U sklopu neprofitne udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija – ŠKMER djeluje Kuharska Akademija koja se sastoji od prezentacijske kuhinje i kuharskoga kabineta – trening kuhinje. Treninzi se izvode na 9 samostalnih trening jedinica za najbolje uvjete rada 4 do 12 profesionalca – ovisno o temi i zahtjevnosti priprema i rada. ŠKMER Kuharska Akademija namijenjena je profesionalnim kuharima, članovima Udruge, ali i svim ostalim kuharima koji nisu članovi udruge u svrhu unapređivanja i usavršavanja gastronomskih znanja i vještina, te građanima i djeci.
U prvom dijelu 2021. godine udruzi ŠKMER ponovo u goste stižu predavači pariškog Ducasse education centra pa se pozivaju svi zainteresirani kuhari da uz uplatu kotizacije iskoriste priliku i uđu u svijet visoke gastronomije na jedinoj ovakvoj edukaciji u regiji te otkrijte zbog čega su kulinarski koncepti i poslovni modeli Alaina Ducassea među najuspješnijima u svijetu. Prva od tri edukacije koja se održava od 26.do 29.siječnja je na temu “prirodnosti”, ključnog koncepta pariškog restorana Alain Ducasse au Plaza Athénée. Više…
Gradnjom posljednje, 27. etaže splitski Dalmatia Tower sa svojih 135 metara visine bit će najviša zgrada u Hrvatskoj i među najvišima u Europi. U sklopu objekta poslovati će hotel s četiri zvjezdice Courtyard by Marriott koji će se smjestiti na višim katovima, od 16. kata naviše. Na najvišem vrhu zgrade osim soba hotela bit će i panoramski restoran s terasom. Pozicija hotela, samo petnaestak minuta šetnje do povijesne jezgre grada te dvadesetak minuta vožnje do splitske zračne luke, čini ga idealnim odabirom za smještaj poslovnih ljudi kojima je taj brend prije svega i namijenjen. Međunarodnim energetskim certifikatom LEED svim korisnicima zajamčeno je zdravo i poticajno radno okruženje te ugodan, opuštajući odmor. „ Ako sve bude po planu, Dalmatia Tower će krajem 2021. godine biti otvoren“ – najavio je investitor, tvrtka Westgate Group.
Jedan od najčitanijih američkih dnevnih listova USA Today objavio je listu 100 najpoželjnijih destinacija za putovanja u 2021., a Hrvatska se našla na visokom 11. mjestu, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.
S nadom da će se u 2021. godini situacija s korona virusom stabilizirati, a putovanja u većoj mjeri ponovno realizirati, zaposlenici i suradnici lista USA Today, zajedno s web portalom za putovanja 10Best.com, izdvojili su najatraktivnija mjesta za putovanja u 2021. godini. Hrvatska se tako na listi našla u društvu atraktivnih destinacija poput nacionalnog parka Grand Canyon u Arizoni, Madagaskara, Havaja, Pariza, Praga, Italije, Grčke i Australije, a ponovno je istaknuto kako je popularna serija „Igra prijestolja“ snimana upravo na hrvatskim lokacijama.
U članku se navodi kako je 2020. godina otkazala mnoga putovanja, planove za obiteljska i prijateljska okupljanja, kao i prilike za istraživanje različitih zemalja i kultura, no kako se s pronalaskom cjepiva očekuje povratak putovanja u 2021. godini.
Dodajmo kako se Hrvatska spominje i na popularnom portalu TravelDailyNews na kojem je objavljen članak Below Deck Mediterranean: Most Instagrammable locations. Naime, u sklopu članka se navode najljepše lokacije diljem svijeta na kojima je snimana popularna američka reality serija Below Deck, a među njima se, uz Santorini, Capri, Cannes i Mallorcu, našao i Dubrovnik.
Područje današnje Splitsko-dalmatinske županije bilo je zanimljivo ljudima još od davnina, a današnje sačuvane utvrde svjedočanstvo su prošlih vremena.
Bilo da se penjete do kliške utvrde, obilazite atrakcije antičkog grada Salone ili dolazite do tvrđave Prozor u Vrlici, Nutjaku u Trilju, Kamičaku u Sinju ili Topani u Imotskom vratit ćete se u prošlost i na trenutak osjetiti kako su nekada tamo živjeli narodi. Svratite i do Gradine u Vrgorcu čime će se zaokružiti kulturno-povijesna ponuda Dalmatinske zagore.
Za vas smo u ovom članku izabrali najljepše utvrde Dalmatinske Zagore.
PREPORUKA: Smartphone koristite samo za fotografiranje, krenite u pustolovinu i uživajte!
