Na Kliškoj tvrđavi, u prepunom izložbenom prostoru Topničke vojarne, 30. rujna 2022. otvorena je izložba Nikad zaboravljena “FERATA”, izložba fotografija, dokumenata, razglednica i svega što se povezuje s Feratom – Rerom.
Na današnji dan 30. rujna 1962. prometnik Marko Grbeša je zviždaljkom označio posljednji polazak „Rere“ iz Sinja.
Izložbu je otvorio i s nekoliko riječi se obratio načelnik općine Klis gosp. Jakov Vetma, te istaknuo je kako je Ferata zaslužna je za razvoj Klisa, Sinja, Splita i brojnih mjesta kroz koje je prolazila. U sjećanju naroda Splita i Dalmatinske zagore je prva i posljednja željeznica koja je povezivala Split i Sinj u periodu od 1903. do 1962. godine. Istaknuo gospodarski i socijalni značaj za stanovništvo ovoga kraja, te kako je on je rođen u blizini Vetminog mosta, preko kojeg je prolazila željeznica, kojeg je gradio njegov pokojni pradjed, u čijoj je gradnji izgubio nogu.
Posjetiteljima se obratio gosp. Ante Meštrović autor izložbe i vlasnik zbirke, koji je vrijednu zbirku i izložene predmete marljivo sakupljao i sačuvao kao spomen na neka druga vremena. U svom obraćanju prisutnima istaknuo je njezin povijesni i gospodarski značaj za razvoj ovog kraja.
– Ferata je bila u gospodarskom i socijalnom smislu poveznica između Cetinske krajine i središta Dalmacije Splita. Naziv ‘rera’ u narodu je dobila zbog putnika koji su se vozili njome i pjevali reru, pučke dvoglasne pjesme karakteristične za sinjsku krajinu. U početku su je zbog izgleda i sporosti nazivali ‘šuljarica’, potom ‘sinjska željeznica’, ‘sinjski vlak’, ‘sinjska ferata’. U ono vrijeme imala je ogroman utjecaj na trgovinu ovog kraja jer su se proizvodi sela mogli plasirat u Splitu te na drugim stajalištima praktički u jedan dan, vožnja rerom se preporučala pacijentima koji su bolovali o bronhitisa (prolazak kroz tunel je poticao iskašljavanje), po njoj se računalo vrijeme…” dodao je autor izložbe Ante Meštrović
Ferata je polazila iz Splita, preko Solin Vranjice, stajališta Mravinaca, Klis Kosa stajališta, Klis Megdan stanice, stanice Dugopolje, stajališta Prosik prije Dicma, stanice Dicmo, stajališta Mojanke do Sinja.
Ferata će ostati zapamćena po sporoj vožnji (45.5 kilometara za 3 sata), impresivnom terenu po kojem je prometovala (veliki uspon uz Klis i Rupotine), brojnim nezgodama i pjesmi (rera – narodni napjev sinjske krajine) koja je orila iz kompozicije.
U svojoj kratkoj, ali burnoj povijesti, bila je dijelom Austro-ugarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije, istodobno Italije i NDH u drugom svjetskom ratu (kada je doživjela brojne diverzije i sabotaže) i u konačnici SFR Jugoslavije.
Spektakularna biciklistička utrka CRO Race ove se godine održava od 27. rujna do 2. listopada koja je Hrvatsku po sedmi put pretvorila u sportsku arenu čiji kadrovi obilaze čitav svijet.
Grad Sinj bio je 29. rujna domaćin starta treće etape biciklističke utrke CRO Race, vožene od Sinja do Primoštena u dužini od 157 kilometara.
POVIJESNA PROMOCIJA GRADA SINJA I CETINSKOG KRAJA
Spektakularni kadrovi Sinja i Cetinskog kraja obišli su svijet! Turističke potencijale, kulturnu baštinu i ljepote Sinja i Cetinskog kraja gledalo je 30 miljuna gledatelja diljem svijeta.
Čak 130 televizijskih kuća u 190 država izravno je prenosilo Cro Race utrku.
Atmosfera u gradu bila je fantastična. Prije samog početka utrke gradonačelnik Grada Sinja Miro Bulj pozvao je sve sugrađane, Sinjane i Cetinjane da pruže potporu biciklistima i pokažu gostoljubivost svojstvenu za Sinj i Cetinski kraj.
default
Dožupan Stipe Čogelja istaknuo je važnost ovog projekta za Splitsko – dalmatinsku županiju, promociju Dalmatinske Zagore, pozdravio Sinjane i njihove goste te poželio natjecateljima uspješnu utrku.
Kadrovi Sinjske Pijace, veselih gradskih ulica, rijeke Cetine, aerodroma s letjelicama i padobrancima, Hipodroma do alkara i alkarskih momaka, Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske, Kamička s rasplesanim Mažuretkinjama, tvrđavom na kojoj se odigrala povijesna bitka, uz Sinjane i Cetinjane, svjedočili su najljepšem startu u povijesti CRO Race-a.
default
Bicikliste su na startu treće etape ispratili gradonačelnik Grada Sinja Miro Bulj, dogradonačelnik Grada Sinja Denis Bobeta, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja, župnik Svetišta Gospe Sinjske fra Antonio Mravak, direktorica Turističke zajednice grada Sinja Monika Vrgoč te zamjenik direktorice Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella.
Start utrke iz Sinja označili su pucnjevi mačkula s tvrđave Grad točno u 13 sati, a program na Pijaci počeo je u 12 sati. Natjecatelji su napravili krug oko grada, te letećim startom nastavili trku.
