U sklopu projekta „Otključavanje okusa Brača“, u Supetru održana stručna radionica posvećena kvaliteti i primjeni maslinovog ulja
U sklopu projekta „Otključavanje okusa Brača“ – gastrobrendiranja destinacije u organizaciji Turističke zajednice grada Supetra uz sufinanciranje Splitsko-dalmatinske županije – 10. prosinca u Aminess Vival Velaris Resortu održana je stručna radionica posvećena kvaliteti, prepoznavanju i pravilnoj primjeni maslinovih ulja.
Pod vodstvom stručnjakinje iz područja oleologije, sommelierke i senzorne analitičarke Marine Selak, sudionici su imali priliku upoznati se s najvažnijim čimbenicima koji utječu na kvalitetu maslinovog ulja – od odabira sorti i pravovremene berbe do pravilnog skladištenja i čuvanja.
Marina je profesionalna kušačica sireva i članica talijanske nacionalne organizacije profesionalnih kušača sireva.
Diplomirani je ekonomist i stručni suradnik na projektima Gastronaut portala i knjige 100 vodećih hrv. restorana od 2005.
Koautorica je knjige 100 vodećih hrv. restorana 2022. - tema Vrhunska maslinova ulja u gastronomiji i knjige 100 vodećih hrv. restorana 2024. - tema sirevi. Praktični dio radionice bio je posebno atraktivan: kroz vođenu degustaciju polaznici su kušali različite uzorke ulja, uspoređujući njihove okuse, mirise i teksturu.
Ovakve inicijative potvrđuju snažan potencijal Supetra i cijelog otoka Brača kao destinacije koja njeguje tradiciju, kvalitetu i autentične mediteranske proizvode. Turistička zajednica grada Supetra najavila je i nastavak ovakvih stručnih radionica, s ciljem dodatne promocije bračkog maslinarstva.
Sudionici su imali priliku kušati i razne namaze od maslina OPG-a Cukrov, a za uspomenu su ponijeli suvenir od drva bračke masline koji je izradio Mojmir Vladislavić (Olive Tree Souvenirs).
Pokrovitelj:
MarsOvca dobitnik prestižne nagrade Zlatnog Suncokreta u Bjelovaru
Projekt MarsOvca svečano je proglašen dobitnikom prestižne nagrade Zlatni Suncokret, najvišeg priznanja u sklopu manifestacije Suncokret ruralnog turizma Hrvatske, održane 8. prosinca u Bjelovaru. Ovo godišnje priznanje dodjeljuje se najboljim projektima koji svojim radom, inovacijama i predanošću doprinose razvoju i promociji ruralnog prostora Hrvatske, u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo.“
MarsOvca je prepoznata kao izniman primjer kreativnosti, održivosti i autentičnog pristupa razvoju ruralnog sadržaja. Stručni žiri naglasio je posebnu vrijednost projekta u povezivanju tradicije, suvremenog pristupa i jedinstvenog iskustva koje nudi posjetiteljima.
„Ovo priznanje nam izuzetno znači. Potvrđuje našu viziju i svakodnevni rad te nas motivira da nastavimo stvarati nove sadržaje i iskustva. Gastronomska manifestacija MarsOvca je pokrenuta u čast paškoj ovci i paškom težaku. Želja nam je bila s novaljskim ugostiteljima stvoriti prepoznatljivu gastronomsku priču koja će prikazati kako su se u ono vrijeme otočani hranili i maksimalno koristili pašku ovcu i njezine dobrobiti“, izjavila je direktorica Turističke zajednice Grada Novalje Marina Šćiran
Manifestacija Suncokret ruralnog turizma Hrvatske jedna je od najznačajnijih nacionalnih platformi za promociju seoskog turizma, a nagrada Zlatni Suncokret predstavlja posebno priznanje za izvrsnost u ruralnoj djelatnosti.
Grad Novalja nedavno je ostvario i veliki uspjeh na Danima turizma u Dubrovniku, ulaskom u čak tri finala nacionalne nagrade u iznimno konkurentnim kategorijama – najbolji gastro doživljaj godine, najbolja manifestacija aktivnog odmora, NAJdomaćin te je dobitnik dvije plakete u kategorijama NAJdomaćina i najboljeg hotela u 2025.
Otoku Pagu još su pripala dva vrijedna priznanja, Martina Pernar Škunca iz Paga osvojila je zlatnu povelju u kategoriji Žene u ruralnom turizmu dok je srebrna povelja u kategoriji Nositelji zaštićenih oznaka pripala projektu Pag na meniju, Srednje škole Bartula Kašića Pag.
Foto: Suncokret - Damir Hrestak, Tz grada Novalje
Ususret blagdanu Svetog Nikole na komiškoj rivi, spremaju se tradicionalne viške gastro delicije
U posebnom ozračju tradicije i zajedništva učenici i profesori Srednje škole "Antun Matijašević Karamaneo" iz Visa pripremaju izvorna jela otoka
Dan Grada i blagdan Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca, ribara i svih Komižana, grad Komiža dočekuje u posebnom ozračju tradicije, zajedništva i bogatog kulturno-zabavnog i gastro programa za sve generacije.
Program dana proslave započeo je 2. prosinca u Gradskoj knjižnici pričama za djecu, 3. prosinca održan je tradicionalni turnir parova Sv. Mikula 2025. u boćarskoj dvorani. Program je nastavljen 4. prosinca radionicama za najmlađe, školskim turnirom te božićnom misom i dječjim filmom u Spomen domu.
Centralni dani proslave – 5. i 6. prosinca – donose bogat sadržaj. Djecu i roditelje očekuju predstave, školske priredbe, darivanje, kuhano vino i sajam otočkih proizvoda, dok će u večernjim satima Spomen dom biti domaćin znanstvenom predavanju te tradicionalnoj tomboli. Paralelno se od 5. do 7. prosinca održava i Prvenstvo Hrvatske u boćanju za seniorke, što daje sportski ton ovogodišnjoj fešti.
U 14 sati na komiškoj rivi održana je i podjela neretvanskih mandarina, donacija Udruge lađara Neretve.
Ovogodišnjoj fešti poseban štih dati će u 18:30 sati - Gastro prezentacija tradicionalnih viških specijaliteta, koje će pripremiti učenici i profesori Srednje škole "Antun Matijašević Karamaneo" iz Visa te podijeliti besplatne porcije. Pripremat će se „Pojorski bronzinić“ - tradicionalno jelo otoka od lignji, sipe i orza zalivenog vinom, „Komiška pogača“ jelo rađeno od tijesta punjeno inćunima, lukom i maslinovim uljem te salata na hobotnicu. Uz sajam otočkih proizvoda, dijelit će se kuhano vino i kesteni.
Na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca, u Komiži će se održati svečana sjednica Gradskog vijeća, ceremonija spaljivanja zavjetnog broda – jedan od najprepoznatljivijih komiških običaja – te sveta misa u župnoj crkvi. Dan je ispunjen i izložbama, prezentacijama knjiga, radionicama te večernjim koncertima na Rivi.
Završni dan, 7. prosinca, donosi regatu sv. Nikole za samce i dvojce, radionice za djecu u Komuni, natjecanja u boćanju, predstavljanja knjiga i završnu veliku tombolu u Basti, kojom se tradicionalno privodi kraju blagdanska svečanost.
Ovogodišnji program, bogat kulturnim, sportskim, edukativnim i zabavnim sadržajima, još jednom potvrđuje koliko Komiža njeguje svoje običaje i identitet. Svi posjetitelji, stanovnici otoka i gosti pozvani su pridružiti se i osjetiti jedinstvenu atmosferu koja se u Komiži rađa samo u danima posvećenima sv. Nikoli.
Foto: Tz grada Komiže, SŠ Antun Matijašević Karamaneo
11. Grand Gourmet završio u Omišu – napredno kulinarstvo, inovativna miksologija i nagrade najboljima
Treći dan Grand Gourmeta 2025. protekao je u znaku završnih natjecanja i velikog finala koje je kulminiralo svečanom dodjelom nagrada najboljima – konobarima, barmenima te timovima restorana i škola. U Omišu, koji je ove godine po prvi put ugostio festival nakon niza uspješnih izdanja u Makarskoj i Splitu, osim nadmetanja u ugostiteljskim zanimanjima održan je i niz radionica i degustacija s inovativnim rješenjima za predstojeću turističku sezonu. Sudionici su, između ostalog, imali priliku upoznati se s konceptnim likerima, suvremenim pristupima restoranskim desertima, entry wine selekcijama, primjenom ribljeg kolagena u gastronomiji te sudjelovati u vođenim degustacijama vrhunskih vina koja su uparivana sa slasticama i jelima koja promiču zero waste filozofiju.