Da Split sa svojom okolicom ima važnu ulogu u kulturnom turizmu prepoznali su i producenti planetarno popularne serije Game of Thrones koji su, među brojnim lokacijama izabrali Klis za snimanje scena iz te serije te pokrenuli svojevrsni filmski turizam. Priče o kliškoj povijesti obišle su svijet, a strancima je nevjerojatno kako se na samo desetak kilometara od Splita nalazi zdanje koje svojim izgledom – na kamenoj klisuri između planina Mosor i Kozjak, izaziva strahopoštovanje.
Želite li razgledati utvrdu tada se pripremite na nekoliko sati obilaska tog velikog zdanja koje se sastoji od zidina, prolaza, kula, stepenica i ulica. Nemojte se obeshrabriti i zastati na pola puta, jer, vjerujte, kada dođete na vrh zastat će vam dah od predivnog pogleda na Split i splitski arhipelag. Ne naziva se kliška utvrda bez razloga – „hrvatski Camelot“.
Tvrđava Prozor naseljena još u prapovijesti
Jedna od utvrda koja će zaokupiti vašu pažnju zasigurno je utvrda Prozor u Vrlici koja je bila naseljena još u prapovijesti. Danas se do nje dolazi pješačkim putem za oko 20 minuta i to od vrličke pravoslavne crkve do vrha, ali postoji i nešto dulji put koji vodi od ceste Vrlika-Drniš.
Po svojoj sačuvanosti spada među najznačajnije srednjovjekovne utvrde u unutrašnjosti Dalmacije. S tvrđave se pruža dojmljiv prizor na Vrličko polje, Peručko jezero te na sam grad i okolicu.
Nutjak kod Trilja
Tvrđava Nutjak sagrađena je nizvodno od Trilja, na rubu manje kamenite visoravni koja se uzdiže visoko nad desnom obalom Cetine.
Već sam pogled na tu neobičnu utvrdu, koja se nalazi na samoj litici izaziva niz emocija – od strahopoštovanja do divljenja. Do utvrde se dolazi putem od zaseoka Živaljići.
Kamičak – zaštićeno kulturno dobro
Jedan od najvažnijih simobola Sinja je utvrda Kamičak. koja se nalazi u središtu toga grada, nasuprot crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske. Kamičak, to zaštićeno kulturno dobro, je s pripadajućom vojarnom za konjicu povezan s današnjim Alkarskim dvorima.
Današnji izgled dobio je 1980. godine kada je obzidan i pošumljen borovima. Na vrhu utvrde nalazi se zvono s natpisom – Od groma i zla vremena oslobodi nas Gospodine – što vjerojatno potječe od vjerovanja da zvonjava zvona ili pucanje mužara rastjeruje oblake i tuču.
Sinjska tvrđava Grad
Sinjska tvrđava Grad diže se na kamenoj uzvisini iznad starog ilirskog Osinija. Prvo se razvila kao tvrđava kraljevskog župana, a kasnije postaje utvrđeni grad cetinskih knezova. U dokumentima se prvi put spominje u XIV. stoljeću. Bila je utočište puku i vojnicima kod turskih najezdi, čuvala i štitila nejake, opirala se osvajačima.
Crkvica koja je danas na Gradu sagrađena je 1887., na dvjestotu obljetnicu dolaska cetinskoga puka iz Rame. Simbolizira zavjet, čvrsti savez i odanost, koji Cetinjane stoljećima vežu uz Majku Božju. Putem koji vodi od podnožja do crkve na tvrđavi smješteno je 14 postaja križnoga puta. Svaka postaja rad je nekog od najpoznatijih hrvatskih umjetnika.
Topana je omiljeni vidikovac
Smještena na klisuri iznad Modrog jezera nalazi se utvrda Topana, jedna od najznačajnijih srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata u unutrašnjosti Dalmacije.
Zanimljivo je da je tvrđava dobila naziv po posebnoj kuli s platformom za topove, poznatijoj kao topana. Danas je tvrđava ustvari vidikovac s koje se pruža nezaboravan pogled na sve krajeve svijeta. U ljetno doba na njoj se održavaju razna kulturna događanja.
Vrgorac Gradina – na raskrižju putova
Vrgorska tvrđava Gradina nalazi se na raskrižju putova od primorja prema kontinentu. Njene najstarije dijelove sagradili su srednjovjekovni velikaši koji su upravljali ovim područjem, a kasnije nadogradili muslimanski upravitelji. Posjetite ovu tvrđavu i Vrgorac, grad u kojem je rođen jedan od najvećih hrvatskih pjesnika – Tin Ujević.
Posjetite svjedoke burne povijesti u dalmatinskom kraju, a za mjesto svoga boravka izaberite neki od obiteljskog smještaja na području Dalmatinske Zagore. Turizam je procvao u Dalmatinskoj Zagori čemu svjedoči sve veća potraga za luksuznim vilama koje osvajaju udobnošću i elegancijom. Nekadašnje stare kamene kuće naših predaka danas su luksuzne vile od kojih mnoge imaju bazene kako bi svojim gostima pružile maksimalnu udobnost.
