Breaking
Croatian Hot Spots
Author

Croatian Hot Spots

Browsing
Gastro

Osmi sajam pršuta “Sinj 2013”

By

Gospodarska gastronomsko-turistička manifestacija u alkarskom gradu

U petak i subotu (19. i 20. travnja) će se u sinjskoj sportskoj dvorani održati ovogodišnji, po redu 8. nacionalni sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda ‘Sinj 2013’ s međunarodnim sudjelovanjem. Pokrovitelji su te hvale vrijedne gospodarske, gastronomsko-turističke i kulturno-zabavne priredbe Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, HGK, Grad Sinj, Splitsko-dalmatinska županija i Županijska komora, dok je organizator sinjski Poduzetnički centar. Partner i ovogodišnjeg sajma je ReraSD koja provodi IPA – Projekt jadranske prekogranične suradnje/AgroNet koji se provodi u pet država (Italija, Hrvatska, Slovenija, Albanija te BiH). Odnosi se na realizaciju stalne mreže logistike, distribucije i usluga infrastrukture u lancu prehrambene industrije kompletnog Jadranskog područja.
Osmi nacionalni sajam pršuta i suhomesnatih proizvoda ‘Sinj 2013’ (19. i 20. travnja)

To nam je u četvrtak (11. travnja) potvrdila Ana Barać, direktorica Poduzetničkog centra Grada Sinja, očekujući kako će proizvođači autohtonih proizvoda, posebice pršuta i sira, u dalmatinskom priobalju imati višestruku korist od ovogodišnje tradicionalne gospodarske manifestacije. «Ovogodišnji sajam, baš kao i svih prethodnih godina, pored promotivne i ocjenjivačke komponente, imat će revijalni i edukativni karakter. Tako će se proizvođači i posjetitelji moću informirati putem stručnih predavanja (i radionica) o temama vezanih za problematiku proizvodnje i plasmana suhomesnatih proizvoda kao što su dalmatinski pršut, zaštita autohtonih proizvoda i oznaka kvalitete, uvođenje standarda, modeli udruživanja, tržište, trendovi, mogućnosti kooperacije uzgajivača svinja, tehnologija proizvodnje, obrada pršuta te programi poticaja i financiranja od strane vladinih i inih institucija», ističe Barać.

Dodala je kako će se u sklopu sajma održati i susreti, sastanci predstavnika udruga proizvođača pršuta, uzgajivača svinja, stočne hrane, dakako i predstavnika trgovačkih lanaca, hotelijera i ugostiteljskih udruga, koji će razmijeniti i svoja mišljenja. Na Sajmu će se prvi put prezentirati i LAG ‘Cetinska krajina’ koji pokriva područje Vrlike, Hrvaca, Sinja, Otoka i Trilja čiji će se prijedlozi, definirani strategijom razvoja područja, moći financirati kroz strukturne fondove. Tako će proizvođači, kaže direktorica PC Barać, imati mogućnost izlaganja svojih proizvoda na adekvatnim štandovima gdje ih posjetitelji mogu razgledati, kušati i kupiti, te predstavljanja i sebe i svojih proizvoda putem Nacionalnog sajma pršuta i suhomesnatih proizvoda, marketinških materijala, kao i sudjelovanja u medijima koji će pratiti tu našu priredbu.
Više od 60 izlagača iz Hrvatske, Italije, BiH, Slovenije… potvrdilo sudjelovanje

«Na ovogodišnjem sajmu će biti 60 izlagača koji će predstaviti svoje proizvode, koliko ih je bilo i protekle godine, no još uvijek primamo prijave zainteresiranih za sudjelovanje i ocjenjivanje pršuta. I ove godine, kao i prethodnih, obavit će se ocjenjivanje kvalitete i specifičnosti pršuta pojedinih proizvođača. Rezultati će od strane Stručnog povjerenstva biti objavljeni temeljem ‘Pravilnika o ocjenjivanju kvalitete pršuta’. Inače, ocjenjivanje kvalitete pršuta sudionika Sajma je javno – vršit će se u nazočnosti članova Stručnog povjerenstva, predstavnika proizvođača ocjenjivanih proizvoda i medija. Tijekom održavanja Sajma zainteresiranim proizvođačima će biti omogućeno prezentiranje ‘Klastera proizvođača trajnih suhomesnatih proizvoda’ koji će, očekuje se, privući područje cijele Republike Hrvatske. Njegov je cilj i funkcija osnaživanje, povezanost i poticanje razvoja proizvođača, kao i promocija, marketing i zaštita proizvoda, dakako i izlazak na EU-tržište», doznali smo od gospođe Ane Barać.
U sklopu Sajma priredit će se i kulturno-umjetnički program ‘Da se ne zaboravi’

Naglašava kako će se u sklopu Sajma, 20. travnja (subota) prirediti i zanimljiv kulturno-umjetnički program pod geslom ‘Da se ne zaboravi’, a bit će to prikaz etno-baštine cetinskog kraja, u kojem će sudjelovati KUD-ovi s tog područja, pa i šire. Predviđeno je i biranje najljepšeg para (ženske i muške osobe) u narodnoj nošnji uz popratna prigodna događanja poput kazališne predstave na temu ‘pršuta’ u izvođenju glumaca-amatera Sinjskog pučkog kazališta. Na ovogodišnjem Osmom nacionalnom sajmu pršuta i suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem očekuje se znatno više sudionika vodećih proizvođača proizvoda ne samo iz Dalmacije, Istre, Like, Slavonije, odnosno s cijelog područja Hrvatske, ali i posjetitelja više nego minulih godina.

U svakom slučaju, ponovno će u alkarskom gradu podno Kamička s proljećem zamirisati dalmatinski i istarski pršut, i dalmatinska panceta, slavonski kulen i šunka, maslinovo ulje, sirevi, kobasice, maslinovo ulje, različite sorte domaćih vina, kruh i peciva te ini prehrambeni eko-proizvodi Lijepe naše i susjednih zemalja…Mnogi kažu kako će to Sinj tih dana bit Dalmacija, Hrvatska čak i Europa u malom. Da bude tako potrudili su se organizator PC Sinj, Udruga uzgajivača svinja, regionalna obiteljska gospodarstva koja proizvode tzv. domaći pršut, vodeći trgovački lanci, hotelijeri i ugostitelji, KUD-ovi…
Program održavanja Osmog sajma pršuta u alkarskom Gradu Sinju

Prema objavljenom programu Sajma, 19. travnja (petak): u 10,00 program ocjenjivanja kvalitete pršuta; 10,30 dostava i šifriranje uzoraka; 11,00 ocjenjivanje kvalitete pršuta; 20. travnja (subota): u 9,00 dolazak izlagača; 11,30 kulturno-umjetnički program; 13,00 svečano otvaranje sajma; 14,00 degustacija ocijenjenih pršuta; 15,15 kulturno-umjetnički program ‘Da se ne zaboravi’ – prikaz etno-baštine Cetinskog kraja (nastupa 15-ak KUD-ova); 17,15 proglašenje rezultata natjecanja, dodjela priznanja i zatvaranje 8. nacionalnog sajma pršuta i suhomesnatih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem.

Foto: Ante Latinac

Organizator:
PODUZETNIČKI CENTAR SINJ d.o.o

Address: Vrlička 41, 21230 Sinj
Phone.+385 (0)21 82 44 53
Fax: +385(0)21 66 03 78
Mob: +385 (0)91 735 65 26
E-mail: [email protected]

Autor: Nedjeljko Musulin

Izvor: www.agroklub.com

Keep Reading
By
Aktualno

Kalendar događanja u Šibensko-kninskoj županiji 2013.

By

BOGATA MANIFESTACIJSKA PONUDA ŠIBENSKOG PODRUČJA
Teritorijalno najmanja među svim dalmatinskim regijama, Šibensko-kninska županija je ipak u svjetskim razmjerima poznata po svom manifestacijskom karakteru i dugogodišnjim tradicijama.

MEĐUNARODNI DJEČJI FESTIVAL
Kao centar regije, grad Šibenik je u tim okvirima posebno zanimljiv. Iako najstariji hrvatski grad na obali, ipak je Šibenik zadržao svoju dječju, zaigranu notu, koja do posebnog izražaja dolazi svakog ljeta iznova kada stara gradska jezgra postaje otvorena pozornica, a njeni glavni akteri sama djeca. „Dječji” grad, kako Šibenik od milja mnogi zovu, je domaćin jedine dječje manifestacije u Republici Hrvatskoj međunarodnog karaktera – Međunarodnog Dječjeg Festivala, koji svake godine uvijek iznova posljednjeg tjedna u lipnju i prvog tjedna u srpnju mami osmjehe djece i odraslih, te ih poziva, ne samo da uživaju u predstavama, koncertima ili izložbama inozemnih ili domaćih dječjih i odraslih umjetnika, već da i sami daju svoj doprinos Festivalu u vidu različitih radionica tijekom tih 15ak dana.

Za vrijeme Festivala jedan mali gradić, što Šibenik jest, poprima sasvim drugačije dimenzije – postaje mjesto susreta, centar umjetnika, kazališnih skupina, muzičara i znanstvenika, kako punoljetnih, tako i maloljetnih sa zajedničkim ciljem – da se dobro igraju, da se dobro opuste, da se dobro zabave!

MEĐUNARODNI SREDNJOVJEKOVNI SAJAM U ŠIBENIKU
Osim međunarodne manifestacije za djecu, Šibenik je poznat po još jednoj manifestaciji međunarodnog karaktera – Međunarodnom Srednjovjekovnom sajmu u Šibeniku. Prvi put održan 2005.-te godine, Grad Šibenik svake godine krajem rujna povodom dana zaštitnika Grada – Sv. Mihovila vraća duh prošlosti, te oživljava svoja srednjovjekovna vremena. Tijekom tri dana gradom dominiraju šetači u tradicionalnim nošnjama i odorama, žongleri, klaunovi, fanfare, streličari, vitezovi, gudači, orguljaši, a istovremeno šibenski obrtnici demonstriraju tradicionalne načine obrade drva, kovina, šiblja i kamenja.

GLAZBENE VEČERI
Nadaleko poznati kao najbolji pjevači u Dalmaciji, Šibenčani se posebno ponose Večerima dalmatinskih šansona, koje se tradicionalno održavaju krajem kolovoza, a nude poseban doživljaj dalmatinske klapske pjesme. Da raspjevani u Šibenskoj regiji nisu samo Šibenčani, dokazuje i Jazz Festival u Vodicama, koji svake godine tijekom srpnja nudi dvije večeri nezaboravnog jazz ugođaja uz samu obalu uz eminentne domaće i strane jazz glazbenike.
Tradicionalna Vodička fešta je međutim već čitav niz godina jedna od najposjećenijih i najvećih pučkih fešti u Dalmaciji, poznata po svom bogatom glazbenom programu i nezaobilaznom ponoćnom vatrometu.
Nova lokacija je neotkriveni muzički raj, mjesto nastalo na tjesnacu, dijelom na otoku Murteru, a dijelom na kopnu, pa se u mjestu nalazi I pokretni most koji Murter povezuje s kopnom.
Najveće promjene se odnose na klub Barbarellas koji će sada biti dostupan svim gostima festivala I opet će biti domaćin svjetski poznatim promotorima klupske glazbe, na kompletno novoj lokaciji koja se nalazi na otvorenom as punom većim kapacitetom nego dosad. Također blizu obale I udaljen svega 10 minuta do Garden Village omogućit će DA svi dožive poznate barbarellas after partyje.

GARDEN FESTIVAL TISNO
Nova lokacija je neotkriveni muzički raj, mjesto nastalo na tjesnacu, dijelom na otoku Murteru, a dijelom na kopnu, pa se u mjestu nalazi I pokretni most koji Murter povezuje s kopnom. Najveće promjene se odnose na klub Barbarellas koji će sada biti dostupan svim gostima festivala I opet će biti domaćin svjetski poznatim promotorima klupske glazbe, na kompletno novoj lokaciji koja se nalazi na otvorenom as punom većim kapacitetom nego dosad. Također blizu obale I udaljen svega 10 minuta do Garden Village omogućit će DA svi dožive poznate barbarellas after partyje.

MANIFESTACIJE U OKVIRIMA NAUTIČKOG TURIZMA
Za nautičare tu je posebno važan i Adriatic Boat Show u Šibeniku, koji se održava tijekom rujna svake godine, s naglaskom na promociji male brodogradnje, što ga čini jedinstvenim. Također, za sve ljubitelje mora i pomorskih aktivnosti, tu je i Big Game Fishing u Jezerima na otoku Murteru, a nezaobilazna je i regata Latinsko idro, svojevrsni simbol otoka Murtera.

UŽANCE ŠIBENSKOG KRAJA
Ljubiteljima starih seoskih običaja i dobre „spize” poseban ugođaj nude Eko-etno sajam u najmanjem gradu Šibenske regije – Gradu Skradinu, Festival ruralne kulture u Kninu, Večer domaće kužine u Pirovcu, te Primoštenske užance područja poznatog po proizvodnji jednog od najkvalitetnijih crnih vina u Hrvatskoj – crnog vina „Babić”. Tu su također i Tradicionalne magareće trke u Tribunju, koje mame osmijehe, kako onih najmanjih, tako i onih velikih.

KALENDAR
Dani od poklad / Murter / veljača
Sajam agroturizma / Skradin / 01. – 02. svibnja
Regata Kornati Cup / Murter / Travanj
Sajam cvijeća / Tisno / 08. svibnja
Adriatic Boat Show / Šibenik / 09.-12. svibnja
Međunarodni dječji festival / Šibenik / 22. lipnja – 06. srpnja
Garden festival / Tisno / 03.-10. srpnja
Gospa O`Tarca / Murter / 04. srpnja
Jaz festival Vodice / Vodice / 29.-30. srpnja
Tradicionalne magareće trke / Tribunj / 01.kolovoza
Krapljanska fešta / Krapanj-Brodarica / 02. kolovoza
Vodička fešta / Vodice / 04. kolovoza
Terraneo / Šibenik / 07.-09. kolovoza
Večeri dalmatinske šansone / Šibenik / 23.-24. kolovoza
Murterski pir / Murter / kolovoz
Festival ruralne kulture / Knin / kolovoz
Večer domaće kužine / Pirovac / kolovoz
Primoštenske užance / Primošten / kolovoz
Međunarodni sajam u srednjovjekovnom Šibeniku / Šibenik / 07.-09. rujna
Big game fishing / Jezera / krajem rujna
Regata Latinsko idro / Murter / rujan

Foto i tekst: www.sibenikregion.com

Keep Reading
By
Aktualno

Split slavi blagdan Sv. Dujma

By

Blagdan sv. Dujma, splitskog patrona, održava se 7.svibnja na radost desetaka tisuća hodočasnika, vjernika i ostalih prijatelja Splita. Središnja svečanost je procesija s moćima Svetoga Dujma koja kreće iz katedrale sv. Dujma, preko Rive do oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana gdje se održava misa. Ranim jutrom počinje Sudamja, pučka fešta u čast sv. Dujma i obuvača mnoštvo događanja; od koncerta limene glazbe, klapa,prodaje tradicionalnih suvenira, drvenih leptira i sličnih igračaka za djecu do drvenog posuđa za one nešto starije, veslačke utrke pred Rivom i glasovitom Tombulom, popularnom pučkom igrom koja pruža mogućnost novčanog dobitka.

Izvor: www.dalmatia.hr

Foto: xvii.exto.org

[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/04/procesija-sv-duje.jpg[/image]
[/nivo]

Keep Reading
By
Aktualno

Croatia Boat Show 2013.

By

17.04. – 21.04.2013.