Na vinskom masterclassu pod nazivom „Entry Wine“, osječki sommelier i vinski stručnjak Damir Zrno u suradnji s udrugom Graševina Croatica predstavio je vina koja su idealna za prve korake u svijetu vinske kulture. Riječ je o vinima pristupačnih cijena i jednostavnijih organoleptičkih svojstava, pogodnima za početnike, ali i kao tzv. vino kuće u restoranima.
– "Vino kuće također podrazumijeva da je entry wine," pojasnio je Zrno, dodavši kako takva vina služe kao uvod u svijet vina, potiču istraživanje i razvijaju dublje razumijevanje vinske kulture. Zrno je objasnio kako su entry wines najčešće cjenovno dostupnija, s uravnoteženom kiselošću i izraženim voćnim aromama, te obično odražavaju primarne karakteristike sorte bez složenijih nijansi.
– "Ova su vina lako pitka, ugodna i svestrana, mogu se piti samostalno ili upariti s raznim jelima," istaknuo je osječki sommelier. Kao primjere bijelih entry vina naveo je Maraštinu, Graševinu, Malvaziju, Pinot bijeli te lakše stilove Pošipa i Chardonnaya, dok se među crnima ističu Pinot Noir, Plavina i Merlot, koja se najčešće preporučuje početnicima zbog glatkih, svježih i voćnih profila. Riječ je o vinima čija cijena ne prelazi deset eura.
– "Važnost entry winea leži u tome što zahvaljujući njemu početnici postaju ljubitelji vina. Ona su poput pozivnice u svijet vina – jednostavna, ugodna i nezastrašujuća. Kroz njih se razvija nepce i razumijevanje stilova i regija. Mlade generacije sve manje biraju vino, što je još jedan razlog da se proizvodnja okrene više slatkim, laganim i cjenovno pristupačnijim vinima, kako bi privukla nove generacije," zaključio je Zrno.
Trećeg dana festivala održan je masterclass – Pairing Lab chefa Jadrana Grančića, nagrađivanog imotskog kuhara, šefa kuhinje makarskog hotela Park, dvostrukog pobjednika natjecanja Biser mora i edukatora moderne kuhinje u ŠKMER Akademiji. Radionica je okupila profesionalce i zaljubljenike u gastronomiju koji su imali priliku svjedočiti suvremenom pristupu kulinarstvu u kojem se spajaju znanost, tradicija i birana vina.
Grančić je pokazao da kuhanje nije samo stvar recepta, nego i promišljanja izvan rutine te razumijevanja procesa koji se odvijaju u svakoj namirnici. Temelj radionice bile su dvije sezonske namirnice – maslinovo ulje i jesenska jadranska riba: grdobina i bakalar. Pripremio je konfitirani file ovih bijelih riba u maslinovom ulju, uz pil pil, umak od prirodnog kolagena iz ostataka ribe i kremu od celera – jelo koje spaja jednostavnost i tehničku preciznost, oslanjajući se na prirodne procese i čiste okuse Mediterana.
„Važnost zero waste koncepta posebno dolazi do izražaja u pripremi ribe, jer se kolagen može izdvojiti iz dijelova koji bi inače završili kao otpad – glava, kosti, koža i ljuske. Kolagen je prirodna želatina dobivena iz ribe, koja se koristi kao stabilizator, emulgator i zgušnjivač. U ovoj prezentaciji nije toliko bitan sam recept jela koliko znanost koja stoji iza njega. Ljudi često pogrešno doživljavaju nove trendove u gastronomiji kao kemiju, a zapravo se radi o razumijevanju suvremenih procesa i njihovoj primjeni u svakodnevnom radu. Često me zato zovu kemičar, a ja nemam veze s kemijom, ja sam kuhar. Pojam molekularna gastronomija koristi se senzacionalistički, a meni je bitnije promišljati izvan okvira, ali uvijek na temeljima klasične gastronomije“, istaknuo je Grančić.
Masterclass je zaokružen sljubljivanjem jela s vrhunskim vinima. Vina su bila prekrivena folijom kako bi publika „na slijepo“ osjetila koje vino se sljubljuje uz ponuđenu ribu i pokušala pogoditi o kojem se vinu radi.
Masterclass Akademija dalmatinskog pršuta: od Dalmacije do Andaluzije i natrag vodio je Mate Lukin, čija se obitelj bavi preradom mesa od 1919. godine. Lukini su poznati po svojoj predanosti zanatu i poštovanju tradicije, koju su posljednjih godina zaokružili vrhunskim certificiranim Dalmatinskim pršutom. Njime redovito osvajaju nagrade i zlatne medalje na međunarodnim sajmovima.
Na radionici Mate Lukin usporedio je dalmatinski pršut s onima iz talijanske Parme i španjolske Andaluzije, regija koje imaju stoljetnu tradiciju sušenja mesa. Dok se Parma oslanja na blagu, vlažnu mikroklimu doline rijeke Po, gdje se pršut suši bez dima i postiže svilenkastu teksturu i nježnu slanost, andaluzijski jamón ibérico razvija se u sušnijem, toplijem podneblju te se odlikuje kompleksnim okusom zahvaljujući posebnoj prehrani svinja žirevima.
Za razliku od njih, Dalmatinski pršut prepoznatljiv je po dimljenju, buri i morskom zraku koji mu daju jedinstvenu aromu i karakter – spoj surove prirode i mediteranskog identiteta. Na ovom je masterclassu Lukin publici približio cijeli proces dozrijevanja, soljenja i dimljenja Dalmatinskog pršuta, ističući da upravo dalmatinski vjetrovi i mikroklima čine pršut posebnim i neponovljivim.
– „Za dobar proizvod najvažnija je dobra sirovina – svinja koja se hrani na stari način, žitaricama bez dodataka i ubrzivača rasta. U naš pršut ide isključivo morska sol, a ono što ga čini posebnim je naša ruža vjetrova: bura isušuje vodu iz unutrašnjosti pršuta, potom se pršut soli kad dođe hladnije vrijeme. Otprilike 14 dana pršut bude u soli, zatim se stavlja u presu. Nakon prešanja ide opet na sušenje vode od pranja, i na kraju ide na dimljenje i zrijenje od minimalno 12 mjeseci, i to je mladi pršut. Veći pršuti se suše od 2 do 3 godine“, pojasnio je Lukin specifičnost Dalmatinskog pršuta koji je zemljopisno zaštićen.
U nastavku programa Grand Gourmeta 2025 u hotelu Plaža u Omišu održana je slastičarska radionica „Čokolada u restoranskom desertu“ pod vodstvom Ivane Bradarić, glavne pastry instruktorice ŠKMER Akademije i nekadašnje voditeljice slastičarskih odjela poznatih splitskih restorana. Njezini deserti spajaju modernu gastronomiju s elementima tradicije, a odlikuju ih slojevitost okusa, savršeno odmjerene teksture i iznimna estetika. – „Prava slastica zaokružuje priču restorana – ona je zadnji dojam koji gost pamti i zbog kojeg se vraća za stol“, ističe.
Na Grand Gourmetu demonstrirala je pripremu restoranskog deserta “Čokoladni mousse s maslinovim uljem” u à la carte izdanju – posvetu mediteranskim okusima i suptilnoj ravnoteži između gorkog, slatkog i voćnog. Kroz radionicu je pokazala kako suvremene tehnike mogu oplemeniti tradicionalne sastojke poput domaće čokolade, maslinova ulja i cvijeta morske soli, naglasivši da upravo inovacija uz poštovanje tradicije čini temelj vrhunskog slastičarstva.
– „Na ovaj se način jedan moderni desert, uz pomoć lokalnih sastojaka, pretvara u restoranski desert koji nam pruža mogućnost višestrukog izričaja na tanjuru – za razliku od standardnih kolača koji imaju svoju zadanu formu i oblike“, pojasnila je Bradarić.