Pobjednik treće etape je i pobjednik ovogodišnjeg Tour de Francea Danac Jonas Vingegaard, član momčadi Jumbo-Visma. Vingegaard je u posljednjim metrima iznimno strmog uspona prema Svetištu Gospe od Loreta uspio preteći Škota Oscara Onleya (Team DSM) koji je zauzeo drugo mjesto.
U Primoštenu su ih dočekali načelnik Općine Primošten Stipe Petrina, župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić i zamjenica župana Šibensko-kninske županije Iris Ukić Kotarac.
Foto: Monika Vrgoč, Željko Zrnčić, Cro Race, Filip Ratković
Stara izreka kaže: ako vam je preostalo još jedno putovanje u životu, neka to bude Island. Stavimo li priču u tuzemne okvire, rekli bismo: ako morate izabrati destinaciju koju vrijedi vidjeti prije no napustimo ovaj svijet to bi bilo bez premca Lastovo, otok “s onoga svijeta”!
To je, naime, aktualna slika otoka Lastova, službeno najudaljenije hrvatske administrativne “pošte” koja je ujedno i ukupnom površinom park prirode poznat po dobrom vinu, svježoj ribi i plodovima mora, ali i zahvalnim stanovnicima koji s pažnjom tretiraju i cijene svakoga gosta.
Zahvaljujući udaljenosti od obala s obje strane Jadrana te ekološke uščuvanosti od svjetlosnog zagađenja, Lastovo je jedan od najboljih lokaliteta za noćno promatranje neba na cijelom svijetu!
Intencija lokalne Turističke zajednice je i nadalje brendirati otok Lastovo ne samo kao raj za nautičare, ekologe i ronioce na najudaljenijem naseljenom pučinskom području, nego i kao mjesto za astronomsko promatranje i proučavanje neba.
Ta svojevrsna “nepotrošenost” i bliskost s prirodom na najiskonskiji način velika su komparativna prednost Lastova u odnosu na druge destinacija; potencijal u tom smislu svesrdno podržava direktorica Turističke zajednice Lastovo Diana Magdić, po formalnoj profesiji sociologinja, ujedno i strastvena “zvjezdoljubica”.
– Sa stručnjacima ćemo odrediti trajno pogodne lokacije za potpuno uživanje i znanstveno proučavanje neba, a planiramo postaviti i stacionarne kamere za praćenje meteora. Dugoročno, ideja je Lastovo učiniti idealnom destinacijom za amatersko i stručno promatranje nebeskog svoda, sa zvjezdarnicom i kontinuiranim edukativnim i znanstvenim programom – iznijela je Magdić.
Mnogi ne znaju da lastovski arhipelag čini 46 otoka, otočića i hridi, te na njima mnoštvo upravo božanstvenih (ne pretjerujemo) manjih plaža, veličanstvenih uvala i skrivenih “pošta” gdje se ljeti poskrivećki “hvata” najbolja boja, a zimi – uspomene…
Lastovo je otok osebujne arhitekture; njegov forte su kamene kuće građene u mediteranskom, jednostavnom otočkom stilu, sa bogato ukrašenim dimnjacima kao svojevrsnim kuriozitetom (utilitarnim, ali i manifestom društvenog položaja u lokalnoj hijerarhiji).
Ribarska naselja i drevni sustav polja u velikoj mjeri i dandanas hrane otok; i to nije jedino što se zadržalo kao benefit iz ostavštine prohujalog vremena, iz portfelja naših starih.
Lastovski poklad – karneval stariji više od 500 godina, proglašen je hrvatskim kulturnim nematerijalnim dobrom.
Tijekom 15. i 16. stoljeća, dok je u Europi bujala renesansa, Lastovo je snivalo i živjelo svoj uobičajeni, mirni život “zabačenog” otoka na Jadranu. Dalekog od obiju obala, samoodrživa sredina nekoć loše povezana, bez trajekata i katamarana kao danas; zahvaljujući toj okonosti, Lastovo su mimoišle i velike epidemije poput kuge i kolere koje su kasnije, tijekom sedamnaestog i osamnaestog stoljeća, doslovce desetkovale neke dalmatinske gradove.
Dok su se veće, gradske sredine gušile u boleštinama i borbi za život, daleki otoci poput Lastova dakle uživali su privilegiju skromnog, ali mirnog, jednostavnog bivstvovanja u suglasju s prirodom. Taj stil zadržao se i danas (kad nam je zdravlje, uvidjeli smo na težak način, najpotrebnije), poduprt stečevinama suvremene civilizacije.
Svaki turist na Lastovu može uživati svim osjetilima: udisati čisti zrak drugog najšumovitijeg otoka u Hrvatskoj (poslije Mljeta), šetati kilometrima i kilometrima uvala osjećajući “svaki žilicu” Mediterana, kupati se u moru prozirnijem od stakla, jesti ekološki savršenu hranu kao prije više stotina godina…
Te, istodobno, odsjesti u hotelu i objaviti selfie na Instagramu, ali i iskoristiti mogućnost sportskog ronjenja, planinarenja, “footinga”, unajmljivanja brodice za samostalno otkrivanje otočića u sastavu Lastova.
Istražite zanimljivu pomorsku baštinu Sutivana i jedinstvene zavjetne brodove koje su za sreću na moru napravili i posvetili sutivanski pomorci i ribari!
Besplatna tura održava se 07.09.2022., s početkomu18.00 sati ispred ureda TZO Sutivan, a završava u crkvici Sv, Roka u kojoj se ovi zavjetni brodovi čuvaju desetljećima, a neki čak i više od 200 godina!
Nastavak je ovo brojnih aktivnosti tijekom protekle dvije godine, kojima Turistička zajednica Općine Sutivan radi na očuvanju i promociji sutivanske ribarske, ali i pomorske baštine, sve kako bi svojim sve brojnijim posjetiteljima ponudila visoko kvalitetan i vrijedan sadržaj, istovremeno čuvajući ga od zaborava.
Zavjetni brodovi – bogatstvo tradicije i turistički potencijal Sutivana
Stivanski zavjetni brodovima čuvaju se u crkvi Sv. Roka, a dali su ih izraditi i posvetiti sutivanski pomorci i ribari kako bi ih na moru pratila sreća. Najstarija hrvatska maketa zavjetnog broda nalazi se upravo u Sutivanu. Radi se o maketi dvojarbolnog jedrenjaka tipa “brik”, s križnim i sošnim jedrima, kojemu je na krmi upisana godina 1819.
Uz maketu najstarijeg jedrenjaka iz 1819., u crkvici Sv. Roka čuva se još pet maketa zavjetnih brodova.
Ovaj događaj dio je projekta “Nauka i lavura o stivanskom brodovlju” kojeg provodi Turistička zajednica Općine Sutivan. Projekt je odobren na natječaju LAGUR-a Brač, a sufinanciran je sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Ukupna vrijednost projekta je 172.637,72 HRK, od čega Europska Unija sufinancira 85%, a Republika Hrvatska 15%.
Film Bol & Culture je u finalu ZAGREB TOURFILM festivala 2022. u konkurenciji od 106 filmova iz 30 zemalja! Ovo je iznimna čast i priznanje za malo bračko mjesto i Turističku zajednicu općine Bol.
Svečana dodjela nagrada bit će 14. listopada u hotelu Regent Esplanade ispred 120 gostiju iz cijeloga svijeta. Tijekom trajanja festivala održat će se razna događanja, među njima i okrugli stol na temu – Kako napraviti dobar turistički film.
Mnogo je čimbenika koji dolaze u obzir u procesu selekcije. Svaki odabrani film je neovisno ocjenjivalo najmanje 13 članova žirija koji su film ocjenjivali prema ljestvici koja pokriva 4 faktora podijeljenih između svjetonazora i tehničkih vrijednosti.
ZLATNI MEDVJED U BERLINU Posjetimo se da je vrijednost ove ideje i filma, prepoznao je i žiri međunarodnog natjecanja turističkog filma i multimedije The Golden City Gate 2022, na međunarodnom turističkom sajmu ITB Berlin.
U konkurenciji turističkih filmova iz cijeloga svijeta, 45 stručnjaka dodijelilo je prvo mjesto (Zlatnog medvjeda) bolskom kandidatu Bol & Culture u kategoriji “Art & Culture”.
Također film “Naše bolske priče, Windsurf” osvojio je treće mjesto u kategoriji City na 21. Golden City Gate 2021, Tourism Multimedia Award, međunarodnomu festivalu turističkoga filma koji je održan u sklopu turističkoga sajma ITB Berlin, te je priznanje predstavljanju Bola kao destinacije aktivnoga odmora.
Tragom maritimne baštine i male drvene brodogradnje vodimo vas u obilazak dvaju starih milnarskih brodogradilišta
Milna na zapadu otoka Brača uvijek je u svemu bila vezana uz more. I dan danas ona je najsigurnija luka u kojoj spas od nevera traže ribari i nautičari iz srednjedalmatinskog akvatorija.
U svrhu valorizacije maritimne baštine općine Milna osmišljen je i pokrenut projekt izrade tematske staze maritimne baštine Milne, živi podsjetnik na povijest ovoga mjesta i otoka Brača i kao takva slovi za zanimljivu turističku novinu i atrakciju.
TEMATSKA STAZA uključuje čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije ćemo predstaviti 8,9 i 10 točku: pitoresknu crkvicu sv Jere, posjet starim brodogradilištima Bonačić Protti i Bonačić Dorić.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška pogledate na LINKU, priču o Starom Feralu i crkvici Sv Nikole pogledajte na LINKU. Na LINKU vas vodimo vas i u Blatašku kuću, u razgled legendarne Bracere i posjet ukletoj kući Babarović!
PITORESKNA CRKVICA SV. JERE osma je točka naše morske šetnje i sjajan motiv za razgled za ljubitelje sakralne baštine. Ušuškana u dnu milnarske uvale, u predjelu zvanom Pantera, gdje je nekada bilo istezalište brodova i brodogradilište, posvećena je omiljenom dalmatinskom svecu – Svetom Jeronimu, koji je, poznat po temperamentnoj naravi, nerijetko znao zavapiti: “Oprosti mi Bože, jer sam Dalmatinac!“
ČAK 23 VELIKA BRODA PROIZAŠLA SU IZ RUKU MILNARSKIH KALAFATA unutar starog brodogradilišta Bonačić Protti, koje je davne 1888. godine doživjelo vrhunac svoje djelatnosti, te je moglo primiti brodove od čak 30 metara duljine i 150 tona težine! Mjesto gdje su nastale brojne bracere, trabakuli, logeri, škune, leuti, kajići i gondole, predzadnja je točka našeg putovanja, a sretnete li na milnarskoj rivi ponekog starog kalafata, zasigurno će Vam, s puno topline, ispričati pokoju štoriju o slavnom dobu milnarskog škvera!
IZVLAČILI IZ MORA PLOVILA KOJA VAPE ZA POPRAVKOM, A U MORE VRAĆALI LJEPOTANE VRIJEDNE DIVLJENJA – rečenica je koja dostojno opisuje djelatnost starog brodogradilišta Bonačić Dorić, koje je ujedno i posljednja točka našeg milnarskog putovanja. Od male radionice vrijednih ruku braće Bonačić Dorić, Milna je sedamdesetih godina prošlog stoljeća dospjela do jednog od središta remonta drvenih brodova na Jadranu, čiji su kalafati izvršili nebrojene složene rekonstrukcije, te su svojim drvenim veslima opskrbili većinu čamaca na Jadranu.
