Voncimer - hit na zagrebačkoj gastro sceni
Ime Voncimer – tipičan zagrebački sleng
Njemačka riječ Wohnzimmer znači "dnevni boravak", "velika dnevna soba". U Zagrebu se ova riječ piše kako se i izgovara – Voncimer.
Voditelji restorana - ljubav prema Hrvatskoj iznjedrila restoran u srcu Zagreba
Tetiana i Andrij, mladi bračni par iz Ukrajine su istaknuli kako su oni u Ukrajini imali dobro uhodani biznis, ali su se prilikom ljetovanja na Mljetu zaljubili u Hrvatsku i odlučili se preseliti u našu zemlju. Odluku o preseljenju nisu dugo donosili, pa su se tako preselili u ožujku 2016. godine, no prije toga su se godinu dana pripremali kako bi u Hrvatskoj otvorili kvalitetan restoran. Pohađali su kulinarski institut u Sisku te kulinarsku akademiju u Italiju te su oboje radili kao pomoćni kuhari u restoranu s Michelinovom zvijezdom u Italiji.
Kuhinja
Koncept restorana Voncimer je moderna svjetska kuhinja. Restoran se nalazi u sklopu multikulturalnog kozmopolitskog prostora ORIS Kuće arhitekture u kojem se svaki tjedan održavaju međunarodne izložbe i razni eventi.
Dok je galerija mjesto za otkrivanje moderne svjetske umjetnosti, u restoranu se možete upoznati s modernom svjetskom kuhinjom.
Najbolji hrvatski proizvodi u jelima iz Francuske i Ukrajine, Italije i Maroka, Engleske i azijskih zemalja.
Tetiana: "Naša hrana je totalno drugačija. Imamo drukčiji pogled na kombinaciju proizvoda, pa su to neočekivani, ali razumljivi okusi za hrvatske goste, jer smo svi Slaveni te stoga imamo slične tradicije i gastronomske okuse. Naša posebnost je to što smo Ukrajinci. No, nismo samo Ukrajinci. Mnogo smo putovali. Neko vrijeme živjeli smo u Italiji i radili u restoranu s Michelinovom zvijezdom. Sada živimo u Hrvatskoj. Sami sebe vidimo kao građane svijeta, pa smo zato i otvorili restoran svjetske kuhinje".
Chef
Za koncept moderne svjetske kuhinje u restoranu Voncimer pobrinuo se chef Kostiantyn Lukianenko koji ima 15-godišnje iskustvo u kreiranju jela različitih svjetskih kuhinja te vam nudi sofisticirane okuse dobivene iz jednostavnih namirnica.
On je isto Ukrajinac, ali je ujedno pravi građanin svijeta. Radio je i živio u Italiji u Toscani, Poljskoj, Ukrajini i Rusiji. Lukianenko ima 15-godišnje iskustvo u kreiranju jela različitih svjetskih kuhinja te nudi sofisticirane okuse dobivene iz jednostavnih namirnica. Svoj kulinarski stil počeo je stvarati onog trenutka kada je shvatio da je osnovna ideja svakog jela ravnoteža. I to ravnoteža između slanog, slatkog, kiselog i gorkog. Lukianenko voli eksperimentirati sa začinima, kombinirati ih te dobivati nove okuse. U jelima koje spravlja u restoranu Voncimer, Lukianenko koristi Ras el Hanout tj. marokansku mješavinu začina koju ujedno sam radi. Od ostalih začina upotrebljava cimet, kumin, zvjezdasti anis, klinčić, ružičasti papar, timijan i ružmarin, đumbir i čili papričicu.
Pića
Su također skupili iz cijeloga svijeta. Njihovi digestivi (madeira, sherry, armagnac, bourbon, rum...) pratit će vas na putovanju po svjetskoj kuhinji.
Vina
Jedno ugodno ALI: u njihovoj kratkoj modernoj vinskoj karti zastupljena su pretežno hrvatska vina. Jer Hrvatska proizvodi zaista dobra vina. U Voncimeru s ponosom ističu da vam mogu ponuditi najinteresantnija od njih.
Tekst i fotografije: Restoran Voncimer
Hrvatska – puna ljepote!
Grad Venecija ima nešto malo manje od 60.000 stanovnika, a godišnje ga posjeti gotovo dvadeset milijuna turista.
Zlobnici se pitaju kako je moguće da jedan vremešni grad sa svojim nemirisnim kanalima, skupom ponudom hrane, doseže tako impresivne brojke posjetitelja? Stanovnici Venecije, ojađeni prekomjernom navalom turista, sve se više iseljavaju, a ujedno različitim performansima ukazuju na problem nedostatka radnih mjesta van turističkog sektora koji uzrokuje iseljavanje u unutrašnjost Italije.
Foto: wallpapermagazine.net
Unatoč svim tim problemima, Venecija i dalje nudi posjetiteljima raskoš svoje dekadentne ljepote koja šapće iz starih palača brojne priče o životu slavnih kako stanovnika tako i brojnih slavnih posjetitelja.
Maleno ribarsko naselje, otočić Burano, (udaljen 45 min vožnje od Venecije), pretvoreno je također u meku turista iz cijelog svijeta koje sa svojih 3000 stanovnika ugošćava brojne venecijanske posjetitelje. Osim živopisnog kolorita svojih ribarskih kućica nudi brojne galerije, prodavaonice čipke, predivne restorančiće – dakle i on servira isključivo tradiciju kao glavnu atrakciju svoje turističke ponude.
Foto: wallpaperfast.com
Ako se maknemo od Venecije i odemo u Prag, šarmantnu češku prijestolnicu koja živi turizam 24/7 dok je češki godišnji prihod od turizma također ekspandirao zahvaljujući Pragu, jasno nam je da zemlje koje mora uopće nemaju, također vrlo solidno zarađuju i prihoduju novac od te grane. Zahvaljujući dobro razrađenom konceptu turizma koji je zadnja dva desetljeća u Pragu doslovno eksplodirao, zbog brojnih turista, napose iz Amerike koji su otkrili romantičnu češku prijestolnicu u srcu Europe u kojoj život pulsira i dan i noć ne bi li gostima omogućio jedinstven doživljaj Europe.
NAŠI ADUTI - BESPRIJEKORNA LJEPOTA PRIRODE I SLAVNA TRADICIJA
otok Proizd, foto www.proizd.net
Nećemo zapomagati nad svim resursima koji se ne koriste dovoljno kod nas, već ćemo se pobrojati nekoliko izvrsnih atrakcija naše zemlje koje su davno postale mamac turista iz cijelog svijeta, kao i neke atraktivne turističke potencijale našeg kontinenta.
Split i Splitsko – dalmatinska županija
Split se zadnjih nekoliko godina razvija u punokrvni turistički grad, grad koji ne statira na svojim spomenicima baštine (a koji su impresivni čak i u svjetskim okvirima), već ih aktivno predstavlja turistima i trudi se brojnim atraktivnim manifestacijama servirati što više svoje tradicije posjetiteljima uz obogaćivanje popratne ponude.
A kako svaki trud kad tad urodi plodovima, tako je i Split povećao značajno svoje turističke prihode u posljednjih nekoliko godina.
Foto: Tz grada Splita
Dalmatinsko zaleđe
Foto: Dalmatia Explorer, Peručko jezero
Pored Hrvatskog Zagorja, dalmatinska Zagora je jedan od najvećih skrivenih dragulja lijepe naše u kojem ćemo uživati sve dok ga stranci ne otkriju. Dok bajkovito Zagorje zasluženo već dobiva pažnju stranih posjetitelja, mistična Dalmatinska Zagora na najboljem je putu da i ona postane naše turističko blago. Jednostavno morate posjetiti ove predjele i provesti u njima barem 2 dana da se uvjerite u činjenicu koliko je naša zemlja još čista i bogata raskošnim a neotkrivenim potencijalima.
