Jedan od najljepših dizajnerskih hotela u svijetu
SAVRŠEN SPOJ SUVREMENOG DIZAJNA I TRADICIJE
Dizajnerski hoteli već godinama su trend kod nas i u svijetu a popularnost im i dalje vrtoglavo raste. Svake godine iznenade nas novi primjerci design - boutique hotela. Poznato je da ovaj tip smještaja privlači imućne goste originalnim i ekskluzivnim uređenjem. Proteklih godina prate ih sve pristupačnije cijene, a nije se izgubio na kvaliteti i luksuzu. Dizajnerski hoteli i dalje su, podjednako originalni i zanimljivi, te kao takvi dostupniji puno većem broju gostiju.
Bivša vodosprema smještena uz crkvu Sv. Frane u centru Pueble u Mexicu pretvorena je u predivni luksuzni dizajnerski hotel. Ovaj dizajnerski hotel djelo je svjetski poznatog arhitekta Ricarda Legorrete. Dizajn hotela vođen je idejom "čistog dizajna" lišen svake suvišnosti.
Prostor hotela je uređen minimalistički, maksimalno su zadržane prvobitne vizure objekta. Namještaj je rađen od prirodnih materijala i eko tkanina. U prostoru prevladava drvo i staklo.
Crna i bijela jedine su boje korištene u prostoru, a za luksuz se pobrinula bogata rasvjeta, zanimljivi namještaj i raskošni svjetlosni efekti. Hotel se sastoji od 26 luksuzno opremljenih soba, od kojih svaka gleda na grad. U prizemllju se nalazi restoran, vrt, knjižnica, vinoteka, a na vrhu hotela terasa sa barom i 30 metara dugim bazenom, sa koje se pruža spektakularan pogled na staru gradsku jezgru, UNESCO-vu zaštićenu kulturnu baštinu
La Purificadora je pravi spoj suvremenog luksuza i tradicije.
Foto: lapurificadora.com
Kreativne ideje u turizmu - otporne na recesiju
Da su tradicionalna hrana i piće ponajbolja „podloga“ za druženje i razgovor, shvatili su mnogi kreativni poduzetnici, pa tako i u ovim ekonomski izuzetno neizvjesnim vremenima, niču uspješni wine&cheese barovi, pršut barovi, voćni barovi, oyster barovi, chocolate barovi...
Ponuda ovakvih objekata iznimno je istančana i zadovoljit će i najzahtjevnija nepca. Uzmimo, primjerice, wine bar na Hvaru koji nudi obilan izbor vina karakterističnih za otočko podneblje, koja se po želji mogu spariti sa pršutom, sirom, kulenom ili pak paštetom od vepra ili jelena! A sudeći po internetskim recenzijama, hrvatski wine&cheese barovi osvojili su simpatije gostiju zbog ugodnog, opuštajućeg ambijenta i izvrsnog izbora vina na čaše.
Iznimno popularni su i brojni rakija barovi diljem zemlje, poput onog u samoj jezgri našeg srednjovjekovnog dragulja, grada Šibenika. Dva su iskusna barmena došla na ideju da na sebi svojstven način osvježe turističku ponudu grada, pa su tako razradili meni od čak 30 raznih vrsta rakije proizvedene u malim obiteljskim gospodarstvima, a u ponudi su i osebujne autohtone vrste poput skradinske žižule ili divljeg šipka. Za ovakve pothvate potrebno je zbilja imati mašte, pa su tako u ponudu ovog objekta uvršteni i brojni kokteli na bazi rakije te kvalitetne Arabica kave.
DOMAĆE DELICIJE OTPORNE NA RECESIJU
U ovom kontekstu ne smijemo izostaviti ni poznatog barmena i školovanog miksologa Marina Nekića, koji je osmislio „Crocktail“ - prvi pravi hrvatski koktel na bazi Maraschina, soka od limuna i višnje maraske, te osoblje jelšanskog cocktail bara „Mojito“, kreatore autohtonog hvarskog koktela „Il Forita“ koji objedinjuje raskošne okuse otoka Hvara – od likera od smokava i ljekovite kadulje, pa do domaćeg meda i sirupa od lavande!
Kada je u pitanju spoj tradicije i poduzetništva, ključne riječi su raznolikost i originalnost, a posebno onim stranim gostima je najbitnije da je proizvod domaćeg porijekla. Oni su uvijek u potrazi za onim autohtonim, izvornim, a ako je k tome još i ukusno, njihovu zadovoljstvu nema kraja! Nedostaje li Vam inspiracije, prisjetite se svijetlih primjera domaće turističke ponude, i možda se već iduće sezone nađete na nekoj od top lista najpoželjnijih domaćih odredišta, koja će navući širok osmijeh na lica čak i onih najzahtjevnijih, gurmanski nastrojenih gostiju!
Foto: Arhiv turističkih zajednica
Međunarodni tjedan udaraljkaša
16. siječanj 2014. - 18. siječanj 2014.
Borgia - TV spektakl snima se u Dubrovniku
Nakon serijala "Igre prijestolja", naš turistički dragulj Dubrovnik privukao je i produkciju poznatog TV serijala Borgia. U Dubrovniku se snima treća završna sezona. Početak snimanja zakazan je za 6. siječnja, a snimati će se dva tjedna na otoku Lokrum i u povijesnoj jezgri Dubrovnika.
Serija prati povijest obitelj Borgia, jedne od najintrigantnijih obitelji u povijesti. Oskarovac Jeremy Irons glumi Rodriga Borgiu, lukavog, manipulativnog oca obitelji koji se uspinje u najmoćnije krugove renesansne Italije.
Paragliding - za one željne adrenalina
ADRENALIN U ZRAKU
Adrenalinski sportovi sve su atraktivniji dio turističke ponude i sve češći motiv produljenja turističke sezone. Paragliding je jedan od ekstremnih sportova omiljen među sportašima i rekreativcima željnih adrenalina. Za slobodno letenje ili padobransko jedrenje koristi se platneni padobran aerodinamičnog profila koji leti uz pomoć vjetra, gravitacije te mišićne snage letača. Za ovaj sport potrebna je dobra oprema i pravilna obuka. Ovaj sport nastao je početkom osamdesetih kada su alpinisti i planinari u alpama tražili najjednostavniji način kako sići s osvojenih vrhova. U tu su svrhu koristili stare sportske padobrane.
ISKUSNI PARAGLIDER JURICA ŽITKO LETI IZNAD VRGORCA
Vrgorački kraj bogat odličnim pozicijama za paraglaidere privukao je iskusnog letača Juricu Žitka koji se u skoro vrijeme sprema otvoriti školu za letenje i upriličiti natjecanja u ovom outdoor sportu. U skoroj budućnosti Vrgorac bi mogao postati značajan centar za zaljubljenike u ovom avanturističkom sportu, jer osim izuzetnih mjesta za polijetanje idealna su zračna i termička strujanja za letače.
Posjetite međunarodni riječki karneval
17. siječanj 2014. - 5. ožujak 2014.
Tradicijom koja seže u davnine, kada su po narodnoj predaji tzv. grde maske urnebesnim veseljem rastjerivale sile zla, Rijeka je izrasla u glavni karnevalski grad u Hrvatskoj. Tih su dana gradska vrata zatvorena za svaku ozbiljnost, a otvaraju se šarenilu i bezbrižnom veselju. Tako će i ove godine, nakon što se obavi primopredaja gradskih ključeva, karnevalsko ludilo obuzeti sve koji se zateknu u gradu. Bespregledno mnoštvo maski, ispod kojih svatko u trenu zaboravlja na tugu, danima će širiti dobro raspoloženje ulicama grada, a vrhunac Karnevala bit će njegovo zatvaranje kada će gradom protutnjati velika i u svijetu poznata Međunarodna karnevalska povorka.
Pogledajte VIDEO
Kontakt
Potencijal za razvoj hrvatskog zimskog turizma
ZIMSKI TURIZAM U HRVATSKOJ
Iako je skijanje kod nas, pa i u susjednoj Bosni, cjenovno znatno pristupačnije, začuđujuće velik broj naših državljana za svoj zimski odmor bira mondena europska odredišta. No, za tim zaista nema potrebe, budući da atraktivne domaće destinacije nude sve što je potrebno za užitak u punokrvnom zimskom odmoru. Skijališta Platak, Sljeme, Čelimbaša i Tršće kriju izuzetan potencijal za razvoj domaćeg zimskog turizma.
Tek dvadeset minuta od užeg gradskog središta Zagreba dijeli nas od skijališta Sljeme. Skijaške staze i žičare smještene su na vršnom grebenu i sjevernim obroncima Medvednice, a njihova ukupna duljina iznosi oko 4.000 metara. Osim što ima sve potrebne uvjete za rekreativno skijanje, Sljeme je već skoro desetljeće domaćin prestižnog skijaškog natjecanja, Snježne Kraljice slalomske utrke Svjetskog skijaškog kupa koja se održava od 2005. godine. Izvorni naziv utrke u njenom prvom izdanju bio je Zlatni medvjed ali je promijenjen u čast Janice Kostelić bez čijih sportskih uspjeha utrka ne bi ni bila dana Hrvatskoj na organizaciju. Kad pričamo o hrvatskom skijanju i o osobama koje su najviše učinile za hrvatski sport, tu je najzaslužnija obitelj Kostelić. Ivica i Janica Kostelić osvojili su brojna natjecanja diljem svijeta. Mnogi su čuli za hrvatsku preko njihovih iznimnih sportskih rezultata.
Popularno domaće skijalište je i Platak u blizini Rijeke, koje se diči stazom od svega 9 kilometara, ali i nudi pregršt raznolikih aktivnosti. Vrh na visini od 1363 metara nagradit će posjetitelja fantastičnim pogledom na more i Kvarner, a uz školu skijanja, na raspolaganju gostiju su i snowboard te noćni i dnevni safari u šumi. Uređena je staza za skijaško trčanje i hodanje u dužini od 10 kilometara te staza za motorne sanjke duga oko 1 km.
Najveće goransko skijalište Čelimbaša u mjestu Mrkopalj smatra se skijalištem sa najvećim potencijalom u Gorskom kotaru. Zahvaljujući odličnoj prometnoj signalizaciji do njega je lako stići, a raspolaže i solidnim smještajnim kapacitetima. Još su davne 1913. godine Ivo Lipovšćak, Ante Pandaković i Rikard Wickert u Mrkoplju organizirali skijaški tečaj, zbog čega je mjesto nazvano "Kolijevkom hrvatskog skijanja", a povodom stogodišnjice od tog događaja, destinacija je živnula i zasluženo dobila novo ruho. Izuzetan potencijal ovog mjesta, sigurni smo, krije buduću hrvatsku „Madonnu di Campiglio“!
Tekst privodimo kraju sa skijalištem Rudnik u Tršću, na sjevernim obroncima istoimenog brda. Ono raspolaže dvjema stazama od 800 i 1000 m pogodnim za rekreativno i natjecateljsko skijanje u alpskim disciplinama, a za naše najmlađe, tu su i ski-lift te sanjkalište. U neposrednoj blizini su uređene staze za nordijsko skijanje dužine 3 i 5 km, a nakon sportskih aktivnosti, posjetiteljima će goditi tradicionalna goranska jela i specijaliteti od divljači, koji se mogu kušati u ugostiteljskim objektima u podnožju rudnika.
Aloa - najljepši ukras u vrtu obitelji Meneghello
Aloe Vera - omiljena biljka Aleksandra Velikog i Kleopatre
Jedno od najvećih i najljepših iznenađenja na Paklenim otocima, je fascinanantan botanički vrt obitelji Meneghello, pravi blago egzotičnog biljnog života, sa stotine različitih vrsta biljaka iz cijelog svijeta.
ALOE VERA - srce majke prirode
Vrtovi u Dalmaciji su zeleni, posebice u južnijim djelovima Hrvatske, točnije na Hvaru.
U vrtu obitelji Meneghello nalaze se brojne egzotične vrste bilja. Unatoč hladnoj buri neke tropske biljke uspješno su se prilagodile klimatskim uvjetima i stalno cvjetaju u ritmu njihove daleke domovine .
Jedna od najljepših svakako je ljekovita biljka Aloe Vera. Ovaj drevni lijek odavna se u svijetu koristi u medicinskoj i farmaceutskoj proizvodnji .
Najraniji dokumentirani dokazi o ljekovitosti Aloe Vere dolazi od starih Egipćana. Prema priči, Kleopatrina tajna ljepote proizlazila je iz svakodnevnog korištenja Aloe Vere. Različite civilizacije prenosile su priču o ljekovitoj Aloe Veri stoljećima od usta do usta. Još u Bibliji spominje se uklanjanje Krista s križa i omatanje njegovo tijelo u Aloe Veru. Evanđelje / Ivan 19:39.
Najveći i najstariji Aloe vrt u Hrvatskoj je u Arboretum Meneghello na Palmižani na otoku St. Klement.
PRIČA DAGHMAR MENEHGELLO
Kad sam stigla na Palmižanu prije gotovo 50 godina, zatekla sam prekrasan vrt iz 1906, vrlo zapušten. Moj muž George Toto Meneghello vodio je obiteljski posao baveći se turizmom, poljoprivredom i stočarstvom. Za biljke nije bilo vremena .
Kaktusi, palme, borovi i druga mediteranska stabala bez ikakve njege preživjeli su i razvili se u nevjerojatnim divovskim oblicima . Cvijeće i ukrasno grmlje doslovce su nestali.
Krajem šezdesetih godina vidjela sam u jednoj otmjenoj vili na Hvaru nekoliko predivnih ukrasnih biljaka . Upitao sam vlasnicu vile da li bi mi mogla dati komadiće biljaka za sadnju. Tako je krenulo. Godinama smo skupljali biljke od prijatelja, poznanika, "krijumičarili" sjemenje iz različitih djelova svijeta.
Tako smo dobili i Aloe Veru, muž mi ju je kupio za 25. rođendan. Bila sam presretna darom. Bilo je upitno hoće li se biljka održati na Palmižani. Bavili smo se turizmom, tokom ljeta nismo imali dovoljno vode za nas i goste, a gdje za cvijeće i biljke.
Uskoro smo vidjeli da Aloe Vera i u vrućim ljetima može dugo bez vode, uživajući u polusjeni borova. Aloa je rasla i širila se.
U kasnim sedamdesetima, posjetili su nas jedni dragi gosti iz Njemačke. Gospođa nas je upitala je da li imamo Aloe Veru stariju od sedam godina. Bila je teški bolesnik od karcinoma i samo ju je lijek od Aloe održavo na životu. Ona i suprug nastavili su dolaziti godinama kasnije, tražeći lijek iz našeg vrta.
Tada sam počela proučavati biljku. Kada su moji najbliži članovi obitelji i prijatelji dobili karcinom, pripremala sam im sviježu Aloe Veru, u obliku želatine, bez konzervansa. Velikom broju njih je ova čudotvorna biljka i pomogla.
Ova čarobna biljka najljepši je ukras Palmižane. Naša inspiracija. Ovaj otok bez ikakvih zagađenja može biti rasadnik Aloe. Možda ćemo pokrenuti i vlastitu liniju kozmetike od Aloe na Palmižani. Nikad se nezna. A do tada živjet ćemo sa njom...
BLOG BY PAUL BRADBURY
total-hvar.com
Difuzni hoteli - udruživanje kao formula uspjeha
Kad je talijansku pokrajinu Friuli početkom osamdesetih godina pogodio potres, nastojanja da se područje obnovi i rekonstruira iznjedrila su ujedno i koncept difuznih ili raspršenih hotela. Riječ je o međusobno odvojenim objektima za prihvat gostiju kojima se upravlja sa jedne točke koja predstavlja zajedničku recepciju. Prva takva smještajna jedinica kod nas utemeljena je u gradu Šibeniku – no srećom, nije i posljednja, budući da sve više iznajmljivača diljem zemlje u ovom načinu udruživanja prepoznaje izniman turistički potencijal.