Ispreplitanje povijesti i umjetnosti pod vedrim nebom u interpretaciji opernih virtuoza
Kako zvuči svjetski poznata Verdijeva “Messa da Requiem” pod zvjezdanim nebom, u izvedbi vrsnih opernih pjevača, otkrit će posjetitelji u petak, 02.09u 20.30 h, na arheološkom lokalitetu Aquae Iasae, u Varaždinskim Toplicama.
Radi se o jednom od najznačajnijih i najvećih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj, u kojem su mnogobrojni rimski vojnici vidali svoje rane, a rimska gospoda uživala u pitoresknom krajoliku. Prekrasni glasovi opernih virtuoza: Jelene Štefanić (sopran), Martine Tomčić (mezzosopran), Roberta Cresca (tenor) i Luciana Batinića (bas), uz dirigiranje Simona Dešpalja i klavirsku pratnju Helene Borović te sudjelovanje komornog zbora, dočarat će posjetiteljima snažne, nezaustavljive emocije, kojima je prožet Requiem.
Organizator, no i idejni začetnik novog, atraktivnog događanja je Turistička zajednica Varaždinskih Toplica, a želja direktorice Lane Husnjak, producentice, je da ovaj projekt preraste u festival klasične glazbe, koji će privući mnogo posjetitelja iz Hrvatske i susjednih zemalja te da i ovaj gradić dobije svoje mjesto na karti atraktivnih turističkih programa.
Giuseppe Verdi skladao je ovo moćno djelo nakon već afirmiranih opera Rigoletto, Trubadur, Traviata i Aida. Requiem je zapravo spomen na prijatelja, književnika Alessandra Manzonija, iznimno cijenjenog talijanskog književnika. Iskusne poznavatelje glazbe toliko je oduševio, da se odmah nakon prve izvedbe u milanskoj crkvi sv. Marka počeo izvoditi u mnogim svjetskim koncertnim dvoranama kao jedan od najdramatičnijih opusa svoga žanra, prožet razmišljanjima o egzistenciji, sudbini, životu i smrti.
U opernom četverolistu svaki od umjetnika doista je poseban. Jelena Štefanić uglavnom nastupa na pozornicama Njemačke, Austrije, Kine, Japana, Velike Britanije, Italije i Meksika, no uvijek se rado odaziva pozivima za nastup u njezinom rodnom kraju. Kao prva hrvatska pjevačica sudjelovala je na prestižnome natjecanju „Operalia” čuvenog Placida Dominga u Pekingu, a neke od svojih zapaženih uloga ostvarila je u operama Trubadur, La Traviata, Šišmiš i Grofica Marica. Roberto Cresca iz Italijepo prvi put nastupa u Hrvatskoj, a okušao se na mnogim svjetskim pozornicama u Kini, Nizozemskoj, Turskoj, Rusiji, Južnoj Africi i Kanadi. Glas je nove generacije, solist je u mnogim zahtjevnim ulogama, a neke od opera u kojima je pjevao su Tosca, Cavalleria rusticana i Carmen. Luciano Batinić od 2009. je prvak opere zagrebačkog HNK, vokalnu tehniku je usavršavao kod Vitomira Marofa i u opernom studiju milanske Scale, dobitnik je nekoliko domaćih i međunarodnih nagrada za operno pjevanje, a uloge u operama Nabucco, Seviljski brijač, Madame Butterfly i Rigoletto samo su malen dio njegovog bogatog opusa. Martina Tomčić diplomantica je Visoke glazbene škole u Grazu, dobitnica mnogih nagrada, s bogatom domaćom i međunarodnom karijerom, a jedan maleni dio njezinog bogatog repertoara su uloge u Šišmišu, Moći sudbine i Carmen.
Maestro Simon Dešpalj bavi se dirigiranjem više od 20 godina, a dirigirao je orkestrima u Hrvatskoj i zemljama regije, Sloveniji, Italiji, Austriji, Izraelu i Francuskoj. Opere Služavka gospodarica i Stabat mater, Nikola Šubić Zrinjski, Figarov pir i balet Tramvaj zvan čežnja samo su neka od djela u kojima je pokazao svoje umijeće. Rado prihvaća nove izazove kao što je i ovaj, gdje neće nastupiti orkestar već se radi o komornoj izvedbi. Četiri vrsna operna umjetnika posjetiteljima će priuštiti nezaboravne glazbeno umjetničke trenutke koje će dugo čuvati u škrinjici uspomena.
Milna na zapadu otoka Brača uvijek je u svemu bila vezana uz more. I dan danas ona je najsigurnija luka u kojoj spas od nevera traže ribari i nautičari iz srednjedalmatinskog akvatorija.
U svrhu valorizacije maritimne baštine općine Milna osmišljen je i pokrenut projekt izrade tematske staze maritimne baštine Milne, živi podsjetnik na povijest ovoga mjesta i otoka Brača i kao takva slovi za zanimljivu turističku novinu i atrakciju.
TEMATSKA STAZA uključuje čak 10 atraktivnih punktova, a ovom prilikom detaljnije ćemo predstaviti 5,6 i 7 točku: Blatašku kuću, repliku legendarne Bracere i kuću Babarović.
