Croatia Boat Show 2013.
17.04. - 21.04.2013.
Kao dokazano najveća, najbolje organizirana i najljepša priredba te vrste u regiji, Croatia Boat Show je impresivna pozornica za inozemnu i hrvatsku nautičku industriju, od gradnje i opremanja brodova za razonodu svih vrsta i veličina, do proizvođača motora i opreme, te najraznovrsnijih usluga i stvari za ljubitelje plovidbe i mora.
Kontakt
Mjesto održavanja: Split
PROFECTUS d.o.o.
Vukovarska 148, 21 000 Split
Telefon: +385 (0)21 560 000
Fax: + 385 (0)21 560 070
E-mail: [email protected]
www.profectus.hr
Izvor: http://croatiaboatshow.com
Kulturno - arheološki resursi kao činitelji turističke ponude
ARHEOLOGIJA I TURIZAM
Orijentacija naše države na promicanje kulture na svim poljima, pa tako i u pogledu turizma, nije niti najmanje sporna. Ipak, još uvijek nam nedostaje zadovoljavajući broj programa koji na umiješan način vrednuje turistički potencijal naše kulturne baštine.
Kulturni turizam, odnosno pobliže arheološki turizam, razvijen je i dobro uhodan koncept koji u
uspješnim slučajevima ( primjeri Italije ili Grčke za to su najbolja potvrda) imaju blagotvoran
učinak na zanimljivost turističke ponude, nerijetko još i veći na očuvanju i zaštitu same baštine.
U rubrici arheologija i turizam predstavljamo intervju s poznatim arheologom prof. dr.sc.
Stašom Forenbaherom iz Instituta za antropologiju u Zagrebu
Ukratko o Vama i Vašem radu
Arheologijom se bavim već preko trideset godina, ali sam do te struke došao došao pomalo neobičnim putem. Najprije sam završio građevinski fakultet, zatim su mi neko vrijeme alpinizam i speleologija bile najvažnije stvari u životu. Temeljna arheološka znanja stekao sam u Zagrebu i na njih nadogradio poslijediplomski studij u Americi. Sva ta naizgled nepovezana znanja i vještine zapravo se daju krasno povezati i to mi i te kako koristi u svakodnevnom radu.
Bavim se pretpoviješću Sredozemlja, a naročito me zanima što se događalo tijekom posljednjih desetak tisuća godina na prostoru Jadrana. To znači da svake godine oko mjesec dana provedem na terenu negdje na našopj obali. To je najzabavniji dio arheološkog posla, obilaženje terena, pronalaženje nalazišta i iskopavanje nekih od njih. Ostatak mojeg radnog vremena otpada na znatno manje uzbudljiv, ali još važniji dio posla, a to je izvlačenje informacija o prošlosti iz arheoloških nalaza prikupljenih terenskim radom. Taj dio posla odvija se u laboratoriju ili još češće u uredu pred računalom.
Koji je najzanimljivi arheološki nalaz ili objekt koji ste otkrili ili istražili na Jadranu?
Velika većina stvari koje nalazimo nisu nimalo glamurozne niti fotogenične. Puno više od toga zanima me što iz njih mogu doznati o ljudima koji su ih napravili i koristili. Dogodi se, ipak, da se naleti na nešto posebno, a to se najčešće događa slučajno. Tako smo istražujući pretpovijest Pelješca u jednoj špilji naletjeli na dijelove prikaza zodijaka napravljene od bjelokosti. Pokazalo se da su stari preko dvije tisuće godina, potječu iz vremena kada su stari Grci osnivali svoje kolonije na dalmatinskim otocima. Radi se o najstarijem poznatom prikazu grčkog zodijaka uopće. Taj nalaz svjedoči o dosezima tadašnje matematike i astronomije, kao i o prometnoj i kulturnoj povezanosti međusobno udaljenih kutaka Sredozemlja u to davno vrijeme.
Po čemu se Vela Spila razlikuje od drugih lokaliteta?
Ljudi su oduvijek zalazili u špilje pa ćete u mnogima od njih naići na tragove ljudskih posjeta, no vrlo malo je špilja koje su posjećivane tako redovito i kroz tako dugo vremensko razdoblje kao Vela špilja povrh Vele Luke na Korčuli. Po mojem sudu, to je najvažnije špiljsko arheološko nalazište na Jadranu. Na čitavom Sredozemlju, nalazišta slična njoj mogu se nabrojati na prste. Znamo da se u Velu špilju dolazilo i u njoj boravilo više-manje stalno tijekom zadnjih dvadesetak tisuća godina. Zahvaljujući tome možemo vrlo precizno pratiti promjene koje su obilježile razvoj ljudskog roda kroz to dugo vremensko razdoblje. A promjene su bile drastične: klima se promijenila od ledenodobne na današnju, ljudi su prestali biti lovci-sakupljači i postali stočari i ratari, male zajednice bez formalnog vodstva prerasle su u složena društva pod vlašću moćnih elita. Materijalne tragove svih tih promjena pronalazimo u petnaestak metara debelim naslagama zemlje koje su se nakupile u špilji, a još ih nismo ni prokopali do dna. Ne znamo koliko još tisućljeća pretpovijesti leži skriveno na dnu Vele spile.