Čaša vrhunskog ili kompleksnog terana ili malvazije u vaš dom unijet će miris Mediterana i ambijent luksuznih istarskih restorana u kojima ćete, sigurni smo, uskoro ponovo uživati
Možda vam nije bio takav plan, no ostati kod kuće u vrijeme blagdana može biti vrhunsko gurmansko iskustvo, osobito ako dobro kuhate, pa u miru možete isplanirati kako će izgledati vaša božićna trpeza. Na takvom stolu obavezno se mora naći butelja, dvije samo najboljeg vina, a ona iz Istre u vaš će dom unijeti potrebnu dozu luksuza, osobito ako se odlučite za prave vinske klasike iz vinarije Kabola smještene na sjeverozapadnom dijelu poluotoka između Buja i Momjana.
Pripremate li, primjerice, blagdansko pečenje, poput teletine ili svinjetine, pogotovo ako je ispod peke, odaberite istarski Teran Amfora, koji se na tržištu prvi put pojavio 2018. i odmah zaintrigirao vinsku scenu.
Vino je duboke rubinske boje, bistro i gusto, na mirisu se najprije pojavljuje nota bobičastog voća s dominantnom borovnicom, potom vanilija i tamna čokolada, slijedi cedrovina i na kraju koža. Suho je, djelomično toplo i mekano, puno svježine i izbornih sortnih aroma, savršeno uravnoteženo, na aftertasteu s notom suhe šljive. Stvoreno za uživanje.
Iznimnog potencijala za čuvanje, sommelieri kažu čak i do 15 godina. Mjesece je proveo na dropu pod zemljom u amforama, koje su na imanje Kabola stigle prije 17 godina iz daleke Gruzije.
I za kraj ove godine, ne zaboravite na stari dobri običaj nazdravljanja pjenušcem točno u ponoć kad napokon budemo ispraćali staru i dočekali novu. Želite li vrhunski doživljaj, napravite to s ugodnim, svježim i lepršavim pjenušcem RE Kabola, trajnog, elegantnog i harmoničnog okusa.
Slasna rebarca i janjeće koljenice stižu na vaš blagdanski stol
Nikola Božić, vlasnik Đurine Hiže i mobilnog branda Reshetka, u proljetnom lockdownu vrlo se brzo snašao i zajedno s obitelji i kolegama osmislio novi program Deda ide po svetu. Pripremali su domaće delicije, a okupili i ponudu ostalih OPG-ova, i vozili ih kupcima u sve krajeve Hrvatske.
Nikola je od proljeća prešao 100.000 kilometara, no osim dostave domaćih proizvoda velika mu je želja i educirati ljude o pripremi mesa. Zato njegovi kupci dobivaju i mnoštvo usmenih savjeta za kvalitetnu pripremu, a rado će podijeliti i poneki trik.
Za blagdansko vrijeme pripremio je, u okviru projekta Deda ide po svetu i dodatni program Low&Slow, koji će zasigurno privući ljubitelje mesnih specijaliteta. Meso se priprema vrlo sporo na niskoj temperaturi, na indirektnoj vatri oko 100 °C, što mu daje poseban okus, miris dima, sočnost i jedinstvenu aromu. Budući da se dostavom gotove hrane gubi dio kvalitete, Nikola se odlučio za dostavu polugotovih, vakumiranih proizvoda. Možete ih dovršiti kod kuće za svega 10 minuta, samo ih je potrebno zagrijati u pećnici, na tavi ili na grillu. U ponudi se nalaze svinjska rebrica, pulled pork i janjeće koljenice – sve spravljeno u smokeru, a u pripremi su i juneća rebra (short ribs). Osim za kućne gušte, mesni paketić možete poslati i kao originalan blagdanski dar prijateljima i poslovnim partnerima ili organizirati virtualno druženje i razmjenu iskustava uz pripremu sočnih zalogaja.
Svoje znanje i iskustvo na praktičnim predavanjima i radionicama Nikola odnedavno dijeli i na visokoj školi Aspira. Kao gost predavač studentima treće godine programa Gastronomija, a u okviru modula Kuhinje Svijeta, prenosi svoje bogato znanje o street foodu. Otkrio je i novi interes za “smokano” meso, a puno mu pomaže i Peter Hajdu, slovenski pit master i međunarodni sudac na svjetskim barbeque natjecanjima, čijim bi stopama želio i sam krenuti. Sve informacije o mjestima dostave navedenih mesnih delicija, no i burgera i ostale ponude, možete pogledati na FB/durinahiza, ili poslati svoj upit na e-mail: [email protected]
U organizaciji članova Speleo sekcije Planinarskog društva sv. Jakov iz Bitelića, u subotu 19. prosinca, prigodno je okićeno jedinstveno božićno drvce u Krstača jami na Vrdovu, dubokoj oko 30 metara.