Priču o kipu ribara i špilji u uvali Vlaška pogledate na LINKU, te priču o Starom Feralu i crkvici Sv Nikole pogledajte na LINKU
BLATAŠKA KUĆA peti je punkt ove zanimljive ture. Osim o iznimnom napretku glagoljaških svećenika iz Pustinje Blaca, koji su je sagradili za potrebe puta i trgovine po morima Sredozemlja, ova kuća svjedoči i o velikoj hrabrosti i sposobnosti kapetana njihovih dvaju brodova, Nikolorića, koji je unatoč odnosu snaga u stilu Davida i Golijata, sa svojom polakom Lijepa putnica, izvojevao pobjedu u velikoj pomorskoj bitci u splitskoj luci protiv engleske fregate Amphion u pratnji četiriju brodova. Brodsku pulenu s pramca njegove polake, donedavna čuvanu upravo u Blataškoj kući, možete razgledati u Muzeju otoka Brača u Škripu.
RAZGLEDAJTE REPLIKU LEGENDARNE BRACERE. Kako li je dobila ime – iz talijanske riječi “Brazza” što znači Bračanka, ili pak iz talijanske uzrečice “forza di braccia”, koja aludira na to da su se prve brodice pokretale veslanjem, odnosno mišićnom snagom, ne znamo; ali smo sigurni da će Vas razgled replike ovog teretnog obalnog jedrenjaka oduševiti. Replika bracere nazvana Milna, u mjerilu 1:10, šesta je točka naše morske pustolovine.
KUĆA BABAROVIĆ sedmi je značajan punkt ove tematske staze, a nosi ime jedne od najprominentnijih milnarskih brodovlasničkih obitelji. Kako je bila namijenjena za putnike koji ne žele prespavati na brodu, možemo je smatrati svojevrsnim prvim milnarskim hotelom, a nažalost, stigla ju je ne baš lijepa sudbina – impozantna dvokatnica izgorjela je 2008., nakon godina i godina opstajanja unatoč ljutitim negodovanjima mještana jer zaklanja župnu crkvu.
U svrhu valorizacije maritimne baštine općine Milna osmišljen je i pokrenut projekt izrade tematske staze maritimne baštine Milne, živi podsjetnik na povijest ovoga mjesta i otoka Brača i kao takva slovi za zanimljivu turističku novinu i atrakciju.
Milna na zapadu otoka Brača uvijek je u svemu bila vezana uz more. I dan danas ona je najsigurnija luka u kojoj spas od nevera traže ribari i nautičari iz srednjedalmatinskog akvatorija.
U sklopu projekta valorizacije maritimne baštine općine Milna, za koje je odobreno financiranje sredstvima EU fondova, osim tematske staze pripremljen je i projekt Interpretativnog centra maritimne povijesti Milne, čija će se provedba nastaviti i u 2022. godini, a općini Milna osigurati će dodatni sadržaj i ponudu tijekom cijele godine.
Stalni postav, uz aktivno sudjelovanje lokalne zajednice, bit će prostor očuvanja i prezentacije njene memorije i identiteta, utemeljenima u maritimnoj baštini. Centar će biti namijenjen svima, odraslima, djeci, domaćem stanovništvu i posjetiteljima općine Milna i otoka Brača.
ATRAKTIVNA TEMATSKA ŠETNJA KROZ DESET LOKACIJA Sve u Milni vodi prema moru, brodovima, kapetanima, brodovlasnicima, pa i atraktivna turistička tura, tematska staza koja turiste vodi kroz deset točaka, te donosi priču o milnarskoj brodogradnji i brodarstvu.
1. Kip Ribar
Prva točka posjete je kip ribara. Veliki dio stanovništva Milne živio je od ribarstva. Gotovo da nema obitelji u Milni koja nije na neki način povezana sa ribrastvom. U spomen tom načinu života i njegovoj ekonomskoj važnosti podignut je ovaj kip ribara.
2. ŠPILJA U UVALI VLAŠKA
Prava turistička atrakcija nalazi se u Vlaškoj uvali. Za vrijeme trgovanja pomorskim putem u 18. stoljeću, u Milnu su se od nevremena skrivali brodovi ribara i trgovaca, koje su lokalni stanovnici nazivali Vlasima te je i sama uvala po tome dobila naziv Vlaška uvala. U samoj uvali nalazi se špilja koja je u to vrijeme korištena kao sklonište od kiše i vjetra. Danas je špilja osvijetljena, a u njoj su u spomen na to vrijeme izloženi stari ribarski predmeti: mriže, feral za pod sviću, vrša, konopi i sl.
3.STARI FERAL
Stali Feral je postavljen 1911. godine gdje je stajao do dolaska struje u Milnu. Poznato je kako je šjora Antula Butorović – Tošo svakodnevno nosila skaline i petrolej kako bi upalila feral. Danas stari feral nije u funkciji , zamijenio ga je suvremeni električni feral, a ovaj je ostao kao uspomena na jednu crticu naše povijesti i požrtvovnosti o kojoj je ovisila nečija sigurnost i utočište u sigurnu luku.
4. CRKVICA SV. NIKOLE
Crkvica svetog Nikole izgrađena je kao zavjetna crkva, kako je bio čest slučaj u to vrijeme. Pomorci i ribari koji bi na moru doživjeli veliko nevrijeme ili kakvu drugu nevolju, zavjetovali bi se svecima zaštitnicima da će se odužiti ako prežive. Crkvu svetog Nikole, zaštitnika pomoraca sagradio je je 1844. Arne Harašić pok. Jeronima kao zavjetnu crkvu za izbjegnutu tragediju na moru.
6. BLATAŠKA KUĆA
Pustinju Blaca (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Kako uvala kod Blaca nije bila prikladna luka, blatački svećenici su u Milni sagradili kuću i skladišta, odakle su trgovali i odlazili po morima Sredozemlja. Po toj kući cijeli taj predio Milne zove se Blataška riva.
