Divlji šipak - zdravlje s domaćih livada
Divlji šipak je 100% ekološki i 100& prirodni proizvod. To je šipak iz srca malim dijelom dotaknute prirode. Ručno se bere i sortira.
Šipak se može koristiti sirovi ili osušeni. Sirovi šipak koristimo se za izradu marmelade i džema. Razlika između divljeg i domaćeg šipka je velika. Domaći šipak je veličine trešnje ili višnje lako se bere i najbolji je za pekmeze i marmelade. Divlji šipak je veličine brusnice ili ribizla teško se bere i prerađuje, ali zato ima veliku estrakt aromu i najbolji je zbog svoje velike arome za čajeve. Divlji šipak možete i sami, uz prethodnu najavu, ubrati na imanju u Kutjevu.
Ljekovitost i zdravstveni učinci divljeg šipka
Plod šipka tehnički se ubraja među voće, a kao hrana upotrebljava se stoljećima. Šipak sadrži vitamin C, ublažava osteoartrozu i blagotvoran je kod sprječava dijabetesa. dijabetes. Blagotvorno utječe na zglobove. Pomaže sniziti razinu kolesterola. Kao izvrsna namirnica šipak je snažna prirodna obrana protiv prehlade i gripe. Najučinkovitiji je ako ga konzumiramo svježeg, posušenog ili u prahu.
Mljeveni šipak za liječenje zglobova: malu žličicu staviti u jogurt ili hladnu vodu i to se pije svaki dan.
Grubo mljeveni osušeni šipak najbolje navečer potopiti u hladnu vodu i ujutro kuhati za čaj.
Opis sušenja
U jesensko/zimskom razdoblju potrebno je čekati do 20 dana da se šipak osuši u suhom, zatamnjenom i lagano prozračnom prostoru, dok je u ljetnom razdoblju za potrebno 8 do 10 dana.
Izvor: OPG Livak
Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije predstavila je novi promotivni film
Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije predstavila je novi promotivni film snimljen u produkciji BALDUČI FILMA iz Zagreba, pod redateljskom palicom Herve Tirmarchea i producentice Spomenke Saraga, koji gledatelje i potencijalne turiste vodi u jednu zaista opuštajuću i zanimljivu šetnju Dubrovačkom rivijerom.
U filmu u trajanju od četiri minute skladno se isprepliću autentična gastronomija, čarobne plaže naših otoka, prirodne ljepote, eno-gastronomija, sport i rekreacija, zabava, kulturno-povijesna baština te sve pogodnosti destinacije koje su prepoznate kod mnogobrojnih turista svih generacija.
Koncept su zajedno osmislili Balduči film i Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije. S ovim promotivnim filmom cilj je bio prikazati integrirane turističke proizvode i rivijeru koja opušta, koja je zabavna, potiče gosta da upozna tradiciju,a istovremeno se osjeća dobro, kao što poručuje i sam tekst glazbe koja prati film „Good, good day...“.
U periodu koji slijedi, ovaj će se turistički film prikazati na turističkim sajmovima, te mnogobrojnim turističkim filmskim festivalima, na kojima vjerujemo neće proći neopaženo.
Otkrijte u novom filmu čari Dubrovnik Rivijere:
Film: Dubrovnik Riviera možete pronaći na linku: vimeo.com/289054867
Može li hrvatski turizam trajati 365 dana u godini?
25.rujna 2018. Konferencija Može li hrvatski turizam 365? - 2.korak
Turizam u Lijepoj našoj iz godine u godinu ostvaruje vrhunske rezultate. Dovoljno govori podatak kako prihodi u turizmu čine gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a. Većina prihoda i dolazaka ostvaruje se samo tijekom 80 ljetnih dana. Konferencija „Može li hrvatski turizam 365? – 2. korak“ koja će se održati 25. rujna u Zagrebu, Sheraton Zagreb Hotel, uz sudjelovanje eminentnih stručnjaka, na konstruktivan način otvorit će bitne teme te pokušati pronaći rješenja za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj.
S razlogom se tada postavlja pitanje – može li se hrvatski turizam odvijati tijekom cijele godine, kao što to pokazuju neki primjeri iz susjednih zemalja, poput Austrije i Mađarske, ali i Slovenije. Upravo o toj temi govorit će se na drugoj po redu konferenciji „Može li hrvatski turizam 365? – 2. korak“, koja će se održati prigodno pred kraj ljetne sezone, u utorak 25. rujna, hotelu Sheraton u Zagrebu. Nastavak je to prošlogodišnjeg uspješnog okupljanja 30-tak eminentnih stručnjaka domaćeg i regionalnog turizma koja je privukla gotovo 300 sudionika – predstavnika hotela, toplica, turističkih tvrtki i obrta, turističkih agencija, turističkih zajednica i gradova.
Kako ističe glavna organizatorica Ivana Kolar, direktorica Julius Rose d.o.o., želja je ovom konferencijom identificirati potencijale, mogućnosti, pozitivne prakse i rješenja, te pronaći recepte za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj. Pritom će se posjetitelji imati prilike upoznati s uspješnim iskustvima i praksom susjednih zemalja, s obzirom da je i ove godine konferencija međunarodnog tipa, s gostima predavačima iz Austrije, Portugala, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Mađarske.
„Ovim jednodnevnim susretom, zamišljenim u obliku kratkih dinamičnih predavanja i panela, nastojimo razviti prijedloge kako potaknuti i razvijati cjelogodišnji turizam, odnosno kako produljiti sezonu na obali i kako uspješno razvijati turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske. To su teme o kojima se puno govori, no kao da pravih rješenja još nema, ili ih je premalo, pa konferencijom želimo potaknuti kreiranje potencijalnih aktivnosti uz aktivno sudjelovanje predstavnika ključnih turističkih i gospodarskih institucija i poslovnih subjekata iz Hrvatske te stručnjaka s bogatim iskustvom, i vjerujem, vrijednim savjetima iz regije“, objašnjava Kolar, direktorica tvrtke Julius Rose.
Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo turizma RH i Hrvatska gospodarska komora, a konferencija ima podršku gotovo svih turističkih udruga u turizmu te će pored resornog ministra Garija Cappellija, govoriti i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, zatim ministar za ekonomski razvoj i tehnologiju Republike Slovenije Zdravko Počivalšek, direktorica TZ Zagreb Martina Bienenfeld, direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, izvršna direktorica Europskog Summita zdravstvenog turizma Leila Krešić-Jurić, predsjednik SLO CRO Poslovnog kluba Saša Muminović, zatim vrhunski stručnjak za razvoj destinacija Christopher Hinteregger iz PKF Tourismexperts/Austrija, stručnjak za turizam i održivi razvoj Tim Clancy iz Irske/BiH, voditeljica projekta EU prijestolnica kulture Francisca Abreu iz Portugala i drugi.
Gosti će se tijekom cjelodnevne konferencije dotaknuti mnogih tema poput identifikacije postojećih hrvatskih potencijala u razvoju cjelogodišnjeg turizma, analize potencijalnih turističkih sadržaja i ponude, trendova u cjelogodišnjem i kontinentalnom turizmu u svijetu te načina kako se istaknuti i biti drugačiji istovremeno čuvajući tradicionalnu i kulturnu baštinu.
Također, posebna pozornost pridat će se razvoju destinacija kao preduvjeta produženja sezone te kreiranju novih turističkih proizvoda i razvoju kvalitete usluge u ponude, a jedna od tema bit će i kulturni turizam s obzirom da smo u godini kulturne baštine.
„Današnji turisti su putnici u potrazi za novim autentičnim iskustvima, a ne masovni turisti koji traže unificiranu ponudu u bilo kojem dijelu svijeta. Hrvatska bi trebala biti zemlja za koju se turisti ne odlučuju zbog najniže cijene nego zbog vrhunske usluge i autohtonosti života, što Hrvatske kao destinacija zasigurno može ponuditi“, zaključuje glavna organizatorica Kolar.
Dakako, biti će riječi i o rastućoj popularnosti Hrvatske u svijetu. Na tome se nikako ne smije stati, već iskoristiti ovaj trenutak za uključivanje u turizam na nove načine, poduzeti nove investicijske korake te realizirati brojne konkurentne prednosti koje Hrvatske posjeduje.
Konferencija će ponuditi brojna nova znanja i ideje malim i srednjim poduzetnicima i obrtima te nove ideje i motivaciju velikim turističkim subjektima. Zbog toga je ovaj događaj idealna prilika za direktan utjecaj na razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj i susret sa svim relevantnim akterima koji vide potencijal 365.
Više o konferenciji na web stranici: www.turizam365.com
Organizator konferencije: Julius Rose d.o.o.
Magična jesen Hrvatskog Zagorja – Legendfest i 100% Zagorsko
Bogata jesen čeka vas u Zagorju, prepuna sadržaja i neobičnih doživljaja. Od vještičjih legendi do gastronomije i obrta preukusne zagorske baštine, nove dvije atrakcije su pred vratima a na vama je samo izabrati željeni event.
Najavljujemo LegendFest 2018 i 100% Zagorsko!
Želite li naučiti nešto o coprničkoj tradiciji i poslušati zbirku legendi mitova i priča, tada je vaše odredište i dan: 15.rujna 2018 dvorac Veliki Tabor. Naime, tijekom večernjih sati 15. rujna, u Dvoru Veliki Tabor svoj skup održat će COPRNICE!
Riječ je o novome izdanju LegendFesta - festivala legendi, mitova i priča koji predstavlja multimedijalan i interaktivan spoj kulturnih praksi, te prikaz hrvatske nematerijalne i materijalne baštine putem različitih izričaja kulture i umjetnosti. Tema prve velikotaborske manifestacije su coprnice i coprije. Iskusite nešto novo i nadahnite se brojnim perfomarnsima, koncertima i prelijepim ambijentom u kom se odvija Legendfest. Cilj ovog mističnog festivala je upoznavanje domaćih i inozemnih posjetitelja s bogatstvom hrvatske nematerijalne baštine.
Želite li doživjeti nezemaljske zvukove vila?
Ambijentalnoj instalacija i performansu koji se ponavlja više puta za dnevnog trajanja festivala uz „live“ izvedbu digeridoo instrumenta i ženski vokal (vila) na podlogu elektronske ambijentalne glazbe i pozadinska zvučna kulisa daje dodatnu težinu i dimenziju festival, te vam donosi magiju vilinskog zvuka. U magičnom okruženju Roškog slapa sa postojećim zvucima vode, potoka vodenice ova bi instalacija/performans oplemenila ponudu i ponudila mjesto za uživanje u zvuku i opštanje uz magične zvukove vila. A to je samo dio raskošnih sadržaja ovogodišnjeg LegendFesta. Dođite, poslušajte, prepustite se!
Linkovi i informacije:
http://www.visitzagorje.hr/post/legendfest-u-dvoru-veliki-tabor
100% Zagorsko – 21. i 22.rujna u Zagrebu na Trgu Bana Jelačića
Ljubitelji dobre hrane i autohtonih domaćih proizvoda, ne propustite brojna tradicijska ekološka blaga koja stižu 21.rujna u Zagreb!
Zagorska vina, štrukli, domaći đemovi, sokovi, bagremov med,ukusni sirevi, domaći pekmez, ajvar, suhomesnati proizvodi, ljekovite kreme te čajevi i začini svih vrsta – sve to pa i više od nabrojanog dolazi nam idući vikend na Trg bana Josipa Jelačića! Pripremite najveće cekere jer vas čekaju na brojnim štandovima brojna blaga sa zagorskih brežuljaka.
Centar Zagreba i ove godine će ugostiti ponajbolje zagorske izlagače koji će izlagati vrhunske poljoprivredne proizvode uzgojene na tradicijski, konvencionalni, integrirani i ekološki način.
Ljubitelji tradicijskih obrta također neće ostati zakinuti za atraktivne proizvode iz tradicijske škrinjice bogate prošlosti.
100% zagorsko je manifestacija izložbeno-prodajnog karaktera, izlog raznovrsne zagorske hrane, pića, kulture, tradicije, zabave… Prezentacija je to bogatstva kulturnog, gastronomskog, zdravstvenog, rekreacijskog i vjerskog turizma Krapinsko-zagorske županije.
Kupnjom nekih od ovih proizvoda imate priliku upoznati autentičnu dušu bajkovitog Hrvatskog zagorja u čijim se domaćinstvima i dan danas njeguje duh tradicijskih obrta koji doprinose stalnoj revitaliziciji bogate domaće baštine.
Iskoristite priliku u kojoj Bajka na dlanu dolazi vama i posjetite 100% Zagorsko – pronaći ćete sigurno nešto za sebe.
Sve informacije pronađite na slijedećim poveznicama:
http://www.visitzagorje.hr/post/100-zagorsko-1
Uz dopuštenje: fotografije: Visit Zagorje
Informacije: Visit Zagorje
22. međunarodni festival čipke u Lepoglavi - tradicija koja opstaje
22. međunarodni festival čipke u Lepoglavi održati će se od 14. do 16. rujna 2018. godine. Tema Festivala je Čipka i dizajn, zemlja partner ovogodišnjeg Festivala je Talijanska Republika.
Posjetitelji će kroz bogate izložbe, interesantne radionice i predavanja moći upoznati kako se isprepliću čipka i dizajn. U festivalskim danima Lepoglava će posjetiteljima ponuditi niz zanimljivih popratnih kulturno-zabavnih i modnih događanja. Posjetitelji će moći uživati u najljepšim primjercima čipke iz Hrvatske, Italije, Mađarske, Slovenije, Poljske i Bosne i Hercegovine.
Festival čipke nositelj je oznake „Remarkable festival“ za 2017/2018 Europske Asocijacije Festivala (EFA) čija oznaka u zaglavlju Festivala jamči kvalitetu sadržaja i produkcije. Time je festival postao dio zajednice festivala koji se ističu po umjetničkoj kvaliteti i imaju značajan utjecaj na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Detaljan program 22. međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi možete preuzeti OVDJE.
Lepoglavska čipka
Kao vrhunac barokne tradicije u ovoj županiji, čipka svakodnevnom životu daje ozračje svečanosti.
Ta suptilna mreža razvila je svoju prepoznatljivu inačicu, te je 2009. godine, kao dio hrvatske čipkarske tradicije, uvrštena na reprezentativnu UNESCO-vu listu nematerijalne baštine. Jedan je od simbola lepoglavskog kraja i predstavlja značajno blago domaće baštine, te je prepoznatljiv i vrijedan adut naslijeđa Varaždinske županije.
Više na: www.cipkarski-festival.com
Istražite Varaždinsku županiju na dva kotača!
Turistička zajednica Varaždinske županije i Varaždinska županija, u sklopu Dana Varaždinske županije, 16. rujna organiziraju biciklijadu zanimljivog naziva Županija na dva kotača.
Za tu priliku pripremljene su četiri kružne rute: Ludbreška, Varaždinsko-toplička, Novomarofska i Ivanečko-lepoglavska, koje povezuju 6 gradova i brojne općine u Varaždinskoj županiji, a sve s ciljem promocije postojećih i budućih cikloruta, koje su dio projekta razvoja cikloturističke mreže.
Na svakoj od ruta nalaze se četiri odmorišta na kojima sudionici dobivaju potvrdu (i mali poklon), a kad ih skupite sve četiri s jedne rute, ili kombinirajući pojedine rute, osiguran vam je obrok u jednom od restoranskih objekata na ruti. Ova biciklijada je karakteristična po tome što svoju vožnju možete započeti na bilo kojem dijelu ruta od 10 sati pa nadalje, ali morate završiti do 17 sati.
Odabrana su sljedeća odmorišta po rutama:
- Varaždinsko-toplička ruta
- Caffe bar Aleja, Ulica Ratimira Hercega, 42000 Varaždin
- Zlatne Gorice, Banjščina 27, 42204 Varaždin Breg
- Hotel Minerva, Trg Slobode 1, 42223 Varaždinske Toplice
- Aquacity, Ludbreška 82/1, 42202 Trnovec Bartolovečki
- Ludbreška ruta
- Vinski podrum, Trg Svetog Trojstva 16, 42230 Ludbreg
- Caffe bar Bijeli bagrem, Cvjetna ulica 1, 42233 Sveti Đurđ
- OPG Požgaj, Dravska ulica 2A, Veliki Bukovec, 42231 Mali Bukovec
- Restoran Arabela, Ludbreška ulica 62, 42230 Globočec Ludbreški
- Novomarofska ruta
- Restoran Ključice, Trg hrvatske državnosti 3, 42220 Novi Marof
- Dani vrganja, Paka
- Caffe bar Brk, Podevčevo 205c, 42220 Novi Marof
- Pizzerija Jenki, Ul. Viktora Čolje 6, 42220 Ključ
- Ivanečko-lepoglavska ruta
- Restoran LIPI, Ul. Akademika Mirka Maleza 31, 42240 Ivanec
- TKIC Lepoglava, Ulica Hrvatskih Pavlina 7, 42250 Lepoglava
- Hotel Orion, Horvatsko 28, 42244 Klenovnik
- Caffe bar Danica, Margečan 28, 42242 Margečan
Ukoliko se umorite na jednoj od ruta, ili odlučite spojiti nekoliko ruta, ili pak ste samo željni isprobati nešto novo, za sve sudionike osiguran je besplatni prijevoz vlakovima prema voznom redu Hrvatskih željeznica po Županiji.
VAŽNA NAPOMENA: Zbog sigurnosnih razloga djeca do 9 godina ne mogu sudjelovati na biciklijadi, a ona od 9 do 14 godina smiju sudjelovati uz predočenje biciklističke vozačke dozvole. Nošenje zaštitne kacige predlaže se svim sudionicima biciklijade, dok je za djecu do 16 godina ona obavezna.
U slučaju bilo kakvih problema na raspolaganju vam je naša služba pomoći, koju u svakom trenutku možete nazvati na broj 098/968-7850.
Svaku od ruta možete detaljno pregledati u našem on-line bikemap servisu, te preuzeti GPX ili KML datoteke za navigacijske uređaje:
- Varaždinsko-toplička ruta - KLIKNI
- Ludbreška ruta - KLIKNI
- Novomarofska ruta - KLIKNI
- Ivanečko-lepoglavska ruta - KLIKNI
Pripremite svoje bicikle i upoznajte našu predivnu županiju na dva kotača!
Kopletnu kartu sa detaljnim informacijama o rutama, voznim redom HŽ-a, i pravilima biciklijade možete preuzeti klikom na link ispod:
http://www.turizam-vzz.hr/repository/public/dogadjanja_2018/biciklijada_zupanija_2018/dva-kotaca-karta-2018-1-web.pdf
Informacije: TZ Varaždinske županije
FungiFest3 – III. Festival gljiva i ljekovitog bilja u Parku prirode Lonjsko polje
Hotspots preporuka izleta; Ukusno, ljekovito, maštovito i zdravo - krenimo stazom okusa i mirisa ka trećem Festivalu gljiva i ljekovitog bilja!