Među Vašim velikim otkrićem je i nalazište špilje Nakovane na Pelješcu te Vas molimo ukratko o tom važnom nalazištu?
Na Pelješcu smo radili točno deset godina, istražujući pretpovijesni krajolik prostora između Orebića i Lovišta. Za iskopavanje smo odabrali opet jednu špilju, Spilu nad selom Nakovanom. Na početku smo bili uvjereni da se radi o uobičajenom špiljskom nalazištu, mjestu na kojem su tisućljećima pastiri sklanjali svoja stada ovaca i koza. Krajem prve sezone istraživanja otkrili smo kamenjem zatrpan špiljski hodnik. Nakon uklanjanja kamenja i provlačenja kroz tijesni i mračni procjep dospjeli smo u iznimno dobro sačuvano svetište u kojem su Iliri, starosjedilački žitelji tog kraja, prije dva tisućljeća štovali neko nama nepoznato božanstvo. To je doista bilo otkriće koje se ne posreći svakom. Tada je izazvalo priličnu pažnju domaćih i stranih medija, a o „tajni Spile Nakovane“ napisali smo i popularnu knjigu namijenjenu svima koje zanimaju naši korijeni i kulturna baština.
Kako po Vama važna arheološka nalazišta mogu utjecati na turističku ponudu i razvoj turističke destinacije?
Mislim da je potencijal i važnost arheologije za turizam toliko očit da o tome uopće ne treba raspravljati. Dosta sam se naputovao svijetom obilazeći arheološka nalazišta, no gotovo svi posjetioci koje sam tamo susretao nisu bili arheolozi poput mene nego jednostavno turisti željni vrijednih, drugačijih iskustava. Zbog toga se danas masovno ide ne samo u Rim ili Grčku, nego i u mnoga znatno udaljenija odredišta – Meksiko i Peru prvi mi padaju na pamet. Uskršnji otok, najizoliranije mjesto na svijetu, temelji svoje gospodarstvo na turizmu. Zašto ljudi žele ići baš tamo, kad u Tihom oceanu ima bezbroj drugih otoka do kojih je lakše doći? Zato jer Uskršnji otok ima spektakularnu arheološku baštinu koja je dobro prezentirana!
Sve je veći broj dolazaka turista čija je motivacija dolaska u destinaciju vezana za kulturna bogastva naše zemlje, te prema podacima Svjetske turističke organizacije trenutačno se čak 40 posto putovanja vezuje uz kulturnu ponudu, od čega se najveći dio realizira u Europi. Taj bi se udio do 2020. trebao godišnje povećavati za 15 posto.
Na koji način je moguće značajne arheološke lokalitete još više turistički valorizirati?
Hrvatska je zemlja bogate i raznolike kulturne baštine. Ne nedostaje nam važnih i atraktivnih spomenika prošlosti koje bismo mogli pokazivati posjetiocima. No bilo bi sasvim pogrešno misliti da naša arheološka nalazišta možemo preko noći pretvoriti izvor zarade. Pokazivati možemo jedino ono što smo primjereno uredili za pokazivanje, a urediti možemo samo ono što smo prije toga otkrili i istražili. Hoću reći da se radi o poslu koji traži određena ulaganja (ne baš prevelika u usporedbi s mnogim drugima), ali ta ulaganja moraju biti dugoročna i strateški osmišljena. Takva ulaganja nisu moguća bez razumijevanja javnosti i sluha onih koji odlučuju. Za početak, šira javnost morala bi bolje znati što sve imamo i postati svjesna činjenice da ta baština, ako se zna iskoristiti, ima sasvim konkretnu praktičnu vrijednost. Za to osvješćivanje ponajprije smo odgovorni mi arheolozi, no bojim se da se većina od nas još uvijek ne trudi dovoljno da svoja otkrića na jednostan i zanimljiv način prenese javnosti.
Dalmatian hot spots magazine
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="620 px" height="360 px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/DSC_0240.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/Vela-spila-.jpg[/image]
[/nivo]
Dalmatian hot spots magazin i u inozemstvu
Dragi čitatelji i poslovni suradnici,
proširili smo listu adresa distribucije u inozemstvu te Vas obaviještavamo da je Dalmatian hot spots magazin od 15.02.2013. dostupan i inozemnim predstavništvima Hrvatske turističke zajednice u gradovima: London, Pariz, Munchen, Frankfurt, Stockholm, Amsterdam i Ljubljana.
Prolistajte zimsko izdanje Dalmatian hot spots magazina online:
http://hotspots.net.hr/?page_id=1061
DALMATIAN HOT SPOTS SUMMER 2013.
i u novom broju – Dalmatian hots spots magazina – Summer 2013 (na tržištu od sredine lipnja) vodimo Vas na gastro putovanje regijom, trudimo se dočarati Vam nevjerovatno bogatstvo i ljepotu kulturne baštine; kako u priobalju tako i u dalmatinskom zaleđu, kao i potaknuti avanturistički duh u Vama kroz nebrojene mogućnosti za aktivni odmor širom Dalmacije....
PROMOCIJA MAGAZINA I EKO ETNO MANIFESTACIJE U OGRANIZACIJI NAŠEG MAGAZINA u 2012.
http://www.mint.hr/default.aspx?id=8974
http://www.dulist.hr/clanak/24331/foto-tragom-bastine-i-obicaja
http://www.dubrovnikportal.com/novost_opsirnije.php?id=52718
http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/180833/Default.aspx
Dalmatian hot spots magazine
Visit us on Facebook: http://www.facebook.com/dalmatianHotSpots
[nivo effect="fade" directionNav="disable" width="720px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/Dalmatian-hot-spots-1-i-2-a.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/Dalmatian-hot-spots-1-i-2.jpg[/image]
[/nivo]
Promocija dalmatinskih destinacija, etno baštine i gastronomije Dalmacije
Dubrovnik, Stradun, 17.10.2012. uoči Dana turizma
PROMOCIJA DALMATIAN HOT SPOTS MAGAZINA I IZVORNIH VRIJEDNOSTI DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE
Eko-etno manifestacija ,,Tragom baštine i običaja Dubrovačko - neretvanske županije“ održana je uoči Dana turizma 17.10.2012. i u Dubrovniku, na Stradunu. Manifestaciju je otvorio zamjenik ministra turizma g. Oleg Valjalo, a važnost održavanja ovakvih manifestacija naglasili su g.Milan Perić, pročelnik za turizam grada Dubrovnika i g. Maro Kristić, pročelnik za turizam Dubrovačko-neretvanske županije. Posjetitelji su uživali u nastupima foklora i kulturno umjetničkih društava i degustaciji izvornih delicija Dubrovačko-neretvanske-županije u organizaciji Udruge DEŠA. Tijekom dana bila je organizirana izložba – sajam ,,Vrijedne ruke Dubrovačko-neretvanske županije“, projekt Hrvatske gospodarske komore – Županijska komora Dubrovnik, koju je organizirao Dubrovački centar za poduzetništvo.
Nastupili su folklorni ansambl Linđo Dubrovnik, folklorno društvo Kumpanija iz Vele Luke, klapa Staglin iz Slanog, KUD sveti Juraj Osojnik iz Osojnika, mladi violinisti iz Vele Luke i KUD Ponikovska poskočica. Na radost brojne publike održane su dvije modne revije. Na prvoj su predstavljene pučke narodne nošnje s područja Dubrovačko-neretvanske županije koje su nosile poznate dubrovačke novinarke: Ines Vlašić, Lucija Komaić, Lorita Vierda, Marijana Puhjera, Sandra Lacković, Ivana Brailo i Azra Hadžić. Na drugoj reviji predstavljeno je starinsko donje rublje i etno nakit Vinke Mitrović.
Ova zanimljiva manifestacija izazvala je veliku pozornost domaćih i stranih posjetitelja koji su, kao uspomenu na Dubrovnik, fotografijama zabilježili ovaj događaj. Organizator ovog događaja je Udruga Dalmatia Event & Dalmatian Hot Spots Magazin.
Izvor: Dalmatian hot spots magazin
Održana javna tribina s temom "Menadžment turističke destinacije"
Predstavljen novi obrazovni program Visoke škole Aspira “MENADŽER TURISTIČKE DESTINACIJE
13.12.2012., hotel Atrium
Javna tribina s temom "Menadžment turističke destinacije – pokretač razvoja turizma i produljenja turističke sezone“ održana je 13.12.2012. u hotelu Atrium, u organizaciji Aspire – visoke škole za menadžment i dizajn. Sorganizator tribine bila je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije uz potporu Ministarstva turizma Republike Hrvatske. Cilj javne tribine je ukazati na ulogu i važnost destinacijskog menadžmenta u funkciji razvoja hrvatskog turizma i produljenja turističke sezone, kao i odgovor na sve veću konkurentnost zemalja u našem okruženju.
Sudionici ove tribine bili su: Davor Ižaković, pomoćnik ministra turizma - Uprava za sustav turističkih zajednica i upravljanje turističkom destinacijom, Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Zdenka Šutak, Ministarstvo turizma, Pave Župan Rušković, stručnjakinja za destinacijski menadžment, a moderator tribine bila je gđa Ružica Mikačić.
Na tribini je predstavljen novi obrazovni program Visoke škole Aspira “MENADŽER TURISTIČKE DESTINACIJE“, te prijedlog organizacijske sheme upravljanja kompanijom za destinacijski menadžment (DMC), kao i organizacijom za destinacijski menadžment (DMO).
Boutique Hotel Adriatic - Orebić
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/Adriatic.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/ADRIATIC_01.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/ADRIATIC_04.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/ADRIATIC_15.jpg[/image]
[/nivo]
Dobrodošli u Boutique hotel Adriatic - Orebić Adriatic satkan poviješću, raskoši, udobnosti, ljubavi i iskustvom u gostoprimstvu koju obitelj Mikulić njeguje više od četiri desetljeća.
Hotel Adriatic s 4 zvjezdice je povijesno kapetansko boravište elegantno i bogato šarmom, s prostorima brižno osmišljenima do najsitnijeg detalja uz besprijekornu uslugu, koja gosta stavlja u središte pozornosti s ciljem da se osjeća kao u svojoj kući.
Skriven među kapetanskim kortama kao najljepša ruža Hotel Adriatic svojim autohtonim unutrašnjim uređenjem čuva sugestivno ozračje povijesne rezidencije koja je u srcu Orebića ugošćavanje preobrazila u pravu umjetničku formu.
Boutique Hotel Adriatic s 4 zvjezdice je romantičan hotel s prostranim i elegantnim sobama i očaravajućim restoranom gdje gosti uživaju u tradicionalnim delicijama, spremljenim po domaćoj recepturi uz vrhunska pelješka vina.
Hotel Adraitic svojim gostima nudi neprocjenjiv osjećaj boravka u povijesnoj kapetanskoj rezidenciji, u toplim i gostoljubivim prostorima u kojima se sa strašću i profesionalno vodi briga i o najmanjem detalju.
Vaši domaćini ,Sabina i Igor Mikulić posebnu pozornost posvetili su restoranu. Svoje iskustvo koje su stjecali godinama uz doživljaje koje su skupljali po svijetu, kao vrsni poznavatelji dobre hrane i vrhunskih vina, sve to začinjeno poviješću Orebića, stopili su u restoran „Stari kapetan“
Restoran je sastavni dio Boutique Hotela Adriatic uređen kao brodski salon, mjesto je posebnog užitka. U ljetnim mjesecima doručak u dvoje, ručak s pogledom na beskrajno plavetnilo ili romantičnu večeru uz svijeće možete provesti na replici jedrenjaka iz XVII . stoljeća kakvi su nekada plovili morima svijeta, pod zapovjedništvom orebićkih kapetana.
Vlasnici su istinski ljubitelji prirode i zdravog života, sukladno tome sve što nude u restoranu zadovoljava njihove kriterije. Riba koju često sami love, voće i povrće iz eko uzgoja, maslinovo ulje iz obiteljske proizvodnje, uz obiteljski ponos Plavac mali i srdačnu dobrodošlicu ono dvoje s početka priče očekuju Vas u restoranu Stari kapetan.
Hotel Adriatic | Šetalište Kneza Domagoja 8 | 20250 Orebić | T: +385 20 714 488 | F: +385 20 713 941 | E: [email protected] I http://www.hoteladriaticorebic.com
.[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/Adriatic.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/ADRIATIC_01.jpg[/image]
[image] http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/ADRIATIC_04.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/ADRIATIC_15.jpg[/image]
[/nivo]
Promocija dalmatinskih destinacija u Muzeju rimske civilizacije u Rimu
21.04.2012.
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/dalmatian-hot-spots.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/Kumpanija-Smokvica.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/kumpanija-u-rimu.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/kumpanija.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/Rim-hrvatski-mozaik.jpg[/image]
[/nivo]
Bogatstvo umjetničko–kulturne baštine Hrvatske prvi put se predstavilo u Rimu putem kulturnog projekta “Hrvatski mozaik” koji je započeo svečanim otvorenjem u subotu, 14. travnja 2012. u Muzeju rimske civilizacije. Na otvorenju je uz hrvatskog veleposlanika u Italiji Tomislava Vidoševića, hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici Filipa Vučaka, gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića govorila i vlasnica galerije “Laudato” Ksenija Abramović.
Već prvog dana u Rimskom muzeju civilizacije otvoreno je više izložbi. U programu „Hrvatskog mozaika”, koji se održavo do subote, 12. svibnja 2012. u Muzeju rimske civilizacije, održana su predstavljanja fotomonografija, predavanja, večeri poezije uz pratnju klasične glazbe, nastup folklornih i pjevačkih grupa (klapa) te modne revije.
NA HRVATSKOM MOZAIKU PREDSTAVLJEN OTOK KORČULA
U okviru prezentacije tradicija i ljepota otoka Korčule, na Hrvatskom mozaiku održanom u Rimu, predstavljena je stara tradicionalna viteška igra "Kumpanjija Smokvica". Članovi društva iz Smokvice u svojim prelijepim karakterističnim nošnjama oduševili su mnogobrojnu publiku svojom viteškom igrom. Predstavljanje otoka Korčule i nastup Kumpanjije organizirala je tvrtka Dea Caeli d.o.o. s voditeljicom projekta gđom Tinom Rubešom. Medijski partner manifestacije je Dalmatian hot spots magazin.
Održana Eko-etno večer Dalmacije u Galeriji Meštrović
PROMOCIJA DALMATIAN HOT SPOTS MAGAZINA
Povratak u prošlost, njegovanje tradicije, kulture i običaja – rezime je Eko-etno večer Dalmacije koja je održana u splitskoj Galeriji Meštrović organizaciji Dalmatian hot spots magazina. Obiteljska kuća s atelijerom, bolje reći palača, najpoznatijeg hrvatskog umjetnika 20. stoljeća kipara Ivana Meštrovića, na trenutak je postala pozornica manifestacije koja se organizira u cilju promocije i očuvanja kulturnog i enološkog bogastva, kao i promocija hrvatskih proizvođača i čuvara starih zanata.
Publika je, a među njima i dožupan Splitsko-dalmatinski Visko Haladić, kao i Joško Stella, direktor županijske Turističke zajednice, tako imala priliku uživati u bogatom programu koji je obuhvaćao i modne revije, i prezentacije obrta i samih proizvoda, kao i zabavni dio. Krenulo se gromoglasno i to onako u ratničkom ritmu i borbom s mačevima koju su upriličili članovi Viteške udruge Kumpanjija iz Smokvica sa otoka Korčule. Predstavila se i muška klapa Donjaci-Martinci sa Šolte, te ženski sastav KUD-a Salone iz Solina, pa na kraju i KUD Vrgorska krajina iz Vrgorca.
Uživalo se i u izlascima manekenki koje su nosile odjeću Modne kuće Uzor, ali i predivan nakit i to novu kolekciju s morskim motivima autorice Vinke Mitrović, inače sutkinje splitskog Trgovačkog suda.
U ovom spoju tradicije i kvalitete s ljubavlju, publici je svakako bio najzanimljiviji izložbeni dio gdje su mali hrvatski proizvođači iz Vela Luke, Imotskoga, Hvara, ali i drugi dalmatinskih destinacija, omogućili degustaciju prirodnih džemova, likera, rafiola, mediteranskog bilja, maslinovog ulja, paprenjaka, vina i prošeka, kao i izložbu ukrasnih predmeta i suvenira, sve ručna radinost i inspiracije starih alata.
No najviše pljeska dobile su, moramo priznati, novinarke i urednice Slobodne Dalmacije koje su se našle u ulozi manekenki i predstavile su narodne nošnje. U reviji su pokazale splitsku, vrgoračku, sinjsku, konavalsku, pašku, velalušku i nošnju Linđo, i to šest gracija sedme sile redom: Nataša Bakotić, Nives Bašić-Dorotka, Silvana Uzinić, Jasenka Leskur-Staničić, Olgica Ivić-Grizelj i Duška Čolović.
Tekst izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr
Foto: Studio Papaja
Dvije sestre podno olimpijskih krugova - Ana i Lucija Zaninović, vladarice svjetskih tatamija
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720px" height="360px"]
[image caption="Ana i Lucija Zaninović, vladarice svjetskih tatamija "]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/05/Zaninovic_3.jpg[/image]
[image caption="Ana i Lucija Zaninović, vladarice svjetskih tatamija "]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/05/Zaninovic_4.jpg[/image]
[image caption="Ana i Lucija Zaninović, vladarice svjetskih tatamija "]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/05/Zaninovic_2.jpg[/image]
[image caption="Ana i Lucija Zaninović, vladarice svjetskih tatamija "]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/05/Zaninovic_1.jpg[/image]
[/nivo]
Super sportašice za top destinaciju
Porijeklom Hvaranke, dvije sestre - svjetske i europske prvakinje u tae kwon-dou, nastupit će na Olimpijskim igrama u Londonu 2012., gdje će osim sportskih boja, braniti i brand Hvara kao hot spots odredišta
Osluškujući bilo svjetskih turističkih kretanja, uređivačka garnitura hrvatskog turističkog magazina „Dalmatian hot spots“ za Hot spots destinaciju u 2011. godini i naslovnicu u zimskom izdanju odabrala je Hvar.
Vrhunske sportašice, svjetske i europske prvakinje u tae kwon dou, sestre Ana i Lucija Zaninović, uz brojna putovanja i obveze uspjele su odvojiti jedan dan za naš magazin kako bi snimile fotografije za naslovnicu...
- Godina sportskog uspjeha je iza vas, medalje su osvojene - da li ste ispunili planirano?
Ana: Jesmo, zadovoljne smo... Prezadovoljne. Ovo je za nas bila godina velikih uspjeha, ostvarenje snova.
Lucija: Od kada smo počele trenirati sanjale smo kako ćemo se plasirati na Olimpijadu. A ova Olimpijada na kojoj ćemo obje nastupiti, kruna je dugogodišnjeg rada.
- Sada ste se odjednom našle u ulozi promotorica sportskog života, ali je i vaš privatni život pod povećalom javnosti - kako se nosite s tim? Da li je teško biti uzor mladima?
Lucija: Za sada smo naišle samo na simpatije - i medija i fanova. Upravo mladima želimo na svome primjeru pokazati kako ustrajnošću i pozitivnim razmišljanjem mogu postići velike rezultate.
- Ujedno ste i promotorice svoje zemlje, a sada evo i hvarskog turizma budući ste porijeklom iz Velog Grablja?