Njezina prezentacija pokazala je kako suvremeno slastičarstvo ne počiva samo na recepturi, nego i na priči, emociji i identitetu mjesta iz kojeg desert dolazi.
Kako odabrati idealan liker za sparivanje s tradicijskom slasticom, pokazali su Jelena i Drago Nosić iz vrgorske destilerije Poetica, poznate po proizvodnji vrhunskog hrvatskog gina. Na Masterclassu „Sljubljivanje dalmatinskih likera i tradicijskih slastica“ kušala su se tri Poeticina likera – Rubinino je sparen sa splitskom tortom, Limoncello je poslužen uz padišpanj aromatiziran limunom i narančom, a Orancello s cimetnim bobicama.
Na drugom masterclassu Poetice, “Konceptni dalmatinski likeri u koktelima”, Nosići su publici približili tajne moderne miksologije i pokazali kako autentični dalmatinski likeri mogu obogatiti svijet koktela.
– „Željeli smo pokazati kako liker s biokovskim biljem može dati novu dimenziju koktelima. Konceptni likeri Poetice poštuju tradiciju našeg kraja gdje se u gotovo svakom kućanstvu stoljećima priprema neki oblik likera. Mi ih radimo na moderan način – s nižim udjelom šećera i nešto višim postotkom alkohola, prateći svjetske trendove, ali uz stopostotno lokalne sastojke, samonikle ili uzgojene unutar 20 kilometara od destilerije“, pojasnio je Drago Nosić.
Najveće zanimanje mlađih posjetitelja izazvao je Stevo Karapandža, koji je učenicima omiške osnovne škole „Jure Pupačić“ kroz priče iz svoje dugogodišnje karijere približio svijet kuharstva i potaknuo ih da se zainteresiraju za ovo kreativno zanimanje. Karapandža je s učenicima podijelio uspomene iz kultne TV emisije Male tajne velikih kuhara, govorio o radu u tokijskom hotelu Palace Imperial, gdje je kuhinja brojila čak 520 kuhara i 19 restorana, te o vođenju obiteljskog restorana sa suprugom Renatom u Švicarskoj.
– „Bijela kuharska bluza omogućila mi je da dobro živim, jer je ovo zanimanje pristojno plaćeno, ali i da puno putujem i upoznajem svijet. I sada, iako sam u mirovini, nisam odustao od svog poziva – međunarodni sam kulinarski sudac i i dalje putujem na natjecanja diljem svijeta“, kazao je Karapandža.
Završna svečanost dodjele nagrada održana je u svečanoj atmosferi, uz nazočnost natjecatelja, mentora i partnera festivala. Organizatori su uručili priznanja najuspješnijim timovima i pojedincima koji su se istaknuli u kulinarskim, uslužnim i barskim disciplinama, čime je simbolično zatvoreno još jedno izdanje Grand Gourmeta.
U kategoriji seniora barmena pobjedu je odnio Mateo Jurešić s Raba, zaposlenik hotelske kuće Imperial Riviera. Drugo mjesto osvojio je također Rabljanin Ivan Deželjin, barmen Banova Villa Beach Bara, dok je treće pripalo Vinku Antiću, koktel-majstoru vrgorske Poetice.
U kategoriji juniora prvo mjesto zauzeo je Fikret Oraščanin iz Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir s Krka, a drugo i treće mjesto osvojili su Sara Rašić i Antun Oberan iz korčulanske Srednje škole Petar Šegedin.
U disciplini sinkroniziranog posluživanja koktela, kojom se ocjenjuje timski rad, kreativnost i izvedba, najuspješniji su bili učenici Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića iz Sinja.
Najboljom konobaricom u individualnim kategorijama proglašena je Nadia Kosić, također iz Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir s Krka,
U kategoriji Chef's Table, gdje su natjecali dvočlani timovi kuhara i konobara u posluživanju gostiju-sudaca. Najbolji juniori bili su učenici Srednje škole Metković, dok je u klasi seniora pobjedu odnio dubrovački Pino's Fun & Dine, čiji je šef kuhinje nagrađivani imotski kuhar Ante Jonjić.
– „Za predjelo sam pripremio roladu od filea šampinjera, punjenu musom od jadranskih kozica. Uz to su bile majoneza od češnjaka i sipe, gel od citrusa, dehidrirano maslinovo ulje, koralj od sipe, motar i prah od kalamata maslina. Za toplo predjelo sucima smo poslužili cappellette punjene pečenom tikvom i šipkom, uz čips i pjenu od tikve s gelom od šipka te uljem od buče. Glavno jelo bio je krak hobotnice kuhan sous vide metodom (u vakuumu), te začinjen šafranom. Za desert sam pripremio tart od jabuke s kremom od kruške i maraskina, kremu od vanilije, pjenu od zelene jabuke te gel od kamilice“, naveo je Jonjić.
Zanimljiva jela bosanskohercegovačke tradicije predstavila je ekipa Hills Hotela Sarajevo – sarajevsku čorbu, šarenu dolmu, tufahije i Dubai čokoladu.
Recept za koktel Ars Poetica
Sastojci:
- 30 ml Poetica Ginuine London Dry gina
- 30 ml Poetica Rubinino likera
- 30 ml soka od amarene (višnje maraske)
- 2 kapi Tonka bitter-a
Priprema:
Led stavite u barsku čašu za miješanje, a zatim dodajte sve sastojke. Mješavinu pažljivo promiješajte barskom žlicom kako bi se okusi sjedinili. U rock čašu stavite velika kocka leda, a potom se sadržaj iz čaše za miješanje prelije preko leda. Koktel zaokružite dekoracijom od kandirane višnje.
Foto: ŠKMER / Aldo Bujević
Od šume do tanjura: Dani gljiva u Brtonigli spojili prirodu, znanje i kulinarstvo
Brtonigla je proteklog vikenda ponovno zablistala u jesenskom ruhu, ugostivši 23. izdanje poznate manifestacije Dani gljiva, koja je tijekom dva dana privukla više od dvije tisuće posjetitelja. Ova jedinstvena proslava prirode, tradicije i gastronomije okupila je gljivare i iskusne mikologe iz Hrvatske, Italije i Slovenije, slaveći bogatstvo i raznolikost istarskih šuma te važnost očuvanja gljivarske tradicije i kulturnog nasljeđa ovoga kraja.
Središnji dio manifestacije bila je raskošna izložba gljiva, na kojoj je predstavljeno više od 270 vrsta - od jestivih, nejestivih do otrovnih primjeraka. Tijekom vikenda održale su se i edukacije o ljekovitom bilju i gljivama, kao i natjecanje u branju gljiva, koje je, kao i svake godine, izazvalo velik interes i oduševilo kako stručnu publiku, tako i posjetitelje svih generacija. U branju je sudjelovalo 16 gljivarskih udruga iz cijele Hrvatske, Slovenije i Italije, više od 350 aktivnih članova, uz brojne zainteresirane posjetitelje koji su se okušali u branju pod stručnim vodstvom ili samostalno.
Jedan od najuzbudljivijih trenutaka manifestacije bila je zasigurno dodjela nagrada za najveću i najljepšu gljivu te najljepšu gljivarsku košaricu. Najveću gljivu, baršunastu mliječnicu ubrala je talijanska Gljivarska udruga Giuliana iz Trsta, dok je najljepša gljiva - crna ježevica - pripala Udruzi gljivara Amanita iz Sv. Ivana Zeline. U tradicionalnoj kategoriji najljepše gljivarske košarice, gdje je konkurencija bila jaka, s čak 12 košarica, pobijedila je obitelj Pauletić-Bajkin, koja je u svojoj košari prikupila 37 različitih vrsta gljiva, oduševivši i stručnu komisiju i posjetitelje.
Nedjeljni program donio je i kulinarski spektakl - natjecanje u kuhanju kotlića, gdje su svoje kulinarske vještine pokazali kako gljivarske udruge tako i lokalni čelnici. Gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin, načelnici Brtonigle Neš Sinožić i Grožnjana Claudio Stocovaz, bivši načelnik Brtonigle Tullio Fernetich, te pročelnik odjela za poljoprivredu Istarske županije Ezio Pinzan udružili su snage s gljivarskim stručnjacima kako bi pripremili najbolje gljivarske kotliće. Nakon kušanja i detaljnog ocjenjivanja, Udruga gljivara Krasnica iz Krapine osvojila je titulu najboljeg kotlića među udrugama, dok je među lokalnim čelnicima pobjedu odnio načelnik Grožnjana Claudio Stocovaz, uz asistenciju iskusne gljivarke Fiorele Srebrnić iz DG "Boletus". Tročlana komisija čiji su članovi bili talentirana chefica restorana San Rocco Florijana Ružić, zajedno sa županom Borisom Miletićem i predsjednikom udruge Željkom Ružićem, donijela je odluku nakon pažljivog kušanja i procjene kreativnosti, okusa i prezentacije jela.