Difuzni ili raspršeni hotel (tal. albergo disperso) u svijetu već odavno nije novost – samo u Italiji, zemlji njegova nastanka, postoji oko 60 ovakvih hotela.
Iako je ova vrsta smještaja miljama daleko od klasičnog hotelskog ambijenta, ona neosporno posjeduje brojne prednosti, kako za goste, tako i za same iznajmljivače. Gostima daruje mogućnost izravnijeg upoznavanja s lokalnom kulturom i autentičnim domaćim ambijentom, dok istovremeno jača sektor privatnog smještaja čineći ga organiziranijim i homogenijim.
Visoki kriteriji ovog oblika integracije smještajnih kapaciteta, nalažu homogenzaciju ponude u smislu izjednačavanja među konkurentima (svi objekti trebaju biti iste kategorije), veću pažnju posvećenu samom uređenju objekata, modernizaciju putem uvođenja aparata za bezgotovinsko plaćanje, korištenje zajedničkih službi za čišćenje te organiziranu prehranu za goste koji, prema želji, imaju slobodu o tome brinuti i sami. Sve nabrojeno znači sustavno optimiziranje ponude privatnog smještaja po svim njenim aspektima.
Prvi grad kod nas koji je primijenio ovu inicijativu je Šibenik, koji se može podičiti prvim raspršenim hotelom u staroj gradskoj jezgri. Okupljeni su i udruženi svi koji u njoj posluju - razni nepovezani objekti sa zajedničkom recepcijom u gradskom prostoru nude udoban i kvalitetan smještaj, a konobe i restorani zaduženi su za tradicionalne delicije i specijalitete.
Interes za ovakav oblik ponude ne jenjava, pa se tako rastućem trendu polako pridružuju i Hvar, Umag, Konavle, Zadar...Budući da se primjena ove metode grupiranja i udruživanja iznajmljivača već pozitivno odrazila na porast popunjenosti smještajnih kapaciteta, ne sumnjamo da će i dalje nailaziti na dobar odaziv.
Mirisi Božića u Konavlima 2013.
Mirisi Božića u Konavlima su najbolja manifestacija u ruralnom turizmu Hrvatske, nositeljica Zlatne povelje nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske. Mirisi Božića u Konavlima pokrenuti su 2008. godine kao najveća kolenda u Hrvatskoj, te su u vrlo kratkom razdoblju postali prepoznatljivi kao turistički proizvod, a organizator je Agroturizam Konavle. Od 22. prosinca do 29. prosinca 2013. godine će biti organizirana šesta po redu tradicionalna manifestacija Mirisi Božića u Konavlima.
Prošle godine Mirise Božića je pohodilo oko pet tisuća posjetitelja i, kao i svake godine, sudjelovalo je oko sto izlagača. Promotorica manifestacije Mirisi Božića u Konavlima je hrvatska glumica Jelena Perčin.
Ruralni turizam, kao i sadržaj manifestacije Mirisi Božića u Konavlima, u najvećem dijelu počiva na tradiciji i kulturnom naslijeđu koje možete upoznati pohodeći manifestaciju Mirisi Božića u Konavlima; najbolju manifestaciju u ruralnom turizmu Hrvatske...
PROGRAM: Mirisi Božića u Konavlima 2013.
| Nedjelja, 22. prosinca | 17:45 sati | OTVARANJE MANIFESTACIJE Božićni koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra Župna crkva sv. Nikole, Čilipi |
| Ponedjeljak, 23. prosinca | 11:00 Konavle | HUMANITARNA AKCIJA "Nek' nam je svijem Božić" Marijin dom, Cavtat |
| 18:00 sati | Prezentacija dokumentarnog filma HRT-a: "Agroturizam: Istra, Konavle, Baranja" (prigodni domjenak) Kino Sloboda, Dubrovnik |
|
| Četvrtak, 26. prosinca | 20:00 sati | Konavoski zabavni kviz: "Božićna Konoteka" Dom kulture Gruda |
| Petak i subota, 27. i 28. prosinca |
11:00–21:00 sati | Dani otvorenih vrata konavoskih agroturizama [program] Konavle |
| Nedjelja, 29. prosinca | 16:00–22:00 sati | Festival zelene menestre i vina Dom kulture Gruda |
Božićno-novogodišnja događanja u Šibeniku
24. 12. 2013. – 31. 12. 2013.
NOVA U DOCU
Šibenik
U trajanju od tjedan dana, točnije od 24. prosinca 2013. do 31. prosinca 2013., u staroj gradskoj jezgri grada Šibenika, Dolcu, slavit će se najljepše doba godine, Božić i Nova godina!
Nova u Docu predstavlja proslavu Božića i Nove godine u Šibeniku, na nov i pomalo osvježen način, uz pomoć tradicionalnih šibenskih elemenata, kao što su tradicionalna vina i prigodna jela, te naravno uz pomoć složnih ruku i glasova mnogobrojnih šibenskih talenata, umjetnika, obrtnika, i glazbenika, koji će biti nositelji ponude i programa na ovogodišnjim središnjim lokacijama.