Dinarsko područje prepuno je ponikvi, skrivenih jama i špilja, koje nažalost često budu na meti neodgovornih pojedinaca, te umjesto služenja prirodnoj svrsi, često budu pretvorena u ilegalna odlagališta raznih vrsta otpada. Speleološka sekcija PD sv. Jakov, u suradnji s brojnim kolegama iz cijele Hrvatske, tijekom cijele godine organizirali su brojne ekološke akcije čišćenja jama s ciljem njihova očuvanja.
Ova po svemu neobična godina, spriječila je organizaciju brojnih kulturnih i sportskih događanja i natjecanja. Kako se nalazimo u vremenu iščekivanja Božića, najradosnijeg katoličkog blagdana, članovi Speleo sekcije sv. Jakov Bitelić na uistinu su jedinstven način pridonijeli ovogodišnjem božićnom raspoloženju.
Okitili su božićno drvce i snimili prigodni video u jami dubokoj 30-tak metara i tako svima zaželjeli Čestit Božić te sretnu i uspješnu novu godinu.
Gastro ribarnice Brač su sinonim za kvalitetu i sigurna adresa za sve one koji žele kušati najkvalitetnije iz mora.
Gastro ribarnice Brač, sastavnica poznate splitske tvrtke Centaurus traži nove franšizere u Hrvatskoj i regiji spremne za izazov i širenje poslovanja renomirane djelatnosti koja već dugo ima iznimno zadovoljnu klijentelu.
Riječ je o brendu iza kojeg stoji deset vlastitih ribarnica, što na svakodnevnoj bazi nude bogatu ponudu svježe ribe, a uz nju i široki izbor smrznutih, sušenih, dimljenih, slanih i mariniranih proizvoda ribarstva, te mnogih delikatesa. Gastro ribarnice Brač su sinonim za kvalitetu i sigurna adresa za sve one koji žele okušati najkvalitetnije iz podmorja.
A da su prepoznati i na širem području govori podatak da u njihovom asortimanu uživaju i kupci iz grada Beča, u kojem ova renomirana tvrtka također ima trgovinu. Ono što Gastro ribarnice Brač imaju kao dodanu vrijednost je posebno osmišljen gastro program s ponudom gotovih jela, u kojem se teži isključivo kvaliteti namirnica.
Ona prati dnevni ulov koji se za potrebe kupaca i njihovih već razmaženih nepca priprema na interesantan i inovativan način vršeći pritom dodatnu promociju zdrave Mediteranske prehrane.
Postani i ti franšizer Gastro ribarnica Brač i okušaj se u plasmanu proizvoda ribarstva, vrhunskog proizvoda, sinonima za vrhunsku namirnicu i jelo koje je pronašlo široku publiku i stvorilo novu naviku kupaca u regiji.
Gastro ribarnice Brač u osim klasičnog koncepta proizvoda iz mora nude i dodatnu opciju s ponudom vina, delikatesa, te svježeg voća i povrća. Taj se dio posla temelji na suradnji s vrhunskim OPG proizvođačima iz naše regije, čime se potpomaže njihov rad, nudi put u kvalitetnom afirmiranju na tržištu, te paralelno kupcima osigurava najkvalitetniji domaći proizvod dostupan na tržištu.
Zainteresirani za franšizu na ovakav način kupuju već uhodani sistem rada baziran na osiguranju proizvoda i razrađenom modelu poslovanja. Po sistemu ključ u ruke dobivaju uhodani model rada ovisno o odabiru modela, a uz njega i sve karike potrebne za daljnji uspjeh u poslovanju.
Biti franšizer u ovom slučaju znači imati osiguranu kompletnu logistiku kroz cjelodnevnu podršku, edukaciju trening osoblja, pomoć oko odabira lokacije, priručnik za rad, te nabavu i isporuku namirnica. Svi zainteresirani se s punim povjerenjem mogu javiti na mail:
[email protected] ili na telefon +385 (021) 381-313 i pridružiti se uspješnoj poslovnoj priči.
Prema stručnjacima po vrijednosti turističkog brenda Hrvatska je deseta u Europi i 20. u svijetu, a iz prijašnjih kriza naučili smo da se brže oporavljaju one destinacije koje su imale dobar imidž u turizmu, istaknuto je na dvodnevnoj online konferenciji koja je na jednom mjestu okupila stručnjake iz turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije
Zagreb, 15. prosinca 2020. – „Posljedice krize uzrokovane pandemijom reflektirale su se na sve segmente života i gospodarstva, pa je tako primjerice broj zrakoplova koji trenutno lete nebom ravan onom iz 1969. Dom je postao naš stožer. Hoćemo li se ikada vratiti u normalu ili ćemo zadržati neke nove navike?“, zapitao se poznati PR stručnjak i profesor Božo Skoko na panelu kojim je završena dvodnevna online konferencija Fresh Click – klikni za autentičnost i sigurnost.
Odgovor na pitanje profesora Skoke za mnoge nije nimalo utješan. Većina stručnjaka smatra kako se nikada više nećemo vratiti na način života prije pandemije. To ne mora biti tako loše. Naravno da nam nedostaju putovanja, druženja, kontakti i zagrljaji, ali pandemija može biti prilika za stvaranje novih proizvoda, transformaciju iz masovnog u individualni turizam, digitalizaciju poljoprivrednog i prehrambenog sektora, plasiranje proizvoda novim kanalima prodaje… Činjenica je da su se navike potrošača promijenile: traži se lokalno, autohtono, kupuje se online putem (na globalnoj razini najviše je porasla online prodaja hrane i to više od 600 posto), vraćamo se prirodi, cijenimo više slobodno vrijeme, otkrili smo lokalne atrakcije i izletišta, a prodajni lanci prvi put na policama supermarketa masovno nude autohtono i hrvatsko s malih OPG-ova.
„Poljoprivreda i turizam dva su sektora najugroženija pandemijom, no možda su ova iznimno teška vremena prilika za budućnost, snažniju suradnju i njihovu bolju promociju. U vremenima kada se traži lokalno, autohtono i autentično i kada ljudi sve više bježe u prirodu i u ruralne prostore, Hrvatska ima priliku kreirati i ponuditi novi ruralno-turistički proizvod“, istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“ koja je organizator konferencije. Dodala je kako je za postizanje tog cilja nužna interdisciplinarna i međusektorska suradnja, a upravo su se na ovoj konferenciji okupili brojni stručnjaci s područja turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije.
„Trebamo se okrenuti samodostatnosti, kratkim lancima opskrbe i novim kanalima prodaje kako bi očuvali ruralni prostor. Na raspolaganju su nam 4,5 milijarde eura u narednoj financijskoj perspektivi, ako uzmemo u obzir i sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost uvjeren sam da su nam financijski okviri dovoljni. Na svima nama je da ta financijska sredstva iskoristimo i iz ovih izazova iskoristimo maksimalne prilike i da hrvatska poljoprivreda i dalje bilježi rast i po obujmu, vrijednosti i konkurentnosti“, proučio je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
„Turistički sektor je mnogo toga naučio iz ove pandemije. Autentičnost i sigurnost postale su ključne riječi, javlja se potreba za snažnijim razvojem ruralnog, odnosno kontinentalnog turizma, naglasak je na održivom turizmu čiji je razvoj predviđen i Nacionalnom strategijom do 2030. Uvjerena sam da će turizam, jednom kada se stvore zdravstveni uvjeti, sasvim sigurno postati generator ekonomskog oporavka“, zaključila je Sandra Herman, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta.
Konferencija je sufinancirana iz Programa ruralnog razvoja, sufinanciranog sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, Mjera Tehnička pomoć – Podmjera 20.2., „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom“.
Prema podacima koje je objavio turoperator TUI Nordic, a koje prenosi i švedski turistički portal Travel News, Hrvatska se u ovom trenutku nalazi među najtraženijim turističkim destinacijama, izvijestio je Vedran Sušić, direktor Predstavništva HTZ-a u Švedskoj.
Naime, u Švedskoj je tijekom prošlog tjedna rezervirano dvostruko više putovanja nego tjedan prije, a kada se te brojke usporede s onima od prije mjesec dana, broj rezervacija se utrostručio. Pritom se Hrvatska, uz Kretu, Rodos, Cipar i Antalyu, ističe kao jedan od favorita kada je u pitanju najčešći odabir turističkih destinacija.
U objavi se također navodi kako je na rezervacije putovanja pozitivno utjecala i vijest o cijepljenju, dok Adam Györki, voditelj komunikacija u TUI-u, dodaje kako na povećan broj rezervacija, uz samu vijest o cjepivu, pozitivno utječe i velika želja za putovanjima na tržištima kao što su Njemačka ili Velika Britanija, a od sada i na tržištu Švedske.
Jedan od vodećih američkih dnevnih listova The Washington Post, objavio je članak o digitalnim nomadima koji su, za vrijeme pandemije korona virusa, proveli nekoliko mjeseci u Hrvatskoj i Dubrovniku, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.
U tekstu se navodi kako je na veći broj američkih dolazaka utjecala prva direktna aviolinija između Hrvatske i SAD-a, to jest između Dubrovnika i Philadelphije, uvedena u lipnju 2019. godine. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, Amerikanci su prošle godine u Dubrovniku bili drugi najbrojniji gosti, s gotovo 160 tisuća dolazaka i više od 442 tisuća noćenja, navodi Washington Post.