Gljivarski kotlić, izložba gljiva i ljekovitog bilja, edukativne radionice, kulturno-umjetnički program, pješački i biciklistički obilasci sve vas očekuje na ovogodišnjem FungiFestu:
Ovog puta, putevi okusa i mirisa vodit će nas podno Moslavačke gore i brojnih vinograda do moslavačkih vrata u Park prirode Lonjsko polje – Prijamnog centra Repušnica na III. Festival gljiva i ljekovitog bilja.
Popularno zvani, FungiFest, u svom programu će obuhvatiti: izložbu gljiva, stručna predavanja, izlagače na štandovima, kuhanje i podjelu gulaša od gljiva, pokazno traženje tartufa s obučenim psima, predstavljanje lokalnih vinara, kulturno-umjetnički program i gastronomske sadržaje tijekom cijelog dana koje će upotpuniti večernji glazbeni nastupi.
U stručnom djelu programa moći ćete saznati nešto više o vrstama gljiva i drugog živog svijeta (ptice, biljke) za koje je utvrđeno da čine bogatstvo biološke raznolikosti na području Parka prirode Lonjsko polje, te će se moći uživati u pogledu na izložbene primjerke gljiva koje rastu na širem području Moslavine i dijelu Slavonije, koje će i ovog puta biti označene karticom koja će sadržavati hrvatski i novi znanstveni naziv kao i oznaku jestivosti.
Cjelokupni doživljaj druženja na prostoru Parka prirode upotpunit će pješački i biciklistički obilasci Lonjskog polja uz pratnju stručnih vodiča, mogućnost vožnje kanuom, kao i vožnja u prikolici koju će vući oldtajmer traktor „Krapec“.
Navratite 29. rujna do Prijamnog centra Repušnice i zajedno s organizatorima naučite nešto novo o gljivama i ljekovitom bilju, uživajte u eno-gastro ponudi ili jednostavno uživajte u prekrasnoj prirodi Parka prirode Lonjsko polje.
Više informacija:
Turistička zajednica Grada Kutine
Facebook događaj: https://www.facebook.com/events/1036231893225599/
Biser lječilišnog turizma i bogate prošlosti - upoznajmo Lipik
Turistički potencijal jednog od bisera slavonskog turizma Lipika, prepoznat je još sredinom 19.stoljeća kada je na području grada niknuo jedan od prvih termo mineralnih izvora u Europi. Neosporna kvaliteta vode rezultirala je izgradnjom lječilišta, vila i hotela, a poznati Kursalon, Wandelbahn i perivoj sa romantičnim sjenicama i vodoskocima, već tada privlače u Lipik, goste iz cijele Europe.
Nisu samo prirodne ljepote i bogata povijest terapijskog i lječilišnog turizma jedini adut Lipika. Naime u samom centru nalazi se zaštićeno arhitektonsko urbano središte sa jedinstvenim perivojem unutar kojega je poučna Jelkina staza, vidikovac u crkvenom tornju i niz označenih biciklističkih putova. Zaljubljenicima u konje, mogla bi biti zanimljiva Državna ergela Lipik sa šezdesetak rasnih lipicanaca, koja posjetiteljima pruža jedinstveni doživljaj uz mogućnost jahanja konja ili ugodne vožnje u nekoj od tri vrste ponuđenih kočija. Objekti ergele u 18. i 19. stoljeću pripadali su grofovskoj obitelji Janković, a iz tog vremena je i uređeni gradski perivoj s termalnim kupalištima.
Ljekoviti Lipik
Posebnost ljekovite vode je dubina od 240 metara iz koje voda izvire, te stalna temperatura od 64 stupnja Celzijusa. U lječilišnom kompleksu Toplica Lipik provodi se rehabilitacijski program korisnika s posttraumatskim i reumatskim tegobama kao i preventivno terapijsko liječenje uz kupke, masaže ili rekreativno plivanje u zatvorenom bazenu s termalnom vodom tijekom cijele godine. U ljetnom periodu osvježenje je moguće naći unutar kompleksa otvorenih bazena.
U funkciji turizma je i crkveni toranj na sedam katova, opremljen televizorima za vizualni prikaz povijesnog razvoja grada. Toranj je ujedno i vidikovac s prekrasnim pogledom na ulicu vila i Toplice, a ostakljen je kako bi se mogao koristiti tijekom cijele godine. Nadopuna boravka u toplicama su rekreativne aktivnosti poput šetnje gradskim perivojem i „Jelkinom stazom“ koja je upotpunjena s 26 info ploča s prikazom razvoja grada.
Brdovita okolina i šumoviti predjeli s uređenim stazama posjetiteljima pružaju mogućnost nordijskog hodanja, bicikliranja klasičnim ili električnim biciklima ili jahanja konja šumskim putovima. Turistima su posebno atraktivne „Staza lipicanaca i kune“ i „Staza tragom izvora vode“ s obilaskom 3 jezera i 11 prirodnih izvora uz izletišta pogodna za meditaciju i opuštanje.
Obližnja jezera Pjeskara i Raminac pružaju cjelogodišnji izazov sportskim ribolovcima, a šumovit krajolik pogodovao je i razvoju lovnog turizma.
Enološka i gastronomska ponuda ovoga kraja podjednaka je ostalim slavonskim destinacijama, pa se uz razne rakije i vina nude domaći sirevi i suhomesnati proizvodi od koji se izdvaja delikatesna talijanska konjska salama kao posebna gastronomska delicija. Tu vas očekuje i ukusni Fiš kao specijalitet ovih krajeva!
Gastronomske manifestacije tijekom godine su Ajvarfest, Pekmezijada i Fišijada, a najveće priredbe su Uskrsni sajam, proljetni Sajam cvijeća i Dan zdravlja te „Lipanj u Lipiku“ manifestacija koja traje tijekom cijelog mjeseca. Legendarni noćni košarkaški turnir „ Streetball Lipik“ tijekom ljeta je središnja sportska ljetna manifestacija, a dolaskom zimskih mjeseci slijede „Mirisi Božića“ kada je gradski park okićen tisućama šarenih žaruljica.
U dvorani Multikulturalnog centra održavaju se koncerti klasične glazbe, književne večeri i likovne izložbe, pa je Grad Lipik sa svojim termalnim lječilištem i pitomim prirodnim okolišem u turističkom smislu posjetiteljima zanimljiv tijekom cijele godine.
Dobro došli u Lipik!
Turistička zajednica Grada Lipika
Turistička zajednica Požeško – slavonske županije
fotografije: arhiv Turističke zajednice Požeško - slavonske županije, fotografija naslovnice Maja Hrnjak
Velika - Prirodne ljepote i bogatstvo običaja
Turistička ponuda Velike na prvom mjestu prezentira raskošnu ponudu Parka prirode Papuk, koji uz iznimnu geološku i biološku raznolikost nudi i vrijedne sadržaje kulturno – povijesne baštine.
Planinarski raj
Očuvano Gorje Papuka pokriveno je očuvanim šumama panonske bukve u nižim i jele u višim predjelima, a brojne planinarske staze privlače planinare i rekreativce čistim prirodnim okolišem. Područje Parka prirode geološki je najraznolikije u ovome dijelu Hrvatske, a Park prirode Papuk kao prvi hrvatski geopark članom je asocijacije europske (EGN) i svjetske (GGN) mreže geoparkova. Uz put koji iz naselja Velike vodi ka unutrašnjosti šumovitih predjela Papuka prostire se prekrasna dolina potoka Dubočanke kao prirodna oaza s brojnim livadama i proplancima.
Eko kamp Duboka – osvježenje u vilinskom ambijentu papučke šume
Želite li spavati pod zvijezdama Papuka, imate svoju priliku u kampu Duboka. Park prirode Papuk je jedna od najljepših kontinentalnih atrakcija, a kampiranje u parku prirode, definitivno spada u must see doživljaj. Razlozi? Udaljenost od gužve grada, djevičanski zrak i ista takva priroda i hladovina gorskih predjela kakvu Papuk nudi, dovoljan su argument za ovakvu vrstu odmora.
Ovaj suvremeni eko kamp ima 32 smještajne jedinice i može zaprimiti 96 kampista. Kamp ima vlastiti sanitarni čvor, prostor za tuširanje, kuhinja i recepcija.
Kako je ekološki opremljen, u njemu se nalazi i biološki pročistač otpadnih voda i mjesto za sortiranje otpada.
Sve je uređeno i opremljeno u suglasju s prirodom, tako primjerice na popratnim drvenim pločama možete pročitati ponešto o prednostima solarnih kolektora koji se u kampu koriste.
U jednom dijelu kampa, koji zalazi već u šumi, nalazi se natkriveno mjesto idealno za roštilj, a iznad njega nalazi se sjenica na kojoj s održavaju edukacije i druženja. U planu je također otvorenje i adrenalinskog parka.
Ljubiteljima planinarenja i povijesnih znamenitosti pruža se mogućnost obilaska Utvrde Velika (452 m.n.v.) s koje se pruža panoramski pogled na cijelo naselje Veliku i njezinu okolinu. Srednjovjekovna utvrda na južnom je dijelu brda Lapjak, a nastala je u 13. stoljeću.
U turističkom smislu i danas je atraktivna destinacija za posjetu planinara i izletnika, jer se do nje unatoč strmom šumskom terenu dolazi za oko pola sata hoda. Župna crkva sv. Augustina građena je u drugoj polovini 13. stoljeća, a početkom 17. stoljeća franjevci su ovdje osnovali samostan, školu i sjemenište, te počeli s pastoralnim radom. Franjevcima se pripisuje i obnova vinograda nakon turske vladavine, pa se uzgoj vinove loze na južnim obroncima Papuka smatra uobičajenom aktivnosti žitelja ovoga kraja.
Vinkovo u Velikoj
Vinkovo u Velikoj prva je od turističkih manifestacija tijekom godine, koja uz domaće vinare redovito okupi i brojne goste iz požeškog kraja. Planinarska priredba Papučki jaglaci koja se održava u drugoj polovini ožujka redovito okuplja po nekoliko tisuća planinara i ljubitelja prirode.
Uz pratnju vodiča i članova HGSS-a posjetitelji odabiru jednu od pet ponuđenih planinarskih staza za hodanje i cjelodnevni boravak u prirodi. Neizostavna velička manifestacija je i tradicionalna Međunarodna smotra folklora „Čuvajmo običaje zavičaja“ koja se ovdje održava gotovo trideset godina, a okuplja brojne KUD-ove iz svih krajeva Hrvatske, BiH, Mađarske i Rumunjske.
Najduži stol u Hrvata
U sklopu smotre se održava i jedinstvena eno-gastro priredba „Najduži stol u Hrvata“ s brojnim izlagačima jela autohtone kuhinje krajeva iz kojih dolaze, ponudom vina i štandovima koje obiđe nekoliko tisuća posjetitelja na degustaciji ponuđenih delicija. Unutar naselja, u Velikoj je i nogometni prvoligaški stadion koji uz pomoćne terene i sve potrebne sadržaje pruža mogućnosti organizirane škole nogometa tijekom cijele godine. Uz obližnji prirodni okoliš, povoljnu klimu i mogućnosti smještaja, Velika je bez sumnje jedna od zanimljivih destinacija kontinentalnog sportskog turizma za koji ima sav potreban potencijal.
Turistička zajednica Požeško – slavonske županije
NATJEČAJ ZA DODJELU NAGRADE „MARKO POLO - SLAVNI PUTOPISAC"
Hrvatska udruga turističkih novinara i pisaca u turizmu u suradnji sa Zborom turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva raspisuje natječaj „Marko Polo- slavni putopisac“ za 2018. godinu. Godišnja nagrada dodjeljuje se pojedincu novinaru za najbolju putopisnu reportažu.
Godišnja nagrada dodjeljuje se pojedincu novinaru za najbolju putopisnu reportažu ako je to ostvarenje u skladu s Pravilnikom o dodjeli nagrada, medalja i priznanja Marko Polo –slavni putopisac.
Prijedlog za dodjelu godišnje nagrade mora sadržavati:
1. Ime i prezime kandidata
2. Životopis kandidata
3. Prijavljenu reportažu ili putopis
4. Obrazloženje prijedloga
5. Pisanu izjavu kandidata da želi sudjelovati u postupku izbora (ukoliko je kandidat i predlagatelj)
6. Ime i prezime i adresu predlagatelja kandidata ukoliko je predlagatelj fizička osoba, odnosno naziv i sjedište pravne osobe i ime osobe ovlaštene za zastupanje ukoliko je predlagatelj pravna osoba
7. Najmanje jednu preporuku za predloženo ostvarenje kandidata
Prijedlog za dodjelu nagrade može sadržavati i druge priloge.
Fizičke i pravne osobe koje za dodjelu nagrade predlažu pojedinca novinara moraju navesti za koju vrstu nagrade kandidata predlažu (nagrada Marko Polo – slavni putopisac).
Prijedlozi za nagradu upućuju se u zatvorenim omotnicama na adresu:
HRVATSKA UDRUGA TURISTIČKIH NOVINARA I PISACA U TURIZMU ( n/r predsjednika Ocjenjivačkog odbora g. Antu Gavranovića)
c/o HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
10 000 ZAGREB
Perkovčeva 2
Prijedlozi za dodjelu nagrade podnose se od dana objave natječaja na službenim internetskim
stranicama do zaključno 1. studenog 2018. godine.
Ocjenjivački odbor zadržava pravo zahtjeva za nadopunu nepotpunog prijedloga.
Ocjenjivački odbor ima pravo odustati od razmatranja nepravodobno dostavljenog prijedloga.
Više o detaljima, pravilniku i postupku kandidature, pronađite na stranicama Hrvatskog novinarskog društva.
Doznajte zbog čega je Vukovarsko-srijemska županija ultimativni jesenski hit u subotu u podne na Štrosu
Zagrebačka špica u super društvu
Vina srijemskog vinogorja najbolja su pozivnica za druženje u subotu, 8. rujna s početkom u 12 sati na popularnom zagrebačkom Štrosu(Strossmayerovom šetalištu na Gornjem gradu).
U okviru manifestacije „Dani otvorenih butelja“ predstavit će se vrhunske vinarije Buhač, Trs, Papak i Iločki podrumi, a ovo je idealna prigoda da doznate zbog čega je Vukovarsko-srijemska županija ultimativni jesenski hit. Atraktivne manifestacije, poput Vinkovačkih jeseni ili Tjedna okusa jeseni, sjajan su, ali ne i jedini povod za posjet istoku Hrvatske.
Vaš domaćin, Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije, s veseljem vas poziva da nam se pridružite. Upoznajte u srcu Zagreba, sve čari ove kontinentalne županije, bogate brojnim sadržajima.
Može li hrvatski turizam 365? – 2. korak
25.9.2018.g., Sheraton Zagreb hotel
Prva konferencija o cjelogodišnjem turizmu održana 2017. godine bila je izuzetno uspješna, predstavila je iskustva i razmišljanja 30-tak eminentnih stručnjaka domaćeg i regionalnog turizma i privukla gotovo 300 sudionika – predstavnika hotela, toplica, turističkih tvrtki i obrta, turističkih agencija, turističkih zajednica i gradova. Primili smo mnoge pohvale za inicijativu i organizaciju te posebno za odabir tema i predavača koji su bili iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i BiH. Kako je bilo možete vidjeti ovdje.
I ove godine cilj nam je predstaviti i razgovarati o potencijalima, mogućnostima, pozitivnim praksama i rješenjima za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj te razviti prijedloge kako potaknuti i razvijati cjelogodišnji turizam. Istaknut ćemo nužnost razvoja destinacija kao preduvjet produženja sezone, a jedna od tema bit će i kulturni turizam s obzirom da smo u godini kulturne baštine. Dovest ćemo niz domaćih i stranih stručnjaka koji će nam iznijeti svoja znanja, pozitivna iskustva te sudjelovati u kvalitetno vođenim panel raspravama.
Dobit ćemo odgovore na niz pitanja vezana uz razvoj turizma i posebno turističkih destinacija, za što je potrebna suradnje, odlučnost i ustrajnost, no isto tako kreativnost i originalnost. Trebamo li jasnu strategiju razvoja cjelogodišnjeg turizma? Kako privući ozbiljne investitore? Što može učiniti lokalna samouprava i može li svatko od nas biti nositelj razvoja cjelogodišnjeg turizma? Imamo li dovoljno znanja za to? Kako osigurati traženu kvalitetu i suvremenost te kako slijediti svjetske trendove? Odgovore će dati Konferencija Može li HR turizam 365? – 2. korak!
Konferencija će i ove godine biti internacionalna (HR, A, SLO, HU, BiH), jednodnevna, dinamična, organizirana u vidu kratkih predavanja stručnjaka i primjera pozitivne prakse te panela u kojima će se razmatrati i kreirati potencijalna rješenja za razvoj cjelogodišnjih destinacija i mogućnosti produljenja sezone.
Cilj konferencije je:
- Identificirati potencijale, mogućnosti, pozitivne prakse i rješenja /recepte za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj
- Upoznati uspješna iskustva i prakse susjednih zemalja
- Razviti prijedlog hrvatskog koncepta razvoja kontinentalnog turizma uz aktivno sudjelovanje predstavnika ključnih turističkih i gospodarskih institucija i poslovnih subjekata iz Hrvatske te stručnjaka iz regije (Slovenija, Austrija, Mađarska, Italija, Srbija)
- Predstaviti rješenja za osiguranje tražene kvalitete i inovativnosti na svjetskoj razini
Konferencija će ponuditi nova znanja i ideje malim i srednjim subjektima, poduzetnicima i obrtima, ali i motivaciju velikim turističkim subjektima, te potaknuti njihov razvoj, uključivanje u turizam na neke nove načine, nove investicijske korake te realizaciju brojnih konkurentskih prednosti o čemu ovisi i razvoj cjelogodišnjeg turizma.
Kome je namijenjena?
- Direktorima i predsjednicima uprava velikih turističkih kompanija
- Poduzetnicima i obrtnicima koji sudjeluju u turističkom procesu i prihodu
- Predstavnicima turističkih i gospodarskih institucija
- Predstavnicima turističkih zajednica
- Stručnim te drugim udrugama
- Drugim osobama i subjektima koji jesu, ili bi tek mogli biti, uključeni u hrvatski turizam
Zašto sudjelovati?