Svjedoci pobjede izvojevane u nemogućoj morskoj bitci između engleske fregate Amphion i bračkog trgovačkog broda – polake Lijepe putnice, je pismo zahvale francuskog namjesnika koje se čuva u obiteljskom arhivu Nikolorićevih nasljednika sa sačuvanom brodskom pulenom s pramca njegove polake do nedavno čuvana upravo u Blatačkoj kući na Milnarskoj rivi . Pulena se danas nalazi u Muzeju otoka Brača u Škripu.
5. BRACERA
Bracera je srednjedalmatinski teretni obalni jedrenjak, datira iz 17.st. Vjeruje se da je upravo bracera dobila svoj prototip iz ruku milnarskih kalafata na otoku Braču. Postoje dvije teorije o tome kako je brod dobio ime. Prva je iz talijanske riječi “Brazza” što znači Bračanka, a druga, koja također potječe iz talijanskog jezika , iz uzrečice “forza di braccia”, proizlazi iz toga da su se prve brodice pokretale veslanjem, onosno mišićnom snagom.
Ovo je replika dalmatinske bracere u Mjerilu (veličina): 1:10, a nosi naziv Milna.
7. KUĆA BABAROVIĆ
Babarovići su u 18. i 19. Stoljeću bila obitelj brodovlasnika i kapetana. Ostavili su značajan trag, za pomorsku baštinu Milne. Sagrađena 1843.g. Kuća obitelji Babarović koristila se kao prenoćište za putnike koji nisu nisu željeli spavati na brodovima, pa se može smatrati prvim svojevrsnim hotelom u Milni.
Prilikom gradnje mještani su bili nezadovoljni činjenicom da je kuća velika i da zaklanja župnu crkvu proklinjali su kuću govoreći „dabogda se srušila , dabogda izgorila“. Kuća je opstajala dugi niz godina, a 2008. godine dogodio se požar i „Ukleta kuća „ je izgorila .
8. Crkvica sv. Jere
Na mjestu gdje je nekada bilo istezalište brodova i brodogradilište u vlasništvu Mate Bonačića Protija, pok. Prošpera, danas se nalazi crkva sv. Jere, zaštitinika Dalmacije, studenata i učitelja. 1860. godine, uz dozvolu tadašnjeg nadbiskupa njegov sin Jere je na zemljištu zvanom Banjić dao sagraditi malu crkvu u čast svojega zastitnika sv. Jeronima, uz određeni legat.
9. Staro brodogradilište Bonačić Protti
Brodogradilište je započelo s radom 1750. godine, na mjestu gdje se danas nalazi ACI marina. Vrhunac svoje djelatnosti, brodogradilište je doživjelo 1888. godine, kada se prostor škvera proširio, te su mogli primiti brodove do 30 metara duljine i 150 tona težine. Tada su iz vrijednih ruku milnarskih kalafata proizašla 23 velika broda, od kojih 5 u vlasništvu milnarskih imućnih obitelji.
10. Staro brodogradilište Bonačić Dorić
1775. godine se iz male radionice vrijednih ruku braće Bonačić Dorić razvilo brodogradilište u uvali Vlaška. Danas se na tom mjestu mogu vidjeti ostaci vitla za izvlačenje brodova, koje je u svoje vrijeme iz mora izvuklo na stotine brodova koju su vapili za popravkom, a u more vraćalo prave ljepotane vrijedne divljenja.
DRAGULJ KOJI I SAM KRIJE DRAGULJE. Otok Vis, taj tajanstveni šarmer skriven iza Brača, Hvara i Šolte, optočenkristalno čistim morem, krije prave dragulje vrijedne posjeta. Ne govorimo samo o prekrasnoj uvali Stiniva, Modroj špilji, ili pak vojnim objektima iz minulih vremena koji mu daju specifičan šarm (da se nas pita, ondje bi se snimao idući James Bond!) – dozvolite da Vam predstavimo prekrasniboutique hotel San Giorgio, ušuškan u povijesnom centru Visa!
ZVJEZDANO GOSTOPRIMSTVO. Već i sama plava baršunasta oznaka sa logotipom hotela nagovještava nam da ćemo ovdje naići na – ultimativnu sofisticiranost! Sobama caruje moderni minimalizam čiji materijali ne odudaraju od atraktivna okruženja, sa pokojim dobrodošlim dodirom industrijskog chic-a i lazy bagom – vrećom za sjedenje koja upravo poziva na uživanje u lijenom sparnom popodnevu!
Kako čitamo na putničkim portalima, gostima se naročito svidio personalizirani pristup – imali su dojam da simpatični vlasnici brinu o svemu, a ni udobni kraljevski kreveti i latice ruža u jacuzziju nisu prošle nezapaženo! Posebne pohvale pobrao je ukusan i obilan doručak poslužen u idiličnom ambijentu – kamenom dvorištu obavijenom mirisima mediteranske vegetacije, koje se navečer pretvara u pravu intimnu gastro oazu sa suptilnim osvjetljenjem.
VRHUNSKIM GUŠTIMA IME JE BOCCADORO. Iza ovog naziva krije se restoran u skopu hotela, čiji je litemotif jedna od maksima čuvenog Françoisa de la Rochefoucaulda – jelo je nužnost, ali inteligentno jelo je umjetnost!
Kako i drugačije, doli umjetnošću, nazvati ovako sofisticirane delicije – juhu od mlade mrkve i komorača sa emulzijom ružmarina i peršina, Carnaroli rižoto od muškatne tikve sa prašinom zvjezdastog anisa, slasne lignje u društvu moussea od tune, poriluka, kremastog celera i ketchupa od cikle, ili pak zamamni brancin s raguom od graška i tikvica, buerre blanc umakom i prahom crnih maslina?