Naime, ove je godine manifestacija prvenstveno usmjerena na lokalno stanovništvo, svoje Šibenčane, u želji da i sami postanu aktivni sudionici priče na način da se pridruže programu kao izlagači na Adventskom sajmu, nastupe na nekoj od pozornica, ponude svoje specijalitete u sklopu gastronomske ponude na Peškariji, ili jednostavno podrže šibensku božićnu priču u ulozi posjetitelja.
Manifestacija obuhvaća sadržaje i programe prilagođene svim dobnim skupinama, a sačuvala je i tradicionalne Božićne čarolije, te obogatila ponudu Adventskim sajmom.
„Budi u điru“slogan je ovogodišnje manifestacije poziva sve građane Šibenika i okolice u najveći đir dosad, sa željom da se ljudi druže, izađu na ulice svoga grada, stvore dobru cirkulirajuću atmosferu u staroj gradskoj jezgri, i najvažnije, da se dobro provedu i zabave.
Glazbeno kulturni program tijekom Božića i Nove godine odvijat će se na dvije pozornice. Pozornica na staroj Peškariji započet će s programom na sam Badnjak, dok će se na platou u Docu postaviti glavna pozornica uoči samog dočeka Nove godine. Dakle, ove godine Šibenčani vraćaju život u Dolac!
Adventski sajam će se održavati subotom i nedjeljom od 21. do 29. prosinca i to u jutarnjim i popodnevnim satima. Posjetitelje očekuju autentični božićni proizvodi domaćih obrtnika i umjetnika, a moći će ih nabaviti na prostoru od stare Peškarije do stuba katedrale sv. Jakova.
21. BOŽIĆNE ČAROLIJE /1993. – 2013./
Program ovogodišnjih Čarolija započinje 7. prosinca velikom povorkom Djeda Božićnjaka i završava na Staru godinu, 31. prosinca, dječjom proslavom Nove godine, koja će se održati na pozornici u Docu.
Povorka Djeda Božićnjaka s kočijom krenut će uz pratnju policije na motorima, motorista iz moto kluba "Galeb" i ostalih kostimiranih vlasnika motocikla, mažoretkinja, zatonske glazbe, dječje gradske straže, kostimirane djece iz vrtića i škola…
Polazak je predviđen s Baldekina prema rivi, gdje će se pridružiti regati krstaša.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7.12.2013. – Sportska dvorana OŠ Meterize u 18 sati
SVEČANO OTVORENJE 21. BOŽIĆNIH ČAROLIJA
Tradicionalno će nastupati dječji zborovi: Zdravo maleni, Cvrčak, Plesni ansambl Sjene, DŠR Balanas, DV Osmijeh, mali pjevači iz udruge Zlatni mikrofon, vodičke mažoretkinje, karate klub Šibenik, gimnastički klubovi Dišpet i Šibenik. Uz Djeda Božićnjaka gost programa bit će i Alen Slavica.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Program Dočeka na Peškariji u Šibeniku 2013./2014.
| 24. prosinca 2013. | |
| 11:00 | Prigodno otvaranje manifestacije |
| 21:00 | The Sick Swing Orchestra |
| 25. prosinca 2013. | |
| 19:00 | Klapa Adriaticum |
| 26. prosinca 2013. | |
| 21:00 | Fenix |
| 27. prosinca 2013. | |
| 21:00 | Cat Paws |
| 28. prosinca 2013. | |
| 11:00 | Dječja predstava kazališta Virko i program Božićnih čarolija |
| 21:00 | Small House Brown |
| 29. prosinca 2013. | |
| 11:00 | Šibenik Percussion Orchestra 'Keepers of the Rhythm' |
| 21:00 | Čarobnjaci |
| 30. prosinca 2013. | |
| 21:00 | Dernis Jam Band |
| 31. prosinca 2013. | |
| 22:00 | Bagatin Band, Kost i koža |
Program Dočeka u Dolcu u Šibeniku 2013./2014.
| 31. prosinca 2013. | |
| 21:00 The Pulse, 022, Dok AnalogX, Ti ritu piri pip, L'kok, Fog Sellers | |
Više: www.sibenik-tourism.hr
Čovjek je ključ uspjeha u turizmu
Intervju: Milan Perić, pročelnik za turizam u gradu Dubrovniku: "Ulaganje u edukaciju kadra najprofitabilnija je investicija"
Grad Dubrovnik ove je godine ovjenčan titulom pravog turističkog prvaka – proglašen je za najbolju veliku destinaciju na Jadranu. Gradski pročelnik za turizam, gospodin Milan Perić, smatra da su tome u velikoj mjeri zaslužni ljudi, te da je ulaganje u edukaciju kadra najmudrija i najprofitabilnija investicija. Poželjeli smo saznati iz prve ruke tajnu dubrovačkog uspjeha!
- Ove je godine grad Dubrovnik dobio najprestižnija priznanja turističke struke za kvalitetu usluge i postignute rezultate u minuloj turističkoj sezoni. Ova postignuća evidentno su plod dugogodišnjeg ulaganja i promišljenog upravljanja destinacijom. Što je, prema Vašem mišljenju, ključ ovakvog uspjeha?