Osim natjecanja i izložbe, posjetitelji su mogli uživati u radionicama i vođenim šetnjama po šumi, te u bogatoj gastro ponudi lokalnih OPG-ova. Degustacije jela od gljiva, od tradicionalne tjestenine i palente do gljiva na žaru i modernih kulinarskih interpretacija, zajedno sa sajmom domaćih proizvoda, stvorile su pravi mozaik okusa i mirisa jesenske Istre.
Organizatori ističu da Dani gljiva nisu samo festival gljivarskog znanja i gastronomije, već i važan događaj za zajedništvo, očuvanje običaja i promociju održivog turizma. Manifestacija je još jednom potvrdila svoj status kao nezaobilazni jesenski događaj u Brtonigli, te simbol bogatstva prirode i tradicije ovog kraja.
Turističkoj zajednici Splitsko-dalmatinske županije – Iter Vitis nagrada 2025. za najbolji doživljaj vina i gastronomije
Na međunarodnoj konferenciji ITER VITIS, održanoj u Solunu (Thessaloniki), Grčka, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije (TZ SDŽ) nagrađena je prestižnim priznanjem Iter Vitis Awards 2025. u kategoriji Best Wine and Food Experience. Ova nagrada dodijeljena je TZ SDŽ za snažno poticanje i promociju održivosti, autentičnosti i lokalnog identiteta, kao i za isticanje važnosti sinergije lokalne gastronomije i vinarstva.
Na svečanosti su prisustvovali Željko Neven Bremec i Alma Harašić Bremec iz Udruge Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER), kao partneri projekta Dalmatinska marenda.
Podsjetimo, masterchef Željko Neven Bremec u sklopu projekta vodi masterclass radionice posvećene pripremi jela dalmatinske marende za različite vrste ugostiteljskih objekata, prilagođavajući tradicionalne recepte suvremenim konceptima posluživanja. Uz to, Bremec predstavlja Dalmatinsku marendu na brojnim međunarodnim manifestacijama i kulinarskim prezentacijama diljem svijeta, promovirajući dalmatinsku gastronomiju kao dio mediteranske kulturne baštine.
Posebno nas raduje što je još jedno priznanje stiglo u našu županiju – posebno priznanje dodijeljeno je vrgorskom vinaru Dariu Gašparu za izniman doprinos očuvanju i spašavanju od zaborava autohtonih sorti vinove loze, među kojima se ističe stara vrgorska sorta Zlatarica.
Konferencija ITER VITIS okupila je vodeće stručnjake iz područja vinskog turizma, kulturne baštine i održivog razvoja iz cijele Europe. Ovogodišnje izdanje, pod nazivom “Cultural Vine Tourism in Action: Iter Vitis Best Practices for a Greener, Inclusive, and Innovative Future” (Kulturni vinski turizam na djelu: najbolje prakse Iter Vitisa za zeleniju, uključivu i inovativnu budućnost), bilo je posvećeno izvrsnosti, inovacijama i održivom razvoju u okviru Programa kulturnih ruta Vijeća Europe.
Tijekom konferencije održan je i panel „Ekonomska održivost i inovacije“, kojim je moderirao Fotis Papastefanou iz Direkcije za turizam Regije Središnje Makedonije. Na panelu su sudjelovali istaknuti stručnjaci: Zafer Chaoui (Libanon), Jorg Reto (Portugal), Salvatore Lombardo (Italija), Edoardo Cavagnino (Italija/Francuska/Španjolska) te Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Ovo priznanje još jednom potvrđuje da Splitsko-dalmatinska županija prepoznaje važnost razvoja vinskog turizma kao dijela svoje kulturne i turističke ponude te uspješno promiče vrijednosti održivosti, kvalitete i autentičnosti.
1. Slow Food festival u Korčuli protekao u znaku lokalnih okusa
1.Slow Food festival - Sjeme promjene na otoku Korčuli, posvećen vrhunskoj gastronomiji, održivosti i zajednici, održan je od 28.9 - 4.10.2025. Manifestaciju je pokrenula Tz grada Korčule, u suradnji s turističkim zajednicama otoka i lokalnim ugostiteljima. Manifestacija je osmišljena za sve one koji u putovanjima traže više – autentičnost, odgovoran pristup prirodi i susret s pravim, lokalnim okusima.
Tjedan restorana, niz organiziranih radionica, predavanja i panela ukazalo je da festival nije tek gurmanski doživljaj, već je riječ o iskoraku prema turizmu koji čuva i obnavlja – prema regenerativnom modelu koji vrednuje prirodu, kulturu i ljude. Festival je u fokus stavio lokalnu gastronomiju i otočke proizvođače, koji se sve više vraćaju svojim korijenima, tradicijskoj proizvodnji i ekološkim metodama pa nas nimalo ne čudi da je festival bio jako dobro posjećen. Zaštićeni proizvodi poput Lumblije i Korčulanskog maslinovog ulja, zajedno s restoranima nagrađenim Michelinovim preporukama i zelenom zvjezdicom, potvrđuju kvalitetu koja čini temelj ovog festivala.
VRHUNSKA GASTRO PRIČA - ČAK TRI OBJEKTA VLASNICI MICHELINOVE OZNAKE
Festival je započeo tjednom restorana, u kojem je cijeli otok živio u znaku slow fooda. U sklopu Tjedna restorana, ugostiteljski objekti – Konoba Adio Mare, Eko Škoj, Konoba Mate, Filippi, LD Garden, Konoba Maha, Zure i OPG-a Ižula – pripremili su posebne menije inspirirane lokalnim namirnicama, nudili tematske jelovnike po pristupačnim cijenama, s ponudom koja se kretala od jednostavnijih varijanti do ekskluzivnih menija vrijednih pravog gurmanskog doživljaja. Oduševljeni posjetitelji uživali su u tradicionalnim jelima s modernom pripremom; poput domaće pašticade, janjetine ispod peke, domaće tjestenine i raviola punjenih kozjim sirom, žrnovskih makaruna, srdela u savuru, ribe na žaru...
Radionice i predavanja
U sklopu festivala bio je organiziran niz predavanja i kulinarskih radionica: od pripreme tradicionalnih kolača iz Lumbarde do slanutka “na tri načina” u restoranu Filippi. Edukativni dio festivala okupio je i renomirane predavače na panel raspravi o Slow food- u, koja je održana 3.10 s početkom u 15 sati u Gradskoj knjižnici. Na panelu su sudjelovali brojni renomirani predavači i stručnjaci.
Ivo Kara-Pešić, predsjednik i jedan od idejnih tvoraca i utemeljitelja udruge Kinookus održao je predavanje na temu "Prehrana je agropolitički čin & Slow Food u jeku klimatske krize", te pohvalio festival što je u glavni fokus postavio male tradicijske proizvođače i njihove probleme, te naglasio potrebu uključivanja javnih politika. Istaknuo je održivo osnaživanje lokalne ekonomije kroz suradnju s malim tradicijskim proizvođačima.
.
Ankica Džono Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva, održala je predavanje na temu "Pravilne prehrane u ritmu prirode", te istaknula “Za cjelovito i dugoročno zdravlje bitna je upotreba sezonskih namirnica, koje prate prirodni ritam tijela, s ravnomjernim unosom hranjivih tvari" te naglasila nutritivnu vrijednost samoniklog jestivog bilja i široku primjenu.
