naime, radi se o reduciranom vinskom moštu koji je pri spravljanju prošeka služio za porast gradacije vina, a u kuhinji kao zaslađivač i začin. Napori čelnih ljudi supetarskog turizma u smjeru promocije tradicionalnih jela i sadržaja nisu prošli nezamijećeno ni od strane struke – o tome govori i nagrada Srebrni suncokret kojom se ovjenčala pješačka & gourmet staza „Dolčevita“. Kao što joj samo ime govori, ova staza spaja ono najbolje i najslađe od gastro ponude otoka, a tu se svakako ubrajaju nadaleko poznate namirnice koje, kad su brački gosti u pitanju, govore svim jezicima, kao što su (ipak dominantna) janjetina i brački sir!
I MASLINOVO ULJE KAO DIO TURISTIČKOG IMAGEA. Zdravo i krepko maslinovo ulje uvijek je na cijeni i bez obzira na gastro-trendove u stalnoj je postavi kad su u pitanju kvalitetna jela, a kako je Supetar veliki proizvođač djevičanskog maslinovog ulja vrhunske kvalitete, došlo se na ideju da se maslinovo ulje koristi u stvaranju i promociji turističke ponude. Ono sugerira tradiciju, čistoću i ekološku vrijednost te kao takvo, smatraju Supetrani, mora biti dio turističkog imidža grada. Zamisao je da putnik namjernik može kupiti bočicu ovog visokovrijednog proizvoda na kućnom pragu supetarskih stanovnika, te da ga se tako učini jakim izvoznim adutom i samim time odličnim besplatnim marketinškim alatom.
Uzevši u obzir koliko toga iskonskog i autentičnog Supetar želi oživjeti ovim projektom - pregršt jednostavnih jela koja su im u naslijeđe ostavili njihovi preci - cilj bračke metropole nam je i više nego jasan i mi ga od srca podržavamo: da budu što više svoji i da gostima ponude sve ono autohtono i najbolje! Poželimo im stoga što više gastro ambasadora – što autohtonih jela, što sjajnih gastro punktova! - sa laskavom „SUPETARSKA OTOČKA KUHINJA“ oznakom!
Više informacija pronađite na www.supetar.hr i dobro došli!
Posjetite Facebook stranicu Tz Supetra
Kolodvorska tržnica u Tajlandu
Tržnica na kolodvoru tik uz vlak? Zvuči totalno ludo. Kolege sa portala Okusi.eu, opet donose izvještaj iz dalekog svijeta. Putujemo na Tajland upoznati jednu od njihovih najzanimljivih tržnica.
Maeklong “Kolodvorska” tržnica u provinciji Samut Songkhram je koncentrirana oko tračnica 67 km pruge na relaciji prema Bangkoku. Vlak prolazi kroz središte tržnice 4 puta dnevno, i svaki put trgovci/prodavači moraju skloniti robu i nadstrešnice svojih štandova oko metar unazad i ponovno ih vratiti nakon prolaska vlaka.
Na tržnici je moguće pronaći sve vrste voća, povrća i morske hrane, te odjeće i obuće. Ova tržnica ima vrlo široku ponudu: od mesa morskog psa i voća durian (poznatog po jakom i neugodnom mirisu), pa do školskih uniformi. Uz “plutajuću tržnicu” Damnoen Saduak, jedna je od najpoznatijih turističkih atrakcija u Tajlandu.
Nekoliko minuta prije dolaska vlaka, preko zvučnika se oglašava signalno zvono i prodavači sklanjaju posebne cerade, ponekad i u zadnji tren, prije samog ulaska vlaka u tržnicu. Zbog ovih cerada se tržnica među lokalnim stanovništvom naziva Talat Rom Hoop (ตลาดร่มหุบ) što se prevodi kao “suncobrani tržnice se zatvaraju”.
Vlak ulaskom u tržnicu oglašava svoj dolazak sirenom i prelazi iznad robe, koja se nalazi uz same tračnice.
Prodavači i posjetitelji stoje uz sam rub i tu je potreban oprez, pogotovo kod snimanja vlaka ili selfies s vlakom.
Lako vam se može dogoditi da vas lokomotiva zahvati i smrska vam mobitel ili foto aparat. Čim je vlak prošao, prodavači nonšalantno vraćaju svoje suncobrane na mjesto i nastavljaju kao da se ništa nije dogodilo.
U svakom slučaju, prilično zanimljivo. Više priča o tržnicama svijeta pronađite na poveznici Tržnice svijeta i uživajte.
Autor: M.K.
Okusi.eu
6 najboljih recepata za krafne i fritule
Pročitajte vodič za vrijeme karnevala, maškaranja i preoblačenja. Iako se karnevali bliže svome kraju, nema razloga ne isprobati neke od preukusnih recepata s kolega iz Okusi.eu koji vam svojim slikopisom donose recepte za šest najboljih poslastica.
Krafne, krofne, uštipci, pokladnice i fritule, tipične su poslastice za vrijeme karnevala, preoblačenja i maškaranja. Pokladni utorak (fašnik) je posljednji dan prije Pepelnice odnosno Čiste srijede, koja označava početak korizme. Od Korizme pa do Uskršnje nedjelje je točno 47 dana i svake je godine različitog datuma. Vrijeme prije Korizme je bio period uživanja u hrani i piću, te zabavi pod maskama. U Beču je to bilo i vrijeme balova pod maskama, s kojih su vremenom nestale maske a balovi preživjeli. U Hrvatskoj se karnevalsko doba naziva i pokladama, što dolazi od “klasti”, starohrvatskog glagola koji znači prerušavati se.
Osim krafni i fritula, za vrijeme karnevala se pripremaju kroštule i fanjki ili poderane gaće. Rođak krafne je i doughnut ili donut, koji je krafna s rupom u sredini. Danas se doughnuts preljevaju čokoladom i raznim preljevima i jedu tijekom cijele godine, baš kao i krafne.
Pretpostavlja se da su krafne nastale u Njemačkoj, prvi put se spominju 1485 u kuharici Majstorstvo kuhinje, objavljene u Nürnbergu.
Evo naših najboljih recepata za krafne i fritule: (napomena - kliknite na označene linkove i doći ćete direktno do recepta u slikama)
Karnevalsko doba ne smije proći bez krafni (krofne, pokladnice). Ovo je mamin recept, najbolji.
2. Istarske fritule none (bake) Antonije
Ne treba čekati na karneval kako bi se pripremilo ove ukusne fritule. Priprema im je vrlo jednostavna i laka, poput palačinki.
Fritule od bundeve su poslastica kuhinje Portugala
Kreacija autorice prve hrvatske LCHF kuharice: uštipci, krafne, pokladnice bez glutena!
5. Domaće krafne: (Željkine krafne)
Ove su krafne vjerojatno među najukusnijima koje ćete ikada kušati
6. Mini krafne proslavljene slastičarke Tee Mamut
Pogledajte video recept za mini krafne Tee Mamut
https://www.youtube.com/watch?v=6VaQzvVk4SI
Ostalo bogatstvo, carstvo i kraljevstvo svih mogućih recepata istražite na webu naših kolega sa portala Okusi.eu
Dobar tek!
Izvor: www.okusi.eu
Fotografije recepti: