HRVATSKI BOŽIĆNI OBIČAJI - ANTIKVARIJAT STUDIO
Božić je bez sumnje najljepši blagdan u godini. Običaji proslave Božića u Hrvatskoj su raznoliki, a upravo ta raznolikost govori o kulturnom bogatstvu naše zemlje. Paljenje Badnjaka, unošenje slame u kuću, kolendavanje i sijanje pšenice samo su neki od raznolikih božićnih običaja na našem području.
Običaji proslave Božića u Hrvatskoj su raznoliki, a upravo ta raznolikost govori o kulturnom bogatstvu naše zemlje. Paljenje Badnjaka, unošenje slame u kuću, kolendavanje i sijanje pšenice samo su neki od raznolikih božićnih običaja na našem području.
Zbog modernog stila života, kao i novih vrijednosti, mnogi su tradicionalni božićni običaji izumrli i danas ih se može vidjeti samo u ruralnijim sredinama.
Jedan od rijetkih, ako ne i jedini stari hrvatski božićni običaj, koji se i danas zadržao je sijanje pšenice. Pšenicu sijemo na blagdan svete Lucije i puštamo da raste sve do Božića. Prema tradiciji, pšenica se na Božić ukrašava bojama hrvatske trobojnice tako da se oko nje zaveže crveno-bijelo-plava trakica te se u sredinu stavi svijeća. Ovisno o tome kako bi pšenica iznikla, takva bi sljedeće godine u poljima bila ljetina. Inače, pšenica se smatra simbolom plodnosti, obnove i novog života.
Običaj paljenja takozvanog badnjaka (panja) na Badnju večer nekoć je bio simbol Božića, a danas je zadržan još samo u ponekim selima. Nekoć se Badnjakom kružilo oko kuće, a priliku da ga nosi imao je najstariji član obitelji. S njime bi ušao u kuću i postavio ga na kamin te blagoslovio krštenom vodom, uz osobit dijalog:
– Faljen Isus!
– Vazda Isus i Marija!
– Dobro vam došao Badnji dan i porođenje Isusovo!
– I s tobom zajedno!
Prema badnjaku se odnosilo kao prema živom biću, a išlo se toliko daleko da ga se posipalo pšenicom, zalijevalo vinom, a davali bi mu i ostatke hrane. Kada bi se zapalio, tinjao bi do Sveta tri kralja i vjerovalo se da će onu kuću u kojoj se ugasi zadesiti nesreća. Tradicionalno, desni badnjak simbolizira muškarca, a lijevi ženu, u ovom slučaju domaćine kuće. Vezano uz to, postoji vjerovanje kako će onaj član obitelji čiji badnjak prvi izgori prvi i umrijeti. Pepeo dogorjelog badnjaka posipao bi se po vinogradima, poljima i voćnjacima, a vjerovalo se da taj ritual donosi plodnu godinu. U mnogim mjestima Dalmatinske zagore ovaj običaj poštuje se i danas.
Iako je božićno drvce u današnjem obliku u Hrvatske domove ušlo tek sredinom 19. stoljeća, kuće su se i prije toga kitile. Kitile su se cvijećem, bršljanom, suhim voćem, svijećama i sličnim ukrasima koji su bili na raspolaganju.
Različiti krajevi Hrvatske imali su različite običaje, a njih je bilo na stotine. U nekim djelovima Dalmatinske zagore i danas postoji običaj vraćanja posuđenih stvari na Badnji dan, jer se vjeruje kako će kuću u kojoj se na Božić nalaze posuđene stvari zadesiti velika neimaština u nadolazećoj godini. U nekim se krajevima na Božić čekala prva osoba koja će u kuću ući. To bi najčešće bila mlada i zdrava osoba, jer je to značilo da će naredna godina biti sretna i plodonosna za obitelj. Na Badnjak se, kao i danas, postilo, a za Božić je bio se tradicionalno posluživao obilan i bogat ručak.
Antikvarijat Studio želi vam ugodne predstojeće blagdane, sretnu i uspješnu 2018. godinu i daruje 20% popusta na sve knjige do 07. siječnja 2018.!
Online narudžbe: antikvarijat-studio.hr
Ne propustite: UDARNI PIVSKI VIKEND U SLAVONIJI 25.-26.11.2017.
Piše: Mario Jukić, mariojukic.blogspot.hr
Zadnji vikend u mjesecu Studenom u Slavoniji se spremaju čak dvije opake pivske fešte. U Požegi se održava Zimska krigla (već osmo izdanje požeške krigle), a u četrdesetak kilometara udaljenom Slavonskom Brodu 3. Brodski festival piva i 2. Olimpivske igre.
U Sičicama, kod Nove Gradiške, u kušaonici OPG Bošnjak, održana je uvodna novinarska konferencija 3. Brodskog festivala piva, koji će biti održan u okviru 22. Katarinskog sajma u Slavonskom Brodu. Sajam će trajati od 23. do 26. studenog 2017. godine, održava se u dvorani Vijuš i oko nje.
Po tradiciji je to bila prilika da nazočni prvi kušaju ovogodišnje Katarinsko pivo, posebnu liniju koja se priprema samo za Katarinski sajam, a koju je proizveo OPG Bošnjak. Kako nam je rekao Mario Bošnjak, pripremljen je jedan schwartz beer, klasični crni lager, nešto lakši nego prošlogodišnje Katarinsko pivo, s nešto manje alkohola, ali uz lijepu punoću tijela i sjajan okus. Riječ je o pivu koje nije za prodaju, proizvedeno je posebno za ovu prigodu i može se piti samo na Katarinskom sajmu u Slavonskom Brodu. Za ovo pivo korištene su 4 vrste slada iz novogradiške tvornice Slavonija slad: jedan novi crni slad, chocolate, karamel i pilsner. Korištene su i tri vrste hmelja: Aurora, Styrian Golding i Zeus. Majstor piva je Dario Bošnjak.
Izražavajući svoje zadovoljstvo s organizacijom prethodna dva festivala piva, dogradonačelnik grada Slavonskog Broda Hrvoje Andrić je naglasio da je Katarinski sajam postao nezamisliv bez festivala piva „To više nije samo popratni, već nezamjenjivi usporedni program sajma. Koristim ovu priliku da pozovem sve Brođane, ali i sve ljubitelje piva i ljude željne dobre zabave i druženja, da nas posjete. Ja stalno ističem da smo s ovim festivalom piva dobili jedan srednjoeuropski, urbani štih, jednu kulturu provođenja kvalitetnog vremena na otvorenom, zajedničkom prostoru.“
Mario Pejić, direktor Brod – turista koji je od ove godine preuzeo izvršnu organizaciju Katarinskog sajma rekao je slijedeće„I ove godine nas čeka gastro manifestacija 'Kuhajmo slavonski' svaki dan od 10 da 21 sati, show cooking koji traje dva dana sajma, a vodi ga naš proslavljeni chef Tihomir Krijan, koji će nam u Brod dovesti dvadeset i pet vrhunskih majstora kuhara. Tu je uz Festival piva i jedan poveći šator Tone Tonkića, gdje će pod sloganom '160 kvadrata šokačkog inata' naš Tona kuhati fiš, čobanac, specijalitete od riječne ribe, uz odličnu ponudu domaćih slavonskih vina. Zatvaranje sajma je u nedjelju, a važno je reći da smo za posjetitelje izvan Broda osigurali niz popusta. HŽ daje popust od 40%, Autotrans Rijeka ima povratnu kartu od Zagreba do Slavonskog Broda po cijeni od 50 kuna.“
Željko Špalat, vlasnik Kuće piva, predstavio je program Festivala piva „Posebno sam sretan i ponosan što ove godine imamo čast da u programu festivala konačno možemo ponuditi i naše, Brodsko pivo. Kao i svake godine želimo da se taj festival razvija i da dođe na jednu još višu razinu. U četvrtak ćemo krenuti sa spektakularnim pivskim maratonom, čiji će start biti na Korzu, točnije na brodskom keju. Već sada pozivam Brođane da dođu na Korzo u 16 sati, jer ćemo ih na početku maratona počastiti Brodskim pivom. Maratonci će krenuti s Korza prema dvorani Vijuš, a pobjednik će imati čast otvoriti 2. Olimpivske igre u subotu 25. studenog.
U četvrtak nam sviraju Rockeri iz Nove Gradiške, Fair play i Puls, uz DJ Dumu koji će tamo biti sve dane. U petak u glazbenom programu imamo Memorijal 'Zdravko Fostač Ata' na kojemu će nastupiti nekoliko sjajnih brodskih rock bandova, a za posjetitelje festivala ćemo organizirati nagradne igre i pivska natjecanja.
U subotu nas čekaju druge Olimpivske igre, koje počinju defileom svih ekipa od Kuće piva do festivalskog šatora. Već nam se prijavilo petnaestak ekipa iz čitave Slavonije, pa čak i iz Novog Sada i izuzetno smo sretni zbog toga, a ja koristim priliku da pozovem i ostale ljubitelje zabave da se prijave. Ove godine u programu Olimpivskih igara imamo pet disciplina: pojedinačno natjecanje u brzom ispijanju piva, štafetno guranje pivskih bačvi, natjecanje u što dužem držanju pivske krigle, ekipno ispijanje piva i natjecanje u kojem tražimo najveći pivski trbuh. Posebno moram istaknuti da je naš trener Pivomir Hmeljovski obavio vrlo kvalitetne pripreme i očekujemo uvjerljivu pobjedu, a i moramo uzvratiti ekipi Bošnjak craftinga koja je lani pobijedila na Olimpivskim igrama.
U večernjem programu, nakon igara, po prvi put u Slavonskom Brodu nastupa naš Vlado Bašić, uz TS Rubato. To nam je posebno drago, jer je Vlado ostvario lijepu glazbenu karijeru, ima nekoliko velikih hitova (koje su pisali i naši Brođani, Mirko Šenkovski Geronimo i Željko Zovko), a dosad u Brodu nije imao svoj koncert.“
Trener Pivomir Hmeljovski se nazočnima obratio posebnim priopćenjem: „Iza nas je još jedna pivska godina i slijedi kulminacija ili ono što pivoljupci zovu 'Majka svih pijanih majki' – pivski grand slam – OLIMPIVADA. Ovo je druga godina da nastavljam suradnju sa hrvatskim pivskim savezom i njenim predsjednikom gospodinom Špalatom koji mi je i ove godine ukazao povjerenje da vodim Brodski tim pivopija.
Osvrćući se na prošlogodišnju Olimpivadu, mogu reći da možete dati sve od sebe ali neke stvari jednostavnu nisu u našoj kontroli, pa tako da nam se u samoj završnici natjecanja ozlijedio ključni napadač gospodin Pipko, naime dogodio se zamor jednjaka, što je za posljedicu imalo smanjenje protočnosti, te nismo smjeli riskirati veću ozljedu, a postojao je i rizik da više, ne daj Bože, neće moći popiti ni jedno pivo pa sam ga morao povući iz igre i staviti za šank.
Trenirajući za olimpivadu Pipko je ne samo pio svoje pivo nego i sve što je ostalo u drugim kriglama, što samo govori o njegovoj predanosti i trudu da bude najbolji, a to ga je nažalost na kraju i koštalo, grlo je jednostavno popustilo. Posljedično gospoda iz Gradiške su nam u posljednjim sekundama zabili gajbu i izbili zlato iz ruku.
Iako sam bio zadovoljan drugim mjestom, moj cilj je vrh OLIMPVA te sam morao uvesti neke promjene. Tako da sam se nekim igračima zahvalio, te započeo potragu za nebrušenim dijamantima. Svaki četvrtak u kući piva organizira se natjecanje u ispijanju piva koje pomno pratim te sam probrao nekoliko prirodnih talenata koje sada brusim do perfekcije.
Ove godine imam i plan A i B i C i D. Specijaliste i za svijetlo i tamno pivo i više ništa ne prepuštam slučaju. Naše rivale iz Gradiške i Đakova očekujem na revanšu a ostalima poručujem da dođu ako smiju. Završio bi uz riječi moga senseia i čovjeka zaslužnog za pivski gen koji sam naslijedio, moga oca – 'Nije krigla boca'.“
Jedan od neizostavnih suorganizatora festivala i pionir craft pivarstva u Slavoniji, Mario Bošnjak je istaknuo: „Izuzetno mi je drago da nastavljamo ovu tradiciju i što nas je grad Brod prepoznao kao partnera u ovom projektu. Mi smo već desetak godina na Katarinskom sajmu, a kuhanjem piva se bavimo skoro dvadeset godina. Brodska pivska scena je jedna od prvih ozbiljnijih scena koja nas je prepoznala. Izuzetno sam ugodno iznenađen uspjehom Brodskog festivala piva, a i ovogodišnjeg craft festivala u brodskoj Tvrđavi. Ima još jedna poveznica sa Brodom, a to je da moje prvo kuhanje piva i receptura, kreće od jednog Brođanina, Damira Markovića, koji je već druga generacija u Scwharzenbekeru i kuha istoimeno pivo. On je često u Brodu, biker je i on me je naučio kuhati prva piva, od njega sam 2007. godine kupio prve kotlove i tako je sve krenulo.“
Predsjednik požeške udruge pivara Tin Lehner za razliku od ekipe iz Slavonskog Broda bio je poprilično samozatajan, mnogi će reći s razlogom: „Prvotno smo planirali 150 sudionika, na kraju smo broj sudionika ograničili na 200. Cilj nam je da kada je u pitanju Zimska krigla nastavimo tradiciju malo intimnijeg druženja. Inače za razliku od ljetnog izdanja krigle Zimska krigla je prvenstveno zamišljena kao okupljanje i razmjena iskustava samih homebrewera i gotovo sva mjesta su nam već unaprijed popunjena“
No i za one koji ne upadnu na Zimsku kriglu nema beda, jer u obližnjem Slavonskom Brodu isti dan se također održava pivska veselica. Tako da će vrhunskog piva u Slavoniji zadnji vikend u Studenom mjesecu biti za sve, i to u neograničenim količinama. PIVILI!
Fotografije i izvor: mariojukic.blogspot.hr
Heuriger su nezaobilazni dio Beča
Heuriger su jedna od važnih institucija hrane grada Beča i njegove kulturne i gurmanske scene, ali i cijele istočne Austrije. Većina posjetitelja glavnom gradu Austrije obavezno svrati i u neki od ovih vinskih podruma i restorana. Heurigeri su možda najsličniji našim konobama odnosno to je mjesto na kojem se može popiti vino te pojesti pokoju, najčešće hladnu sitnicu. Riječ Heurigerdolazi od izraza Heuriger Wein, ovogodišnje vino (riječ heuer znači ovogodišnji). Vlasnici Heurigera moraju imati svoj vinograd u blizini te služiti svoje vlastito vino i sokove.
Ovo je odredba koju je donio još Car Franjo Josip II (Franz Josef II) davne 1784. Godine. U početku se nije posluživala hrana kako se ne bi radila konkurencija restoranima, a gosti su čak do 20. stoljeća mogli donositi svoju vlastitu hranu koju su uživali uz vino. Neki su Heuriger otvoreni samo par mjeseci u godini i tada je na njima izvješen vjenčić i napisano Ausg’steckt.
Od naših smo suradnika iz Istre doznali da slična stvar postoji u zaleđu Trsta i da se zove Osmiza (od slovenskog Osmica). Sličan je tip lokala postojao i u sjevernoj Hrvatskoj te Sloveniji i bili su poznati pod imenom Izletišta. Najviše ih je bilo po selima na i oko Medvednice, u Gračanima, Šestinama, Grmošćici, gdje su lokalni vinogradari izletnicima u jesen uglavnom nudili mošt po povoljnoj cijeni. Danas su ova predgrađa postala dio grada Zagreba, zakon se promijenio i uz vinograde su nestala i Izletišta. Šteta.
U Heuriger se obično na šanku kupuje hladna hrana tipa namaza liptauer, namaz od jaja, masti od pečenja i sličnog. Ima i kobasica i moguće je naručiti po veću krišku kruha s raznim dodacima poput šunke s hrenom i krastavcem, kruha s maslacem i narezanim lukom vlascem (Schnittlauchbrot) i slično. Sve ih je više koji imaju i topli buffet s pečenjem, rostbifom, pečenom piletinom i sličnim. U jesen se u tjednima nakon berbe može naručiti Sturm – Mošt.
U mjesecu studenom su u nekim modernijim Heuriger i Dani guskepa se preporuča naći mjesto na kojem poslužuju i gusku na klasični način s knedlom i pirjanim crvenim zeljem. Tko želi igrati na sigurnu kartu može otići u Zum Martin Sepp u Grinzingu ali ova se Heuriger godinama proširila i postala magnet za turiste. I jelovnik se doduše povećao a s njim i cijene koje su sad, kao i posluga, na razini boljeg restorana. Ali hrana je izvrsna i ne može se pogriješiti iako možda nedostaje ono nešto izvorno.
Odmah iznad Martina Seppa je Heuriger Müllers koji je otvorila jedna austrijska food blogerica (Mehlspeissdinderl) sa suprugom. Mladi par je svoj lokal podigao na jednu novu razinu, modernim dizajnom etiketa za vinske boce te boce žestokih pića (Schnapps, poput lozovače). Kolače priprema vlasnica a moguće je zakupiti i cijeli prostor za privatne zabave.
Tko traži staru atmosferu kao iz Vojnika Švejka, može provjeriti bilo koju Heuriger u okolici Grinzingerplatza/trga ili kvartu na rubu grada Neustift am Walde. Samo tad je možda atmosfera na mjestu ali za vino i hranu se ne može uvijek garantirati. Dobrih Heurigera ima i u kvartovima Sievering i Nussdorf.
Gotovo u samom centru Beča, u blizini shopping ulice Mariahilferstrasse, smjestio se Bio Heuriger Zum Gschupftn Ferdl. Vrlo popularan među gurmanima i mladim foodiejima. Adresa: Windmühlgasse 20, 6. Bezirk.
Evo i još nekoliko preporuka Bečana, starijih i mlađih, za Heuriger koje oni vole i obilaze:
Zimmermann, Mitterwurzergasse 20. Neustift am Walde, 19. Bezirk. Usred vinograda, idealno za posjet s djecom zbog životinja koje drže.
Wolff, Rathstraße 44-46 Neustift am Walde, 19. Bezirk.
Fuhrgassl-Huber, Neustift am Walde 68, 19. Bezirk
Hengl-Haselbrunner, Döbling, Iglaseegasse 10, 19. Bezirk, odlično za jesti gusku. Vrlo In mjesto za domaće iz ovog prilično elitnog kvarta.
Zehner-Marie, Ottakringerstraße 222-224, 16. Bezirk. Lijepo, vrlo stara Heuriger, iz 1740. godine koji je dobio ime po lijepoj kćeri vlasnika. Ovo je najstariji Heuriger u Beču u koji je svraćao i prijestolonasljednik Rudolf, skladatelji Johann Strauss (otac) i Franz Schubert itd.
Welser, Probusgasse Heiligenstadt, 19. Bezirk
Sirbu, Kahlenbergerstraße 210 Nußdorf, 19. Bezirk. Na povišenom položaju usred vinograda, s fantastičnim pogledom na Dunav i Beč. Daleko od masovnog turizma.
Nierscher – u obližnjem Klosterneuburgu je odlično mjesto za poludnevni izlet s djecom. Ogromno imanje, odlična hrana, životinje, nogometno igralište.
Zum Martin Sepp, Cobenzlgasse 34, 19. Bezirk
Heuriger und Weingut Müller, Cobenzlgasse 38, 19. Bezirk
Izvan Beča se preporuča otići do Heurigera u vinskoj regiji Wachau (uz Dunav) i oko Neusiedlersee (Nežiderskog jezera).
Izvor i fotografije: Okusi.eu
MOĆ BALIJA – Tri Hita Karana
Pročitajte novi blog iz pera naše suradnice Ive Solarević Jeličić, koja je posjetila čudesni Bali
U ljeto 2017.g konačno sam posjetila Bali. Iz nekog razloga godinama sam ga spominjala i govorila kako želim ići tamo, bez da sam uistinu imala konkretne informacije ili razlog zašto baš od tisuće otoka i zemalja na planeti meni na pamet stalno dolazi Bali. Mogao je biti Peru, Zimbabve, Madagaskar i tisuće drugih mjesta.
I tako je u jednom trenutku zaista došlo vrijeme za odlazak na Bali.
Kada sam došla na otok odmah sam se osjećala kao kod kuće. Onaj osjećaj kao da se već poznajemo. Divna, mekana energija, mirisi štapića u zraku, zvukovi molitvi, hram na svakom uglu, cvijeće, hrana i pokloni Božanskom su na svakom uglu.
Kako sam počela istraživati otok, moje stanice su se samo smiješile i uživale. Osjećala sam neko rastapanje. Osjećaj da me otok podržava u tome što jesam, da podržava moje biće. Otkrivajući kulturu, filozofiju, hranu, boje, forme, biljke, mjesta, hramove i ljude shvatila sam da ja taj otok u savršenoj sinkronizaciji sa mnom.
Sve ono što smatram da je bitno za nas kao bića da bismo ostvarili radost, zdravlje, balans i inspiraciju na neki način je utjelovljeno na Baliju.
I onda sam dobila informaciju da postoji princip po kojem Balinežani žive, a koji se zove Tri Hita Karana. To je univerzalni koncept koji povezuje odnos čovjeka sa Božanskim (Parahyangan), sa prirodnim okruženjem (Palemahan) i sa drugim ljudima (Pawongan).
U direktnom prijevodu Tri Hita Karana znači; Tri principa kojima se kreira obilje na duhovnoj i fizičkoj ravni. To su zapravo principi kreiranja wellbeinga. I shvatila sam da se ti principi poklapaju sa konceptom Solar Spirita kroz koji kreiram svoje terapije, radionice, programe i sve što radim. I zapravo mi je još više bilo jasno zašto mi paše vibra otoka. Jednostavno je usklađena sa mojom osobnom vibrom.
Na svakom uglu me nešto oduševljavalo; rajsko ogromno bilje puno boja, mirisni štapići koji gore na svakih nekoliko metara zbog kojih sam se osjećala da sam konstantno u yoga studiju ili na nekoj ceremoniji, topla klima, ornamenti i prikazi raznih božanstava, prekrasni vrtovi i hramovi u kućama, boje i šarenilo odjeće, rižina polja, građevine od bambusa, nasmijana nevina lica lokalnih ljudi…jednostavno utjelovljenje svega što me inspirira.
Čak i i nazivi restorana, hrane i pića imaju tu duhovnu dimenziju. Jednostavno kao da te sve podsjeća na Božansko u tebi: sjedneš u restoran koji se zove Atman (opći princip bitka, esencija bića) i onda naručiš piće koje se zove npr. Green Prana (prana je životna energija), nakon toga pojedeš opet neki božanski desert od zdravih sirovih namirnica koje u tvojim ustima naprave eksploziju senzacija.
Na svakom uglu se nude razne masaže, iscjeljujući tretmani, rituali, yoga programi i slične čarolije. Jednostavno nemoguće da se ne osjećaš božanski.
Ali ono što sam osjetila kao najveći intenzitet jest upravo način na koji lokalni ljudi žive. Zaista kroz sve što rade prisjećaju se božanskog iz kojeg sve nastaje. Svaka kuća ima mali hram i svakodnevno se raznim božanstvima donose male „žrtve“.
Najčešće je to kombinacija malo hrane, cvijeća i mirisni štapići koji se slažu u košaricu od palminog lista i stave pred božanstvo ili na ulicu ispred restorana, dućana, vrta. Sve što rade je na neki način ritual.
I upravo to jest aspekt koji zapadnom svijetu nedostaje: ništa nije sveto, sve se radi na brzinu i nesvjesno, ne zahvaljujemo se dovoljno za „obične“ svakodnevne stvari (voda, hrana, sunce, krov nad glavom…), jurimo glavom bez obzira i u samoj biti propuštamo život. Propuštamo samu bit trčeći za nečim, a sreća stalno izmiče jer ju tražimo u vanjskim stvarima i manifestacijama.
To iskustvo mi je samo bilo još jedna potvrda onoga što sam već prije osjećala, a to je da kada bi sve što radimo u svojoj svakodnevnici radili iz malo drugačijeg prostora unutar sebe, život dobio novu dimenziju.
Kada bi u pripremu hrane, komunikaciju, u vlastitu kreaciju i sve ostalo što radimo unijeli svijest o tome da smo dio Božanskog, Univerzuma, Života samog, Vječnosti i bili istinski zahvalni za to, desila bi se magija. To je način kako ja vidim magiju i ljepotu života. Toliko mogućnosti da kreiramo, da volimo druga bića i sve izraze božanskog, da mi se čini zaista nezahvalno kada kažemo da nam nedostaje sto i jedna „stvar“ u životu da bismo bili sretni. Obilje je prvenstveno način kako promatramo svijet. To je unutarnje stanje.
Zanimljivo je da hinduizam na Baliju ne promatra Boga kao personu koja je odvojena od ljudi i kreacije i koja kažnjava i definira što je dobro i loše. Kroz Parahyangan koncept želi stvoriti svijest o tome da smo svi dio Božanskog i da je Božansko u nama, te da nastojimo biti svjesni kako naše misli, emocije, djelovanje i kreacije utječu na cjelinu.
Svako biće se promatra kao Pura (što znači hram) unutar kojeg boravi božansko. Bog je jedan, ali ima mnoštvo različitih izražaja i aspekata koji se manifestiraju preko likova raznih božanstava, ali isto tako i kroz sve što postoji.
I to je ono sa čime rezoniram, jer smatram da smo svi dio Jednote/velikog energetskog polja kojeg zovemo različitim imenima, a koje se manifestira u mnogo različitih formi i time se stvara beskonačna kreacija koja je u svakom trenutku nova i drugačija.
I tako je Bali – Otok bogova, za mene jedno divno mjesto na planeti kojem zahvaljujem na ljepoti i inspiraciji i veselim se vidjeti ga opet.
Tekst i fotografije: Iva Solarević Jeličić, Solar Spirit
Više o konceptu Tri Hita Karana pročitajte ovdje
Istražite kraj Banovine, kraj biciklizma, planinarenja, kestenja i ruralne ponude
Posjetili smo Petrinju prošli vikend, koji je bio u znaku tradicionalnog Festivala kestena. Da ne duljimo previše s podrobnim opisom same manifestacije, opisati ćemo ukratko par zanimljivih točaka naše posjete koje su nas ugodno iznenadile.
Čak 25 planinarskih društava pohodilo je ovaj lijepi kraj povijesne Banovine, i imalo priliku sudjelovati u skupljanju kestenja, a u Petrinji miris pečenog kestena i brojni štandovi domaćih OPG-ova, prikazali su vrijednu tradiciju ovog kraja.
Od samih kestenja kojeg ovaj kraj ima u izobilju, oduševila nas je ponuda lokalnih OPG-ova.
Nabasali smo na carstvo rukotvorina i bogatstvo meda kojeg možete pronaći na facebook.com/OPGMiokovic, a bilo je u ponudi i meda s čokoladom, narančom, mentom, lavandom i brojnim dodacima. Osim neizostavnih kestena, doma smo se vratili s slijedećim artiklima:
Pletenom kapom za zimu, umjetničkim kožnim narukvicama, medom od đumbira, medom od kurkume i kremom iz OPG Lavander, a kako nije dosta jedna krema, naručili smo ih naknadno još dvije, jer istoimeni OPG ima i pristojan web shop. Evo djelić atmosfere sa glavnog trga, gdje se odvijala manifestacija u počast kestenu.
Šetnica uz Petrinjčicu jedan je od najljepših atributa ovog kraja, jer osim što je prilično dugačka nudi mogućnost savršenog bicikliranja u miru, tišini i spokoju rječice i guste vegetacije.
Evo još prizora šetnice..
i malo tradicijske arhitekture uz šetnicu,
Petrinja je malen gradić okružen zelenilom.glavne ulice grada su prezentirane prepoznatljivim primjerima barokne i klasicističke izgradnje na sjecištima prometnih smjerova.
Središte grada na sjecištu nekoliko komunikacijskih pravaca krasi Strossmayerovo šetalište, gradski park s ukrasnim biljem i rijetkim drvećem, koji je zaštićen u kategoriji vrtne arhitekture.
Gorje oko Petrinje, posebna je vrijednost, i red je da se i ono spomene obzirom na zanimljivosti koje krije. Zrinska gora ubraja se u tri najbogatije regije u Hrvatskoj po zalihama pitke vode i najbogatije područje pod kestenovom šumom u Jugoistočnoj Europi.
Izgrađena je od uzvisina ili kosa, od kojih su najviše Šamarica, Anđelina kosa, Popov gaj, Vješala, Kobiljak i Vratnik. Šamarica je središnji i najviši dio Zrinske gore koja se pruža u smjeru sjever-sjeveroistok u dužini od desetak kilometara, te odvaja glinsko-petrinjski i dvorski dio.
Hrastovačka gora je stanište je brojne divljači, dok bukova i kestenova šuma prekriva gotovo cijelo područje i spušta se sve do rubova rječica i naselja, što posjetiteljima ljeti pruža ugodnu hladovinu, a ujesen obilje kestenovih plodova. Strme šumovite padine bogate su brojnim malim izvorima. S turističkog stajališta zanimljive su sedimentne tvorevine na nekoliko mjesta, poput Bijelih stijena i nekolicine napuštenih kamenoloma, gdje su vidljive okamine školjkaša, crvenih algi, kolonija gljiva, koralja i ježinaca, odnosno životinjski svijet nekadašnjeg Panonskog mora. Postoje i određene mogućnosti za razvoj speleološkog turizma koje nudi spilja Šušnjar kod istoimenog sela. Spilja je većim dijelom neistražena, no zbog svoje geološke građe smatra se jedinstvenom u Europi.
Izlet smo zaokružili posjetom Korablji Tišinić. Do nje dođete vozeći se svega 5 km južno od Petrinje, u pravcu Hrvatske Kostajnice, potražite mjesto Taborište i u njemu obiteljsko gospodarstvo sa starom korabljom i mini zoološkim vrtom.
Ova tradicijska kuća nudi brojne atrakcije, kako za starije tako i za mlađe posjetitelje. Svi su dobrodošli.
Nakon šarenog petrinjskog kolorita, pred nama se ponovno prostrlo bogatstvo, zelenja, prostranstva, šuma, životinja, livada..dječjeg tobogana - sve što srce izletnika može poželjeti.
Premda nismo imali niti rezervaciju, uspjeli smo dobiti sasvim pristojno mjesto sa dnevnom ponudom domaćeg izdašnog menija.
Izvrsno mjesto za vikend izlet. Ono što nismo uspjeli a rado bi da se nismo prejeli, prošetati se šumom koja ima uređenu šetnicu, što je rijetkost kod naših OPG-ova. U svakom slučaju jako lijepo iskustvo.
Ako nemate ideje kuda za vikend, a želite priuštiti djeci svježi zrak, dvorac, domaće životinje, beskrajne livade za trčanje i šumu, eto idealne lokacije.
Mogu se družiti i sa ljupkim domaćim životinjama koje ovdje slobodno šeću i posve su druželjubive
Korablja je otvorena subotom i nedjeljom od 9 do 22 sata, a ostale dane po najavi. Sve informacije možete pronaći na njihovom webu.
Informacije:
Turistička zajednica Grada Petrinje
fotografije: privatni album, foto Hrastovačke i Zrinske gore preuzeto s TZG Petrinje
Čudesna Baranja - jesenski vodič za gastro putovanje
Baranja - zlatna gastro destinacija, sve traženije mjesto na turističkoj mapi domaćih izletnika
Baranja već dulje vrijeme figurira na hrvatskoj turističkoj mapi kao destinacija bogate eko etno ponude i sadržaja, kulturno povijesnog naslijeđa ali i kao poseban turistički dragulj, kad je u pitanju gastro ponuda.
foto: arhiv uredništva
Upravo gastronomska ponuda ovog kraja oduševljava sve gurmane, bonkuloviće, ljubitelje dobre kapljice, koji teže povezati doživljaj regije sa okusom i mirisom bogatog stola te uživati u retro ozračju koje nijednoj regiji ne pristaje ljepše doli Baranji.
fotografija: Seosko domaćinstvo DIDIN KONAK
Jedan od najljepših prirodnih rezervoata u Europi - Park prirode Kopački rit, brojne manifestacije na ovim prostorima uz bogatu povijesno kulturnu baštinu, jedinstvena topografija područja idealnog za bicikliste, ribolov, izletnike i gurmane svakako doprinosi jačanju baranjskog branda no kad je riječ o hrani, tu vas dočekuje bogatstvo ruralne ponude spremne u svako doba udovoljiti različitim zahtjevima. Donosimo stoga kratki vodič o baranjskoj ponudi seljačkih gospodarstava i najukusnijih stolova. Volite li čistu prirodu, beskrajnu slobodu, punokrvni odmor i antistres terapiju, onda su ova mjesta idealne postaje vašeg putovanja.
fotografija: arhiv uredništva
ZAJEC - obiteljski podrum i kuća za odmor
Tamburaši, vrsna baranjska vina i toplina domaćeg ambijenta dočekat će vas u ovoj ugodnoj ruralnoj kući čija je cijena noćenja 130 kn. Ljeti se možete pošteno rashladiti u mirisnom vinskom podrumu a zimi ugrijati u vinogradarskoj kući s većim društvom, kojoj toplu notu daje specifičan domaći drveni namještaj.
U susjedstvu se nalazi poznati restoran Josić (www.josic.hr) koji nudi vina okrunjena brojnim zlatnim medaljama za kvalitetu te specijalitete od riječne ribe kao što su perkelti, paprikaši, dimljena riba te jela od mesa i mesa divljači pripremljeni na roštilju na drveni ugljen, pod pekom, na ražnju kao i neizostavni gulaši i čobanci.
Za rezervacije noćenja u "obiteljskom podrumu Zajec" se možete javiti i u Restoranu Josić, +385(0)98 46 67 27 /, +385(0)31 73 44 10.
Info: Planina 187, 31307 Zmajevac, Zmajevac
Tel: 00385 (0)91 186-18-15
Foto: Obiteljski podrum Zajec
Didin konak
Čaroban Kopački rit na svom dlanu kao najbolju tajnu, čuva obiteljsko gospodarstvo „Didin konak“. Domaća atmosfera, neodoljiva tradicijska arhitektura, raspon brojnih sadržaja aktivnog odmor, tradicijska kuhinja u kojoj se itekako pazi da gosti ne ostanu gladni, djeluju kao savršeni melem od izazova gradske džungle.
Osim bogatog stola, u ovom gospodarstvu, nude se apartmani ocijenjene sa 4 **** po kvaliteti, kapacitetom do 18 osoba. Gospodarstvo je opremljeno i dječjim igralištem za najmlađe, a za malo starije stazom za boćalište.
U gastronomskoj ponudi restorana nude se jela pripremljena po tradicionalnim receptima i većinom napravljena na otvorenoj vatri ili u krušnoj peć, i to od neizostavnog fiš paprikaša, šarana “u rašljama”, čobanca, pa sve do jela od mesa i riječne ribe po želji gosta. Sve to možete začiniti vrhunski, slavonskim i baranjskim vinima koja možete degustirati u njihovom vinskom podrumu, a na raspolaganju su vam uvijek dobro došli domaći čvarci, kobasice, kuleni i ostale slane i slatke baranjske delicije.
Ukoliko dođete u obiteljskom aranžmanu, nemojte propustiti i rekreaciju, biciklima koje imaju na raspolaganju, možete obići cijeli Kopački rit, te gastro izletu dodati i edukativnu notu razgleda za najmlađe. Ukoliko ste ljubitelj šetnji, možete posjetiti eko staze, ili se provozati brodom ili čamcem po romantičnim Dunavskim rukavcima.
Info: Petefi Šandora 93, Kopačevo, Beli Manastir
Tel: +385 91 782 0003
E-mail [email protected]
Web : http://www.didinkonak.hr/
Foto: Didin konak
Stara Baranja
U pitoresknim Kneževim Vinogradima, toplu dobrodošlicu će vam poželjeti obiteljsko imanje Stara Baranja. U Kneževim Vinogradima nemojte propustiti obići najstariji vinski podrum u regiji iz 1526 godine, a blizu vam je i dvorac Tikveš.
Stara autentična panonska kuća iz 1904, oduševit će pasionirane tragatelje za poviješću i dobrom kapljicom a baranjski specijaliteti oborit će vas s nogu. Lijepo uređene dvokrevetne i trokrevetne sobe pružit će vam okrepu a gorostasni stari orasi pod kojima možete predahnuti, podsjetit će vas na povratak Praizvoru, težnji da se vratimo nekom boljem vremenu druženja i prijateljevanja u suglasju s prirodom.
U staroj kući, uz mnoštvo starina, vinoljupce će omađijati vinski podrum, Gator, kao jedan od najvećih podruma u selu. Ukoliko poželite obići okolicu, domaćini će za vas organizirati izlet ili posjete brojnim atrakcijama koje se mogu pronaći u neposrednom okruženju Kneževih vinograda.
Info: Glavna 101 Kneževi Vinogradi
Mob: -098-835-240
Mob : 0992177125
E-mail [email protected]
Web : www.starabaranja.com
Foto:Stara Baranja.com
Seljačko domaćinstvo Novačić
Seljačko domaćinstvo Novačić pruža Vam ugođaj iz bajke na autohtonom imanju u baranjskom selu Popovac. Prostrana blagovaona uređenoj u šokačkom stilu kuhinje baranjskih baka, nagnati će vas na pobožnu posvećenost hrani, spremljenoj po starim recepturama i proizvedenoj na njihovom imanju gdje nema čega nema, od kozjeg sira i mlijeka, svježih jaja pa sve do povrća i voća koje možete i sami ubrati.
Želite li iskusiti stari baranjski duh i neodoljivi šarm ovog kraja, ljubazni domaćini provozat će vas kolima sa konjskom zapregom širokim baranjskim šorom, odvesti vas putevima vinskih cesta kako bi kušali odlična baranjska vina i domaću rakiju. Također na raspolaganju vam je i mogućnost uživanja u ribolovu na Karašici ili šetnja do Svetišta Marije Lurdske u podnožju Banske kose udaljenog svega tri kilometra od sela. Možete se smjestiti u dvije dvokrevetne sobe s mogućnoću dva pomoćna ležaja, dječjeg krevetića na upit te jednoj jednokrevetnoj opremljenih kompletnom kupaonicom, TV i neograničenim pristupom internetu.
No možda je bolje da se makar na jedan vikend otkačite od Wirelessa, WiFi-ja, i uključite u svakodnevan život, te pogledate kako se tkalo domaće platno, ili se i sami okušate u spravljanju autohtonih domaćih jela ili hranjenju domaćih životinja. Zvukovi ptica, miris pokošene trave, veličanstvena tišina starih oraha, biti će vam jedina distrakcija, uz koju ćete usnuti poput novorođenog. Napominjemo da za veće grupe, postoji i izletište koje prima 80 gostiju (izletnika).
Info:
Đure Đakovića 21, Popovac
Tel: 031/728 031,091/567 34 70
Fax : 031/728 031
E-mail [email protected]
Foto: Seljačko domaćinstvo Novačić
Jurini dvori
U samom centru Kneževih Vinograda dočekat će vas Jurini dvori, obiteljsko imanje stvoreno za ljubitelje uspomena i etno dodataka, jer možete nesmetano razgledavati stare slike, staro retro posuđe , stari namještaj. Odmor ćete pronaći u velikom komfornom dvorištu sa natkrivenom terasom i vanjskom peći, a uživanju u ležaljkama dodatno će potpomoći degustacija domaće rakije šljivovice i rakije od kruške kao i domaćeg vina.
Sokovi od bazge i višnje kao i bogati asortiman domaće zimnice vam je svake sezone na raspolaganju, uz neodoljive mirisne domaće kulene, švargle, čvarke, kobasice, kulenovu seku, domaća jaja, lepinjice, domaće pekmeze a poželite li prošetati do centra ili obližnje trgovine, imate svega 100 metara udaljenosti. Ukoliko želite, možete posjetiti Beljsku vinariju, kao i vidikovac s kojeg se vidi cijela Baranja, ali i susjedna Mađarska. Blizina kopačkog rita i golf terena je dodatna prednost za sve rekreativce.
Info:
Svetozara Miletića 14, 31309 Kneževi Vinogradi, Kneževi Vinogradi
Tel: 00385 (0)97/716-9500 // 091/543-9376
E-mail [email protected]
Web : www.jurinidvori.com/index.html
Foto; Jurini dvori
foto: arhiv uredništva
Ovo je manji dio ponude bogate baranjske gastro mape. Poželite li saznati više možete pročitati naš proljetni gastro blog o putovanju Biljem i okolicom, a najbolja ideja je sve istražiti na licu mjesta. Već prepoznatljiva gostoljubivost domaćina dodatno će učvrstiti tajni sastojak svakog izleta, ručka i večere a bogatstvo okolice i mogućnosti aktivnog odmora, učiniti će svako slijedeće putovanje ovim krajem, nezaboravnim iskustvom. Dobro došli u Baranju!
Naslovna fotografija: Stara Baranja
Sve fotografije preuzete su iz arhive seoskih domaćinstava, uz dopuštenje vlasnika seoskih objekata.
Informacije o seoskim domaćinstvima, preuzete s web stranice www.tzbaranje.hr
Anita Žuvela Hitrec
Zašto ovog ljeta ne biste upoznali tri vinske ceste Požeško-slavonske županije?
Požega, 25. srpnja 2017. - S više od trideset vinarija, tri vinske ceste Požeško-slavonske županije, povezane su programom županijske turističke zajednice Slavonski puti u jedinstven turistički doživljaj.
S 800 hektara pod vinovom lozom, Kutjevo je najveće vinogorje Požeško-slavonske županije, a obuhvaća mjesta Čaglin, Kutjevo, Kaptol i Veliku. Jedno od najkvalitetnijih i najpoznatijih hrvatskih vinogorja, s najboljim položajima na Vinkomiru, Hrnjevcu i Vetovu, daje vina vrhunske kvalitete, a uz njega se veže i jedna zanimljivost! Paralela 45,3 koja prolazi Kutjevačkim vinogorjem proteže se značajnim svjetskim vinorodnim područjima - Istrom, Piemontom, Val du Rhoneom, Boredeauxom i Oregonom.
Na ukupno 390 hektara, prostire se Vinogorje Požega - Pleternica, a najveći broj vinograda nalazi se na obroncima Požeške gore. Brda Klikun i Starac iznad Pleternice, najbolji su kontinentalni položaji za sadnju vinove loze u Hrvatskoj.
Iako je s 20 hektara najmanje u županiji, Vinogorje Pakrac – koje obuhvaća pakračko i lipičko područje, poznato je po ekološkim vinima.
U graševini su uživale Madam Clicquot i Marija Terezija
Plodna slavonska ravnica oduvijek je hranila stanovnike Požeško-slavonske županije, pa su je još stari Rimljani zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina. Tu je graševina dala svoj maksimum i proslavila Lijepu našu. Iako je u svijetu smatraju sortom srednje Europe, brojni svjetski vinski stručnjaci, među kojima su i vinski kritičari Jancis Robinson i Steven Spurrier, tvrde da je zavičaj graševine upravo na području kontinentalne Hrvatske.
A da je ovo i u prošlosti bio iznimno bogat vinorodan kraj potvrđuju i brojne legende. Jedna od njih kaže da je udovica Clicquot, ista ona dama koja je u 19. stoljeću pokorila svijet svojim šampanjcima, na putu u Petrograd posjetila Pleternicu i toliko se oduševila tamošnjim brežuljcima da je po povratku u Champagneu Pleterničanima poslala lozne cijepove.
U njezinu čast, jedan od brežuljaka, a kasnije kupaža graševine, rajnskog rizlinga, bijelog pinota i domaće ranine, dobili su ime Klikun, po načinu na koji su mještani izgovarali prezime Clicquot.
U Kutjevu ćete čuti priču o strastvenoj vezi carice Marije Terezije i baruna Franje Trenka, koji su 1741. punih sedam dana proveli u kutjevačkom podrumu uživajući u ljubavnoj moći njegovih vina. O tome svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koji i danas krasi ovaj najstariji podrum u Hrvatskoj podignut 1232.
U Pakracu doznat ćete da se tradicija njegovanja vinove loze prvi puta spominje u putopisu Pillera i Mitterpachera „Putovanje po Slavoniji 1782. godine“. Opisuju se velike žitnice i vinski Spahijski podrum, obronci prekriveni trsovima koje je uzgajalo stanovništvo za potrebe vlastelinstva grofova Janković.
Pred slavonskim specijalitetima pokleknu najjači karakteri
Vrhunski vinski doživljaj prati i odlična gastronomija, pa iz ovog dijela Hrvatske jednostavno ne možete otići gladni. 
Zavest će vas mirisi i okusi domaćeg kruha iz krušne peći, čvaraka, sušene slanine, šunke, kulena, kulenove seke, švargli, fiš paprikaša, čobanaca, pakračke konjske salame… i vrhunskih poslastica poput salenjaka, makovnjače, orahnjače…
Za doživljaj pravog domaćinskog ugođaja pobrinuli su se na području Pleternice. Tamo gosti mogu sudjelovati u svakodnevnom životu, od uzgoja namirnica do pripreme ukusnih tradicionalnih jela.
U želji da sačuva što više starih jela, Etnološki odjel Gradskog muzeja Požega osmislio je projekt Muzej u loncu s tradicijskim jelima slavonske kuhinje s kraja 19. i početka 20. stoljeća poput vinogradarskog ćevapa, vajnsupe, požeških pijanaca, trganaca… Dobar tek!
Više info:
fotografije: arhiva TZ Požeško - slavonske županije
Gdje pronaći spas od vrućina? Šest izletničkih prijedloga
S užasom dočekujete nove vijesti o novom toplotnom udaru i paklenim vrućinama!
Siti ste skrivanja u kući ili uredu pod klima uređajima, a vrele plaže i horde turista, ionako nisu opcija.
Ali uvijek može i gore. Od prizora krcate plaže gori samo može biti apokaliptični polurastaljeni gradski asfalt bez natruhe povjetarca! Odnosno grad bez mora.
Još ako koristite javni prijevoz u kojem kao da su svi (vama u inat), zaboravili upotrijebiti dezodorans, ljetno mučenje je postalo surova stvarnost!
Spas nije daleko..
Prohladni proplanci, svježa arija planinskih pejzaža, vilenjačka hladovina šume ili svježina bistrog jezera, sure prohladne planine – vaš je ljetni san iz kojeg se ne želite probuditi.
Nemojte očajavati jer Hrvatska je puna i takve blagodati! Donosimo stoga naših šest prijedloga za hitro bježanje u hladovinu. Ponešto kondicije, puno svježe vode, prstohvat dobre volje, ponešto malo novaca (zanemarivo u odnosu na obalu) - i možete pobjeći iz asfaltnog zatvora tamo gdje vam srce poželi.
1. Kanjon Vražji prolaz - Gorski kotar
Ovaj 800 metara dugačak kanjon Vražji prolaz mnogi smatraju jednim od najljepših prizora u Gorskom kotaru. Prolaz uz pomoć mostića i stepenica vodi kroz usku guduru-sutjesku, široku oko dva metra i stiješnjenu među stotinjak metara visokim stijenama. Na kraju prolaza, slobodno potražite potražite još jednu atrakciju. Radi se o spilji-izletištu Muževa hižica za koju se vežu brojne legende iz povijesti i prirodoslovlja. Ulaz u kanjon se nalazi pored Planinarskog doma istoimenog izletišta Zeleni Vir koji je proglašen rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine.
Nakon obilaska ovog fascinantnog mjesta, okrepu možete pronaći u obližnjem planinarskom domu gdje će vam gostoljubivo osoblje ponuditi autohtonu paletu domaćih proizvoda.
Foto: www.gorskikotar.hr
2. Čudesna šuma Žutica
Nedaleko od Ivanić grada, nalazi se šuma Žutica koja se prostire se u zoni poplavnog područja Lonjskog polja.
Za posjetitelje je najbolja točka posjete Poučna staza koja se sastoji od 10 poučnih točaka, a dužina staze je oko 2500 m. Zamišljena je tako da posjetitelje provede kroz različite šumske čudesne predjele i naravno, ponečemu ih poduči. Ponajprije tome gdje se najbolje sakriti od vrućina i lijepo zaspati. Tako poučna staza prolazi kroz gustu šumu hrasta lužnjaka, šumu običnog graba, pa sve do poplavne šume poljskog jasena. Jednim dijelom prolazi uz riječno korito stare Lonje. Više o ovoj neobičnoj vilinskoj šumi saznajte na www.sumazutica.com.
fotografije:www.sumazutica.com
3. Mrežnica
foto:mreznica.com
Rashladite se pored jedne od najljepših hrvatskih rijeka! Ova smaragdna ljepotica duga je 64 km i ispresjecana je sa 98 slapova. Izvire kod Slunja, a ulijeva se u Koranu kod Karlovca, no većinom je poznata kao dugoreška rijeka. Ljubitelji aktivnog odmora kao što je rafting, upoznali su sve virove ove riječne ljepotice koja brojnim izletnicima pruža cijelu lepezu mogućnosti, od raftinga, vožnje kajakom i spuštanjem niz njene strme brzace.. Selo Mrežnica nalazi se u Karlovačkoj županiji u općini Barilović a ljubitelji ruralnih izletišta tu mogu pronaći izrazito atraktivnu ponudu eko turizma i atraktivnih tradicijskih kuća za odmor sa autentičnom gastronomskom ponudom kraja i više nego razumnim cijenama.
foto:www.mreznica.com
4. Žumberak – Samoborsko gorje
Nemojte propustiti istražiti ovo područje tako blizu Zagreba, koje je još 1999 proglašen Parkom prirode.
Kako doći do ove ljepote, informirajte se na linku i krenite u istraživanje područja koje obiluje zelenim pašnjacima, bistrim zrakom, dobrim ugostiteljskim objektima a odmor i okrepu možete potražiti poslije u Samoboru.
foto: park-zumberak.hr
5.Park prirode - Papuk
Posjetite ovu prelijepo područje s čijih se obronaka slijevaju kristalno bistri potoci, uvlačeći brojne posjetitelje u svoje nepregledne ljepote. Važno je znati i to da je od 23.travnja 1999 godine Papuk zaštićen kao park prirode zbog izrazito velike geološke i biološke raznolikosti te vrijedne kulturne i povijesne baštine. Zaštićeno područje obuhvaća površinu od 336 km2.
foto: Turistička zajednica Virovitičko - podravske županije
Godine 2007 Papuk biva upisan na kartu europe i svijeta kao prvi geopark u Hrvatskoj (Asocijacija europskih parkova). U ovom biseru raznolikosti, pronađeno je više od 1200 biljnih i 170 životinjskih vrsta od kojih su mnoge zaštićene.
foto: Tz Požeško - slavonske županije
6. Lonjsko polje
Topografiju ovog dragulja Sisačko - moslavačke županije, oblikovala je rijeka Sava koja je kroz dugi broj godina oblikovala izgled obale, kreirajući jedinstvene predjele u kojima uživaju posjetitelji i stanovnici ovog područja.
Ako želite doznati više o nekadašnjem način života u ovom području posjetite posebno osmišljen tematski put koji spaja sjeverni dio Lonjskog polja a s moslavačkim vinorodnim brežuljcima i rijekom Savom. Najveći kompleksi prirodnih i očuvanih poplavnih nizinskih šuma Europe i šire, nalaze se upravo na području parka prirode Lonjsko polje. Životinje, biljke i ljudi stoljećima žive u sretnoj simbiozi. A sve odiše posebnim spokojem.
Zapamtite da nema bolje i zdravije klime od prirodnog hlada. Potražite u brojnim zakutcima kontinenta Lijepe naše, samo vašu oazu i uživajte u zasluženoj tišini.
I naravno, rashladite se :)
Naslovna fotografija: TZ Zagrebačke županije, M. Vrdoljak
Posjetite ovih deset atrakcija Srednje Dalmacije!
Opuštena, vedra i spektakularno lijepa!
Brojni turisti i ljubitelji dalmatinske prirode i njenih brojnih krasota, posjetiti će u tjednu i tjednima pred nama i plaže i jezera, šume i planine, antičke ostatke, hladne špilje i parkove prirode. Vrućini i alarmantim prognozama unatoč, strani posjetitelji će zasigurno rado obići sve što im raskošna škrinja Srednje Dalmacije nudi na dlanu. Donosimo stoga 10 atrakcija koje bi svakako trebali posjetiti i istražiti u Srednjoj Dalmaciji koja nudi nevjerojatnu paletu doživljaja, a na vama je dragi čitatelji da po ukusu i vlastitim željama i mogućnostima, istražite ponešto od svega.
1. Salona - drevna priča srednje Dalmacije
Ostaci antičkog grada Salone nastali su u IV. stoljeću prije Krista. Salona je bila luka ilirskih Delmata, u kojoj su živjeli i Grci i Rimljani. Julije Cezar je 48.g. pr. K. Salonu proglasio središtem rimske provincije Dalmacije.
I danas je prepoznatljiv peristil termi, prostor za kupelj s pećima i svlačionicama kao i starokršćanski objekti uz bazilike vezani uz djelatnost Sv. Dujma. U južnom dijelu su ostaci foruma, hrama i kazališta iz I. stoljeća.
Praktički na korak od Solina i odmah pored Splita, ovo tiho i lijepo drevno mjesto, svakako zaslužuje vašu posjetu.
2. Crveno i Modro jezero u Imotskom - istinski dragulji Dalmatinske zagore
Nađete li se na proputovanju Dalmatinskom zagorom, ne propustite posjetu Crvenom i Modrom jezeru.
Modro jezero je omiljeno izletište i turista i domaćih ljudi željnih odmora u prirodi i netipičnog plaža provoda. Krško Modro jezero jedno je od najljepših hrvatskih jezera do kojeg vode uređene stepenice pa je ono za ljetnih mjeseci omiljeno kupalište.
Kada jezero presuši, tada poduzetni stanovnici na njegovom dnu tradicionalno zaigraju nogomet. Crveno jezero dobilo je ime po crvenim stijenama na rubu jezera. Crvenom jezeru zbog strmih litica koje ga okružuju nažalost nije moguće pristupiti.
3. Modra špilja - Biševo
Otočić Biševo smjestio se nasuprot otoka Visa, točnije tek 5 km od mjesta Komiže na otoku Visu. Osim po vrhunskom vinu plavcu malom i po prekrasnim pješčanim plažama, Biševo je najpoznatiji po Modroj špilji smještenoj na istočnoj strani otoka. Kroz taj vanjski otvor malim brodom na vesla ulazi se u špilju. Drugi otvor na južnoj strani špilje nalazi se ispod razine mora te kroz njega prodire sunčeva svjetlost koja stvara karakterističnu plavu boju, a predmeti pod morem poprimaju srebrni odsjaj. Modra špilja najveća je turistička vrijednost Biševa koja privlači brojne ronioce.
4. Kaštel Novi - Biblijski vrt
Izvor vode i plodno tlo kaštelanskog polja osigurali su idealne uvjete za pokretanje Biblijskog vrta, kraj crkve Gospe od Špiljana, poznatije kao crkva Gospe Stomorije. U Biblijskom vrtu već stoljećima rastu platane, masline, smokve, vinova loza i biljke koje se spominju u Bibliji. Predanošću zaljubljenika u prirodu zasađene su još mnoge druge vrste kao npr. Judino drvo, lovor te ostalo začinsko i mirisno bilje. Raj za ljubitelje botanike i prirode, ovo mjesto svakako zaslužuje svoje mjesto na turističkoj mapi posjeta srednjoj Dalmaciji.
5. Paklinski otoci - Hvar
Paklinskim otocima se naziva skupina dvadesetak otočića i hridina koji se protežu ispred grada Hvara koje Hvarani nazivaju još i Hvarski škoji. Veliki dio otoka je još uvijek nepregledna i netaknuta priroda pa stoga ovaj predivni arhipelag predstavlja nezaboravno iskustvo za nautičare. Oko Paklnskih otoka je jedna od glavnih destinacija za ronioce jer je obilato nastanjeno raznovrsnim ribama, školjkama i raznim uskim i vertikalnim hridima.
Najpopularnija izletišta Paklinskih otoka su: Jerolim, Stipanska, Ždrilca, Vlaka i, naravno, Palmižana.
6. Olea Europea Kaštel Štafilić
Jeste znali da se u Kaštel Štafiliću nalazi specifični spomenik prirode, maslina stara više od 1500 godina?
Navodi se da potječe iz Južne Italije ili Grčke. Naziva se Stara maslina (Olea Europea) odnosno Mastrinka, kako je zovu mještani. Ulje ove masline se u replikama staklenih grčkih lakrimarija koristi kao autohtoni kaštelanski suvenir a spomenikom prirode proglašena je 1990. godine.
7. Pustinja Blaca - Brač
Ova glagoljaška pustinja, utemeljena je u 16. st. od strane poljičkih svećenicika glagoljaša koji su bježeći pred Turcima tu pronašli zaklon. Pustinjački samostan Blaca je spomenik iznimne vrijednosti. Posjetite li pustinjački samostan Blaca, iznenadit će vas umješnost davne izgradnje bijelih kamenih krovova uz negostoljubivu liticu koje su gradili vrijedni redovnici. Uz pokućstvo u sobama (kuhinja, blagovaonica, stilski namještaj, klavir), pažnju će vam privući zvjezdarnica kao i bogata zbirka starinskog oružja. Tu je i knjižnica sa rukopisima pisanima poljičicom (hrvatska ćirilica). Ovaj jedinstveni objekt u Hrvatskoj doista je izniman i ako se nađete na Braču – obavezno ga uplanirajte u redovnu rutu odmora.
8. Zmajeva špilja - Brač
Ovaj brdski izlet koji traje nešto manje od 4 sata, je avantura i doživljaj u svakom smislu. Počevši od malene Murvice koja je prva točka izleta, do samostana Silvio i samostana Stipančić koji čuvaju kamene grobnice pa do spektakularnog pogleda na Vis i Hvar dok se penjete- cijeli izlet protiče u znaku uzbudljive povijesti i nedokučive prošlosti ovog mjesta. Impresivna špilja čuva u sebi reljefine otiske zmajeve glave (po kome je dobila ime). Smatra se da su je nastanili svećenici iz Poljica, 1450 godine kada je stigao tu prvi svećenik Juraj Dubravić. Sama špilja obiluje fascinantnim reljefima, uklesanim triptisima, neobičnim likovima i svi posjetitelji kažu da se osjeti posebna vibracija davnih vremena, kada su junaci, vile i mitske životinje još prijateljevali s ljudima. Svakako posjetiti.
9.Botanički vrt Kotišina - Park prirode Biokovo
Smješten je na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina, na nadmorskoj visini od 350 do 500 metara i sastavni je dio Parka prirode Biokovo. Zamišljen je kao «ograđeni dio prirode», gdje će se zadržati prirodni oblici vegetacije sa samorodnom florom. Na relativno maloj površini od 16,5 ha nalaze se vrlo raznolika staništa kao što su kamenjare, točila, vrletne stijene, obradive površine, te kanjon Proslap s istoimenim slapom.
10. I za kraj popijte kavu na splitskoj Rivi
Omiljena znamenitost Dalmacije i mnogima krajnje ugodan sociološki fenomen, ne smije biti izostavljen nakon ovih aktivnih turističkih razgleda. I ne uzrujavajte se ako vam se konobar ne pojavi odmah, jer ovdje vrijeme uistinu drukčije teče. Opušteno i vedro, baš kakav bi trebao biti i život. A takva je upravo cijela Srednja Dalmacija.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, arhiv TZ-a
Istra i Kvarner - 24 sata razgleda
Imati jedva 24 sata raspolaganju, a istražiti Istru, nije nimalo lak zadatak. U pokušaju obilaska makar djelića sadržaja koji se mogu razgledati pri express kratkom obilasku, treba mudro isplanirati vrijeme. Donosimo stoga kratki vodič gdje otići, kamo spavati, što jesti i gdje se na brzinu okupati.
Stancija Kovačići – Matulji (Rijeka – Kvarner)
O ovom bajkovitom malom zdanju u Matuljima kod Rijeke, već smo pisali. Pisali bi i češće, obzirom da je svaka posjeta Stanciji, doživljaj za sebe. Prije Istre odlučili smo malo obići ovo, sve hvaljenije mjesto kvarnerske gastro scene.
Skrivena od pogleda, u pitoresknim Matuljima, u podnožju padine Učke, svega nekoliko minuta vožnje od slavne opatijske rivijere, ovo mjesto osim što je neprikosnoveno gurmansko otkriće, ujedno je i iznimno ugodno mjesto za odmor.
Vlasnik Stancije Kovačići, ujedno i njen glavni kuhar, chef Vinko Frlan koji vodi Stanciju zajedno sa suprugom Danijelom, preuredio je i obnovio staru obiteljsku kuću s kraja 19. stoljeća u ugostiteljski objekt koji je dobio ime po nadimku Frlanove obitelji u kući gdje se nalazila kovačnica.
Na ovom mjestu, opkoljeni ste cvijećem, leptirima zarobljenima u lavandi i brojnim aromatičnim biljkama, ako ste mačkoljubac, društvo će vam praviti šarmantni mačak Stanko, a preukusna hrana će vas katapultirati u orbitu istinske radosti. Sve je tu opušteno, domaće, a opet dovoljno profinjeno i za najizbirljivije goste.
Posjetite i polajkajte njihovu Facebook stranicu, a poželite li se smjestiti kod Vinka i Danijele, i to nije problem, nude i prilično komforan smještaj.
Poreč
Kad je na raspolaganju vremena malo, a ljetni barometar pokaže preko 35, volja i želja za razgledom kulturnih znamenitosti brzinski splasne, te je najbolje krenuti u juriš na neku od brojnih porečkih plaža, potražiti spas i osvježenje. Mi smo naše pronašli na porečkoj plaži Delfin, jednoj od brojnih plaža, kojima ovaj grad ne oskudijeva.
Eufrazijeva bazilika Poreč
Posjetili smo i glasovitu Eufrazijevu bazilika (Eufrazijana) u Poreču. Ovaj impresivan spomenik rane bizantinske umjetnosti izgrađen je u šestom stoljeću i smatra se jednim od najbolje očuvanih spomenika rane bizantinske umjetnosti Sredozemlja. U šestom stoljeću bazilika se izgradila na mjestu ranokršćanske crkve u vrijeme vladavine biskupa Eufrazija i cara Justinijana a 1997 godine UNESCO ju je proglasio Svjetskom kulturnom baštinom. Nismo uspjeli zbog ljetnog jakog svijetla dobiti pristojnu fotografiju, stoga prilažemo jednu impresivnu fresku iz arhive web stranice Istre.hr a detaljne informacije o ovom arhitektonsko sakralnoj ljepoti, možete pronaći na ovom linku.
Ponosan spomenik pradavne povijesti, u ponešto preturističkom Poreču poput dostojanstvenog gorostasa spokojno diše kroz sva ta silna stoljeća, ne hajući puno za turističke mase koje se razlijevaju njegovim hladnim svodovima.
foto: www.istra.hr
Grožnjan
Ovaj bajkoviti istarski gradić smješten iznad doline rijeke Mirne na brežuljku nadmorske visine od 228 metara, a kad uđete u njega, niste sigurni da li ste očarani ili začarani, jer Grožnjan ljepotom doista kao da nije s ovog svijeta.
Ovo nije prva posjeta ni Istri pa tako ni Grožnjanu. Ono što je bitno znati je da je zimi Grožnjan nažalost jedan prilično uspavani gradić, no ljeti procvjeta i figurativno i doslovno. Otvore se vrata brojnih atelijera sa slikama i home made suvenirima, Grožnjan postaje utočište brojnim umjetnicima i kreativcima, u gradskoj galeriji možete pronaći brojne likovne radove umjetnika iz cijelog svijeta. A mi smo posjetili završnu spektakularnu predstavu Plesnog kazališta u sklopu programa Međunarodnog kulturnog centra Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu, koju je vrijedna mladež pripremala tjedan dana, sa programom znakovitog imena: Zemlja – voda – vatra - zrak.
Da je Grožnjan upravo ljeti hram kulture i savršeno mjesto za mlade, svjedoči i raskošan program brojnih događanja kojeg slobodno možete preuzeti na ovom linku.
Okolica Grožnjana je podjednako intrigantna, i nudi vam brojne atraktivne agroturizme, konobe i restorane sa tradicionalnom istarskom kuhinjom čiji su simboli (maslinovo ulje, istartski pršut, tartufi), pronijeli slavu diljem globusa.
Motovun
Zadnja postaja kratkog putovanja, no razgled je djelomice pokvarila kiša. Središnji trg Josefa Reseela je najljepša točka Motovuna, sa čije terase se pruža jedan od najimpresivnijih istarskih vidikovaca. Na istoimenom trgu nalazi se i poznata lođa koja se kao javni prostor spominje još davne 1331 godine pod nazivom Lobia Maijor.
Čudesna vizura Motovuna, ulovljena prije oluje
Zrno morske sreće, prstohvat kulture, komadić gastro raja sa Kvarnera, malo uživancije u vidikovcima i ljepotama stare Istre kroz njene male gradiće koji izgledaju kao ilustracije iz Najljepše knjige bajki..puno puno sunca i nešto oluja taman za kraj - Terra Magica, vratit ćemo ti se ponovno!
Fotografije: Croatia Hotspots
Fotografija freske: www.istra.hr
Top 7 preporuka za savršeni odmor na kontinentu
Pretrpani ste poslom i niste u mogućnosti organizirati ljetovanje u srcu sezone?
Možda već neko vrijeme ne podnosite ljetnu vrevu, miris kokosove kreme, vrisak razdragane dječice na punim plažama i paklene vrućine?
Još su vam friške uspomene kada ste onomad izgorjeli na suncu uza svu zaštitu, te vidali opekline, uz maštanje o hladovini guste šume, hladne rijeke, ili makar hladu ispod kakvog slapa?
Daleko od buke i turističke špice, otišli bi negdje na pravi zeleni odmor, ali ne znate kamo ni gdje.
foto: M. Vrdoljak, TZ Zagrebačke županije
Spadate li u prvu ili drugu skupinu, nije važno. Donijeli smo nekoliko preporuka iznenađujuće šarmantnih destinacija na našem kontinentu.
foto: Vila Bilogore
Očaravajući ambijent, ukusna domaća hrana, vilinsko ozračje prirodne vegetacije, ljubazni domaćini, natjerat će vas da se pitate kako se niste sjetili spakirati svoj ruksak ranije i krenuti na izlet.
Zagrebačka županija - Dragulj kontinentalne ponude nadomak Zagreba
Ljepota Zagrebačke županije već desetljećima oduševljava brojne generacije stanovnika metropole, bezbrojnih izletnika i stranih posjetitelja.
Foto: M.Vrdoljak
Raskošna ogrlica biciklističkih staza, vinskih cesta, seoskih izletišta brojnih sakralnih objekata, arheoloških lokaliteta, čudesnih dvoraca..tvori savršenu cjelogodišnju izletničku destinaciju ovjenčanu brojnim priznanjima. Teško je izdvojiti jedan sadržaj kad Zagrebačka županija kontinuirano unapređuje turističku ponudu. Stoga pogledajte nagrađeni video Countryside Poetry, autora Marka Vrdoljaka i uživajte u ljepoti našeg prvog susjedstva:
https://vimeo.com/50443701
Daruvar - zelena destinacija s ljekovitim termalnim izvorima
Na svega cca 130 km vožnje od Zagreba, dočekat će vas ovaj ljupki grad, okružen mirisnim zelenim vinogorjem, te opremljen spojem povijesne i suvremene arhitekture i maštovito uređenim parkovima.
foto: Ratko Vuković
Bogata wellness ponuda, bazeni na otvorenom, zabava, hladovina zelene ogrlice kontinenta, savršen su recept za kontinentalnu ljetnu zabavu. Potražite je ovog ljeta u zelenoj destinaciji – Daruvaru.
Termalni vodeni par Aquae Balissae, foto Miljenko Hegedić
Naša preporuka je da posjetite Termalni vodeni park Aquae Balissae. Termalni vodeni park, nalazi se samo tristo metara od centra grada, pored rijeke Toplice, Julijevog parka i sportsko – rekreacijske zone. Raspolaže s preko 2000 m² vodenih površina, bazenima za odrasle i djecu, toboganima, mirnoj rijeci dužine preko 200 metara, sunčalištu te ugostiteljskim sadržajima s raznolikom ponudom osvježavajućih napitaka i brze hrane.
foto: www.aquae-balissae.hr
Termalni vodeni park Aquae Balissae koristi isključivo prirodnu ljekovitu toplu vodu s jednog od mnogih izvora u gradu. Ovog ljeta se možete osvježiti u atraktivnim vanjskim bazenima po cijeni od 55 kn a za obiteljske posjete (roditelji + dijete) karta iznosi 115 kn. Recept za rashlađenje i zabavu je osiguran. Potražite info na webu: www.aquae-balissae.hr
Vila Bilogore - zeleni biser Bjelovarsko - bilogorske županije
Još jedna ljepotica ove regije privlači sve veću pažnju posjetitelja i izletnika. Tko kaže da je ponuda na kontinentu siromašna, taj se grubo vara. Pogledajte ovo prekrasno zdanje i imanje.
Diskretno ušuškan među hrastovim šumama, ovaj prekrasan objekt nalazi se na Rekića brdu u selu Mala Dapčevica, nedaleko od grada Grubišno Polje. Vila Bilogore je obiteljska kuća Rekića izgrađena 1928. godine, sa čijom restauracijom je započeto 2008. godine.
Od tada, uz ulaganje puno truda, rada ali i ljubavi, pretvara se u oazu mira i ljepote, u početku za članove obitelji i prijatelje, a sada i za sve hedoniste i ljubitelje uživanja u jedinstvenoj prirodi i ponudi tradicionalnih domaćih specijaliteta karakterističnih za ove krajeve. Sve info: www.vilabilogore.com
Vile Montis Aurea - vrhunski adut Požeško - slavonske županije
U Požeško - slavonskoj županiji, u naselju Novo Zvečevo u bogatstvu raskošne prirode, sakrile su se četiri vile Montis Aurea koje zajedno raspolažu kapacitetom za 24 osobe a svojom vrhunskom opremljenošću i standardom, maksimalno očaravaju posjetitelje koji traže odmor u prirodi, ali uz potrebnu dozu komfora i luksuza.
Odmor snova
Smještene na nadmorskoj visini od 447 metara, Vile Montis Aurea nude totalni relax i anstistres terapiju, kako u ljetnim tako i u zimskim mjesecima. U ljetnim mjesecima uživat ćete između ostalog uz otvoreni bazen, i prekrasan pogled na beskrajnu ljepotu požeških obronaka s pogledom na Papuk.
fotografije vila: www.montis-aurea.hr
Sve četiri vile imaju finsku saunu i jacuzzi, a dvije imaju vanjski bazen.
Za djecu ima pregršt sadržaja: dječja igrališta, prostor za stolni tenis, stolni nogomet, biljar, te zatvoreni vanjski prostori u kojima se nalaze sadržaji i oprema za pripremu peke i roštilja.Tu je i idilično vrtno jezerce, nogometno igralište gdje se možete zabavljati u obiteljskom okruženju, a ukoliko želite uživati u netaknutoj prirodi Papuka, možete unajmiti i bicikle uz prethodni dogovor.
Možete istražiti i okolicu jer je Požeško - slavonska županija izvrsna destinacija kad je riječ o odličnoj hrani, poznatom vinu i brojnim aktivnostima a ponuda ovakvih objekata, lijepo zaokružuje cijelu priču.
Informacije: www.montis-aurea.hr
Hrvatsko zagorje - destinacija koja briše sve brige
Zelena vrata Hrvatske i oaza očuvane prirode, smjestila se u najbližem susjedstvu metropole. Teško je nabrojati sve atribute ove regije, od termalnih voda, romantičnih dvoraca i kurija, agroturizama, rimskih cesta, konjičkih i biciklističkih te pješačkih staza i seoskih izletišta.
foto: Klet Kozjak
Sa svojom ogrlicom seoskih domaćinstava, smaragdnih brežuljaka, dobre hrane i aktivnog odmora, cijelo Zagorje je top preporuka sama za sebe. Donosimo video vodič seoskih izletišta, pa vi izaberite što vam najviše odgovara.
https://www.youtube.com/watch?v=scIEHex52vg
Etno selo Stara Lonja - Sisačko moslavačka županija
Na ovom impresivnom imanju koje će vas očarati, možete šetati, voziti se biciklima, baviti se sportom na travnatom igralištu (mali nogomet, odbojka, badminton, košarka, starinsko kuglanje), iznajmiti čamce na rijeci Savi i Staroj Savi, ići u ribolov, spremati sami jelo ili uz pomoć domaćina u starom sjeniku koji je uređen kao pecana a ako poželite domaćini vas mogu povesti u ribolov i na mnogobrojne izlete u cijelom Lonjskom polju i bližoj okolici.
foto: arhiv uredništva
Za sve posjetitelje nude se također: mogućnost organiziranja i odlaska na raznovrsne izlete i obilazak brojnih prirodnih i kulturnih atrakcija – ribolovni turizam – kanu safari – brojne biciklističke i pješačke staze – izleti čamcem i brojni drugi sadržaji. Info: www.etnoselo-staralonja.com a preporučamo i da posjetite još jedno lijepo izletište ove županije - Eko selo Strug.
Baranja - hotel Lug
O djeliću bogate ponude Baranje nedavno smo donijeli detaljan report, pa vam u okviru ljetne ponude, preporučamo posjetiti Hotel Lug. Ovo profinjeno zdanje s 4 zvjezdice nalazi se u neposrednoj blizini parka prirode i zoološkog rezervata Kopački rit, te na samo par minuta vožnje od poznatog lovišta i dvorca Tikveš. Poželite li otići do Osijeka, imate svega 15 min vožnje automobilom. Očekuje vas jedinstvena kombinacija ladanjskog mira i nedirnute prirode u posebno uređenim sobama sa masivnim namještajem koje su u skladu sa najvišim standardima potpuno opremljene svime što trebate za potpuni odmor.
Hotel nudi i doživljaj potpune relaksacije u prirodi te tamo možete ubrati sezonske voćke ili istražiti ponudu okoliša na punih 10.500m2.
foto: www.ekolug.com
Gostoprimstvo ove regije je nadaleko poznato, porcije hrane su zapanjujuće izdašne, ljepota prirode posebna i kažu da onaj tko posjeti Baranju jednom, vraća joj se vječno. Provjerite zašto.
Informacije: ekolug.com
Želimo vam mirno, ugodno i osvježavajuće ljeto!
Anita Žuvela Hitrec
naslovna fotografija: www.montis-aurea.hr
Gastro putopis - Kina
Piše: Marija Sponza/Okusi.eu
Kada putujete u jugoistočnu Aziju trebate primiti određen broj preventivnih cjepiva. Usput će vam infektolozi savjetovati da ne jedete bilo gdje (čitaj nigdje) i da tražite McDonald’s ili slične zapadnjačke restorane. Normalno, tako nešto za mene nije dolazilo u obzir, jer otići u Kinu, a ne probati autentičnu hranu je skoro kao da odete u Egipat, a ne vidite piramide. Kineska kuhinja je izuzetno raznovrsna i razlikuje se od regije do regije. Gastro putopis koji slijedi, obuhvaća Peking, Hong Kong i okolinu i Lijiang (Lizjang), grad na zapadu Kine, u oblasti Junan.
Kulturalni šok
Kina, kolijevka civilizacije, je vrlo organizirana. Svi oni koji znaju kako izgleda gužvati se u gradskom prijevozu iznenadili bi se kako Kinezi disciplinirano, u kolonama strpljivo čekaju autobus. Ali, koliko god bili organizirani toliko su i “nekulturni” za naše pojmove. Kinezi pljuju, iskašljavaju, prde… I ne obaziru se ni na što oko sebe. U metrou će vam kihnuti u lice kao da je to nešto najnormalnije. I svi, ali stvarno svi muškarci imaju dugačke nokte.
Ulična hrana – Street food
U Aziji postoji kult jedenja izvan kuće, i to s uličnih štandova. Ta hrana je izuzetno jeftina i za pojmove zapadnog svijeta gotovo besplatna. Dvoje ljudi se opušteno može najesti za ukupnu vrijednost od oko 2 eura, pa čak i mnogo manje. Izbor je nezamislivo velik i probati sve je jednostavno nemoguće. Ja sam se zadovoljila time da isprobam što je više moguće. (Ne)higijena je na nivou. Ako ste gadljivi, Kina nije mjesto za vas. To se naravno odnosi na uličnu hranu, ali ne i na bolje restorane. Ali, ako je ikako moguće, bar jednom pojedite nešto s uličnih štandova. Probajte na primjer prženi tofu s mladim lukom i ljutim umakom. Oduševit ćete se!
U Kini jedu pse
Za Kineze kažu da su u stanju da pojesti skoro sve. Da će uloviti i skuhati bilo što, što zemljom hoda, nebom leti ili pliva u moru. I to je istina. Bube i crvi su tamo najnormalnija stvar na jelovniku i smatraju ih delikatesom. Isto vrijedi i za meso psa, ali nije istina da će vam ga namjerno podmetnuti umjesto piletine. Čak će vam naglasiti koje stavke s jelovnika ga sadrže. Od bizarnijih stavki na meniju moram izdvojiti larve osa i svilenih buba. I repove, za koje pretpostavljam da su svinjski, ali nisam sigurna. A kada sam još na sve to na štandovima vidjela cijele pržene golubove nisam znala je li mi to gadno, tužno ili strašno. Oni ih jedu tako cijele, s kostima. Dosta toga sam probala, ali meso psa i mačke nisam jela (niti željela). Bar ne svjesno.
Jela, prava umjetnička djela
Možda sam vas uvodom malo uplašila i zgrozila, ali ne spomenuti i ono što je grozno u priči o kineskoj hrani bilo bi pogrešno. Ono što je kinesku hranu proslavilo i dalo joj toliko visoku poziciju među svjetskim kuhinjama je između ostalog i to da je svako jelo pravo malo umjetničko djelo.
Jedite kao pravi Kinez
Ako želite iskusiti autentičnu kuhinju nekog mjesta, onda posjetite njihovu “kavanu”. Dok sam boravila u Pekingu otkrili smo restorančić koji posjećuju samo lokalci. Gazdarica je bila vrlo ponosna na jelovnik i činjenicu da je u nekom srodstvu s Mao Zedongom i objasnila kako u restoranu služi njegovo omiljeno jelo – svinjsku potrbušicu (sirovu slaninu pečenu u woku) s karameliziranim šećerom. Ovdje smo probali i fenomenalnu piletinu sa svježim mladim lukom i crvenom paprikom koja je došla u mini woku koji je bio postavljen na plameniku kako se jelo ne bi hladilo. Jeli smo i, kako nam je vlasnica objasnila, svinjske nogice koje su stigle u posudi od izdubljenog bambusa, prelijepo prezentirano, ali su to same kosti, bez puno mesa, pa smo to možda mogli i preskočiti.
Osim toga, probali smo i nešto što nam je u tom trenutku djelovalo kao najgore jelo na svijetu – prženi crni tofu u sečuanskom umaku s komadima svježeg mladog luka, tonom čilija i ukiseljene daikon-rotkvice. Crni tofu se pravi od crne soje, koja sama po sebi nema puno drugačiji ukus od obične, ali to nije slučaj s tofuom. Ako vas je zanimalo kako izgleda sažvakati i pojesti dasku ili nogu od stolice, ja taj ukus zamišljam kao ukus crnog tofua. Al’ da lijepo izgleda – lijepo izgleda. Moram reći da je kineska hrana u Kini potpuno drugačija od onoga što jedemo kod nas i to je prava šteta.
Da platim da samom sebi kuham?!
U Kini možete jesti u restoranima u kojima sami sebi pripremate hranu i to je koncept za koji sam apsolutno sigurna da nikada ne bi prošao kod nas. Stolovi imaju na centru rupe u koje se stavlja posuda u kojoj sami kuhate jelo. Prije toga prođete mini tržnicom gdje odaberete sastojke koje ćete kuhati i na kolicima ih dogurate do svog stola. Zatim konobar donosi posudu s dvije pregrade, u svakoj pregradi se nalazi druga vrsta juhe i pali plin koji se nalazi ispod stola. Kada voda uzavrije možete početi dodavati sastojke u juhu. Uz to ćete dobiti i zdjelicu sa začinima i posebnu zdjelicu u koju ćete vaditi kuhane sastojke.
Njegovo veličanstvo: dampling (okruglica)
Dampling je vrsta punjene tjestenine, po mom mišljenju, kralj kineske kuhinje. Tijesto je najčešće od rižinog brašna i priprema se u posebnoj posudi od bambusa, na pari ili se kuha. Kinezi su umjetnost pravljenja damplinga doveli do savršenstva i mogu se naći u najrazličitijim oblicima, od onih nalik italijanskim tortelina, do oblika kokoši, zečeva ili praščića. Pored damplinga, postoje i žemljice (nazvat ću ih tako u nedostatku boljeg izraza), koje se pripremaju na sličan način. Ove žemljice mogu biti slane i slatke, ukus im je kruhastiji, i osim rižinog i pšeničnog brašna, mogu biti
napravljene i od drugih sastojaka. Meni su najzanimljivije bile žemljice drečavo zelene boje, punjene slatkim pireom od graha azuki, gnjecave teksture koja se razvlači. Kinezi u svojim kreacijama ne koriste umjetne boje: zelena boja dobiva se iz listova biljke pandan, a jarko ljubičasta iz korena biljke taro.
Dumplings koje podsjećaju na grudi
Din tai fung
Din Tai Fung je prema New York Timesu jedan od 10 najboljih restorana na svijetu. 2010. godine dobio je jednu Michelin zvjezdicu što predstavlja izuzetnu čast za bilo koji restoran. Din Tai Fung lanac restorana proslavio se posebnom vrstom damplinga – baozi, karakterističnih za Šangaj. Pune ih ikrom šangajskog dlakavog raka, koja je izuzetno cijenjen sastojak.
Baozi s račjom ikrom nemaju klasičan ukus ikre i mislim da bih ih mogla pojesti tonu. Osim baozia, probali smo i Shao-Mai, damplinge u obliku vrećice, sa škampima na vrhu. Što se tiče damplinga, mislim da bolje od ovog ne može. Ovo je hrana koja će se svidjeti apsolutno svakom. Od slatkog smo jeli žemičke punjene smjesom od crnog sezama, koje su nam stigle u paru i neodoljivo podsjećale na ženske grudi.
Noćna tržnica
Zašto je u redu pojesti slatko malo janje, a nije u redu pojesti mačku? Zašto mislimo da su crvi nešto odvratno što nije za jelo? Sve sve su to zapravo samo proteini i mi jedemo ono što su nam nametnuli kultura i osobni afiniteti. Kinezi, za razliku od nas, jedu sve. Svi veći gradovi u Kini imaju noćni market.
Noćna tržnica u Kini
U pitanju su nizovi štandova s hranom, ali ne bilo kakvom. Bube, gmizavci, paukovi, larve i sve ono od čega će se prosječan zapadnjak zgroziti… Ovo bizarno mjesto ni jedan turist ne bi trebao zaobići, pa makar samo da ga vidi, ako već nema namjeru probati neke od delikatesa. Kada je ovakva hrana u pitanju, najvažnije je prebroditi psihičku barijeru i odvratnost koju imamo prema ovakvim stvarima. Mozak jednostavno odbija prihvatiti da je stonoga za jelo.
Moj izbor su bili škorpioni. Možda zato što su u prirodi najstrašnije, a i vidjelo se da su svježi jer su i dalje jezivo mrdale na ražnjićima. Po glavi su mi se motala razna pitanja tipa smijem li pojesti žalac škorpiona? Hoću li se otrovati? Prodavač će vam na improviziranom štandu ražnjić prvo premazati nekom vrstom čili umaka, a zatim ga ispržiti u dubokom ulju.
Na noćnoj tržnici u Kini
Škorpion je, na primjer, bio hrskav, osim stomačnog dijela koji je bio mek i pun utrobe koja je za divno čudo bila jako ukusna. Hrskavi dio je po teksturi podsjećao na kožicu pileta s roštilja i bio je prava poslastica. U svakom slučaju, nakon prve pojedene bube ili nečeg sličnog, više nećete imati problem. Možda ćete poželjeti probati stonogu ili nekog pauka. Možda vam se najviše svidi skakavac. Jedino što se meni nije svidjelo bile su larve svilenih buba i njih zaista ne trebate probati.
Slatkiši
Kinezima slatkiši i nisu jača strana. Sastojci su potpuno drugačiji nego na zapadu i najblaže rečeno čudni. Već kod prvog odlaska u supermarket primijetila sam da nema čokolade, bombona niti žvaka. Grickalice, naravno postoje, ali ne u obliku na koji smo mi navikli.
U vrećicama, nalik onima s bombonima, lijepo zamotano u papiriće, je sušeno meso. Izuzetno je ukusno, ali možete li sebe zamisliti kako nekom djetetu kupujete vrećicu sušene govedine? Ono što me u Kini tjednima intrigiralo bile su neke male hrenovke koje su djeca masovno grickala na ulici. Kopkalo me je i kopkalo, sve dok nisam ušla u trgovinu i među slatkišima naletjela na čitav red tih hrenovki s raznim ukusima. To jesu hrenovke, ali su slatkaste i napravljene od mesa. Kojeg, možda je i bolje da ne znam, ali od kada sam ih otkrila i kada sam vidjela da im je cijena oko par centi, stalno sam imala gomilu u torbi i grickala i ja usput. Od svega slatkog što sam probala najviše mi se svidio slatki pire od azuki-graha. Koliko god odbojno zvučalo, ovo je toliko ukusno da možda i nije čudno što Kinezima čokolada i nije toliko atraktivna.
Na noćnom marketu
Pire od azukija je tamne, ljubičasto-smeđe boje i koristi se za punjenje svega i svačega. Pire sam za sebe se ne jede, ali se od azukija, drugih grahorica i suhog voća pravi nešto slično našoj riži na mlijeku, samo s vodom. U luksuznijim slastičarnicama mogu se naći zapadnjački kolači, rolade i torte, ali Kinezi ne bi bili Kinezi kada i to ne bi napravili po svome. U Hong Kongu sam probala roladu od matcha čaja (zelenog mljevenog čaja) koji je imao mliječno punjenje s pireom od azukija. Lijepo je, ali daleko od toga da mi je jasno zašto je cijeli svijet poludio za matcha čajem. Što se tiče sladoleda Kinezi su i tu imali iznenađenje za mene. Od mliječnih sladoleda s cijelim zrnima azuki-graha, preko sladoleda od kukuruza, koji je imao kornet u obliku klipa s gornje strane, do sladoleda od graška. Osim sladoleda od kukuruza, koji je bio fantastičan, ne zna se koji je od ostalih bio gori. Šampion je svakako bio sladoled od graška koji smo pojeli na jedvite jade. U principu smo sve jeli i malo toga smo bacali, tj. bacili smo samo dvije stvari. Sok od nekih bobica za koje kod nas ne postoji prijevod, a koji bio toliko odvratan da je nemoguće opisati, i jedan od najpoznatijih kineskih slatkiša. U pitanju je kuhana “ljepljiva” riža, koji se uz dodatak kuhanog kukuruza, pirea od azukija i raznih drugih grahorica i žitarica oblikuje u male prizme, umotava u list banane, a zatim kuha na pari. Zašto je ovo jedan od najčešćih slatkiša koji sam viđala na ulicama Kine, ne znam, ali je jedna od gorih stvari koje sam ikada probala. Kolačiće u obliku oraha, punjene pireom od azukija, vidjela sam samo u Lijangu. Kolačiće potpuno automatski priprema željezna naprava na licu mjesta.
U odnosu na cijenu ostale hrane u Kini, a vjerojatno i s obzirom na to da je Lijiang, uz Kineski zid, najposjećenija turistička atrakcija, ovi kolačići su bili jedno od skupljih zadovoljstava. Ipak, bez obzira na to što su bili dvostruko skuplji od ostalog, za naše pojmove su i dalje veoma povoljni.
Hong Kong
Hong Kong je dugo bio britanska kolonija i jedna od najvažnijih luka u tom dijelu svijeta pa je stanovništvo šaroliko što je utjecalo i na gastronomsku scenu. Hrana je pretežno morska s toliko različitih školjki, puževa i ostalih plodova mora da je doista problem izabrati što ćete jesti. Meni su apsolutni hit bile duguljaste školjke čije je meso “curi” iz ljuštura. Zovu ih brijač-školjke, i dok su svježe i još uvijek žive, ako im priđete prstom, pobjeći će nazad u ljušturu. Meso, je meko, bijele boje, a jelo koje sam probala bilo je s umakom, umakom od kamenica s mladim lukom i fermentiranom crnom sojom. Oduševilo me je što su školjke i puževi u većini restorana izloženi ispred i možete se osobno uvjeriti koliko su svježi i izabrati one koje želite da vam pripreme. Od morskih plodova sam probala još i jednu vrstu šarenih morskih puževa, koji su me malo po izgledu podsjetili na naše vinogradske. Jelo je bilo neka vrsta juhe od puževa s uvjerljivo najviše čilija u jednom jelu koje sam ikada probala. Ne znam kako, ali pojela sam ih sve, na opće oduševljenje osoblja restorana.