Svoje iskustvo s čitateljima podijelila je Sarah Morlock, freelance spisateljica i menadžerica društvenih mreža iz Indiane, koja radi na daljinu, a listopad i studeni provela je u Dubrovniku sa svojim partnerom. Istaknula je kako prilikom odabira mjesta boravka traži povijesne gradove s očuvanom prirodom i dobrom internetskom vezom, a Dubrovnik je u tom smislu ispunio sva njena očekivanja. Osim digitalnim nomadima, Hrvatska je zanimljiva i dvonacionalnim parovima koji su, uslijed pandemije korona virusa i ograničenih mogućnosti putovanja, svoj susret organizirali upravo u Hrvatskoj.
Washington Post ističe kako se Dubrovnik trudi privući digitalne nomade pa je tako u veljači predstavljen projekt uvođenja ultrabrzog širokopojasnog interneta, dok je u listopadu održana virtualna konferencija „Dubrovnik za digitalne nomade“ kako bi ih se potaknulo da odaberu upravo Dubrovnik za svoj udaljeni ured. Početkom 2021. Hrvatska će uvesti digitalnu nomadsku vizu što će je učiniti drugom zemljom u Europi i petom na svijetu koja je to napravila, piše Washington Post.
Dodajte blagdanima dozu ekskluzivnosti kakvu i zaslužuju i nazdravite vrhunskim vinima Kabola. Možete ih kupiti na prekrasnom imanju vinarije u blizini Momjana, u kvalitetnijim vinotekama ili ih naručiti telefonom i mailom
Momjan, 11. prosinca 2020. – Autentično, originalno, kvalitetno, lokalno i sigurno nikad nisu bili traženiji. U vrijeme kada se čini da je život na holdu, postoje male oaze koje su još uvijek otvorene, koje opuštaju i inspiriraju, u kojima ćete pronaći najljepše darove, ali i uživati u prekrasnoj prirodi bez obzira na godišnje doba. Jednu takvu otkrit ćete u sjeverozapadnoj Istri, u Kanedolu, između Momjana i Buja.
Vinarija Kabola po mnogima najljepša je stara istarska stancija, a njezina vrhunska vina česta su preporuka najpoznatijih sommeliera. Istina, trenutno u njoj nećete moći uživati u vođenim degustacijama Momjanskog Muškata ili u svijetu poznatih odležanih i svježih malvazija i terana, ali ćete moći zaviriti u ambijentalnu vinoteku i ponijeti kući ekskluzivna vina i vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje. Odličan su izbor za blagdanski ručak ili večeru, a za novogodišnju zdravicu preporučamo svježi Secco od muškata momjanskog ili još bolje pjenušac Re, čiju je butelju prošle godine ponijela i lijepa Salma Hayek nakon što je u na ovom istarskom imanju snimala scene za film The Hitman’s Bodyguard Wife.
Kabola proizvodi imaju prestižan BIO certifikat kao potvrdu da se na imanju živi u suglasju prirodom i da se zemlja obrađuje po ekološkim principima, a ta se harmonija osjeća na svakom koraku.
Ako ste daleko od ovog istarskog raja to nije razlog da si ne priuštite Kabola elegantna i kompleksna vina s prekrasnim dugim završetkom. Možete ih kupiti u ekskluzivnijim vinotekama ili ih direktno naručiti telefonom ili mailom u vinariji. Idealna su za pijuckanje u dugim zimskim noćima, lijepo su iznenađenje ispod bora za one do kojih vam je stalo, ali i sjajan način da pokažete poslovnim partnerima koliko vam znači suradnja. Od dobrih običaja i ugodnih navika nikad ne trebate odustati.
O kakvoj je vinariji riječ pogledajte u najnovijem promotivnom filmu koji otkriva vinograde Kabola u najljepšim bojama: https://youtu.be/d3x2-cPlang.
Najpoznatiji hrvatski mađioničar Jozo Bozo ovih dana ima pune ruke posla. Nadolazeći blagdani inspirirali su Jozu Bozu da snimi pjesmu koja će ove godine u domove diljem Hrvatske unijeti čaroliju Božića. Sretan budi prijatelju, u svjetlosti nisi sam, Božić ljubavlju sad grije, s nama ti si nasmijan neki su od stihova koji će ovih blagdana ispuniti srca malih i velikih.
‘’Božićni blagdani posebno su i čarobno doba godine. Ima krasnih božićnih pjesama, ali rijetko koja prenosi taj ugođaj pa sam sam sebe ulovi da pjevušim “nepostojeću” božićnu pjesmu. Ne znam iz kojeg razloga, po glavi mi se motala poznata melodija uz koju sam pjevušio izmišljene stihove. Onda sam to stavio na papir i rekao: Napisat ću pjesmu! Moram reći da kad ja osmislim neki tekst, moja prijateljica Irena mi dosta pomogne. Sve to detaljno pregleda te uvjiek doda neki lijep detalj. Želja mi je ovom pjesmom što bolje prenijeti ugođaj koji je meni u srcu još od vremena kada sam bio dijete.’’ –osvrnuo se Jozo Bozo na svoju novu pjesmu.