- Prva konferencija koja se bavi cjelogodišnjim turizmom u Hrvatskoj
- Konferencija okuplja ključne turističke institucije i stručnjake iz Hrvatske i regije
- Događaj u kojem svi koji vide potencijal 365 moraju sudjelovati
- Prilika za direktan utjecaj na razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj
- Mjesto susreta i komunikacija
- Izvor novih znanja i ideja te edukacijski paneli
- Networking – nove poslovne mogućnosti, upoznavanje novih partnera
Konferencija će se baviti temama:
- Uspješni slučajevi iz prakse – Slovenija, Austrija, Mađarska i Hrvatska
- Identifikacija hrvatskih potencijala i zabluda u razvoju cjelogodišnjeg turizma
- Analiza potencijalnih turističkih sadržaja i ponude
- Kako biti drugačiji – autentičnost i očuvanje tradicionalne i kulturne baštine
- Trendovi u cjelogodišnjem i kontinentalnom turizmu u svijetu te kako ih slijediti i kreirati
- Formula za razvoj cjelogodišnjeg turizma/destinacija u Hrvatskoj – što je potrebno od države, lokalne samouprave, lokalne zajednice, potencijalnih investitora, poduzetnika i obrtnika, lokalnog stanovništva
Konferencija je jednodnevna, dinamična, organizirana u vidu kratkih predavanja stručnjaka i primjera pozitivne prakse te panela na kojima će se razmatrati i kreirati potencijalna rješenja nabrojanih tema.
Sve detalje o prijavi na Konferenciju, pronađite na ovoj poveznici a Program pronađite ovdje.
Dobro došli!
12 svjetski poznatih influensera i blogera iz Australije, Japana, Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Francuske, Makedonije u Slavoniji!
Hrvatska turistička zajednica organizira drugi nastavak odlično prihvaćene promotivne kampanje „Visit Slavonia, Share Slavonia“. Riječ je o promociji fokusiranoj na blogove i društvene mreže Facebook, Instagram i Twitter pa će Slavoniju, njene turističke lokalitete, običaje i delicije od 3. do 8. rujna doživjeti poznati svjetski blogeri i influenceri iz Njemačke, Poljske, Velike Britanije, Francuske, Makedonije i Hrvatske, dok dvoje blogera dolazi iz Australije i Japana. U provedbi projekta sudjeluju slavonske turističke zajednice te Turistička zajednica grada Zagreba gdje su influenceri započeli svoj boravak u Hrvatskoj.
„Nakon odlične kampanje u sklopu koje je promotivne postove vezane uz Slavoniju samo na dnevnoj bazi vidjelo i pratilo više od milijun fanova diljem svijeta, odlučili smo popularne influensere i blogere dovesti u našu Slavoniju i to u one dijelove koji nisu bili obuhvaćeni u sklopu prvog dijela kampanje. Na ovaj način svijetu približavamo hrvatsku kontinentalnu ponudu, posebno Slavoniju, koja ima veliki potencijal za razvoj cjelogodišnjeg turizma“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nadodavši kako će se nastaviti s kvalitetnom promocijom kontinentalne turističke ponude, posebice u razdobljima pred i posezone.
foto: privatni arhiv
U programu „Visit Slavonia, Share Slavonia“ je Sophia Giesecke, sanjarica, globetrotterica, dizajnerica i blogerica. Porijeklom je iz Kine i Vijetnama, a njezin drugi dom je New York gdje je studirala modni dizajn, te joj je jedan od šefova bio i poznati svjetski dizajner Alexander Wang.
Njen blog vrlo je čitan u svijetu, inspiracija je mladim djevojkama te nameće nove trendove u putovanjima i modi. U Slavoniju ponovno dolazi Wojciech Tyluś iz Poljske, koji zajedno sa suprugom uređuje blog CroLove, koji je u potpunosti posvećen Hrvatskoj te koji na tjednoj bazi ostvaruje više od 150.000 posjeta.
Autori bloga imaju i velik broj fanova na društvenim mrežama gdje promoviraju ono najbolje od Hrvatske koju smatraju svojim drugim domom, a možda i budućom stalnom adresom. Iz Francuske stiže par Arthur i Claire, koji uređuju vrlo popularni blog Les Droners te su vrlo aktivni i na društvenoj mreži Instagram.
Ovi simpatični Francuzi za svoj blog i ljubav prema putovanjima kažu da je to postao njihov način života. U kreiranju atraktivnih fotografija i videa, dronom se koristi i japanski bloger Yuya Matsuo, koji je nekoliko puta boravio u Hrvatskoj. Do sada je obišao 27 europskih zemalja, obožava fotografiju, a svoje uratke dijeli s više od 300.000 fanova koji ga prate na društvenim mrežama i njegovom blogu jednostavno nazvanog Yuya Matsuo.
Program putovanja započeo je jučer u Zagrebu gdje su se blogeri, uz pratnju vodiča, upoznali s poviješću i znamenitostima glavnog grada Hrvatske. Petodnevni boravak u Slavoniji započinje danas u Virovitičko-podravskoj županiji gdje program uključuje obilazak Parka prirode Papuk i izletišta Jankovec te odlazak u Centar za posjetitelje „Dravska priča“ u Noskovačkoj Dubravi. Predviđena je i biciklistička tura po EuroVelo 13 ruti te posjet lokalitetu Rupnica, prvom geološkom spomeniku prirode u Hrvatskoj.
foto: privatni arhiv
Program drugog dana boravka u Slavoniji uključuje posjet i obilazak Požeško-slavonske županije, gdje će blogeri imati priliku razgledati kamp Duboka koji se nalazi na rubnom dijelu Parka prirode Papuk u mjestu Velika. Predviđen je i obilazak vinarije Kutjevo uz kušanje vina, razgledavanje Požege uz stručnog turističkog vodiča te posjet turističkoj atrakciji Kukuruzni labirint koja se nalazi u mjestu Viškovci na pola puta između Pleternice i Požege.
foto: arhiv TZ Požeško - slavonske županije
Tijekom trećeg dana boravka u Slavoniji blogerska ekipa posjetit će Brodsko-posavsku županiju, gdje će uživati u raznim aktivnostima poput jahanja konja na ranču Ramarin, kušanju vina u sklopu Seljačkog domaćinstva Opođe, a predviđen je i obilazak tvrđave Brod, eko-etno sela Stara Kapela, kao i značajnog krajobraza Gajna. Program uključuje i obilazak Osječko-baranjske županije, odnosno grada Đakova, posjet Državnoj ergeli Đakovo te lokaliteta oko jezera Borovik. Tijekom boravka blogera u Vukovarsko-srijemskoj županiji predviđen je stručni obilazak i upoznavanje s bogatom poviješću Vinkovaca i Županje, vožnja eko vozilima kroz Kunjevce, a tu je i sudjelovanje na ovogodišnjim Vinkovačkim jesenima.