Ovakav rezultat možemo prije svega zahvaliti dugogodišnjoj osmišljenoj politici vođenja i upravljanja destinacijom pa se može neskromno reći da je isti bilo i zasluženo očekivati. Svake godine radimo analizu prethodnih i planove za sljedeće godine koji uključuju razne edukacije, osvježenja znanja i inovacije. Tu govorimo o hotelijerima, ugostiteljima, trgovini, taksi udruženju, javnom gradskom prijevozu itd. Kao jedan od primjera ulaganja u cjelokupnu uslugu destinacije je visoko peto mjesto u anketi o zadovoljstvu taksi uslugama na globalnoj razini prema jednom turističkom portalu.
- Što je to što turističku ponudu grada Dubrovnika toliko izdvaja od ostalih? U čemu je, prema Vašem mišljenju, njen forte, ili žargonski rečeno – faktor X koji privlači goste?
Pored kulturno-povijesnih znamenitosti - zabava, gastronomija, izvrsna usluga na svim razinama te pravovremeno usmjerene marketinške aktivnosti - temeljni su preduvjeti dolaska gostiju u naš Grad prvi i svaki drugi put.
- Poznat nam je Vaš stav da su za ovakav uspjeh u turizmu u velikoj mjeri zaslužni ljudi, a Dubrovnik se po kvaliteti kadra svrstava u sam vrh nacionalne turističke ponude. Možete li nam pojasniti zbog čega držite da je educiranost turističkih djelatnika od iznimne važnosti?
U svakom poslu pa tako i u turizmu bez ulaganja u kadrove, njihovu edukaciju, osvježenje znanja i praćenje trendova teško je postići optimalan rezultat. Međutim, svjesni smo da se to od Dubrovnika očekuje i mi koji obnašamo određene dužnosti moramo to stalno inicirati i poticati jer bez kvalitetnih kadrova ne mogu se očekivati ne samo vrhunski rezultati nego ni određena razina konkurentnosti. Turizam kao uslužna djelatnost zahtjeva maksimalno uključenje svih i nije slučajno da je upravo čovjek ključ uspjeha u turizmu.
- Da li je projekt „Dubrovačka gastro kvaliteta“ ispunio Vaša očekivanja? Koliko je doprinio dodatnom jačanju gastro ponude grada i njenom podizanju na još višu razinu kvalitete?
Projekt Dubrovačke gastro kvalitete se pokazao iznad očekivanja. To je projek koji nije uniforman već se stalno usavršava i unaprjeđuje s ciljem podizanja dubrovačke gastro ponude na jednu veću razinu. Gosti su prepoznali vrijednost koja se krije iza tog znaka te ih je sve više koji se povode brošurom koja navodi restorane koji su zaslužno dobili taj znak putem ocjene stručnog povjerenstva i "tajnih kupaca", a prema posebnom, unaprijed definiranom pravilniku.
- Može li, prema Vašem mišljenju, turistički sektor pripomoći u rješavanju sveprisutnog problema nezaposlenosti? Leži li u njemu rješenje za mlade nezaposlene ljude u našoj državi?
Ključ zaposlenja tj. stalnog zaposlenja u djelatnosti turizma ili u djelatnostima komplementarnim turizmu je turistička godina kroz 365 dana. Drugi je problem što je ponekad teško uskladiti razne čimbenike ponude koji svoju djelatnost baziraju na poslovanju od 200 dana te su kao takvi generatori sezonske zaposlenosti, odnosno nemaju interesa za cjelogodišnjim zaposlenjem kadrova. U svakom slučaju sreća je da barem imamo turizam u usponu za razliku od ostalih gospodarskih djelatnosti. Ono što pored svega želimo je da se mali obrtnici i proizvođači kroz sustav samozapošljavanja aktivnije uključe u turističku ponudu.
- Kakvo je Vaše viđenje razvoja nacionalnog turizma u budućnosti? Koje smjernice biste, kao pročelnik renomirane domaće destinacije, dali destinacijama koje bi htjele unaprijediti svoju ponudu?
Turizam RH mora podizati svoju konkurentnost kroz kvalitetu ponude i selektivne oblike turizma. Sve dobro što se događa u Dubrovniku treba preslikati na ostatak hrvatskog turizma, ali to ne znači da Dubrovnik ne može nešto naučiti i dobro preuzeti i od ostalih regija kao npr. od Istre. Stoga možemo reći da se o svakom gostu treba pobrinuti određenim individualnim pristupom i autohtonom ponudom kraja u kojem boravi. Zadovoljan gost je najbolja (besplatna) reklama.
- I za kraj, što grad Dubrovnik ima u planu za dodatno širenje i obogaćivanje svoje ponude?
Dubrovnik u budućnosti mora pratiti što gosti žele i obogaćivati ono što nudi, bilo da se radi o kulturno-povijesnoj, zabavnoj i inoj ponudi, a sa ciljem produljenja turističke sezone na turističku godinu. Dosegli smo u određenim terminima granice fizičkih mogućnosti pa je širenje turističke ponude neminovno kako bi Grad mogao apsorbirati sve veći broj turista koji nam žele doći.