Božićnu pjesmu Joze Boze poslušajte na linku:
Praznici su sve bliže te je Jozo Bozo, u pauzi između predstava, našao vremena i već ukrasio božićnu jelku. Kuglice, lampice i pokloni samo su neke od stvari koje ovo doba godine čine omiljenim stoga nije čudno da je božićna čarolija inspirirala i hrvatskog majstora magije. Ovaj Božić će, nažalost, biti drugačiji budući da će izostati uobičajena velika blagdanska druženja ali Jozo Bozo vjeruje da su i takve okolnosti prilika za uživanje s najbližima:
‘’Nadam se da će, bez obzira na situaciju, blagdani biti sretni i veseli. Možda će ova situacija pridonijeti da su djeca više sa svojim obiteljima nego u trgovačkim centrima, neka se druže, pjevaju, zaigraju neku lijepu igru. Ne mislim pritom na kompjutersku nego na stolnu, pravu igru!’’- ističe Jozo Bozo.
Poznatom mađioničaru ovo nije prva pjesma koju je napisao, ali jest prva u kojoj i sam pjeva, uz pomoć svog prijatelja Djeda Božićnjaka. Međutim, to nije sve što ovu pjesmu čini posebnom. Naime, pjesma još uvijek nema službeno ime te Jozo Bozo treba vašu pomoć kako bi odlučio kako će se zvati.
‘’Većina pjesama se zove po refrenu, pa bi bilo logično da se pjesma zove Sretan Božić. S druge strane, to mi se činilo previše generički pa su mi na pamet padali razni nazivi. Ipak, odlučio sam prepustiti svojim fanovima da odluče kako će se pjesma zvati pa ću na Facebooku imati anketu i tek naknadno odlučiti kako će se pjesma zvati!’’ – objašnjava Jozo Bozo, a anketu možete pronaći ovdje.
Jozo Bozo hrvatski je mađioničar koji je u skoro 30 godina karijere nastupao diljem Hrvatske i svijeta, a njegove čarolije oduševile su i američku predsjedničku obitelj u dva nastupa koja je održao u Bijeloj kući za vrijeme mandata Georgea W. Busha. Redovito je svrstavan u Top 10 najboljih dječjih mađioničara na svijetu i često je predavač na svjetskim skupovima mađioničara za djecu.
U nedjelju smo zapalili prvu adventsku svijeću, simbolična značenja Nade, očiju uprtih prema betlehemskoj štalici i otvorena srca za drugi Spasiteljev dolazak. Čudesna je simbolika kruga adventskog vijenca, koji nema ni početka ni kraja, i svijeća, malenog plamička snažne svjetlosti svijeta koja razbija našu tamu.
Nada je ono što nam nikad nije bilo potrebnije u ovim nesigurnim i neizvjesnim vremenima globalne prijetnje zdravlju i životu kakvoga poznajemo. Nepokolebljiva sigurnost božićne radosti uistinu ulijeva nadu da će čovječanstvo prevladati i ovu prepreku, ali i izvući pouku o istinskim vrijednostima.
Doista, bez sjaja i blještavila ukrašenih ulica, bez ukusnih zalogaja adventskih kućica, bez društvenih mreža prekrcanih selfijima – što je ostalo? Ostalo je ono jedino važno – ljubav i zajedništvo koje će nadjačati sve izazove.
Možda nas privremena otuđenost (da, i ovo će proći!) prisjeti i podsjeti na neka, ne tako davna vremena, i tradicionalne običaje ovoga čarobnog predbožićnog razdoblja punog iščekivanja. Zašto ne bismo oživjeli i mlađim naraštajima prenijeli neke koje su našim pretcima donosili toliko iskrene radosti i ispunjenja?
Od starine su u narodu osobito omiljena slavljenja dvaju dragih svetaca, sv. Nikole i sv. Lucije. Prema legendi, sv. Nikola je osigurao miraz kćerima siromašnog plemića potajno im ubacujući vrećice sa zlatnicima kroz prozor. Danas ga rado iščekuju dobra djeca, dok se zločesta pribojavaju njegova pratitelja sa šibama, Krampusa. Ne zaboravimo da su se nekoć djeca veselila sitnom slatkišu ili rijetkom voću jednakim žarom kao današnja najskupljoj igrački ili najnovijoj pametnoj spravici.