Održiva gastronomija predstavljena je na primjeru obiteljske konobe Mate iz Pupnata, koju su prije 22 godine otvorili bračni par Farac, a nastavili razvijati kći Biljana i snaha Ana Farac. Konoba je u kratkom vremenu postala nezaobilazna gastro destinacija za turiste iz cijelog svijeta. Michelin ih je 2022. godine ovjenčao prestižnom zelenom zvjezdicom, prepoznajući njihov predan farm‑to‑table koncept, održivost i ekološki odgovoran pristup "Iza te zelene zvjezdice stoji naš odnos prema prirodi. U kuhinji konobe oduvijek se otpad razdvaja i koristi kao hrana za životinje ili kompost, uzgajamo povrće i voće bez ikakvih dodataka te poslužujemo gostima" - kazala je Ana
– Bio vina i ekološko vinogradarstvo, predstavila je Marijeta Čalić iz pelješke vinarije Križ, pionira ekološkog uzgoja vinove loze, prvih proizvođača prirodnih vina od autohtonih sorata grk i plavac mali. Ukazala je razliku između ekološkog /biodinamičnog vinogradarstva i konvencionalnog, te skrenula pozornost na utjecaj sintetičkih gnjojiva na tlo. Ispričala je o početcima njihovih vinskih avantura, preseljenju na Pelješac, ustrajnosti u ideji proizvodnje prirodnih vina i svjetskom uspjehu kojim je, naposljetku, nagrađen njihov ogroman rad.
S nestrpljenjem dočekano je predavanje "No waste u vrtu", popularne vrtlarice i diplomirane agronomke Kornelije Benyovsky Šoštarić " Nikad nije kasno da naučite kako uzgajati zdravu hranu čak i u urbanim sredinama, koristeći praktične savjete i tehnike organskog uzgoja" Prisutne je savjetovala kako odabrati najbolje sjeme, pripremiti tlo, njegovati biljke i brinuti se o njihovom zdravlju na održiv način.
Poseban šarm festivala donio je Sajam otočnih proizvoda, održan u subotu 4. listopada, koji je bio ujedno prilika da na jednom mjestu kušate i kupite domaće delicije: od maslinova ulja i sira, do suhomesnatih proizvoda i vina. Paralerno sa završetkom festivala održana je 2. Korčula Run utrka. Drugo izdanje humanitarne ulične utrke, održano povodom Mjeseca borbe protiv raka dojke, okupilo je preko 500 sudionika i pokazalo nevjerojatnu snagu zajedništva jedne otočne zajednice.
“SLOW FOOD KORČULA”- KRAJ RUJNA CIJELI ĆE OTOK ŽIVJETI U ZNAKU VRHUNSKE GASTRONOMIJE
Na mapi svjetskih eno-gastro destinacija
Festival traje od 28. rujna do 4. listopada 2025.
Pozivnica da otok doživite drugačije: sporije, svjesnije i ukusnije
Kasni rujan i početak listopada na Korčuli vrijeme je kada otok diše punim plućima, bez ljetnih gužvi, obojen mirisima mora, maslina na vjetru i okusima lokalne kuhinje. Upravo tada, od 28. rujna do 4. listopada 2025., Korčula postaje domaćin festivala Slow Food Korčula – Sjeme promjene, tjedna posvećenog gastronomiji, održivosti i zajednici. Manifestacija je osmišljena za sve one koji u putovanjima traže više – autentičnost, odgovoran pristup prirodi i susret s pravim, lokalnim okusima.
Iskorak prema regenerativnom turizmu
No, Slow Food Korčula nije tek gurmanski doživljaj. Riječ je o iskoraku prema turizmu koji čuva i obnavlja – prema regenerativnom modelu koji vrednuje prirodu, kulturu i ljude. Sve više otočnih proizvođača vraća se starim sortama, ekološkim metodama i kratkim lancima opskrbe, pa ne čudi da je Korčula već danas na karti svjetskih eno-gastro destinacija. Zaštićeni proizvodi poput Lumblije (ZOZP) i Korčulanskog maslinovog ulja (ZOI), zajedno s restoranima nagrađenim Michelinovim preporukama i zelenom zvjezdicom, potvrđuju kvalitetu koja čini temelj ovog festivala.
Tjedan restorana
Tijekom festivala, cijeli će otok živjeti u znaku slow fooda. U sklopu Tjedna restorana, brojni će ugostiteljski objekti – od Konobe Adio Mare i Eko Škoja, preko Konobe Mate, Filippija i LD Gardena, pa sve do Konobe Maha, Zure i OPG-a Ižula – pripremiti posebne menije inspirirane lokalnim namirnicama.
Svaki restoran osmislit će 1–2 tematska jelovnika po pristupačnim cijenama, s ponudom koja se kreće od jednostavnijih varijanti do ekskluzivnih menija vrijednih pravog gurmanskog doživljaja. Među njima se ističu ugostiteljski objekti s prestižnim oznakama: primjerice, Konoba Mate nosi 'zelenu zvjezdicu', restoran Filippi na popisu je restorana s Michelinovom preporukom, te bistro LD Garden član je LD obitelji kojoj pripada i poznati LD Restaurant s Michelinovom zvjezdicom.
Radionice i predavanja
Autentičnost Korčule najbolje se otkriva – kušajući i učeći. Festival zato donosi niz radionica i kulinarskih showova: od pripreme tradicionalnih kolača iz Lumbarde do slanutka “na tri načina” u restoranu Filippi. Edukativni dio festivala okuplja i renomirane predavače kroz teme poput “Slow food u jeku klimatske krize”, “Zdrava prehrana u ritmu prirode”, “Primjer održive gastronomije na Korčuli”, “Ekološka vinogradarstva i organska vina” te “Zero-waste koncepti u domu i restoranu”.
Sajam lokalnih proizvoda
Poseban šarm festivala donosi sajam otočnih proizvoda – prilika da na jednom mjestu kušate i kupite domaće delicije: od maslinova ulja i sira, do suhomesnatih proizvoda i vina.
Korčula Run – humanitarna utrka
Kako bi tjedan bio još življi, paralelno s festivalom održava se i humanitarna utrka Korčula Run (5 km). Trkači će, uz podršku publike, protrčati od grada do Port9 hotela i unatrag i pritom podržati plemenitu inicijativu, unoseći sportski duh i dodatnu energiju u cijelu priču.
Organizator manifestacije je Turistička zajednica grada Korčule, projektu su se pridružile i turističke zajednice Lumbarda, Smokvica, Blato i Vela Luka.
Raspored događanja:
28.09. – 04.10. – Slow food tjedan restorana
- Konoba Mate
- Eko škoj
- Konoba Maha
- Filippi
- Konoba Adio Mare
- Zure
- OPG Ižula
- LD Garden
03.10. – Slow food Korčula konferencija
16:00 – 19:00 sati – Gradska knjižnica Ivan Vidali
Predavanja:
- Ivo Kara-Pešić – Prehrana je agropolitički čin - Slow Food u jeku klimatske krize
- Ankica Džono Boban, dr. med., spec. javnog zdravstva – Pravilna prehrana u ritmu prirode
- Ana Farac, konoba Mate – Održiva gastronomija na primjeru Konobe Mate – zelena Michelin zvjezdica
- Marijeta Čalić, vinarija Križ – Bio vina i ekološko vinogradarstvo •
- Kornelija Benyovsky Šoštarić – No waste u vrtu
Gradska knjižnica Ivan Vidali Radionice – show cooking
- 30.09 – Škatula – radionica izrade lumbarajskih hrstula, Lumbarda
- 01.10 – Ana & Biba – zimnica – konoba Mate, Pupnat
- 02.10 – Restoran Filippi – slanutak na tri načina (predjelo, glavno jelo i desert), Korčula
Prijave u TZG Korčule su obavezne.
- 10. od 10.00-12.00 sati Slow Food Korčula sajam lokalnih proizvoda
- Tradicionalne korčulanske slastice
- Autohtona vina otoka Korčule i poluotoka Pelješca
- Maslinovo ulje
- Ostali proizvodi lokalnih proizvođača
U isto vrijeme 4.10. održava se utrka Korčula Run
NAPOMENA: za restorane i radionice – OBAVEZNA rezervacija/prijava u TZG Korčule, putem maila: [email protected]
Foto: Grad Korčula - Boris Kačan, arhiv restorana: Konoba Mate, Eko škoj, Konoba Maha, Filippi, Konoba Adio Mare, Zure, OPG Ižula, LD Garden
Tako se to radi: Drnišani potvrdili status kraljeva pršuta!