Hrvatska - idealno mjesto za odrastanje djece
Božićno drvce na glavnom trgu mog drugog rodnog grada – Jelse, postavlja se oko 20. prosinca svake godine, što je uvijek iznova uzbudljiv događaj za lokalnu djecu. Ubrzo nakon toga, u crkvi se postavljaju žive jaslice, sa pravim magarcima i kozama da bi se dobilo na vjerodostojnosti. Dan Božića stiže uz uobičajene, skromne poklone od Djeda Mraza „čovjeka u crvenoj odjeći“ i obilježen je obiteljskim ručkom. Božić kakav bi trebao biti, primjer kod odgoja djece daleko od komercijalizirana svijeta bogatijih društava, te je jedna od manje istaknutih prednosti života u Dalmaciji. Kao i svaki roditelj, želim najbolje za svoju djecu, pa sam imao briga oko odgoja na turističkom otoku poput Hvara - od zdravstvene skrbi u hitnim slučajevima pa do nedostatka zabavnih sadržaja, mjesta za igru i redovitih dječjih događanja. Međutim, nisam se trebao brinuti, jer je odgoj djece u Dalmaciji znatno cjelovitije iskustvo od onog kod kuće u Engleskoj. Za ovo postoji više razloga: SIGURNOST
Rijetko koje iskustvo za roditelje predstavlja takav užitak kao opuštanje uz kavu na lijepom kamenom trgu dok djeca potpuno sigurna trčkaraju naokolo. Nažalost, u današnje vrijeme ni jedno mjesto nije baš posve lišeno opasnosti, ali Dalmacija se u velikoj mjeri približila tom idealu. Druženje lokalne djece i djece inozemnih roditelja svih uzrasta, koja unatoč jezičnoj barijeri sklapaju prijateljstva u trenu, mnogo roditelja cijeni kao jedan od najdragocjenijih aspekata ljetovanja. Dalmacija je iznimno pristupačna za odgoj djece - stariji mališani paze na mlađe, a razgranata šira obitelj daje djeci stvaran, utemeljen osjećaj sigurnosti. Opušten pristup godi i roditeljima, koji mogu uživati u dragocjenim trenucima nasamo.
PRIRODA
Dolazeći iz velikog grada kao što je Manchester, pomalo sam ljubomoran na prirodnu povezanost moje djece s Majkom Zemljom. Ovdje nema Playstation-a, a jedna od njihovih omiljenih aktivnosti je pomaganje djedu na obiteljskom posjedu, bilo da je riječ o godišnjoj berbi maslina ili sađenju krumpira. Poštivanje okoliša i afinitet prema prirodnim dragocjenostima iz tla i morske vode,
dio su stila života. Od Disneylanda do Hvara možda je dugačak put, ali razina organiziranih aktivnosti za djecu – od kojih je većina unutar pješačke udaljenosti – omogućuje zdrav i poticajan životni početak. Život šestogodišnjaka uključuje jahanje konja, veslački klub, satove baleta, šahovsku sekciju i tjednu nastavu likovne kulture u divnom umjetničkom ateljeu u obližnjem selu, kao i već spomenuto pomaganje u polju.

PLIVANJE
Najveća od svih blagodati, i povod za još mrvicu očinske zavisti, je svakako Jadran. Kao netko tko je naučio plivati kao 29-godišnjak, s radošću promatram svoje male delfine koji slijedeći majčine stope postaju uspješni plivači već u dobi od 3 godine. Svakodnevna rutina od lipnja do rujna uključuje popodne provedeno na plaži - priliku za jačanje plivačke vještine i prožimanje s tim sveprisutnim prijateljem – Prirodom. Ironično, jedan od najvećih problema – zdravstvena skrb u slučaju nužde – se također doima učinkovitijom nego kod kuće. Iznenadna bolest moje kćerke rezultirala je liječničkom odlukom o premještaju u splitsku bolnicu, a taj podvig je ostvaren u svega 30 minuta vožnje helikopterom. Naravno, postoje mnoge prednosti za odgoj djece u drugim društvima, ali za siguran i prirodan početak života, malo koja opcija je prikladnija od Dalmacije.
Ponovo ću vam podnijeti izvještaj za deset godina, kada će moje djevojke gunđati zbog siromašnog noćnog života u siječnju...
Piše: Paul Bradbury
Sve veći broj izletnika bira Zagrebačku županiju
Intervju gđa Ružica Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke županije
- Dobitnica ste prestižnih turističkih nagrada za izuzetan doprinos razvoju turizma Zagrebačke županije, a samim tim i kvaliteti cjelokupne turističke ponude Hrvatske. Iza toga evidentno stoji velik trud i zalaganje. Što je, po Vašem mišljenju, najviše pridonijelo tome da dobijete ovakvo prestižno priznanje? Da li ste zadovoljni time što je Vaš trud na ovaj način gratificiran, i u kojim aspektima je, prema Vašem mišljenju, on posebno prepoznat?
Prestižne međunarodne turističke nagrade - Povelja FEST i Zlatni INTERSTAS - već dugi niz godina FEST (Europska federacija turističkih novinara, Rim, Italija) i INTERSTAS (Međunarodna smotra turizma, filma i krajobraza), a od ove godine i FIJET (Europska i svjetska turistička novinarska asocijacija) dodjeljuju pojedincima, turističkim organizacijama, gradovima, regijama.
Tako je za 2013. g. Turističkoj zajednici Zagrebačke županije dodijeljen Zlatni INTERSTAS 2013, a meni osobno, kao direktorici Turističkog ureda, Povelja FEST 2013, za izuzetan doprinos razvoju turizma Zagrebačke županije, a time i doprinos ukupnosti razvoja turizma Hrvatske.