Foto: TZ Imotski
Zamislite samo kako bi stranci vješto eksploatirali podatak da u susjedstvu njihovih gradova postoje oaze na niti 45 min vožnje u kojima se doslovno može piti iz smaragdnih izvora, da se na djevičanskim planinskim obroncima može udahnuti najčistiji zrak u ovom dijelu Europe s spektakularnim pogledom na pučinu i otoke srednje Dalmacije, da se bicikl može voziti satima bez prometnog kolapsa, i da se može pojesti organska domaća hrana proizvedena iz vrtova i domaćinstava ovog kraja u brojnim domaćim konobama.
Da se djeca mogu sigurno i nesmetano igrati gdje god žele.
Hrvatsko Zagorje
Foto: Tz Krapinsko - zagorske županije, Branka Mašić
O Zagorju smo dosta pisali, no i dalje nema dostatnog fonda riječi kojima se može dočarati ljepota zagorskih brega i stotinu pedeset nijansi zelenila na zagorskim vinogradima i livadama.
foto: Klet Kozjak
No jedan od aduta ove ljupke regije su i manifestacije koje se često organiziraju u ovom kraju i privlače sve veći broj posjetitelja a mi ćemo istaknuti jednu od najatraktivnijih Seljačku bunu.
Sisak i okolica
Posjetite li primjerice Sisak, dočekat će vas ljupki grad obrubljen gustom šumom na čijem obodu vas smireno dočekuje veličanstveni Stari grad, koji svakog stanovnika dočeka dobrodošlicom vrijedne povijesne baštine, u neodoljivom kolopletu čudesne prirode. Kao i ukusne gastronomije.
Imanje Stara Lonja, arhiv uredništva
Požeško-slavonski kraj
I ovaj kraj se trudi premda daleko od mora i pučine, pozicionirati na mapi hrvatskih atrakcija svojom prvenstveno sjajnom gastronomijom i svjetski poznatim vinima.
Požega, foto: Tz grada Požege
Slavonske atrakcije su također polako ali sigurno već postale prepoznatljive, a priroda ove županije doslovno mami na otkaz s posla i preseljenje u neko od planinarskih domova s pogledom na planinu Papuk i požeško - slavonsku ravnicu.
Manifestacija Grgurevo i Vincelovo koje u prvi plan nude slavnu tradiciju, također su izvrstan način kako doprijeti do većeg broja potencijalnih posjetitelja.
foto: TZ Požeško - slavonske županije
Vinkovci - Vukovarsko - srijemska županija
foto: TZ grad Vinkovci
Jeste znali da su naši Vinkovci najstariji grad u Europi? Ili da je tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja 23.12.2012, u Vinkovcima pronađena ostava s izrazito vrijednim srebrnim posuđem koje se prema prvim pokazateljima datiraju na doba kasne Antike. Vinkovci su prema svim nalazima, najstariji europski grad odnosno najstarije urbano naselje u kojem se u kontinuitetu živi više od 8300 godina. Nije li to sjajna priča za sve posjetitelje i turiste koji su u potrazi za starinama, arheološkim bogatstvima i drevnim pričama?
Zagrebačka županija
foto: Mario Žilec
Carstvo izletničkog odmora, vinskih staza, seoskih domaćinstava, aktivnog odmora i brojnih manifestacija te napose prekrasne prirode već dugi niz godina se ne oslanja samo na svoje prirodne resurse već raznim manifestacijama (preko 300 godišnje) svojim stanovnicima i posjetiteljima pruža uvid u bogatstvo svoje prošlosti, kulture i tradicije. Martinje, Vincekovo,Samoborski Fašnik, neke su od brojnih manifestacija Zagrebačke županije.
Foto: TZ Zagrebačke županije, M. Vrdoljak
Bjelovarsko bilogorski kraj
Još jedna županija krije u svojim zelenim njedrima brojne adute. Jeste znali da je grad Daruvar bio iznimno važno naselje još u rimsko doba zahvaljujući izvorima tople vode. Bogati turistički potencijal ove naše destinacije čine brojne crkve, muzeji, srednjovjekovni burgovi (Garićgrad i drugi) te drugi kulturno-povijesni spomenici, kao i šumovite gore, brojne rijeke i ribnjaci.
foto: TZ grada Daruvara
Bogata gastronomska ponuda uključuje specijalitete češke i talijanske kuhinje, kvalitetna vina (daruvarski rizling) i domaće pivo (Staročeško). A Daruvarska i Bilogorska vinska cesta utažit će žeđ vinoljupcima, dok će najmlađe kao i nas stariju djecu, doslovno oboriti s nogu Seoski turizam Salaj.
Foto: bozicnabajka.com, Imanje Salaj
Prirodoljupci će posjetiti i Vilu Bilogore, još jedan turističko ruralni biser ove županije.
foto: Vila Bilogore, Bjelovarsko - bilogorska županija
Hrvatska – blistava škrinja stoljetnih blaga u svakom svojem kutku bi tako imala štošta otkriti zainteresiranom gostu. Ista ta zemlja zaslužuje da je svi njeni stanovnici ponosno predstave svijetu učeći o njoj, educirajući se o svim prednostima i bogatstvu koje nam nudi.
Papuk, foto TZ Požeško - slavonske županije
Informirani i ponosan stanovnik svoje zemlje, njen je najbolji turistički promotor. Ne budimo stoga malodušni jer ostati u ovoj zemlji i pokazati je dostojno svijetu u njenoj ljepoti i raznolikosti, zahtijeva ponekad veću hrabrost nego umorno dići ruke i jednostavno otići. Nemojmo to zaboraviti, posebice u ovim bremenitim vremenima dok nas bombardiraju sa svih strana neplaćenim oglasima o prednostima života vani. Hrvatska je jednostavno puna ljepote čak i u svojim najtežim mijenama.
I mi je volimo takvu.
Omiš, foto: www.dalmatia.hr
Ponekad sretnu, često nesretnu, ponekad izgubljenu ali uvijek beskrajno lijepu.
Pronađite i vi vaš kutak odmora baš u Lijepoj našoj, jer nema mjesta na svijetu koji može nadomjestiti dom.
foto: TZ Bol
A Hrvatska je naš dom.
fotografije: arhiv turističkih zajednica, naslovna foto TZ Bol foto Zagrebačke županije M. Žilec, M.Vrdoljak
Tekst: Anita Žuvela Hitrec
Maske su pale! Spremni za fašničke fešte i karnevalsko ludilo?
Velika karnevalska fešta, na veselje brojnih ljubitelja u prerušavanje i odličnu zabavu, počinje diljem Hrvatske a zabave nerijetko traju do dugo u noć! Karneval organizira gotovo svaki grad u Hrvatskoj.
Ovom atraktivnom manifestacijom održava se i promovira bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština pojedinih lokalnih sredina. Nema ljepše prigode nego na trenutak pobjeći iz sivila svakodnevnice, dobro se nasmijati i opustiti i svakom manifestacijom pokazati turistima ili znatiželjnicima običaje i identitet svog mjesta/grada.
Karneval, poklad ili fašnik, vrijeme je u godini omiljeno svima, najmlađima i najstarijima, period godine koje prati vesela atmosfera i dobra zabava. Jedan od poznatijih karnevala u Hrvatskoj, Riječki karneval, svake godine ovisno o vremenskim uvjetima, posjeti više od 100.000 ljudi, dok međunarodne grupe bilježe svake godine sve veći broj sudionika.
Samoborski fašnik najveći je i najstariji karneval i najbolji spektakl u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji se slavi još od 1827. godine. Šarene maske, karnevalska vesela povorka, zamamni miris kremšnita i zime u zraku..ima li bolje preporuke za veseli izlet do Samobora?
Samobor - slavlje može početi
Jedna od najstarijih i najveselijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj ove godine bilježi 191. obljetnicu održavanja. Grad Samobor krajem siječnja postaje ponovno Fašnička republika te brojnim fašničkim događanjima čuva stoljetnu tradiciju ove danas moderne manifestacije, a koju svake godine posjeti oko 150 000 posjetitelja. Tmurna zima u Hrvatskoj tako biva prošarana bojama i šarenilom vesele fašničke povorke, mirisima i okusima specijaliteta koje priređuju gradovi i manja mjesta, te veselju koje nesputano proizlazi iz prepuštanja duhu poklada i odmaku od svakodnevnog tempa.
Samoborski Fašnik
Fašnik je jedna od rijetkih prigoda kada se uz djecu mogu opustiti i zaigrati i odrasli, pa njegova slavna gotovo dva stoljeća duga tradicija u Zagrebačkoj županiji blista punim sjajem.
Poznat je i Lastovski poklad. Dubrovačka tradicija poklada seže još u 14. stoljeće. Za Rijeku i Opatiju karakteristični su zvončari, maske od ovčje kože, sa rogovima od divljači i zvona čijom se bukom tjeraju zle sile.
Prije su ljudi za vrijeme karnevala nosili jezive maske i pravili veliku buku. Svrha toga je bila otjerati zle duhove i hladnu zimu. Danas, većina ljudi slave vrijeme karnevala zbog običaja i zabave.
Samoborski fašnik
Znanstveno je dokazano da dobra atmosfera i kostimiranje djeluje dobro na naše raspoloženje.
Vrijeme maškara nam pruža mogućnost da budemo neko drugi, da pobjegnemo iz uloge koju imamo u svakodnevnom životu, te se dobro zabavimo.
DOBRU ZABAVU PRATI DOBRO JELO
Svaki kraj ima svoje posebnosti kako u običajima tako i u hrani koja se priprema u pokladno vrijeme.
Primjerice, krafne i jastučići s kiselim zeljem pripremaju se i konzumiraju u Zagorju, kobasice, buhtle i pogačice u Slavoniji, kroštule s bademima, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, fritule i kroštule u splitskoj regiji, a svi smo isprobali i neodoljive samoborske kremšnite... Hrana je spektakularni dio ponude svakog karnevala i fašnika i uvijek se maske na kraju skinu pred dobrim tanjurom. Svaki kraj nudi svoje posebnosti i običaje, na nama je da tu ponudu i običaje što bolje, efikasnije i uspješnije, promoviramo kao dio turističke ponude i posebnosti naših krajeva.
mačkari podkamešničkih sela, dalmatinska Zagora
U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju nazivi mesopust, poklade ili fašnik (od njem.Fastnacht, tj. noć posta), koji su vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj.
Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”.
Ako može Venecija ili slavni Rio de Jainerio,može i Hrvatska iskoristiti predsezonu da što bolje i spremnije pripremi i oglasi neke od svojih najuspješnijih i najveselijih manifestacija. Uz atraktivnu maškaranu zabavu, nema bolje pozivnice za upoznati našu tradiciju, običaje i usput se dobro provesti.
foto: Samoborski fašnik
Foto: Riječki karneval, Tz Samobor, www.fasnik.com, Lastovski poklad
Ministar Capelli posjetio Imotsku krajinu
U Prološcu je održan sastanak Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i čelnih ljudi imotske lokalne samouprave na kojem je nazočio ministar turizma Gari Cappelli, župan Zlatko Ževrnja, direktor županijske turističke zajednice Joško Stella. O postignutim rezultatima, radu županijske turističke zajednice i planovima za nadolazeću sezonu govorio je direktor Joško Stella.
Ministar Cappelli istaknuo je kako Vlada, i Ministarstvo turizma, namjeravaju stvoriti bolje uvjete za poticaje poduzetništvu i malim obrtima u turizmu.
Naglasio je potrebu suradnje turističkog i poljoprivrednog sektora. Pozdravljena je i inicijativa za osnivanjem područne turističke zajednice za cijelu Imotsku krajinu, gdje bi i koordinacija iznajmljivača bila sustavnija, a i prihod od boravišne pristojbe veći. Na taj način bi se otvorile nove mogućnosti za neka dodatna ulaganja u promidžbu imotskoga kraja.
foto: arhiv turističke zajednice Splitsko - dalmatinske županije
Vision one - nova aplikacija koja na jednom mjestu umrežava brojne turističke sadržaje
Poželjeli ste na jednom mjestu imati kompletnu ponudu turističkih sadržaja, restorana, manifestacija, kulturnih i sportskih događanja po čitavoj Hrvatskoj. Ujedno vas zanima i ponuda kvalitetnih OPG-ova Hrvatske sa vrhunskim autentičnim proizvodima, ali ju nemate vremena pretraživati?
Nedavno je na tržište lansirana Vision One - mreža mobilnih aplikacija koja povezuje aplikacije iz različitih kategorija interesa. Pomoću Vision One korisnik može pronaći raznolike sadržaje i povezati se s onime što mu je potrebno.
Skidanjem samo jedne aplikacije jednostavno i brzo pretražite interesne kategorije, pregledajte sadržaje ostalih aplikacija te se povežite s omiljenima. U izborniku su vijesti, manifestacije, smještaj, gastro ponuda, turistička ponuda, znamenitosti, suvenirnica, brošure, galerija, kontakt, društvene mreže i poveznice, na taj način možete ući iz jedne aplikacije u drugu. Također je kroz aplikaciju lansirana jedinstvena i stimulativna platforma koja okuplja i potiče potrošnju domaćih proizvoda i usluga kroz model “Zelena kuća”. Projekt je prepoznala i HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA
Ponuda Vision One trenutno obuhvaća 8 županija kontinentalne Hrvatske i sadržaja unutar njih, a razvija se i dalje. U planu je i mogućnost ocjenjivanja sadržaja, primjerice osoblja i jela u restoranima ili kafićima, mogućnost kupovine unutar aplikacije, a bit će i multijezična. U kalendaru će biti sve manifestacije, a korisnici koji žele, o njima će moći dobivati i notifikacije.
Vision One aplikacija omogućava kreiranje vlastite liste interesa kako biste na jednostavan i zanimljiv način u svakom trenutku imali kontakt s omiljenim turističkim ponudama i atrakcijama, raznim manifestacijama, sportskim organizacijama, gastronomskim ponudama i ostalim raznolikim sadržajima.
Pogodnost za korisnika!
Svakom korisniku koji se registrira, Vision One omogućava kreranje M-Carda – osobne digitalne vizitke. Kreirajte svoju M-Card potpuno besplatno i olakšajte si povezanost i pronalazak svojih poslovnih kontakata.