Na 8. Međunarodnom festivalu pršuta – Drniš 2025. najavljena izgradnja Kuće pršuta. Sjajna atmosfera, pršut se rezao do dugo u noć
U natjecanju u rezanju pršuta ministar turizma i sporta Tonči Glavina, premoćno je odnio pobjedu, imao je „najbolju ruku“, pa mu je po običaju Međunarodnog festivala pršuta – Drniš, sinoć pripala čast da otvori najukusniju manifestaciju Dalmatinske zagore.
„Drniški pršut već je prepoznat kao vrhunska gastronomska delikatesa i svjetske je klase što se tiče same kvalitete. Međutim, trebamo napraviti još jedan veliki iskorak, a to je njegovo snažnije brendiranje i pozicioniranje na način da se o njemu u svijetu priča kao što se priča o pršutima iz nekih drugih zemalja. Stoga podržavamo ovu manifestaciju, kao i slične događaje koji mogu pomoći u daljnjem pozicioniranju eno-gastronomije. Podržat ćemo i izgradnju Kuće pršuta. Njezino otvaranje bit će dodatni motiv dolaska gostiju u ovu regiju i dalmatinsko zaleđe tijekom čitave godine“, istaknuo je ministar Glavina, koji je u Drniš stigao i kao izaslanik predsjednika Vlade.
Gradonačelnik Grada Drniša Tomislav Dželalija pojasnio je kako projekt Kuće pršuta u Drnišu predviđa kušaonicu pršuta i izložbeni dio u kojem će se prikazati povijest proizvoda i način odvijanja svih faza proizvodnje.
„Pršut je za nas Drnišane najjači brend i s ponosom nosimo epitet Grada pršuta. Promovirajući pršut kroz manifestacije poput 8. Međunarodnog festivala pršuta – Drniš 2025. promoviramo stoljeće znanja, predanosti i – ono što je možda i najvažnije – ljubav prema lokalnom i svome“, rekao je gradonačelnik.
Kad je drniški pršut u pitanju, nema te prepreke koja nas može zaustaviti
Odluka da se zbog najave kiše osmo izdanje festivala iz centra grada prebaci u sportsku dvoranu Antuna Mihanovića Petropoljskog bila je pun pogodak. Rezao se pršut do kasno u noć, a nastavit će se i danas, jer ove godine manifestacija traje dva dana.
„Festival se trebao tradicionalno održati na Poljani, no zbog prognoze prebacili smo ga u sportsku dvoranu. Složili smo se da nema otkazivanja! Jer kad je naš pršut u pitanju, kad je naš Drniš u pitanju, nema te prepreke koja nas može zaustaviti“, izjavio je u emotivnom govoru predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta Drago Pletikosa.
Članovi udruge, redom vrsni majstori kad je pršut u pitanju, napravili su odličan posao. U goste su im došli proizvođači iz čitave Hrvatske i kolege iz susjednih zemalja, u sportskoj dvorani je više od 30 štandova.
„Želim zahvaliti svim proizvođačima zaštićenih pršuta – drniškog, dalmatinskog, istarskog i krčkog – jer upravo zajedništvo čini našu ponudu prepoznatljivom i vrijednom divljenja. Želim se zahvaliti i Istarskoj županiji i njezinim proizvođačima na partnerstvu 8. Međunarodnog festivala pršuta“, istaknuo je Pletikosa.
U drniškom pršutu uživali su britanska kraljica i američki predsjednik
„Ove godine obilježavamo deset godina od kada je drniški pršut ušao na listu zaštićenih EU proizvoda, sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom. Možemo se podičiti i s činjenicom da je služen na kraljevskom dvoru u Velikoj Britaniji, a jeo ga je i George Bush. Uz drniški pršut, Dane merlota i Good fest zaokružuje se turistička sezona u Drnišu“, rekao je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Ivan Malenica.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, istaknuo je kako je pršut izvrstan proizvod kojim se Drnišani mogu pohvaliti ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj Europi.
„Mjerama i programima pomagat ćemo da pršuta bude još više, da ne nedostaje mesa što je za proizvodnju najvažnije“, poručio je Tušek.
Pidoće i pršut savršen spoj
Pripremale su se i pidoće u kombinaciji s pršutom na buzari. Obje namirnice gurmanski su brend Šibensko-kninske županije. Na ideju je još prošle godine došla Obrtnička komora Šibensko-kninske županije u suradnji s Udruženjem obrtnika Drniš, pa je ovaj specijalitet svojevrsna tradicija drniškog festivala.
„Posebno bih se zahvalio našim pršutarima i proizvođačima zbog kojih smo se danas okupili i zbog kojih se ovaj festival i održava. Sve one koji predstavljaju Šibensko-kninsku županiju u zemlji i svijetu podsjetio bih da sa sobom ponesu drniški pršut koji je sinonim za našu destinaciju te u našoj županiji, ali i u cijelom svijetu prepoznatljiv brend“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Joso Smolić.
Osmi međunarodni festival pršuta – Drniš 2025. organiziraju Udruga proizvođača drniškog pršuta, Grad Drniš i Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, uz podršku Turističke zajednice Grada Drniša i Udruge Miljevački sabor.
Repriza je u subotu. Volite li pršut, svratite do Drniša. Festival se otvara u 16 sati, a posjetitelje navečer očekuje koncert Petra Dragojevića i posebnog gosta Marina Vrgoča, pobjednika showa The Voice Kids.
Foto: Foto Mario Sučić, izvor Grad Drniš
BUHARICA PETKOM - gastronomski adut istoka Brača
Serijalom od četiri večeri (petkom) Turistička zajednica općine Selca svojim će gostima predstaviti najposebniji gastronomski adut svojeg kraja – maslinovo ulje od sorte „buharica“ (buhavica).
Ovu posebnu, zanimljivu i autohtonu sortu masline nazivaju i „vrhbračka“ što referira njen geografski položaj odnosno ukazuje da je karakterisitična baš za istočni dio otoka Brača na kojem se uzgaja preko 300 godina.
Upravo zbog toga Turistička zajednica općine Selca odlučila je ovog ljeta svoje goste i prijatelje počastiti serijalom od četiri večeri posvećenih maslinovom ulju.
Maslinovo ulje dobiveno od ploda „buharice“ blago je izraženog mirisa i okusa prepoznatljive slatkoće i bogato antioksidansima.
Ovaj mini festival posvećem tom posebnom gastronomskom adutu svojeg kraja započinje 25. srpnja u Selcima na Pijaci uz klapu Partenca, nastavlja se 1. kolovoza u Sumartinu uz Think pink bend; u Povljima na blagdan Vele Gospe nastupa klapa Partenca a završava 22. kolovoza ponovno u Selcima uz Katicu Marinović i Pisme iz naftaline.
Svaka od četiri najavljene večeri bit će obogaćena popratnim zabavnim programom, dalmatinskom pismom i mini sajmom otočnih proizvoda na kojem će posjetitelji osim maslinovog ulja od buharice moći kupiti i suvenire od bračkog kamena, drva masline, tradicionalni brački varenik, domaći otočki med i likere te kušati neke od tradicionalnih kolača otoka Brača.
Pozivamo sve ljubitelje maslinovog ulja da nam se pridruže na ovoj proslavi naše kulture življenja i gastronomije i da zajedno uživamo u maslinovom ulju, dalmatinskoj pismi i ostalim bračkim delicijama.
Plod masline buharice vrlo je sličnog oblika kao i plod „oblice“, izrazito dominantne sorte masline na otoku Braču, no buharica ima bijele pjegice u gornjem dijelu ploda zbog kojih je često zovu i „pjegava oblica“.
Gastro đir milnarskim restoranima i konobama JEDINSTVENI DOŽIVLJAJ „BAŠTINE NA PIJATU“
Protekle subote, 14. lipnja, u organizaciji Turističke zajednice općine Milna, uz potporu Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, u milnarskom Maritimnom centru održana je večer koja je spojila sve ono što najviše volimo u Dalmaciji: tradiciju, glazbu, mirise domaće kuhinje i osmijehe svih generacija!
Uz zalazak sunca, Milna je u svim svojim bojama i okusima najavila još jedno nezaboravno „Milnarsko lito“ – autentično, toplo i veselo, koje je ove godine dodatno obogaćeno gastro pričom – „Baština na pijatu“!