Ana: O svojoj zemlji pričamo samo u superlativima...Putovale smo svugdje po svijetu i ništa se ne može usporediti sa ljepotama naše obale.
- Često putujete po svijetu - ima li upita o ljepotama Hvara i hrvatske obale?
Lucija: Za Hrvatsku su u stranim zemljama, a osobito na Istoku, ljudi čuli preko sportaša i sportskih uspjeha. Nerijetko u druženju nakon natjecanja pokazujemo slike naše obale. Split je kandidat organizacije Svjetskog prvenstva u Tae-kwon do-u 2013. godine. Već postoje neke priče da smo favoriti, uz Meksiko, Tursku i Azerbejdžan, što bi bio veliki uspjeh, jer Hrvatska nije nikad ugostila ovako veliko natjecanje.
- Osim sportskih obveza, obje se školujete, studentice ste Aspire - kako ispunjavate sve zadatke, i one sportske i one studentske?
Lucija: Izvršavamo sportske obveze najbolje što možemo, kroz stalne i učestale treninge, sudjelovanja na svim važnijim natjecanjima. Kao i studentske... Naime, Aspira - škola za sportski menadžment ima dosta razumijevanja za vrhunske sportaše. Uz dobru organizaciju sve se može.
- Od sporta (osim nogometa) se ne može živjeti, znanje je ipak najbitnije - gdje se vidite nakon skidanja kimona?
Ana: Tae kwon-do je slabo plaćen sport. No i nakon okončanja karijere, uz diplomu u ruci, vidimo se i dalje u klupskim aktivnostima ili u nekim državnim sportskim strukturama.
- No sada su vam sve misli uperene na London 2012. godine, na Olimpijske igre. Od Vas se puno očekuje - kako teku pripreme?
Lucija: Kako se Olimpijada bude približavala, nervoza će biti sve veća: Stoga se planiramo pripremati vani kako bi bili oslobođene pritiska javnosti i 100% ćemo se fokusirati na treninge i postizanje rezultata. Jedina nam je želja sačuvati zdravlje, anulirati ozljede. Tako da je sve moguće u Londonu.
- Prije samih olimpijskih igara na kojim ćete još natjecanjima sudjelovati?
Ana: Namjeravamo se boriti na jačim turnirima u Europi, prvo u Belgiji, pa Njemačkoj, kao i na Studentskom prvenstvu u Koreji. Ipak, sve još uvijek ovisi o tome kakvo će nam biti zdravlje i u kakvoj ćemo biti formi.
Pjerino Bebić, gradonačelnik grada Hvara ovogodišnji laureat za najboljeg poteštata
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720px" height="360px"]
[image caption="Intervju: Pjerino Bebić, gradonačelnik grada Hvara "]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/05/Pjerino-Bebic.jpg[/image]
[image caption="Intervju: Pjerino Bebić, gradonačelnik grada Hvara "]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/05/Pjerino-Bebic1.jpg[/image]
[image caption="Intervju: Pjerino Bebić, gradonačelnik grada Hvara "]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/05/Pjerino-Bebic2.jpg[/image]
[/nivo]
Zajedno do svjetskog vrha!
Puno truda, i to kolektivnog svih Hvarana kao i njihov dugogodišnji naporan rad je donio rezultat, pa je Hvar turistička destinacija broj jedan, no kako su u jednom dijelu vrh vrhova tako su tek zadnja rupa na svirali što se tiče odnosa Jadrolinije spram ovih otočana, koji bez dobrih prometnih veza – odumiru...
Ime Hvara već odavno je sinonim za vrhunski turizam, odmor na najsunčanijem otoku, gradu koji se diči najstarijem kazalištem u Europi, prekrasnim plažama, Paklenskim otocima rajem za nautičare, a odnedavno imaju i najboljeg poteštata.
Dovoljno za razgovor s prvim čovjekom Hvara Pjerinom Bebićem.
- Laska li Vam titula najboljeg gradonačelnika, nagrada koja Vam je dodjeljenja na minulim Danima turizma, održanim u Šibeniku?
- Itekako laska jer je dodijeljena od relevantnih institucija i stručnog žirija. Ali doživljavam je kao kolektivnu nagradu cijelom gradu koji je u prilično teškom trenutku pretvorbe u Hrvatskoj znao usmjeriti pozitivnu energiju i raditi na probitku grada i vlastite obitelji što je u našem gradu jako povezano. Digli su se krediti, vjerovalo u podizanje kvalitete usluga, iskreno stalo iza infrastrukturnih projekata koji su omogućili da napravimo stvarni kvantni skok za Hvar. Meni bi bilo najveće priznanje kad bi svako u Hvaru koji se trudi oko bilo čega shvatio da je on pomogao u svakoj nagradi koja je dodijeljena u našem gradu. Isto tako, na čitavom otoku ima fantastičnih primjera kako se naplatio dugogodišnji rad i trud. Sve to, složeno u organiziranu priču iznjedrilo je naš grad i otok kao destinaciju bez koje više niti jedna turistička top lista ne može proći.
- Koliko truda uopće treba da bi se primalo priznanja i to od strane struke?