Sveta Lucija, zaštitnica vida, očiju i ženskog ručnog rada, također je darivala djecu. Za njezin blagdan vezuju se i neki zanimljivi običaji. Osim tradicionalnog sijanja pšenice za ukras božićnog stola i svijeće, simbola blagostanja i plodnosti, naši stari su imali običaj zapisivati vremenske prilike kroz 12 dana do Božića i tako pratiti kakvo će biti vrijeme u pojedinom mjesecu iduće godine.
Bilo je i praznovjerja – djevojke bi na jedanaest papirića napisale imena mladića, a jedan bi ostavile prazan. Svaki dan do Božića izvukle bi jedan papirić – ako bi posljednji ostao prazni – neće se udati!
Ditinjce, Materice i Očići lijepi su starinski običaji vezani za tri tjedna prije Božića.
Na Ditinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu, a druge nedjelje prije Božića održavaju se Materice. Tada muškarci traže poklon od žena, a majke slatkišima i voćem darivaju djecu koja im složno recitiraju:
Valjen Isus, gazdarice,
čestitan ti Materice.
Došao sam preko mora
da mi dadeš koji ora’.
Potrala me teška muka
da mi dadeš česam luka.
Natrala me teška zima
da mi dadeš čašu vina.
Natrala me ljuta muka
da mi dadeš i jabuka.
Tjedan dana nakon Materica se obilježavaju Očići, a djeca bi slične stvari govorila očevima kao i majkama prošli tjedan. Također bi išli od kuće do kuće, čestitali i svim drugim muškarcima među rodbinom i susjedima, a pri tome bi ih pozdravljali:
Faljen Isus, očići, božićno je vrime,
mi smo došli sada tražit’ vaše otkupljenje.
Pođite na tavan, donesite mese,
ako nije suvo, otvorite kese.
Ako ništa nema, višanje se sprema!
Svim očevima neka su sritni Očići!
U darivanju i duhovnom zajedništvu učas bi došao Badnjak, dan uoči samoga Božića. Riječ badnjak nasljeđe je starocrkvenoslavenskoga jezika, i oba moguća značenja su vrlo lijepa i znakovita: ili od glagola bdjeti ili od razbadariti se – razbuditi se! Bdijmo i razbudimo se! Taj dan narod tradicionalno posti, priprema hranu za bogatu božićnu gozbu i biljem kiti domove, štale i vrtove. Najčešće se kitilo bršljanovim, maslinovim i lovorovim granama. Božićno drvce nekoć se kitilo svijećama (simbolima nade i božanstva), orasima obojenim u srebrnu ili zlatnu boju, lješnjacima, jabukama, smokvama, ukrasnim papirom itd.
U Cetinskoj krajini običaj je bio da domaćin uzme posudicu s blagoslovljenom vodom i poškropi kuću, oko kuće, u štali: ovce, konje, goveda, neprestano moleći Vjerovanje. Djeca bi kitila bor, domaćica bi pripremala bakalar. Osobito je bila raširena priprema pogača, za ovaj kraj tipične beskvasne pogače česnice. Domaćin bi navečer donio u kuću slame i prostro po podu dok se molio Očenaš, a onda su se unosila tri badnjaka (drvo s urezanim križem, simbol Sv. Trojstva) uz riječi „Dobro van došla Badnja večer i Sveto Porođenje!“, na što se uzvraća: „I s tobon zajedno!“ Dva bi se badnjaka zatim naložila, a treći bi se ostavio za Novu godinu. Plamenom badnjaka pali se božićna svijeća utisnuta u posudu sa žitom. Nakon večere, svi bi nazdravili vinom i otpili po gutljaj iz drvene bukare. Obično bi domaćin zatim umočio kruh u vino i njime gasio svijeću dok su ostali molili i govorili: „Rodi žito, rodi vino“. Vjerovanje je da prvi umire onaj na koga prvoga ode dim svijeće. U veselom i dobrom raspoloženju cijela bi obitelj išla na polnoćku. Slamu unesenu na Badnjak domaćica bi iznosila na blagdan Sv. Ivana, posipala njive i vrtove, a tada se skupljao i pepeo s ognjišta jer se vjerovalo da je svet i da štiti od zla.
Možda ćemo biti zakinuti za brojne tradicionalne predbožićne koncerte, sajmove i ostale turističke programske aktivnosti, no to nam daje priliku posvetiti se humanitarnim i edukativnim akcijama, pružiti ruku pomoći onima manje sretnima, otvoriti srce i pokloniti toplinu i utjehu kad nas obuzme studen i tjeskoba.
U snazi i plamenu preostalih adventskih svijeća – druga nedjelja svijeća pomirilica ili betlehemska – donosi mir, treća pastirska – slavi radost i veselje, četvrta svijeća, svijeća anđela donosi – ljubav – dočekajmo u miru i zdravlju Porođenje Gospodinovo. A kad ponovno budemo mogli slaviti rame uz rame, lice uz lice, radosno ćemo ponoviti riječi sv. Pavla: „Maranatha!“, „Gospodin je došao