Naime, u sklopu programa uručena su i priznanja „Baština na pijatu“, onima koji i dalje kuhaju kao naše bake: s puno ljubavi i sezonskih sastojaka, poštujući tradicionalnu recepturu, a da Milna zaista želi da je pamtite po okusu, dokazuje i nedavno osmišljen i pokrenut projekt od strane Tz općine Milna – Gastro Đir Milna, koji nas vodi u šetnju milnarskim restoranima i konobama te u okviru kojeg se promoviraju Gastro rute: Riblja, mesna, marenda đir, mješovita ruta i skriveni kutci pod borovima. Ove rute donose nam više od hrane – vrhunsko gastro iskustvo sa savršeno odmjerenim prstohvatom lokalnih sastojaka, starih recepata i moderne prezentacije.
U OBILASKU OMILJENIH GASTRO ŠTACIJA ZAPOČELI SMO S BOBOVIŠKOM KRALJICOM PAŠTICADE. Bez šljiva i dobrog mesa, nema pašticade! - kaže nona Đurđica Brešković, ponosno naglašavajući kako njen restoran Vala već više od 20 godina postojanja nudi isključivo ručno rađene njoke. Uz neke svoje male kulinarske tajne i cake koje nam je nesebično otkrila, saznali smo da je none zahvaljujući svojoj čarobnoj pašticadi završila i u talijanske foje (novine, op.a.) i u Slobodnoj, a osim delicije koja ju je proslavila, dočekao nas je i slastan crni rižot te topla obiteljska priča - iako je dobrano zagazila u osmo desetljeće života, svesrdno asistira svom unuku Marinu i njegovoj supruzi Dorotei, s kojima vodi restoran!
AKO VAM ODAM KAKO PRIPREMAM SVOJU JANJETINU S BIŽIMA, morat ću Vas ubit’ - sve nas je nasmijala Elizabeta Lekšić, vlasnica i glavna kuharica konobe Nono Deslav. Teško je i pobrojiti što nas je sve ovdje ostavilo bez daha - osim plavih i bijelih paunova i čarobnog zalaska sunca, te razgleda antikviteta poput starinskog frižidera, na ovom seoskom domaćinstvu guštali smo u domaćoj janjetini iz vlastitog uzgoja, rižotu sa šafranom i kozicama, te slasnoj rožati!
IDUĆA ŠTACIJA OMILJENA JE NAUTIČARSKA MEKA, a nije nam dugo trebalo da shvatimo zašto - restoran Palma na nautičke gastro karte pozicionirala su savršena jela na žaru! Ovaj je restoran daleke 1970. osnovao nono vlasnika Darka Marinovića, Daroslav, a naša su nepca ovom prilikom raspametili preukusna hobotnica na žaru s pireom od cvjetače, te goveđi obrazi s domaćim njokima!
VOLIMO MJESTA gdje se cijele godine može pojesti dalmatinska marenda i nešto na žlicu, a upravo takav je food bar Pantera čiji nas je chef Luka Marinović obradovao tunom na žaru s blitvom, pašticadom s izvrsnim domaćim njokima i slasnim crnim rižotom!
PRAVI VATROMET OTOČKIH OKUSA dočekao nas je i u konobi Gajeta, čiji su nas uljudni i kreativni vlasnici, Ratko i Goran Topić, naprosto razoružali izborom jela - iskreno, ne možemo se odlučiti da li nas je više oduševio Dalmatinski pijat koji sadrži tunu, marinirane kozice na salatu, hobotnicu na salatu i slane inćune, ili pak špageti s plodovima mora - škampima, kozicama, pedočama i vongolama! Ove carske zalogaje moguće je sljubiti sa čak 40 vrsta mahom domaćih - bračkih i dalmatinskih vina.
NAKON OVE OKUSNE RAPSODIJE, UHVATILA NAS JE FJAKA - ali na najbolji mogući način, u restoranu istoimena naziva u samom srcu milnarske uvale, koji slavi 20 godina postojanja! Kulinarski virtuozi - vlasnik Stipe Martinić te chef Milan Dudić, pobrinuli su se da guštamo u vrhunskom crnom rižotu te domaćim pljukancima sa škampima!
NIŠTA MANJE NISMO UŽIVALI NI sjedeći tik uz morsku obalu u idiličnom ambijentu konobe Slika - guštali smo u probranim vinima, telećem i crnom rižotu, a ovo mjesto, kako ponosno naglašava vlasnik Nenad Bonačić Vicić, marendu nudi tijekom cijele godine, a namirnice nabavlja isključivo od domaćih OPG-ova, pa tako ovdje možete kušati slasnu bračku janjetinu, brački ovčji sir i drniški pršut!
PREKRASAN POGLED I MODERNO INTERPRETIRANA JELA u restoranu Navigare u ACI Marini Milna razgalili su naša čula, a kada je naš simpatični domaćin Petar Mladinić, nakon sipe s bobom, srdela u savuru, pašticade s goveđim obrazima, gulaša od sipe s njokima, domaće tjestenine s plodovima mora i domaćom šalšom, hobotnice na salatu i jastoga s domaćom tjesteninom, donio još i pravu kraljicu bračkih autohtonih slastica - veličanstvenu tortu hrapoćušu koja izgledom oponaša otočki krš - našem oduševljenju nije bilo kraja!
RESTORAN DIŠPET još nas je jednom podsjetio da smo u mjestu čijim menijima caruje friška riba, pa smo se tako pogostili tradicionalnim dalmatinskim ribljim brudetom sa uistinu impresivnim popisom sastojaka - komarča, lubin, hobotnica, škampi i dagnje na vinu i šalši sa palentom za prilog, a ljubazni vlasnik Petar Rendić potvrdio nam je da se upravo svježa riba najčešće i traži.
VELIKO FINALE OVOG GASTRO PUTOVANJA priredio nam je restoran hotela Illyrian - guštali smo u dagnjama na buzaru s palentom za moderni touch pečenom na grillu, ribi sa žara, te plati Starac i more - pašteti od lososa i kozica, dimljenim dagnjama, inćunima, mariniranim kozicama, domaćem pršutu i siru, te tradicionalnom pekmezu od smokve, šljiva i bademima!
TOPIMO SE - OD MILINE! Nepca se u Milni tope od miline, a ovako raznovrstan i šarolik izbor jela koje karakterizira snažna domaća tradicijska baza u atraktivnoj fuziji s dodirom modernog, razoružat će i one najzahtjevnije. Zapravo, ukoliko ste zagriženi gastronomadi, sigurni smo u jedno - čitanje ovog teksta moglo bi Vas odvesti pravo - u trajektnu luku, gdje ćete tražiti prvi katamaran za Milnu - i vjerujte nam, nećete falit’!
www.tz-milna.hr
Fotografije: Panoptes Media, Luka Mihačić
Ekskluzivna gastro večera na otoku Sv. Nikola: Novi meni za sezonu 2025. u restoranu Miramare by Fratelli Cerea
Poreč, 17. lipnja 2025. – U nedjelju, 22. lipnja, otok Sv. Nikola kraj Poreča postaje kulinarska pozornica jednog od najiščekivanijih gastronomskih događaja ovog ljeta. U restoranu Miramare by Fratelli Cerea, koji djeluje u sklopu Valamara, chef Bobo Cerea – nositelj triju Michelinovih zvjezdica i suvlasnik renomiranog restorana Da Vittorio – osobno će pripremiti i predstaviti novi degustacijski meni. Time će svečano obilježiti početak nove sezone vrhunske gastronomije na ovom jedinstvenom mjestu.
Povratak chefa Ceree u Poreč potvrđuje nastavak uspješne suradnje između obitelji Cerea i Valamara, a novi meni za sezonu 2025. donosi niz pažljivo osmišljenih autorskih jela. Među novitetima ističu se nježni Risotto scampo s limunom i svježim estragonom, Gnocchetto con baccalà s mladim borlotti grahom te Il bianco e il nero – bakalar u kontrastu citrusnog maslaca i crnog umaka.
Chef Cerea i ove godine predstavlja svježe interpretacije, ali zadržava i prepoznatljive klasike koji su se tijekom godina uvjerljivo nametnuli kao zaštitni znak restorana. Među njima su već dobro poznata jela poput Spaghetta di tonno te nezaobilaznih Pacchera alla Vittorio, čija će završna mantecatura uz umak od tri vrste rajčice biti vrhunac večeri.