- Puno truda! Upravo kolektivnoga i to dugogodišnjeg. Jedan je u ovakvim projektima ko' ni jedan. Nadam se da nikad neću propustiti iznova čestitati svakome onome u gradu Hvaru koji misli na zajedničko dobro i dobar život zajednice. Ne zaboravite da mi nemamo ustvari turiste nego prijatelje koje osvoji Hvar i koji ne mogu prestati pričati svojim prijateljima kako im je lijepo bilo tu.
- Od kada ste postali poteštat grada na najsunčanijem otoku, koliko se turistička ponuda, struktura usluga - promijenila?
- U smislu infrastrukture nije. I dalje smo mi grad koji sa nekoliko tisuća stanovnika moramo imati infrastrukturu za 25 tisuća. Od vode, struje i otpadnih voda ali u smislu logistike, upravljanja i medijske promocije mogu reći da se promijenilo potpuno. Imam koji put osjećaj da su ljudi ponovno „otkrili“ Hvar, još više ga cijene.
- Po Vama, kakva je budućnost hvarskog turizma: elitni, nautički, kongresni, zdravstveni, sportski?
- Bazira se na raznolikosti svih ovih oblika, time ta vrst turizma koju mi želimo nek' se zove HVARSKI turizam. Naime, smišljamo koncept kako do izgradnje aerodroma subvencioniramo brzi prijevoz od aerodroma do Hvara da bi privukli kongrese jer bez njih nema proširenja sezone. Zajedno sa Lučkom upravom Splitske županije poboljšavamo luku ne samo za nautičare nego i naše lokalne vlasnike brodova. Od sportskog kompleksa nismo odustali...dapače. A kada pričamo o elitnom turizmu, jako sam sretan što naš grad posjećuju kraljevske obitelji i svjetski jet-set, ali je u stvari Hvar itekako pristupačan svima na svoj način i ponuda je uistinu dobra i sad samo može ići nabolje.
- Što Vam sve nedostaje da i dalje zadržite poziciju broj jedan i dalje uz ime Hvar, bude prefiks HOT SPOTS, najomiljenija turistička destinacija?
- Aerodrom i subvencionirana linija. Treba nam i otočanin na vrhu Jadrolinije jer, užasno žalostan moram konstatirati kako je nevjerojatno nerazumijevanje otočkog života od strane uprave Jadrolinije. Interesantno, sa druge strane, naš prijatelj koji radi na trajektnoj liniji je ovogodišnji dobitnik nagrade grada jer se ljudi trude, ali Uprava je uistinu nevjerojatna. Kako objasniti da sad preko mobitela možete kupiti parking, kartu za metro u bilo kojem većem gradu a da za Jadroliniju nema šanse kupiti kartu na relaciji Split-Hvar svakog malo jačeg vikenda, a kamoli u sezoni. Eto s jedne strane smo vrh vrhova, a s druge zadnja rupa na svirali.
- Dosta ste problema imali sa Sunčanim Hvarom. Kakva je sada situacija?
- Radili smo naporno s vladom oko zaštite interesa radnika i imovine u poduzeću. Nažalost broj radnika je tamo sada takav da više to poduzeće ne možemo zvati nositeljem gradske ekonomije. Sunčani Hvar je poduzeće spušteno na razinu koju je htio privatni investitor što se tiče kapaciteta i broja radnika. Mi smo vikali i vikali, pod velikim pritiscima ali bez stvarne formalne moći. Takvu viziju je podržala i vlada i, dapače, financirala sve skupa. Time je to pitanje apsolvirano jer je dozvoljeno to što jest ili ako vlada nekim čudom ponovno ne pokrene određena pitanja. Grad Hvar će tražiti i dalje partnere za zajedničke projekte i znam da ćemo ih naći. Situacija sa Sunčanim Hvarom nam je pokazala da nam je netko prilično drsko oteo jedan dio prošlosti. Aktera više nema – mnogi su na sudu, neki u bijegu, a neki i u zatvoru, no zajedno sa Sunčanim Hvarom, moramo dalje.
- Nedostatak sezonskog osoblja, kako rješavate taj problem?
- Nikad mi nismo imali pretjerani problem s tim ali i obratno, nikad se nikome nije problem u sezoni zaposliti u Hvaru, no nama treba veći broj stalnih radnih mjesta. Na temelju sezonskog posla nitko ne planira zasnovati obitelj na otoku a nama treba živi otok što jesmo i što želimo zauvijek biti. Nama treba više otočana!
- Da li je Hvar mjesto odmora za mlade željene lude zabave ili mirni odmor za obitelji s djecom, ili pak tihi za umirovljenike?
- Grad Hvar je mjesto uživanja i rijetki su ti koji u njemu ne uživaju... Nema toga što se ovdje ne može naći. Hvar nudi sve i radimo uvijek na tome da nikoga ne zakinemo u nijednom pogledu.
- Daljnje brandiranje Hvara - u kojem smjeru ide?