Dodajmo kako će se projekt na društvenim mrežama provoditi pod hashtagom #VisitSlavonia i #ShareSlavonia, a cijelo će putovanje i boravak blogera u Slavoniji biti uživo emitiran na društvenim mrežama HTZ-a. Dodatni promotivni značaj projekta leži u činjenici što su svi blogeri, osim za teme putovanja, specijalizirani i za druge teme poput eno-gastronomije, kulture, mode ili fotografije.
Izvor: hrvatska.hr
Izradom Studije prihvatnih kapaciteta u turizmu, Splitsko-dalmatinska županija dokazala da je predvodnik turističkog razvoja Hrvatske
„Prvi smo se u Hrvatskoj uhvatili u koštac s gorućom problematikom“
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije predstavila je javnosti Studiju prihvatnih kapaciteta u turizmu na svom području. Riječ je o stručnom dokumentu kojeg je na inicijativu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije izradio Institut za turizam, a koji daje odgovore na mnoga pitanja održivosti i budućeg planiranja razvoja turizma na prostoru Splitsko-dalmatinske županije, pritom vodeći računa o održivom razvoju i kvaliteti života lokalne zajednice.
Riječ je o prvoj studiji ovakvog tipa koju je dala izraditi jedna županija u Hrvatskoj, a druga u Europi. Tom prigodom razgovarali smo s Joškom Stellom, čelnim čovjekom za turizam Splitsko – dalmatinske županije.
Što predstavlja ovaj dokument za Splitsko – dalmatinsku županiju?
Mi smo županija svjesna značaja turizma za našu zajednicu. Zadovoljni smo dosad ostvarenim rezultatima, ali želimo više i bolje. Splitsko-dalmatinska županija u proteklih je pet godina zabilježila najveći rast turističkog prometa u zemlji po prosječnoj godišnjoj stopi rasta noćenja od 11 posto, što je za 3 posto više od svih drugih jadranskih regija. Zbog toga se stvara sve jači pritisak na obalne prostore, osobito u sezoni pa je u fokusu javnosti sve više održivi rast i razvoj turizma.
Da bi postigli željene rezultate moramo dugoročno planirati pa smo se stoga odlučili na izradu studije koja nam je pokazala u kojem smjeru treba dalje raditi kako bi bili još uspješniji, odnosno kako bi se razvijali u održivom smjeru u korist naših građana.
Što je definirano ovim dokumentom?
Studija prihvatnih kapaciteta turizma predstavlja prvi dokument jedne turističke regije u Hrvatskoj koji definira ukupni opteretni smještajni kapacitet za područje svakog od šest klastera u županiji, pridonosi boljoj kvaliteti boravka, ukupnoj turističkoj ponudi, većim turističkim prihodima te boljim životom lokalnog stanovništva.
Riječ je o prvoj studiji ovakvog tipa koju je dala izraditi jedna županija u Hrvatskoj, da li je po vama ova problematika trebala biti predviđena zakonskim regulativama?
Studiju prihvatnog kapaciteta nema nitko u Hrvatskoj, a i u Europi je rijetkost, iako se mnogi suočavaju s problemima prekomjerna rasta turizma, za koji onda traže drastična rješenja. Mi smo uspjeh koji postižemo u turizmu županije uzeli kao razlog za pravovremeno preispitivanje i provjeru idemo li u dobrom smjeru, na čemu treba poraditi ubuduće i kako se razvijati u dobrom pravcu. To je odgovornost prije svega prema stanovnicima turističkih mjesta, ali i prema gostima čije zadovoljstvo treba zaslužiti. Siguran sam kako će ovo biti poticaj i ostalim županijama, jer Hrvatska uživa status jedne od najpopularnijih destinacija te je izgledno daljnje jačanje turističkog prometa zbog čega je nužno na vrijeme osigurati kvalitetne uvjete boravka naših gostiju, ali i stanovnika.
Koja je svrha izrade studije, i na koje je probleme je ukazala?
Ovo je inovativni projekt na području Republike Hrvatske. Jedino održivim razvojem turizma možemo osigurati dugoročnu konkurentnost i željenu poziciju u budućnosti. Rezultati studije pokazali da su glavni ograničavajući čimbenici daljnjeg rasta turističke aktivnosti „uska grla“ komunalne i prometne infrastrukture, elektro-energetskog sustava i parkinga, u zaključku se navodi da je daljnji rast i razvoj turizma na području Splitsko-dalmatinske županije moguć upravo uz rješavanje detektiranih „uskih grla“ koji zahtijevaju unaprjeđenje i prilagodbu za boravak većeg broja ljudi od domicilnog stanovništva. Većina izazova nisu prouzročena turizmom već se u špici sezone dodatno potenciraju.
Kako Splitsko – dalmatinska županija planira rješiti probleme komunalne i cestovne infrastrukture, elektro sustava i parkinga, postoje li konkretne mjere i planirane akcije?
Ova studija ide na adresu svih gradova i općina koji će u suradnji sa Županijom, Vladom, nadležnim ministarstvima i lokalnim vlastima zajedničkim snagama rješavati infrastrukturne probleme.
S obzirom na postojeću infrastrukturu, koliko povećanje broja gostiju može podnijeti Split, epicentar turizma Splitsko – dalmatinske županije?
Za sada nema mjesta panici, Split može podnijeti još najmanje 100.000 gostiju u srpnju i isto toliko u kolovozu, primarni problemi su prometna infrastruktura i nedostatak parking mjesta, sekundarni elektro-energetska mreža te problem zbrinjavanja otpada.
Gdje vidite najveći prostor za rast turizma Splitsko – dalmatinske županije?
Najveći prostor za rast turizma županije i dalje je u predsezonskim i posezonskim mjesecima, koji posljednjih godina upravo najviše i rastu i u tom smjeru će se i nastaviti. Puno se investira u sadržaje, manifestacije i događanja na svim područjima, osmišljavaju se novi programi i ponuda, kvaliteta raste i sve to postaje glavni motiv dolaska gostiju.
Maja Zlokić
Foto: Hot Spots, arhiv Tz Splitsko Dalmatinske županije