Funkcionalnosti:
- Pronalazak sadržaja iz raznolikih interesnih kategorija
• Svakodnevni pregled najatraktivnijih vijesti iz raznovrsnih aplikacija
• Odabir omiljenih aplikacija
• Spremanje omiljenih članaka i mogućnost kasnijeg pregleda
• Pravovremeno informiranje o sadržaju koji Vas zanima
• Jednostavno i efikasno planiranje putovanja, vikenda ili druženja zbog uvida u raznolike ponude na jednom mjestu
• Pregled omiljenih sadržaja i manifestacija putem karte
• Podizanje osobnog iskustva na omiljenim destinacijama, ocjenjivanjem ponude i osoblja
• Besplatno kreiranje jednostavne i veoma praktične M-Card (digitalne vizitke)
• Pregledavanje sadržaja raznolikih aplikacija bez obavezne registracije
Cilj i vizija projekta Vision one je umrežavanje svih dionika u turizmu kontinentalne Hrvatske u suradnji s gradovima i turističkim zajednicama promovirajući lokalne poduzetnike sa svojim proizvodima i uslugama.
Aplikaciju Vision one možete skinuti ovdje.
Zvjezdana glazbena imena zapalit će glavnu pozornicu ovogodišnjeg Samoborskog fašnika
Uz vrhunske koncerte, sve posjetitelje 191. Samoborskog Fašnika očekuje i zabavan dječji program te niz sadržaja koji će krajem veljače Samobor učiniti najpoželjnijom kontinentalnom destinacijom. Dođite i posjetite najzabavnije događanje Zagrebačke županije, glasoviti Samoborski fašnik - party za sve generacije!
Samoborski fašnik, njegovo 191. izdanje počinje u petak 17. veljače 2017. godine velikim koncertom grupe Colonia, koja će rasplesati glavni samoborski trg, atmosferu podignuti do vrhunca i označiti 11 nezaboravnih dana Fašničke republike. Da Samobor živi u jednakom ritmu i dobrim glazbenim ritmovima, nakon Colonie pobrinut će se već 18.02. Psihomodo Pop, koji će biti nastavak odličnog glazbenog programa koji su organizatori pripremili za ovogodišnji Fašnik. Nastavak vrhunskih koncerata obilježit će nastup Nine Badrić, jedne od najvećih hrvatskih glazbenica, koja će na glavnoj pozornici svoj koncert održati 24.02., dok je subota 25.02. rezervirana za Opću opasnost i njihove prepoznatljive rock izvedbe. Ništa manje spektakularno neće biti ni zatvaranje Samoborskog fašnika, 28.02., kada će se na pozornicu popeti kultno Prljavo kazalište i spustiti zavjesu na 191. izdanje jednog od najboljih fašnika regije.
Da Samoborski fašnik nisu samo glazbene zvijezde potvrđuje i činjenica da će Fašnička republika živjeti u znaku maski i prije i nakon koncerata i to bogatim programom u kojem će svatko pronaći nešto za sebe. Tako su subote i nedjelje rezervirane za one najmlađe, kada će se održavati dječji programi i na glavnoj fašničkoj pozornici u jutarnjim satima ali i u Maloj dvorani Galerije Prica gdje su za najmlađe organizirane besplatne JumpingClay radionice, a prekrasne dječje predstave i radionice pripremio je Laboratorij zabave. I to nije sve, pozornica na Trgu Matice Hrvatske bit će ispunjena dječjim smijehom, plesnim skupinama, igrom, predstavama za djecu kazališta Šareni svijet i Udruge Antuntun.
“Ove godine potrudili smo se osigurati više sadržaja na različitim lokacija u zoni Fašničke republike, gdje smo osigurali bogat zabavni program za sve generacije. Dakako , dječji fašnik je nezaobilazna stanica na glavnoj fašničkoj pozornici gje se u nedeljna jutra očekuje više od 2500 djece samoborskih vrtića i osnovnih škola. Pozivamo sve zainteresirane da se prijave za najbolje obiteljske, grupne i pojedinačne maske koje ćemo ove godine bogato nagrađivati”, izjavila je Martina Paladina, direktorica Turističke zajednice Grada Samobora.
Samoborski fašnik priprema još niz događanja koji će sigurno privući veliki broj ljubitelja maskiranja, ali sve one koji vole biti dio fašničke povorke, koja iz godine u godinu oduševljava svojim programom i događanjima.
Bit će tu i izbor najboljih maski, u suradnji s Hrvatskom poštom tražit će se i najbolja i najljepša razglednica Dječjeg fašnika, a organizatori najavljuju još veliki broj iznenađenja, što je najbolja pozivnica svima da budu gosti 191. Samoborskog fašnika.
Više informacija o ovogodišnjem Fašniku pronađite na web stranici tz-samobor.hr, Samoborski Fašnik ili posjetite njihovu Facebook stranicu. Uživajte u najboljoj ovogodišnoj zimskoj zabavi a usput istražite i ljepote Samobora.
Dobro nam došli!
Promo
Nagrađivana rekonstrukcija Bitke kod Stubice i ove godine na meti brojnih posjetitelja
Buna traje! Naoružajte se dobrim raspoloženjem i pravac u Stubicu na fajt!
Poznati stubički „Fajt“ svake godine bilježi sve više pohvala i posjeta. Veličanstvena „Bitka nad bitkama“, koja je za svoju originalnost i dobru organizaciju dobila i SIMPLY THE BEST nagradu u kategoriji najboljeg turističkog događanja na ovim prostorima, medijski i od strane publike najpraćenija je hrvatska manifestacija. Razlog tome je i izuzetno duhovit i zabavan program u koji se tokom cijelog dana uključuje i staro i mlado. Stubica se vraća stotine godina unazad u doba kada se vodila bitka za pravicu seljaka.
U poznatom zagorskom kraju smještenom na sjevernim padinama Medvednice povijest se ponavlja svake godine kao spomen ustanka malog čovjeka u borbi za „pravicu“ i to kao događaj koji iz godine u godinu prikuplja sve više sudionika, a i posjetitelja. Riječ je o rekonstrukciji bitke kojom je dokrajčena znamenita Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca, koja se, kako povijesni izvori bilježe, zbila kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. Manifestacija počinje „Puntanjem seljaka“. Ispred rodne kuće Matije Gupca okuplja se kmetsko vodstvo koje na čelu s Matijom Gupcem kreće prema Gupčevoj lipi. Tamo ih dočekuju nezadovoljni seljaci te započinje „puntanje kmetov“ tj. naoružavanje kmetova, puntara koji dižu Bunu. Dan prije Bitke u šatoru u Parku Jure Stubičanca počinje zagrijavanje na Fešti kod Stubice.
Glavni događaj - „Bitka kod Stubice“, koja je sa statistima u srednjovjekovnim kostimima feudalaca i seljaka, naoružanim mačevima, topovima, vilama, kopljima i srpovima, vjerni prikaz završne bitke na stubičkom polju odvijat će se u subotu 11. 2.2017. Cjelodnevni program počinje već od 11 h sa kulturno -umjetničkim programom i okupljanjem vojski prije same centralne bitke. Uz prigodnu rekonstrukciju bune posjetitelji će imati priliku posjetiti sajam starih zanata, probati široku ponudu domaćih specijaliteta, dobre kapljice i naravno, kao i svake godine dobro se zabaviti.
U 13.30 sati kmetska vojska kreće putem Obrtničke ulice do Majsecova mlina, gdje će ih dočekati vojska Franje Tahyja, te oko 14 sati počinje završna Bitka kod Stubice. Svi posjetitelji imati će priliku uživo vidjeti spektakularnu bitka seljaka i Tahyjeve vojske, u kojoj je nadmoćnija vojska porazila kmetove predvođene Matijom Gupcem, Na bojnom polju sudjeluje više rodova vojski : pješadija s kratkim i dugim oružjem (mačevi, buzdovani, koplja, helebarde), puškari s vatrenim oružjem (topovi, puške kukače i arkebuze), streličari s lukom i strijelom i samostrelom te kmetska vojska s prekovanim oruđem u oružje (viliama, kosirima, sjekirama).
Buna koja je postala i međunarodni događaj okuplja udruge još iz Mađarske, Slovačke i Slovenije.
Ovogodišnja Bitka ima poseban značaj za sve one koji sudjeluju u njoj i posvećena je jednom od pokretača ove manifestacije -Zlatku Mirtu, zvanom Medo, koji je godinama igrao Matiju Gupca, a preminuo je krajem prošle godine.
Nakon žestokog fajta od 16 h u počinje poznati Buna party, a sve posjetitelje ove godine ugrijat će grupa „Vatra“ te Tamburaški sastav Arka, Cinkuši, i DJ Goc.
I ove godine godine organiziran je prijevoz poznatim zagorskim cugom za samo 5 kuna koji polazi iz Zagreba u 10.05 h-povratak je u 17.50 h, stoga vam ništa drugo ne preostaje nego da se naoružate dobrim raspoloženjem i krenete u fajt!
Buna traje, buna traje-postao je već tradiconalni povik svih sudionika a i posjetitelja , dajući do znanja Franji Tahyju i njemu sličnima da još uvijek ima nade i onih koji su spremni opet dići bunu i boriti se do zadnje kaplje kmetske krvi'!
Za sve koji žele doći na Bunu, Grad Zagreb i ove godine poklanja besplatne ZET linije!
foto: Davor Vojvoda
ŠOKAČKO SIJELO – TRADICIJSKO BLAGO PITORESKNE ŽUPANJE
Šokačko sijelo je najstarija i najveća manifestacija tradicijske kulture Županjskog kraja. Dobitnik je brojnih priznanja iz kojih bi izdvojili nagradu Hrvatske turističke zajednice „Antun Štifanić“ za izniman doprinos razvitku turizma u RH za 2000. godinu, te nagradu „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ u organizaciji Klub članova „Selo“ – „Zlatna povelja“ u kategoriji manifestacija.
Uz pokladne običaje, ova je manifestacija uvijek sadržavala i prezentaciju nekih drugih izvornih folklornih sadržaja, primjerice običaje kroz godinu i običaje koji prate čovjekov život. Kroz „Večeri folklora“, pružena je prilika kulturno – umjetničkim društvima da na pozornici pokažu tradicijske plesove, pjesme i svirke, te ožive već pomalo zaboravljene narodne običaje kao kontrast današnjoj životnoj trci (poput šokačkih svatova, pečenja rakije, žetvenih običaja, branja kukuruza, kupljenja žira po našim hrastovim šumama, divana, čijala i moba).
Večeri folklora su dokazale da je folklor nepresušno i bogato vrelo ovog naroda koje oplemenjuje duhom koji izvire iz svakog tona, pokreta u plesu ili trenutka običaja, dok su žice tambure samičara i tamburaša ustreptale mnoga srca.
Najmlađi se okupljaju na „Malom šokačkom sijelu“ i „Malom literarnom sijelu“, dok se starije generacije književnika i pučkih pisaca već dugi niz godina okupljaju na „Večeri pučkih pisaca“.
Turistička zajednica grada Županje u okviru programa „Šokačkog sijela“ zadnjih deset godina organizira tradicijski sajam, koji od 2010. godine nosi naziv „Sajam Zlatne niti“. Sajam je zamišljen kao mjesto susreta, druženja, razmijene iskustva, znanja, ideja i vještina s ciljem promocije tradicijskih zanata, razvoja ruralnog turizma, poticanja ekološke poljoprivrede i zaštite kulturne baštine.
Od 1987. godine u program „Šokačkog sijela“ ulazi „Večer uz tamburu“, prva takve vrste u Hrvatskoj. Županja kao kolijevka sviranja na tamburi na taj način dobiva priredbu na kojoj nastupaju poznati tamburaški sastavi ali i mali, školski sastavi, kao dokaz budućnosti sviranja tambure, te veliki tamburaški orkestri.
Jedan od tradicijskih događaja Slavonije od posebne vrijednosti je „Pokladno jahanje“ koje, kao stari narodni običaj, vuče korijene iz vremena kada su graničari na Savi čuvali granicu od Turaka, a danas jahači jašući uz pjesmu i pokladno raspoloženje najavljuju početak „Šokačkog sijela“.
Pozivamo Vas na sva navedena događanja u okviru jubilarnog 50. Šokačkog sijela pod nazivom “Oj Županjo, oj Županjo, bečki perivoje” u razdoblju od 18. – 28. veljače 2017. godine u Županji. Dobro došli dragi gosti!
Posjetite ovu neodoljivu tradicijsku manifestaciju i uvjerite se zašto je jedna od najboljih na ovogodišnoj kontinentalnoj sceni zimskih događanja!
Turistička zajednica grada Županje
Turistička zajednica Vukovarsko – srijemske županije
Foto: Ivan Ripić,Vesna Štajner,Ivica Miličević, arhiv TZ Vukovarsko – srijemske županije, TZ grad Županja
Maslina kao drevni lijek - iskoristite blagodati čaja i njenog eliksira - djevičanskog maslinovog ulja!
Jedan od najizdašnijih i najdarežljivijih dalmatinskih plodova svakako je maslina. Postojano i vjerno prati opstanak čovjeka u regiji, služeći mu svojim nezahtjevnim blagodatima. Procjenjuje se da na području Dalmacije postoji negdje oko 4.5 milijuna stabala maslina, što je fascinanatan podatak ako se usporedi sa brojem stanovnika u Dalmaciji.
Sveto stablo i simbol Dalmacije, izdržljiva dugovječna maslina, krije u sebi brojna ljekovita svojstva. Jeste li znali da je drvo masline može živjeti i više od 3000 godina i da se u samoj Bibliji spomenula više od 1000 puta?
Najranija poznata uporaba lista masline u medicinske svrhe čini se da potječe od drevnih Egipćana. U njihovoj se kulturi list masline smatrao simbolom nebeske moći. Od tada naovamo, stoji nam raspolaganju sa svim svojim benefitima, prednostima, mogućnostima i zdravim opcijama čiji puni potencijal još ne nalazi potpunu primjenu u Hrvatskoj. Šteta je tim veća jer nam je maslina posve dostupna, lako održiva, zahvalna za održavanje..jednom riječju - sveta biljka.
LIŠĆE MASLINE - BOGAT IZVOR ZDRAVLJA, DOSTUPNO I U PRVOM DOMAĆEM ČAJU SA KORČULE
Drevna ljepotica krije u svom lišću brojne tajne zdravlja, dugovječnosti zahvaljujući svojim antioksidacijskim svojstvima. Maslinov list tako može poboljšati različita stanja od upale pluća, gripe, meninigtisa, hepatitisa B, herpesa, infekcija mokraćnog sustava kao i kod bržeg oporavka od kiruških infekcija.
Ljekoviti sastav koji se nalazi u maslinovom listu smatra se da jača imuno sistem, smanjuje krvni pritisak, ublažava kolesterol, smanjuje koncentraciju šećera u krvi, pomaže bržem oporavku organizma od upalnih stanja i djeluje revitalizirajuće na opće stanje organizma. Brojni svjetski i domaći brandovi u kozmetici, koriste upravo maslinovo ulje kao neizostavan eliksir mladosti i ljepote.
Prednosti konzumacije maslinovog lista su brojne, a Hrvatska se može pohvaliti i prvim domaćim čajem od maslinovog lista koji je zadovoljio stroge svjetske kriterije i ukrcao se na Slow food arku okusa.
'Arka okusa' je veliki online katalog hrane kojoj prijeti nestanak, tj. ugroženih tradicijskih proizvoda, a projekt su 1999. godine zajednički pokrenuli Slow Food Fondacija za bioraznolikost i Gastronomsko Sveučilište u Pollenzu.
KORČULANSKI ČAJ OD LISTA MASLINE - HRVATSKI SLOW FOOD PROIZVOD
Mnogostruko ljekovito djelovanje čaja maslinova lišća danas je i znanstveno potvrđeno pa se stoga njegova uporaba u svijetu sve više povećava. I mi u Hrvatskoj imamo svoj čaj od lista masline!
Hrvatski čaj od lista masline našao je svoje mjesto na ovom vrijednom popisu slow food arke okusa zahvaljujući Fanitu Žuveli iz Vele Luke na Korčuli, vlasniku tvrtke 'Fanito' poznatijem po proizvodnji extra djevičanskog maslinovog ulja TORKUL, zaštićenog branda ovjenčanog brojnim priznanjima i nagradama, a koji je prije nekoliko godina krenuo u proizvodnju čaja od masline, želeći široj javnosti ponuditi prvorazredni ekološki proizvod. Želite li isprobati ove čajeve možete ih naručiti putem adrese: [email protected]
čokoladna torta s vrhunskim maslinovim uljem - neobičan ali izvrstan gastro spoj
PRIČA O TORKULU - PRIČA O JEDNOM OD NAJBOLJIH EUROPSKIH ULJA
Maslinarski i vinogradarski raj otoka Korčule, Vela Luka na Korčuli je posebno mjesto u kojem se čuvaju tradicija i vrijednosti nekih zaboravljenih vremena, a škrta zemlja otoka u mogućnosti je uz marljivost i umješnost njenih stanovnika, iznjedriti upravo nevjerojatne proizvode, proizvode koji ravnopravno mogu stati uz bok svjetskim brandovima. Sama Vela Luka posjeduje nasade maslina stare preko 2.000,00 godina a obrt Fanito prvi je u Hrvatskoj registriran za isticanje oznaka izvornosti na extra djevičanskom maslinovom ulju Torkul. Veloluško maslinovo ulje postalo je tako prvo izvorno extra djevičansko sortno zastićeno ulje, nagrađivano na brojnim medjunarodnim manifestacijama maslinovog ulja.
Ostaje za nadati se da će valorizirati trud malih proizvođača ekološki održivih kvalitetnih proizvoda u sve agresivnijioj utrci za profitom unutar koje se sve više u svijetu prodaju brojni nekvalitetni proizvodi pod extra djevičansko ulje, i da će Lijepa Naša svoju turističku prepoznatljivost sve više isticati i kroz ovakve projekte i pozitivne priče kojih na našim otocima ne manjka. A upravo su ovakve priče neizostavan dio našeg turističkog uspjeha.
https://www.youtube.com/watch?v=ntM42UWwnWo
Izvor: Youtube, G.E.T REPORT
Na Korčuli su se oduvijek produkti masline koristili u ljekovite svrhe, te vam ovom prilikom donosimo kratak popis blagodati masline za kućnu primjenu.
Maslinovo ulje i zdravlje (recepti preuzeti s stranice Udruge maslinara Vela Luka
Maslinovo ulje - primjena izvana
Maslinovo ulje opušta, relaksira, grije, pa se koristi kod mišićnih tegoba, upala, oboljenja nokata, opeklina, uboda insekata, reumatskih tegoba, grčeva, bubuljica. Ulje se nanosi na bolno mjesto i utrlja. Još je bolji način primjene sa zavojima i oblozima. Općenito, izvanredno je ulje za masažu.
Maslinovo ulje - unutarnja primjena
Ispiranje usta
Uzeti 1 žlicu maslinovog ulja ekstra, mućkati 10 do 20 minuta i ispljunuti. Ova kura čisti organizam.
Jutarnji napitak
Uzeti 1 žlicu maslinovog ulja s par kapi limuna i popiti s malo mlake vode.
Ovo je narodni lijek protiv čira i žućnih kamenaca, a daje i vitalnost.
Maslinovo lišće kao lijek
Čaj od maslinova lišća može biti lijek i odličan pomoćnik za uklanjanje viška urina u krvi, viška kolesterola, viška šećera, visokog krvnog tlaka, pomoć kod svladavanja stresa, i teškoća kod menopauze.
Priprema se na slijedeće načine:
30 – 40 g maslinovog lišća (po mogućnosti svježeg) prelije se s litrom kipuće vode i ostavi stajati 10 – 15 minuta, procjedi, dodaje limunova soka i šećera po želji. Čaj se pije četiri puta dnevno po jednu šalicu : prva na tašte, druga i treća pola sata prije obroka, a četvrta prije spavanja. Kura traje petnaest dana , a ponavlja se poslije osam dana. Kod dugotrajne upotrebe dobro je povremeno prekidati kuru.
Za liječenje dijabetesa čaj se priprema na slijedeći način:
10 g maslinovog lišća se usitni, stavi u 0.5 litara hladne vode i pusti da prenoći.
Drugi dan se kuha 20 minuta, procjedi i pije pola šalice 4 – 5 puta na dan.
Kod dugotrajne primjene dobro je praviti pauze u primjeni.
fotografije:arhiv urednistva, Fanito.hr
Stari Grad na otoku Hvaru bori se za najbolju europsku destinaciju!
Atraktivna mala destinacija bori se za najbolju europsku destinaciju 2017. godine!
Službeno je započelo glasanje za odabir najbolje europske destinacije za 2017. godinu. U sklopu organizacije European Best Destinations, Stari Grad će predstavljati Hrvatsku na turističkoj karti Europe za sljedeću godinu u društvu još 19 europskih gradova koji se bore za istu titulu.
Ovo je godina dobrih rezultata za Stari Grad, 2016. godine proslavio svoj 2400-ti rođendan, te se ove godine natječe za laskavu titulu najbolje europske destinacije za 2017. godinu, pored Pariza, San Sebastiana, Amsterdama, Praga i Atene.
Glasanje je otvoreno od 20. siječnja do 10. veljače. U tom periodu možete dati i vi svoj glas i izabrati naš mali dalmatinski raj za najbolju europsku destinaciju za 2017. godinu!
Glasati možete na linku http://vote.ebdest.in
Više informacija možete doznati na facebook stranici.
Više: www.stari-grad-faros.hr
Fotografije: Adrija Carli
ANTIKVARIJAT STUDIO: KNJIGE SU VJEČNE - Od Aleksandrije do Zagreba
Najveća i najpoznatija knjižnica antičkog svijeta bila je i ostala Aleksandrijska knjižnica, ali njoj su prethodile brojne i javne i privatne zbirke najprije glinenih pločica, a zatim svitaka i knjiga. Pizistrat, atenski aristokrat iz 6. stoljeća prije nove ere, smatra se utemeljiteljem prve javne knjižnice, a osnovao ju je tako što je svoju privatnu zbirku ustupio za javno korištenje.
Prve su knjižnice Rima utemeljene na ratnom plijenu donesenom iz Grčke u 2. i 1. stoljeću prije nove ere, a prvu javnu rimsku knjižnicu osnovao je Gaj Azinije Polion oko 39. godine prije nove ere. Kroz naredne vjekove knjižnice su djelovale unutar crkvi i samostana i bile vezane uz skriptorije čija je funkcija bila umnažanje rukopisa prepisivanjem. Potkraj srednjega vijeka pojavile su se svjetovne i sveučilišne knjižnice poput onih u Sorbonni i Oxfordu.