- Ogromna tradicija hvarskog ugostiteljstva i turizma omogućila je da Hvar jednostavno bude idealan izbor. Među ciljanim grupama istina ima dosta mladih koji prepoznaju grad i otok Hvar i njegov dvostruki život: onaj dnevni opušteni i onaj noćni uzbudljivi. Tu je i vrlo važna grupa ljubitelja skrivenih uvale na otoku i na Paklenim otocima, koji uživaju u ekskluzivnom robinzonskom turizmu. Sve to prepoznaju svjetski poznate osobe i poslovna elita, kao i obitelji.
- Ljestvica je visoko podignuta - imate li snage i volje, ali i podršku građana kao i države da sve i izrealizirate planirano?
- Hvar je ipak svjetska destinacija. Mi se politikom nikada nismo bavili nego svojim gradom: mijenjali smo žarulje na javnoj rasvjeti, kopali kanal za kanalizaciju ali i privezivali na našu rivu svjetsku elitu. Za uporan pa koji put i tvrdoglav rad na budućnosti svojeg mista uvijek smo nalazili prijatelje na svakoj razini političke vlasti i mislim da će to uvijek biti korektno. Dapače, volimo se i zahvaliti tim ljudima.
1. susret tradicionalnih brodova Dalmacije - Fešta Forske Pulene
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720px" height="360px"]
[image caption="Fešta Forske Pulene"]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Festa-Forske-Pulene.jpg[/image]
[image caption="Fešta Forske Pulene"]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Festa-Forske-Pulene3.jpg[/image]
[image caption="Fešta Forske Pulene"]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Festa-Forske-Pulene2.jpg[/image]
[/nivo]
Hvar – metropola mora
Grad koji se diči epitetom jednog od najstarijih centara bavljenja organiziranim turizmom, uz Opatiju i Kaštela, ne živi na staroj slavi – kreće u nove izazove pa je u listopadu bio domaćin susreta starih brodova, te starta s gradnjom hvarske galije.
Udruga Hvar-metropola mora, te Grad Hvar i Jedriličarski klub Zvir – zajedno su krenuli u novi projekt.
Osim što su organizirali 1. susret tradicionalnih brodova Dalmacije imena Fešta forske pulene održanom u listopadu, ne posustaju već su pred začetkom realizacije još jedne odlične ideje, a sve u svrhu promicanja hvarskog turizma. Oni, naime, žele onu legendarnu galiju Sv. Jerolim, s koje je jedina na svijetu sačuvana pulena iz tog doba (pramčani ukras broda, u ovom slučaju zmaj imena Zvir) napraviti – nanovo!
- Već godinama upravo Lepantskom bitkom i sudionicima, među kojima je i hvarska galija, predmet su istraživanja dr.sc. Tonča Tadića i prema njegovim nacrtima, sakupljamo dokumentaciju kako bi izgradili pravu galiju, onu drvenu iz 16. stoljeća. Radi se o brodu, izuzetno plitkom, dugom 42 i širokom 5 metara, sa 26 klupa na kojima su bila po tri veslača, znači 138 veslača glumilo je pogon galiji, uz vojnike i topovsko naoružanje koje je tada bilo neophodno za bitku. Naša ideja, uz podršku Grada Hvara i gradonačelnika Pjerina Bebića, je da napravimo galiju za turističke potrebe, no i pravu atrakciju na našem Jadranu – doznajemo detalje jednog sna od tajnika Udruge Tonča Buzolića Lojka.
Jer grad koji se diči epitetom jednog od najstarijih centara bavljenja organiziranim turizmom, uz Opatiju i Kaštela, ne živi na staroj slavi – kreće u nove izazove pa je jedan od njih svakako bio i susret tradicijskih brodova.
Hvarani su udomili posade onih drvenih ljepotica od koje svaka broji minimalno pedeset godina u svom životnom kalendaru, pa su tako u hvarskom mandraču bili vezani leuti (iz Splita je doplovio leut start jedno stoljeće), pa kaići, gajete, trabakuli, batane, pasare, bracere...
- Ovim povratkom u prošlost čuvamo našu bogatu pomorsku baštinu, pa dogodine očekujemo i dolazak falkuša i svih drvenih jedrenjaka, za koje vrijedi samo jedno pravilo – da budu što vjerniji originalu, bez puno nadogradnje – nastavlja priču Darko Šoša, predsjednik Udruge Hvar-Metropola mora.
Smotra je tako na tren vratila u prošlost i same Hvarane ali i njihove goste, koji obožavaju boraviti na najsunčanijem otoku na Jadranu, no novi programi, novi izazovi koji se mogu ponuditi turistima, svakako nisu naodmet što se odmah vidjelo i reakcijom na ovaj događaj gdje su svi imali samo riječi hvale.
Smotra je naime oduševila sve – pravi pogodak bilo je to predstavljanje drvenih ljepotica, koje po godinama u životnom kalendaru baš i nisu u cvijetu mladosti, no njihova ljepota utkana vrijednim rukama naših kalafata, pomoraca i ribara nikada neće izblijediti.
Izvor: TZ grada Hvara
Foto: Boris Kragić