Prijedlog nominacije za ove prestižne nagrade temeljio se na vrlo zapaženoj cjelogodišnjoj prezentaciji turizma Zagrebačke županije kroz promotivne kampanje (internetske, televizijske, radijske te kampanje u tiskanim medijima), film, nastupe kroz koje je prezentirana visoka kvaliteta bogatstva povijesnog, graditeljskog, kulturnog, tradicijskog nasljeđa, izuzetan geo položaj, autohtonost, krajobrazna ljepota, izvornost, etno, gastro i druge tradicijske vrijednosti i potencijali ovog dijela kontinentalne Hrvatske.
Već punih sedam godina, zajedno sa svojim timom, ulažem maksimalne napore za što bolje pozicioniranje destinacije na turističkom tržištu. Posljednjih godina nastojali smo intenzivnije popularizirati turističke proizvode u ruralnom prostoru, što je definitivno povećalo broj dolazaka, pa je očito uložen trud prepoznat i valoriziran.
- Sam pogled na internetsku stranicu Zagrebačke županije pokazuje da se kvalitetno radi na prezentaciji regije. Koje su udarne strategije promocije vašeg turističkog proizvoda?
Kod stvaranja strategije promocije treba prije svega uzeti u obzir ključne parametre, a to su pravovremene i lako dostupne informacije, oglašavanje u medijima, velik broj promo materijala, veće uključivanje turističkih agencija.
Turistička zajednica Zagrebačke županije unazad dvije godine intenzivno koristi nove, moderne alate promidžbe: redizajnirali smo web stranicu s mogućnošću virtualnih šetnji našim gradovima, prisutni smo na društvenim mrežama, napravili smo mobilnu web stranicu prema postojećem web dizajnu te nadograđujemo sustav novim Tailored frameworkom koji omogućava nove funkcionalnosti. Isto tako, napravili smo mobilnu aplikaciju za vinske ceste s ciljem povećanja dostupnosti informacija o vinskim cestama Zagrebačke županije (Plešivičke, Zelinske i Samoborske), dodatne promocije i lakšeg snalaženja posjetitelja pri dolasku na vinske ceste. Aplikacija je napravljena kao vodič i besplatna je. Sudjelovali smo u projektu Discover Croatia - Exploring route. Projekt je osmišljen kao show koji kroz Hrvatsku prati turiste-novinare-blogere iz 5 zemalja svijeta, a vodi ih Ashley Colburn, američka novinarka koja je prošle godine dobila nagradu Emmy za TV emisiju WOW Croatia. Tiskali smo i novi Turistički vodič, novu brošuru Smještaj, izletišta i seoski turizam, nove karte biciklističkih ruta, sudjelovali na niz sajmova u zemlji i svijetu. Krajem prošle godine izradili smo promo film „Poezija Zagrebačke županije“ u trajanju od 20 minuta, pojačali smo promidžbene kampanje na svim medijima.
- Što je, prema Vašem mišljenju, forte Zagrebačke županije? Koje su njene specifičnosti i čime se izdvaja u odnosu na turističku ponudu ostatka kontinentalne Hrvatske?
Zadovoljni smo statistikom, uspoređujući 10 mjeseci 2013. s istim razdobljem 2012., bilježimo porast noćenja za 29% i porast dolazaka za 21%, što govori u prilog pojačanoj promidžbi proteklih godina.
Turizam Zagrebačke županije profilirao se kao izletnički. Naš glavni atribut su, uz izuzetnu prirodnu i kulturnu baštinu, svakako seoska domaćinstva i vinske ceste, a sve zastupljeniji je rekreacijski, kao i pustolovni turizam. Na žalost, i pored raznovrsne resursne osnove, još uvijek nam nedostaje primarna atrakcija.
- Da li možete izdvojiti skupine gostiju koje su najzastupljenije – bilo da se radi o interesu za određen tip odmora, ili pak o turistima određene nacionalnosti? Možemo li govoriti u tim terminima?
Motivacija dolaska turista u županiju sukladna je trendovima kretanja za aktivnim odmaranjem u čistoj prirodnoj sredini, zdravom načinu života i zdravom hranom u sklopu različitih selektivnih oblika turizma. Zato smo pristupili popularizaciji turističkog proizvoda u ruralnom prostoru, specifičnost ponude prilagođena je ciljanim skupinama. Npr. OPG-i u Zagrebačkoj županiji su tematski profilirani (eko proizvodnja pastrve, proizvodnja zdrave organske hrane, prodaja proizvoda od ljekovitog bilja, čajnih mješavina).
Isto tako, bilježimo velik broj dolazaka na manifestacije kojih tijekom godine ima više od 200, ravnomjerno su raspoređene kroz godinu, animiraju regionalnu potražnju, stvaraju mini sezonu za svako od turističkih odredišta županije i potiču na ponovne posjete.
- I za kraj, koje su strategije razvoja turizma Zagrebačke županije u budućnosti? Vidite li u pojedinim selektivnim oblicima turizma poseban potencijal?
Najveći potencijal vidim u popularizaciji turističkog proizvoda u ruralnom prostoru i ideji boravka na selu, tj. u prirodi. I trendovi inozemne turističke potrošnje bilježe porast od 30% za odmorom u čistoj prirodnoj sredini.












