Sorbonne, čitaonica sveučilišne knjižnice
Tijekom 15. stoljeća knjižnice doživljavaju svoj procvat, a osobito nakon izuma tiskarskog stroja. U 19. stoljeću konačno nastaju prve narodne knjižnice financirane od država ili gradova, te one u potpunosti postaju otvorene za javnost.
Arheološka iskapanja u Rimu otkrila su brojne privatne knjižnice koje su u neko doba bile rezultat pomodnosti, no zasigurno je među njihovim vlasnicima bilo i pravih bibliofila, a takva strast za posjedovanjem knjiga gotovo uvijek je vezana uz strast za čitanjem.
Werner Oechslin Bibliothek, privatna knjižnica nedaleko Zuricha
Suvremeni bibliofili ponekad posjeduju iste naslove različitih godina izdanja. Neke od tih knjiga su rijetke, druge ljepše dizajnirane od starijih, treće su uspomene kojih se vlasnik ne želi odreći. Bibliofil zna gdje se na njegovoj polici nalazi koja knjiga te često ima osobni način slaganja kojega teško itko drugi može shvatiti. Bibliofil sanja vlastitu knjižnicu neograničene kvadrature; nijedna mu javna knjižnica ne može zamijeniti vlastitu, on želi svoju, pa zato mnogo vremena provodi u knjižarama i antikvarijatima.
Knjižara u dominikanskoj crkvi, Maastricht, Nizozemska
Kad čitamo, ne čitamo slova, riječi i rečenice, već čitamo misli, poruke koje nam je autor napisanog želio prenijeti. Ponekad je to uputa za upotrebu kakvog uređaja, nekad gradivo koje će nam omogućiti polaganje ispita, ali čitanje je uvijek širenje vidika, čak i kad čitamo nešto s čim se ne slažemo.
Zimski ugođaj u antikvarijatu Studio, Zagreb
Plinije Mlađi rekao je kako nijedna knjiga nije toliko loša da se iz nje ne bi nešto dalo naučiti, a jedna rumunjska poslovica kaže: Nije učen onaj tko čita knjige, nego onaj tko zna što čita. Koja god vam se od ovih izreka čini istinitijom, čitajte, jer čitanje je dobro, a knjige su vječne: na vašim policama, na policama knjižnica, knjižara i antikvarijata, a iznad svega, ugrađene u vaše znanje.
Svitak je bolji od izrezbarena kamena.
Čovjek je umro: njegovo tijelo je prašina,
A njegovi ljudi su otišli sa zemlje.
Knjiga će podsjetiti na njega
U ustima govornika koji ga čita.
(Egipat, 1300 godina p.n.e.)
Nešto od književnih poslastica antikvarijata Studio po sniženim cijenama
Nešto staro, vrijedno, rijetko…
POSJETITE NAS U MASARYKOVOJ 20 u Zagrebu, i na webu: www.antikvarijat-studio.hr, a naša Facebook stranica je: facebook.com/AntikvarijatStudio/
Sretno i ugodno čitanje želi vam ekipa iz antikvarijata Studio!
Naslovna fotografija: Aleksandrijska knjižnica, rekonstrukcija.
Ostale fotografije: uz dopuštenje antikvarijata Studio.
Vincelovo u Požeško-slavonskoj županiji
Tradicionalna manifestacija Vinkovo/Vincelovo uz blagdan sv. Vinka održati će se od 21.01.do 28.01. na području Požeško-slavonske županije:
21.01. Požega
21.01. Kutjevo
21.01. Kaptol
22.01. Velika
28.01. Vetovo
Na obroncima koji okružuju Zlatnu dolinu tako prozvanu od Starih Rimljana ”Vallis Aurea”, ponajviše na Vinogorju Kutjevo, te Vinogorju Požega-Pleternica, gorjet će vincelovske vatre, spremat će se gastronomski specijaliteti, zarezivat će se trsje, točiti vrhunsko vino i ponovno njegovati tradicija.
Specifična je to pučka svetkovina u čast blagdana Sv. Vinka, zaštitnika vinogradara kojom vinogradari ovoga kraja kroz stoljeća obilježavaju početak rezidbe vinove loze u svojim vinogradima. Slavlje započinje blagoslovom vinograda kojega obavlja svećenik. Na trs koji se simbolično reže, vješaju se kobasice i zalije ga se s malo vina uz molitvu da godina bude rodna.
Velike fešte koje će se održati u nekoliko gradova i općina započinju paljenjem vincelovske vatre oko koje posjetitelji tradicionalno peku čuveni vincelovski ražanj. Vinari u svojim vinskim podrumima, ali i na posjetiteljskim štandovima priređuju bogatu ponudu vrhunskih vina i gastronomije, uz nezaobilazne zvuke tamburice.
Više informacija pronađite na webu www.tzzps.hr, dobro došli!
Naslovna fotografija: Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Vinkovo u Iloku - zlatna škrinjica vukovarsko srijemske baštine
„Vinkovo u Iloku 2017.“, 20.-22.01.2017. - zašto ne propustiti najbolju feštu početkom 2017!
Doći u Ilok za Vinkovo pravi je potez, jer širom vinogorja u vinogradima, a isto tako i u podrumima i u naselju, možete očekivati dobru vinsku kapljicu, domaću hranu, pjesmu i gostoljubivost.
Vinkovo je pučko-vjerski obred blagoslova vinograda i početka vinogradarske godine, uz druženje, zvuke tamburice, pečene kobasice, slaninu i vino u vinogradima i podrumima vinara. Blagdan je uvijek 22.siječnja, ali se manifestacija u Iloku zbog brojnih gostiju zadnje četiri godine proširila i na najbliži vikend.
Blagdan sv.Vinka ili pučki „VINKOVO“ dugo je prisutan u tradiciji Iloka i Srijema, to je autentični i važan vinogradarski blagdan kada vinogradari trs vinove loze simbolično režu, vješaju se kobasice i sve zalije sa malo vina uz molitvu da godina bude rodna. S tog i drugih trsova običava se odrezati nekoliko ključića, koji nakon što u posudi s vodom i u toploj kuhinji potjeraju, služe za prognoziranje rodnosti nastupajućeg godišta. No to je i prigoda da se osim obreda zajedno sa svojim prijateljima, partnerima i gostima druži i veseli uz jelo, odlično iločko vino i pjesmu bez obzira na vremenske uvjete, jer toplija je i zima uz iločka vina!
Osim doživljaja u vinogradima i vinarijama/podrumima dvije večeri do kasnih sati u zajedničkom središnjem ugrijanom) vinskom šatoru Vinskog klastera Srijem u iločkoj tvrđavi u ponudi će biti puno dobrog vina i glazbe kako bi se svi što bolje na jednom mjestu ugrijali i zabavili.
Za petak 20.01. predviđen je tamburaški maraton (sviraju i natječu se tamburaški sastavi:Sokak, Endemi, Berdaševa priča i Allegro), a u subotu 21.01. pored uvijek atraktivnog „Pokladnog jahanja ulicama Iloka“ , bit će tu i „pokladni sajam“, sa ponudom srijemskih delicija, od fiša i ribe do mesnih zalogaja, čvaraka, priprava rakije, kuhano vino, razne sorte vina na degustaciji te izbor najboljeg traminca i drugo.
U subotnjem večernjem dijelu u šatoru će se uz ponudu brojnih iločkih vinarija po pristupačnim cijenama moći proveseliti uz Klapu Fjabula i TS Ringišpil.
Po četvrti put priprema se i posebno, zajedničko vino: „Graševinu Vinkovo“, koja je enološki sastavljena od vina gotovo svih iločkih vinarija.