Za završetak večere pripremljeni su pažljivo odabrani deserti, među kojima posebno ističemo Gioconda estiva – sezonsku reinterpretaciju kultnog panettonea obitelji Cerea. Ovaj desert dostupan je i u maloprodaji restorana kao ekskluzivan suvenir koji gosti mogu ponijeti sa sobom s otoka.
„Suradnja s obitelji Cerea strateški je doprinos razvoju Valamarove gourmet ponude i potvrda naše ambicije da u Hrvatskoj kontinuirano razvijamo gastronomiju najviše razine. Miramare nije samo restoran – to je prostor partnerstva, znanja i emocija,“ izjavio je Dario Kinkela, direktor sektora hrane i pića u Valamaru.
Večera započinje u 19:00 sati. Organiziran je prijevoz brodom iz Poreča u 18:45 sati, a osiguran je i parking na Žatici. Cijena je 130 € po osobi i uključuje piće dobrodošlice te višeslijedni meni. Broj mjesta je ograničen, a rezervacije se primaju na telefon +385 (0)52 406 036.
Više informacija dostupno je na web stranici: www.miramareporec.com.
Održan prvi BeeWell Fest na Šolti – Proslava 150 godina organiziranog pčelarstva i vizija održive budućnosti otoka
Otok Šolta bio je 13. i 14. lipnja domaćin prvog izdanja BeeWell Šolta Festa, manifestacije kojom se slavilo 150 godina organiziranog pčelarstva na otoku i u Europi. Festival je okupio lokalnu zajednicu, pčelare i turističke stručnjake, promičući važnost pčelarstva kao ključnog dijela otočne baštine i budućeg održivog razvoja. Proslavivši bogatu povijest organiziranog pčelarstva, festival je ujedno predstavio i konkretne planove za budućnost i razvoj apiturizma na Šolti.
Na prijepodnevnom stručnom dijelu festivala, koji se održao u Domu kulture u Grohotama i okupio je oko 200 uzvanika, istaknuto je kako je pčelarstvo "poezija poljoprivrede", te da je upravo poljoprivreda, uz turizam, budućnost Šolte. Konferencija pod nazivom "150 godina organiziranog pčelarstva na Šolti" okupila je vodeće hrvatske i europske stručnjake. Pozdrave su uputili direktorica TZ Šolte Maja Radman, načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić i predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Dijana Katica. Ključne uvode u program konferencije dali su Peter Kozmus, potpredsjednik svjetske pčelarske organizacije Apimondia, i Boštjan Noč, predsjednik Europskog i Slovenskog pčelarskog saveza. Znanstveni dio programa obogatili su prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Dražen Lušić s riječkog Medicinskog fakulteta, naglasivši važnost pčela za oprašivanje i ljudsko zdravlje kroz apiterapiju. Dominika Koritnik Trepel iz Slovenije govorila je o potrebi standardizacije apiturizma, a šoltanski pčelar Goran Tvrdić podijelio je iskustva života s pčelama na otoku.
Načelnik Općine Šolta, Nikola Cecić-Karuzić, izrazio je ponos što otok ima ovakvu manifestaciju koja povezuje bogatu prošlost pčelarstva, koje datira još iz 1875. godine kada je osnovana prva pčelarska zadruga, s vizijom održive budućnosti. Joško Stella, zamjenik direktorice TZ Splitsko-dalmatinske županije, istaknuo je BeeWell Festival kao primjer autentičnog, održivog i lokalnog turizma, naglašavajući da su pčele simbol sklada s prirodom. Direktorica TZ Šolta, Maja Radman, naglasila je da je festival nastao iz želje da se svijetu prikaže autentična Šolta kroz prirodu, kulturu, tradiciju i pčelarstvo, s ciljem brendiranja šoltanskog meda. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Zdravko Tušek, naglasio je važnost očuvanja tradicije pčelarstva na otocima i istaknuo rastuću potporu Ministarstva pčelarskom sektoru, s ciljem jačeg pozicioniranja meda na tržištu i povezivanja pčelarstva s turizmom.
Središnji dio festivala odvijao se u šoltanskom Đardinu u večernjim satima, gdje su lokalni pčelari i učenici predstavili svoje proizvode, od meda i kolača do tradicionalnih rukotvorina. Posjetitelji su imali priliku razgovarati s pčelarima, učiti o vrstama meda te uživati u nastupu klape Sebenico. Izložba "Pčele, ljudi i Šolta: 150 godina zajedništva" u Bratskoj kući prikazala je fotografijama i artefaktima suživot ljudi i pčela na otoku.
U subotu, 14. lipnja, program je uključivao predstavljanje slikovnice "Šoltanska medena bajka" Marine Garbin te vođenu turu "Šolta Honey Trail", koja je posjetitelje provela kroz otočne staze meda, bilja i tradicije. Festival BeeWell Šolta Fest potvrdio je status Šolte kao otoka koji njeguje svoju baštinu i okreće se održivom razvoju, s medom kao pričom, kulturom i načinom života.
Pokrovitelji i partneri događanja su Ministarstvo turizma i sporta,Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Splitsko – dalmatinska županija, Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije.
„OD PEKE DO GREGADE“ - KROZ 5 GASTRO „ĐIREVA“ MILNA BRENDIRA SVOJU GASTRO BAŠTINU
Za uspomene koje mirišu na more i tradiciju
OSLUHNITE SRCE LITA. Kada bismo mogli birati gdje bismo najradije ove subote, 14. lipnja, odgovor je - u Milni! Ova otočka ljepotica toga dana nam doslovno - otvara svoje srce!
Naime, svečano otvaranje programa “Milnarsko srce lita 2025.” večer je koja spaja sve ono što volimo: tradiciju, glazbu, mirise domaće kuhinje i osmijehe svih generacija. Uz zalazak sunca, Milna oživljava svim svojim bojama i okusima, a Maritimni centar postaje mjesto susreta mještana, prijatelja i znatiželjnih gostiju, spremnih da osjete pravo milnarsko lito – autentično, toplo i veselo!
Manifestaciju organizira Turistička zajednica Općine Milna uz podršku Općine Milna i lokalnih ugostitelja, a otvorenje uključuje predstavljanje ljetnog programa, premijeru jednog fantastičnog projekta na čiji sam spomen nam rastu zazubice - “Gastro đir Milna”, dodjelu oznaka “Baština na pijatu” restoranima koji u menijima nude tradicionalna jela, te podjelu nagrada najmlađim biciklistima koji su ove godine na biciklističkoj utrci pokazali izniman sportski duh – jer tko kaže da đir ne može biti i na dva kotača? Vrhunac večeri obilježit će glazbene i tradicijske poslastice, pa ćemo tako guštati u koncertu “Pisme iz naftaline” Katice Marinović i velikoj degustaciji autentičnih jela koje pripremaju milnarski restorani.
ZALJUBITE SE U MILNU - ZALOGAJ PO ZALOGAJ. Kao pravim gastronomadima, iznimno nam se sviđa inicijativa gostoprimljivih Milnarana da okusimo njihovu tradiciju kroz tanjur: milnarski specijaliteti vraćaju nas u djetinjstvo, kad su kuće mirisale na ručak, a recepti se prenosili šaptom s kolina na kolino. Ove večeri, slavimo restorane koji čuvaju tu baštinu, dodjelom oznake “Gastro baština na pijatu” – priznanja onima koji i dalje kuhaju kao naše bake: s puno ljubavi i sezonskih sastojaka.
A da Milna zaista želi da je pamtite po okusu, dokazuje i Gastro Đir Milna – veličanstvena nova gastro ruta, gdje svaka postaja donosi jedinstvenu priču na pijatu. Riblji, mesni, marenda đir, mješovita ruta i skriveni kutci pod borovima donijet će nam više od hrane – vrhunsko gastro iskustvo sa savršeno odmjerenim prstohvatom lokalnih sastojaka, starih recepata i moderne prezentacije.
Ovo uzbudljivo gastronomsko putovanje kroz milnarske restorane Vas poziva da kušate, istražujete i zaljubite se u Milnu zalogaj po zalogaj, iznova i iznova, a svakog gosta koji prikupi prigodne gastro pečate čeka i simbolična nagrada – jer u Milni se i jede s pričom.
Poruka je jasna – dođi, kušaj i uživaj! Ponesi sa sobom uspomene koje mirišu na more i jela koja griju dušu.
Vidimo se 14. lipnja u Milni – gdje ljeto stvarno počinje!
Više i foto: Tz Milna