Nadalje, što reći na jadranske kozice flambirane u Martini Biancu, uz pirjani kukumar, ulje ružmarina i lješnjake, ili na njihov tiramisu, kojeg čini cremeux tamne čokolade i kave, kremamascarponea i pjenušca te krostin od viškoga rogača i Amaretto likera? Mediteranska kuhinja ovdje je odvedena na sasvim nov -uistinu spektakularan nivo, a meni sadrži čak i informacije o alergenima. Ako joj kojim slučajem odolite – javite nam kako ste uspjeli!
ETERIČNA KULISA ZA SOFISTICIRANE MIRISNE POSLASTICE!
88. NAJMOĆNIJA ŽENA NA SVIJETU SA FORBESOVE LISTE, američka modna dizajnerica Tory Burch, nije odoljela –Novalji!
Točnije, 12 km udaljenoj idiličnoj Metajni smještenoj u istoimenoj uvali na sjeveroistočnom dijelu otoka Paga, koju je svojim iskusnim modnim okom ocijenila kao savršen ambijent za prezentaciju svoje najnovije mirisne ergele!
Tory je ljubav prema Mediteranu naslijedila još od roditelja koji su ondje redovito ljetovali, a luksuzni pokloni koje su joj donosili bili su oblik neformalnog modnog obrazovanja. Ova svestrana dizajnerica završila je i povijest umjetnosti, a njenekreacije svojevrsna su posveta vlastitoj obitelji, poput emblematičnih balerinki Reva sa prepoznatljivim logomosmišljenih u čast njezine majke, jednog od najtraženijih predmeta želja fashionistica diljem svijeta.
Tory snažno vjeruje u moć žene u poslovnom svijetu, te je tako osnovala i fondaciju koja podupire žene da pokrenu svoj biznis, a svom brendu pridijelila i filantropski karakter.
NE ČUDI NAS da je za svoju najnoviju reklamnu kampanju ova dama istančana ukusa odabrala baš živopisnu Metajnu. Naime, sa svojim plažama Ručicom i Beritnicom s kojima se teško natjecati u ljepoti, slikovitim Kanjonom – područjem gdje jezelenilo optočeno golim kamenim brdima, penjalištem Stogaj sa spektakularnim kamenim tornjem, te opojnim mirisima bilja i mora, ona doista izgleda kao samo srce Mediterana! Eterični, prozračni ambijent Metajne fantastično se uklopio u priču o 5 novih parfemskih uradaka, a reklamne materijale u kojima manekenke uživaju poput razigranih morskih vila, Tory je podijelila sa više od 3 milijuna svojih pratitelja na društvenim mrežama.
OPTIMIZAM I SNOVI O SJAJNIJOJ BUDUĆNOSTI. „Miris je vrlo osobna stvar“, kaže Tory. „Željela sam u ovako kaotičnom svijetu kao što je današnji, inspirirati sve da zamisle svjetliju budućnost, da se usude sanjati.“ U lepršavom reklamnom videu zablistali su tako Electric Sky, Cosmic Wood,Divine Moon, Mystic Geranium i Sublime Rose, a emocije i snove majstorski je uspjela pretočiti u olfaktorna iskustva -drvene note servirane su na svjež, sapunast način s dodatkom neodoljivih začina, dok note meda i citrusa daju mirisima živahan i razigran karakter.
NIJE JEDINA. Veličanstvena Tory nije jedina koja je za poprište snimanja svoje kampanje odabrala područje Novalje – modnabiblija Vogue, otmjeni Elle i prpošni Harper’s Bazaar u nekoliko navrata su baš ondje smjestili svoje atraktivne editorijale.
Novalja je iznimno prepoznatljiva i u filmskom svijetu, ali i u automobilskoj industriji, pa su tako ondje zabljesnuli novimodeli Mercedesa, BMW-a, Porschea, Audija, Honde, Peugeot-a, uključujući i planetarno popularnu domaću tvrtku Rimac Automobili, koja je otok Pag odabrala za predstavljanje svog električnog ljepotana C_Two. Kako tamošnji ambijent prirodno zrači elegancijom i ljepotom, čini nam se da sjajna budućnost o kojoj je Tory pričala očekuje – upravo Novalju!
Već se odavno u zraku sluti vreva i šušur živahnoga ljeta u Sinju. Krovna manifestacija Dani Alke i Velike Gospe i ove godine iznjedrila je mnoštvo događanja kojima će uvijek gostoljubivi Sinjani obradovati svoje goste.
Uz neizostavne 307. alkarske svečanosti i proslavu blagdana Velike Gospe, domaći i furešti uživat će u koncertima, izložbama, sportskim i humanitarnim aktivnostima, kazališnim predstavama, predstavljanjima knjiga i raznim drugim priredbama. Cijeli grad pod Kamičkom postaje otvorena pozornica gdje će se pronaći ponešto za svačiji ukus.
Izdvojimo samo neke! Omiljena Gradska glazba, bez koje nijedno slavlje nije potpuno, slavi 160 godina postojanja. Osim koncerta, bit će otvorena i prateća izložba.
Raznolike note poletjet će u sinjsku noć – nekoliko klasičnih koncerata mladih sinjskih glazbenika, virtuozni jazz nastupi na tvrđavi Kamičak, koji je kulisa i Kamičak Etno festivala, tradicionalni rock festival SARS, festival metal glazbe Nebesa metalFest te neizostavna i uvijek popularna klapska pjesma.
Nikako ne propustiti sjajni Sinjski sajam sela i opskrbiti se izvornim tradicijskim proizvodima, a na večeri folklora podsjetiti se starih vremena i dobrih običaja te svakako uroniti u povijesno-scenski spektakl Opsada Sinja 1715., ove godine s još upečatljivijim zvučnim i svjetlosnim efektima.