Središnja proslava u vinogradima kao i inače predviđena je na vinogradarskoj poziciji Iločkih podruma - „Vukovo“, u subotu 21.01. od 14 sati. U nedjelju na sam dan sv. Vinka ujutro je sv. misa i blagoslov, a tijekom dana tradicijsko obilježavanje blagdana u vinogradima i vinarijama širom i okolo Iloka.
Sva ponuda tijekom manifestacije je uz kupljene bonove ili degustacijske čaše, odnosno u večernjem dijelu po cjeniku.
Organizatori i pokrovitelji : Vinski klaster Srijem, TZ Ilok, Grad Ilok
Pokladno jahanje u Iloku , 21.01.2017. - doživite vjetar u kosi uz iločku zimsku bajku!
I ove godine običaji konjogojaca u pokladnom godišnjem dobu obilježit će se tradicijskim pokladnim jahanjem iločkim ulicama. Od domaćina do domaćina, od dvorišta do ajnfora, uz ljepotu konja, kočija, nošnje, pjesme i uz dobro vino i rakiju te domaće zalogaje prodefilirat će članovi više konjogojskih udruga iz Vukovarsko-srijemske i okolnih županija..
Organizator i domaćin u Iloku je Konjogojska Udruga „Kadij“, podrška Grad Ilok i Turistička zajednica Ilok.
Dođite, jer toplija je i zima uz iločka vina!
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2017/01/vinkovo_u_Iloku_2017.pdf"]
Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije
Foto: Ivan Ripić,Vesna Štajner,Ivica Miličević, arhiv TZ Vukovarsko - srijemske županije
golly&bossy pohode badnjake
Božić je već neko vrijeme iza nas, a s njim se povukla i brojna plastična oprema, pirotehnička čudesa te blješteći ukrasi. Iako je svake godine adventsko vrijeme sve raskošnije i zabavnije, što u turističkom smislu svakako pozdravljamo, ipak se nekad ne možemo oteti dojmu da se negdje, nepovratno izgubio osnovni smisao tog blagdana. Zato smo se jako poveselili novom postu naših najdražih otočkih blogera gollyh&bossyh koji su svojim slikopisom donijeli dašak tradicije s naše Korčule i podsjetili na naš Praizvor i Ljepotu u njenoj jednostavnosti i skromnosti.
"Mir i blaženstvo obavili su mjesto i imali smo osjećaj da smo u bajci. Daleko od velikih urbanih središta gdje su ljepotu povijesnih pročelja gotovo prekrili brojni ukrasi na tragu Las Vegasa, u malom vinogradarskom raju na Korčuli carevala je dostojanstvena jednostavnost i humana interakcija, a bit onoga što znači Božić dosegnuta je bez pretencioznosti i pompe."
Dragi Klingoncy,
Dok Vi proučavate hramove na Baliju i guštate na tamošnjim plažama, mi drhturimo na temperaturama ispod nule i zagrijavamo se kontemplirajući o zimskim blagdanskim običajima. Odlučili smo da prije nego li se prebacimo na proljetne frekvencije, podijelimo s Vama doživljaj Badnjaka na Korčuli. Prvo ćemo objasniti riječ „badnjak“ koja označava panj tj. drvo koje se pali uoči Božića, a također znači i blagdan i u tom se slučaju piše velikim slovom. Etimolozi kažu da riječ dolazi od glagola „bdijeti“, a korijen te riječi zadržao se u svim slavenskim i baltičkim jezicima. Običaj paljenja badnjaka i bdijenja oko vatre vuče svoje korijene još iz pretkršćanskih vremena i direktno je povezan s obredima oko zimskog solsticija, suncostaja kada se slavi ponovni produžetak dana i povratak Sunca pri čemu je obredno bdijenje bilo povezano s kultom plodnosti. U tami se zemlja odmara, prikuplja snagu, sve miruje, istovremeno umire i ponovno se rađa. Klice života spavaju u utrobi tamne zemlje, a toplina vatre čovječjom rukom formiranog ognjišta daje sigurnost, vjeru, nadu i radost novog života.
Jedan od najimpresivnijih običaja koji su se očuvali na našemu otoku je paljenje badnjaka u Lumbardi. Na sam Badnjak na nekoliko punktova u mjestu, najčešće u neposrednoj blizini sakralnih objekata, postavljaju se debla stabala usječenih u obližnjim šumama Crne Korkyre pa se slažu jedna na druge tvoreći oblik krnje piramide. U kasnim popodnevnim satima drvena konstrukcija se zapali, vatra se razgori, frcaju iskre sa svih strana, a toplina isijava pozivajući stanovnike na druženje i veselje pa se staro i mlado sjati oko zapaljenog badnjaka na čašicu razgovora i domaćeg vina i rakije.
Na improviziranim stolićima bude i pršurata i drugih slastica, peče se riba i svega bude dovoljno za svih, pogotovo tekućih prehrambenih proizvoda. Kako vrijeme odmiče, a kazaljke na satu se počinju približavati ponoći, tako i obrazi postaju rumeniji, osmijesi širi, a srca otvorenija i čeljad razdraganija. Velika buktinja na otvorenom svijetli i plamti dok okupljeni nazdravljaju i jedni drugima zazivlju sreću.
Proteklog Badnjaka pohodili smo prvo zaselak Javić gdje je podno crkvice Svetog Špiridijuna plamtio impresivni veliki badnjak oko kojeg su se skupili uglavnom stanovnici zaselka, ali su ga pohodili i iz drugih djelova Lumbarde. Pilo se dobro domaće vino i jela riba koju su pekli dobro organizirani lokalni momci zaslužni i za paljenje badnjaka i dobru atmosferu. Nešto malo dalje od velikog badnjaka, napravljen je i jedan minijaturni za najmlađe, a tvorac ovog malog spektakla se, na oduševljenje malih i velikih, obukao u Djeda Mraza.
Kasnije smo napravili đir po Lumbardi gdje je još na nekoliko mjesta gorio badnjak, a posebno lijepo je bilo vidjeti onog pred Župnom crkvom Svetog Roka. Mir i blaženstvo obavili su mjesto i imali smo osjećaj da smo u bajci. Daleko od velikih urbanih središta gdje su ljepotu povijesnih pročelja gotovo prekrili brojni ukrasi na tragu Las Vegasa, u malom vinogradarskom raju na Korčuli carevala je dostojanstvena jednostavnost i humana interakcija, a bit onoga što znači Božić dosegnuta je bez pretencioznosti i pompe.
Oduševljeni atmosferom spustili smo se na Plavila u uvalu Račišće gdje je gorio veliki očaravajući badnjak u neposrednoj blizini mora. Pjevala je klapa, a nad morskom površinom je lebdila vodena para.
Ugodna toplina isijavajućeg badnjaka širila se prostorom i svi su bili blaženi i dobri, a u jednom trenutku imali smo osjećaj da smo u središtu neke prerafaelitske slike. Progovorili su jedni s drugima oni koji inače ne komuniciraju, namršteni su se smiješili, a grintavi su se veselili. A oni uvijek vedri i zadovoljni bili su još blaženiji. I dok je pjesma nježno prožimala uvalu, četiri elementa voda, vatra, zemlja i zrak bili su u jednoj točki pa je i onaj najveći peti došao na svoje. I bi Ljubav. U odsjaju plamena i toplinom u srcu dočekali smo Božić u blizini onih koje volimo, a onda smo išli leć i čvrsto smo zaspali. Opet ćemo poć gledat badnjake.
Vaši
tekst i foto: golly&bossy