I na kraju priče o Hong Kongu – čaj. U cijeloj jugoistočnoj Aziji pije se crni čaj s mlijekom. U Hong Kongu ga zovu čaj s lopticama i osim crnog čaja i mlijeka sadrži gelaste crne loptice od tapioke kojima tepaju biseri. Umjesto mlijeka prave ga i od raznih sokova.
Tai O
Tai O nalazi na oko dva sata udaljenosti od Hong Konga i ribarsko je naselje poznato po svojoj tržnici. Selo je jako siromašno i stanovništvo se bavi isključivo ribarstvom. Kuće su, u stvari, improvizirane splavi na obali brojnih kanala i u “dvorištima” ispred kuća se suši riba okačena o konopce. Ovo je raj za sve ljubitelje morske hrane i ako ste pomislilil da se radi o običnoj ribljoj tržnici, prevarili ste se. Osim svježe ribe vidjet ćete i još mnoštvo poznatih, ali i nepoznatih stanovnika morskih dubina. Dominiraju školjke i puževi, razni planktoni i sušena riblja koža koja podsjeća na prapovijesne fosile i djeluje pomalo jezivo. Kinezi inače jedu kožu ribe, a dosta je koriste i u tradicionalnoj medicini. Na nekoliko mjesta vidjeli smo pletene košare na kojima su se na suncu sušili žumanjci. Njih sunce termički obradi i mogu dugo stajati. Koriste se za pripremu čuvenih mjesečevih kolača u vrijeme mjesečevog festivala koji se u Kini obilježava krajem rujna ili početkom listopada. Žumanjci se suše posuti krupnom morskom solju i doslovce se ne mogu vidjeti od gomile muha koje ih oblijeću.
Na tržnici nije bilo bog zna što da za pojesti, osim par restorana i nekoliko slatkiša. Jedan od njih bili su sitni keksići oblikovani u drvenom kalupu. Prodavačica nam je objasnila kako su karakteristični za tu regiju i ljubazno ponudila nekoliko komada da probamo. Nisam uspjela razumjeti od čega su napravljeni, ali su definitivno od nekih orašastih plodova i ukusom podsjećaju na klasičan keks. Drugi slatkiš koji sam probala je vrsta vafla, koji su u Hong Kong najvjerojatnije donijeli kolonijalisti. Prodavač ih pravi na licu mjesta, na željeznoj tavi s rupama i gotov vafl podsjeća na saće. 
Što se okusa tiče podsjeća na nizozemsku verziju i mnogo je mekaniji od onih koji se prave kod nas.
Tržnica
Gastronomski putopis nije kompletan bez odlaska na tržnicu. Kineska tržnica organizirana je kao i svaka druga u svijetu, ali je po ponudi potpuno drugačija od svega drugoga što ste kod nas imali prilike vidjeti. Poznato i nepoznato bilje, korijenje, plodovi za koje je teško ocijeniti jesu li voće ili povrće… Kao netko tko jako voli hranu osjetila sam se kao dijete u prodavaonici igračaka. Vidjeli smo lijepi žuti plod i pitali prodavača što je. Nekako nam je objasnio da ga možemo pojesti svježeg i da se ljušti kao banana. Taj ukus nikada neću zaboraviti. Donekle poznat, ali jedan od najljepših ikada. Kasnije smo doznali da je to bio mango. 
Svašta, pomislila sam, stalno ga kupujem kod kuće, ali je tvrd, zelenkaste boje i nekako vlaknast. Zašto ne uvoze ovu sortu? Na tržnici ima i štandova koji prodaju sastojke od kojih se pripremaju lijekovi i melemi prema tradicionalnoj kineskoj medicini. Ima rogova, kopita i ostalih dijelova tijela raznih životinja… Na mene je poseban utisak ostavio dio gdje prodaju ribu. Prodavači je čiste od iznutrica tu, na betonu. Slika djevojke koja čisti zmije zakačene čavlom na dasku, podsjeća na scenu iz nekog horor filma. Slatke male kornjače u zdjelama pored čekaju da ih netko kupi i napravi juhu od njih… Samo u Kini!
Moreška & Rolin Humes - korčulanski koncertno plesni spektakl, poziva vas 8.srpnja
Osjetite magiju otoka kroz ovaj nesvakidašnji koncertno plesni spektakl u okviru projekta «Živi Rasti Cvjetaj».
Moreška - Kulturno umjetničko društvo - Korčula i Rolin Humes, u okviru projekta „ŽIVI RASTI CVJETAJ“, 08.07. u Korčuli u 21h u ambijentu napuštene termoelektrane smještene uz trajektno pristanište Dominče održat će koncertno plesni događaj ljeta – izvedbu viteške igre moreške u suvremenoj interpretaciji.
Korčulani i njihovi gosti moći će na ovom jedinstvenom događaju, vidjeti i čuti kako izgleda viteški ples moreška uz pratnju pop/rock/blues kvarteta Rolin Humes, koji je u kratkom vremenu od strane mnogih glazbenih kritičara dobio epitet najznačajnijeg osvježenja posljednjih godina, ne samo na hrvatskom nego i na regionalnom tržištu.
Rolin Humes iza sebe ima velik broj nastupa i nagrada na glazbenim natjecanjima i festivalima. Objavili su dva samostalna albuma, a trenutno rade na materijalu za svoj novi album. Kao pobjednici 6th Croatian Blues Challengea u Zagrebu, 2015. odlaze u Memphis na International Blues Challenge, a ove su godine predstavljali Hrvatsku na European Blues Challengeu u Danskoj.
Članovi benda su prošle godine pokrenuli projekt „Živi Rasti Cvjetaj“ u kojem kroz suradnju s različitim tradicionalnim i folklornim udrugama oživljavaju zapuštene i propale industrijske prostore te pokreću radionice i edukacije s ciljem razvoja lokalne zajednice.
Društvo Morešku – Korčula i članove benda ovaj projekt ujedinio je na više razina.
foto: facebook.com/Moreska.Korcula/
Budući da je glavni vokalist i pijanist benda Robert James Hudulin rođeni Korčulanin iz Brne, bilo je logično da ova inicijativa u jednom trenutku dođe baš do Korčule, otoka koji je svojedobno bio industrijski najrazvijeniji otok na Jadranu.
Prikupljenim sredstvima financirat će se radionice na temu „Društveno - kulturni centri u službi razvoja otoka“. Danas, možda više nego ikada, postoji potreba za revitalizacijom održivih modela takvih centara na Korčuli, koji bi služili kao okosnica društveno kulturnog djelovanja i kroz koje bi se njegovao osjećaj pripadnosti te duh suvremenog mediterana.
Moreška - Korčula svojim dugogodišnjim i kontinuiranim radom značajno je doprinijela činjenici da se nekad mediteranska, a danas korčulanska viteška igra, nakon povijesti duge više od 400 godina, zadržala i očuvala jedino u Korčuli.
Iako je moreška kroz svoju povijest višestruko bila podložna glazbeno scenskim promjenama danas se izvodi uz glazbu koju je komponirao hrvatski skladatelj Krsto Odak.
Ovo kulturno umjetničko društvo, koje broji više od 150 članova, kroz orkestar, big band, klapu, pjevački zbor i folklornu sekciju, ali i glazbenu školu obogaćuje društveni i kulturni život grada sudjelujući u različitim projektima.
Društvo je već ostvarilo zanimljivu suradnju s violončelisticom Anom Rucner a već šestu godinu zaredom u suradnji s Hrvatskim baroknim ansamblom izvodi i baroknu morešku, za koju je glazbu skladao Ivan Josip Skender.
Ne čudi stoga da je Moreška – Korčula, koja je prošle godine obilježila 350 godina od prvog poznatog pisanog spomena moreške, s oduševljenjem prihvatila inicijativu benda za izvođenje moreške uz novoskladani 'soundtrack' čiji je autor Robert James Hudulin.
foto: visitkorčula.eu
Moreška & Rolin Humes projekt je koji će korčulansku morešku kroz pop/rock/blues soundtrack te posebnu scensko-svjetlosnu postavu potpuno osuvremenit. Sigurni smo da će snaga i žestina rocka doprinijeti borbenosti moreškanata, a blues note osnažiti dramatičnost ljubavne priče Bule i Osmana.
Moreška-Korčula i Rolin Humesi uz potporu Grada Korčule poklanjaju ovaj koncertni događaj korčulanskoj publici. Umjesto ulaznica prikupljat će se donacije za radionice koje će se održati u listopadu.
Nakon izvedbe Moreške, Rolin Humes će održati i samostalni koncert.
Photo by Vedran Tomac (Rolin Humes)
Sve detalje o ovom atraktivnom i nesvakidašnjem eventu u (još neobičnijem) ambijentu predivne Korčule, pronađite na Rolin Humes FB stranici.
Pet toplih preporuka za produženi vikend!
Bilo da ste na moru ili kontinentu, uživajte u mini godišnjem odmoru. Evo nekoliko savjeta kako ga i gdje provesti:
Aperitivo u Joe's baru za ljubitelje koktela
Savršena uvertira u produženi vikend je ispratiti skraćeni radni tjedan u dobrom društvu, opuštajući se uz spoj omiljenog pića u kombinaciji sa slasnim zalogajčićima poput dinje s pršutom, delikatesnih peciva i pizzeta, finih salata, jagoda u čokoladi i kolačića. Baš to nudi Joe's bar hotela Arcotel Allegra svake srijede od 18 sati.
Po uzoru na talijanski Aperitivo uživat ćete u izvrsnim vinima, pjenušcima, gin tonicu i odličnim koktelima koje potpisuje Ivan Mandarić, nedavno proglašen najboljim zagrebačkim barmenom. I još zadnji argument, ali itekako važan - piće je na vas, a što se tiče finger fooda – to Joe časti!
Zašto ne biste opet na more?
Uz ljepote dvaju Nacionalnih parkova Krke i Kornata, kao i šibenske Katedrale Sv. Jakova pod zaštitom UNESCO-a, Šibensko-kninska županija pruža obilje mogućnosti za uživanje i odmor. Nautički, kulturni, eno-gastro, ruralni, aktivni turizam…
Mnogo je razloga za dolazak. Ako ste strastveni biciklista krenite u nezaboravnu avanturu na dva kotača jednom od 90 ruta i upoznajte bogatstvo ovoga kraja… Ili jednostavno odaberite svoj kutak na plaži i uživajte u suncu i moru. Popis je podulji: Zlarin, Murter, Prvić, Krapanj, Kornati, Grebaštica, Primošten, Šibenik, Vodice, Rogoznica…
Nešto posve drugačije…
Ljepoti Požeško-slavonske županije nećete odoljeti, pa bi se jedan dan boravka nenadano mogao produljiti na vikend. Svakako posjetite Papuk, park prirode i geopark pod zaštitom UNESCO-a, na čijim se sjevernim obroncima prostire Park šuma Jankovac – jedna od najljepših gorskih dolina, okružena stoljetnom bukovom šumom, ujedno i poznato planinarsko izletište. Ovdje se nalaze poučne staze, gorski potoci i jezera, špilje, slapovi, oko 1200 vrsta flore i faune.
Planinarski dom uz restoran nudi i 80 ležajeva, a u neposrednoj blizini jedinstveni je slap Skakavac.
Savršena zabava za obitelji s djecom
Iznenadite klince pravom ljetnom avanturom u termalnom parku Aqualuna u Termama Olimia. Dječji bazeni, bazen s najvećim valovima u Sloveniji, adrenalinski tobogan King Kobra, aquasafari s figurama životinja u prirodnoj veličini, bogata gastro ponuda i cjelodnevna animacija, oduševit će i djecu i odrasle. Zabave ovoga ljeta ne nedostaje ni u Termama Tuhelj.
Tamo je već odavno započela Splash avantura. Djecu će oduševiti atrakcije Vodenog planeta, a roditelji bi mogli ukrasti malo vremena za sebe i priuštiti si nezaboravnu masažu ili opuštanje u Svijetu sauna.
Rose Dika 2016. Feravina apsolutni ljetni hit
Ako iz bilo kojeg razloga ne možete iskoristiti nadolazeći vikend na moru ili izletu, to nije razlog da ne uživate sami ili u društvu u ugodnoj ljetnoj atmosferi. Vjerujte, uz čašu vrhunskog vina u toplo predvečerje osjećaj je neponovljiv. Neka vaš izbor bude Rose Dika 2016. sorte frankovka.
Njegova nova etiketa na kojoj je stilizirano pero fazana, simbolizira lakoću, ležernost, ljepotu, razigranost, svježinu… Sve ono što ga čini apsolutnim ljetnim hitom. Ovo zanimljivo vino poznatog slavonskog proizvođača Feravina, izbalansiranih kiselina i visokog sklada s ugodnim alkoholima odličan je izbor za aperitiv, ali se sljubljuje i uz lagana jela. Servira se dobro ohlađeno na temperaturi od osam do deset stupnjeva Celzijevih.
Želimo vam ugodan, rashlađen, osvježavajući, opuštajući ili aktivan produžen vikend! Izbor je vaš.
Tekst i fotografije: www.lollipop-pr.hr