Pred Ribafishom i Rokotočanima su još neosvojene Unije, Susak i otočić Košljun s kojeg se u utorak 26.7. pliva do finalne destinacije, Punta na otoku Krku, gdje završno druženje na rivi kod kućica počinje u 18 sati.
Ispred Ribafisha je zadnji tjedan plivanja u kojem će završiti treću fazu projekta. Tjedan je to koji će se pamtiti kao onaj u kojem je po prvi put u Hrvatskoj plivanjem povezano 50 naseljenih otoka.
Projekt #Rokotok koji je proglašen najljepšom pričom ljeta, bliži se kraju. Nakon ovogodišnjeg starta iz Privlake i prvog druženja na otoku Viru, uz manje i veće izazove na moru i kopnu, koje je uspješno rješavao uz pomoć svoje vrijedne i spretne posade i divnih otočana, Ribafish je do danas doplivao do 48 hrvatskih naseljenih otoka.
U ovoj posljednjoj, trećoj fazi projekta, uz njega je zaplivalo tridesetak plivača, na moru su ih pratile brodice, ali i dupini, a na otocima je Rokotočane dočekalo više od 1600 djece i još toliko odraslih.
Ono zajedničko druženju na svim otocima jest uspješno realizirana želja Ribafisha, da s okupljenim klincima popriča o važnosti očuvanja mora i kopna, flore i faune i da ih potakne da više vremena provode u međusobnim te druženjima s roditeljima. Sve ih je motivirao i da zajedno (o)čiste plaže te druženje u prirodi začinio avanturom skrivanja geocachea.
I u trećoj fazi realizacije projekta sve je prošlo dobro, svaki je zacrtani cilj ostvaren, a od neplaniranih izazova važno je spomenuti tek jedan neugodan ubod ose na Iloviku i puknutu japanku na Olibu.
Pred Ribafishom i Rokotočanima su još neosvojene Unije, Susak i otočić Košljun s kojeg se u utorak 26.7. pliva do finalne destinacije, Punta na otoku Krku, gdje završno druženje na rivi kod kućica počinje u 18 sati.Svi mali i veliki klinci su pozvani pridružiti se i veseliti se zajedno sretnom završetku projekta #Rokotok.
IDILIČNU BRAČKU OPĆINU SELCA već poznajete kao otočku kolijevku kulture, no jeste li znali da ona imaju i svog ribara – izumitelja?
Koliko je naš svit okretljiv i sposoban, dokazuje i primjer Juraja Ivana Marija Puratića, rođenog Sumartinjanina.
Naime, ovaj je znameniti čovjek izumitelj koloturnika – jednostavne, ali vrlo efikasne ribarske naprave, koja je značajno olakšala izvlačenje mreža plivarica, i to do te mjere da je Kanada – ribarska velesila– dala u opticaj novčanicu od 5 dolara sa brodom koji nosi njegov izum!
KOLOTURNIK KAO METAFORA ZA ŽIVOTNI USPJEH. Sve detalje o otočaninu koji je donio revoluciju svjetskom ribarstvu i njegovu izumu možete saznati za vrijeme “Puratićevih dana”. Manifestacija je to koja se održava 22. i 23.07. u Sumartinu, a kojom se afirmira ovaj zasigurno najpoznatiji žitelj Selaca u svijetu. Svakako preporučamo predavanje „Mario Puratić – od sumartinskog ribara do američkog izumitelja“ (22. 07. u 21h ispred crkve Sv. Martina) – osim što ćete saznati sve relevantne detalje o znamenitom Sumartinjaninu i njegovu izumu, možda Vas baš njegova životna priča inspirira i potakne da bacite neke Vaše mriže i polučite životni uspjeh na nekom Vama važnom području!
NO, KAKVA BI TO BILA PRIČA O RIBARU – bez ribe? Razumije se, takvo što je nemoguće, pa su Selca idućeg dana (23.07., 21h, Sumartin, Novi most) pripremila i senzacije za nepca – jela od ribe začinjena i taktovima zabavne glazbe, za koju će te večeri biti zadužen Roso bend.
SELAČKO KULTURNO LJETO – TEK POČINJE! Kada smo bacili pogled na zgusnuti raspored selačkih događanja, shvatili smo da ondje kulturno ljeto kao da je – tek otpočelo! Nama se sviđa večer poezije Croatia Rediviva na pijaci u Selcima (05.08., 21h), jezično-pjesnička smotra koja već odavno uživa popriličan ugled u domaćim književnim krugovima, a blues večeri na povaljskoj Rivi (04. i 05.08. u 21h) uvjerit će nas da more i sofisticirane glazbene poslastice sjajno idu zajedno! Isto možemo reći i za nostalgične melodije klapa i dalmatinsku šansonu, stoga nemojte propustiti nastup klape Partenca, 10.08. u 21.30h (Sumartin – Novi most), kao ni koncert Branka Medaka (15. kolovoza na pijaci u Selcima s početkom u 21.00h).
Osim kvalitetnih glazbenih sadržaja, pripremila su Selca i pregršt nastupa kazališnih družina za djecu i za odrasle, a ni sporta neće nedostajati – mi preporučamo posjet revijalnoj utakmici futsala (25. kolovoza) u čast 25. godišnjice postojanja MNK Fortune iz Povlja. A smatrate li, kako su Selčani duhovito ustvrdili, da definitivno ima ništo i u nogama, upišite Vaše najmlađe u ljetnu školu futsala u Povljima, čiji se program održava od 15. srpnja do 15. kolovoza!