Kao dokazano najveća, najbolje organizirana i najljepša priredba te vrste u regiji, Croatia Boat Show je impresivna pozornica za inozemnu i hrvatsku nautičku industriju, od gradnje i opremanja brodova za razonodu svih vrsta i veličina, do proizvođača motora i opreme, te najraznovrsnijih usluga i stvari za ljubitelje plovidbe i mora.
Kontakt
Mjesto održavanja: Split
PROFECTUS d.o.o.
Vukovarska 148, 21 000 Split
Telefon: +385 (0)21 560 000
Fax: + 385 (0)21 560 070
E-mail: [email protected]
www.profectus.hr

Izvor: http://croatiaboatshow.com

Keep Reading
By
Gastro

Restorani, hrana i vina u Dubrovniku

By

U Dubrovniku možete uživati u širokoj ponudi hrane i pića u jednom od mnogobrojnih restorana ili konoba u središtu grada, kušati tradicionalnu južno-dalmatinsku kuhinju koja počiva na svježim namirnicama i jednostavnoj pripremi te svakako probati opojna crna vina nedalekog poluotoka Pelješac. Osim jastoga, stonskih kamenica, ribe i čuvenih šporkih makarula koji se uvijek služe na Festi sv. Vlaha, dubrovačka gastronomija osobito je izdašna u izboru originalnih slastica među kojima se izdvajaju rozata, krema od jaja s preljevom od karamele, kotonjata, slatki žele od dunja, arancini, kandirana korica domaćih naranača i bruštulane mjendule, karamelizirani bademi.

Ne propustite kušati

Arancini (kandirana kora naranče)
Tradicionalna su dubrovačka poslastica koju u Dubrovniku spravlja svaka kuća, kuhajući komadiće korice domaćih naranča u zašećerenoj vodi. Osušeni i ukrašeni poslužuju se kao bomboni, a prigodni su i kao poklon ljubiteljima slastica.

Dubrovačka rožata
Nastavljamo naše putovanje slasticama dubrovačkog kraja najpoznatijim dubrovačkim desertom, slasnom kremom od jaja s preljevom od karamele. Rožata, koju svakako valja kušati, se poslužuje hladna uz kriške južnog voća, slatki sirup i šlag.

Bruštulane mjendule
Baš kao i arancini, prženi ušećereni bademi boje karamela omiljena su slastica na dubrovačkom području, pa se poslužuju kao bomboni ili slatki mali zalogaji. Mogu se pronaći u svim finim trgovinama kao tradicionalni zalogaji iz naših krajeva.

Šporki makaruli
Generacije i generacije Dubrovčana spravljaju šporke makarule. Umak je pripremljen od goveđeg ili junećeg mesa na temeljcu od luka uz dodatak rajčica, peršina, češnjaka i crnog vina. Makaruli su posebna, cimetom obogaćena, vrsta tjestenine. Cimet makarulima daje nezamjenjiv, poznat okus i miris. Na koncu, umak i tjestenina pomiješaju se u velikom loncu, a mogu se dodatno zasladiti svježe naribanim sirom. Koliko je Župljanima drago ovo jelo, govori i to da je tradicionalno nezaobilazno na velikim pučkim svečanostima poput vjenčanja, fešte sv. Vlaha i proslave spomen dana svetaca.

Kotonjata
Još jedna autohtona slastica iz dubrovačke regije je kotonjata, slatki žele koji se priprema od dunja. Vrela se smjesa sipa u posebne plitke posudice s reljefnim dnom. Kotonjata poprima oblik i šaru posudice pa je vizualno atraktivna. Ona je neizostavan desert dubrovačkog kraja i poslužuje se uz svježe ubran lovorov list.

Fritule
Ova omiljena tradicionalna slastica priprema se duž naše obale najčešće u vrijeme Božića. Tijesto koje čini masu za fritule sadrži mlijeko, brašno i jaja, a od njega se oblikuju malene okruglice koje se peku u dubokom ulju dok ne dobiju zlatnu boju. Kratko se suše nakon pečenja kako bi pustile višak masnoće te se posipaju tankim slojem šećera u prahu.

Izvor: http://www.valamar.com

Keep Reading
By
Gastro

Završen osmi Međunarodni festival gastronomije „Biser mora“

By

U organizaciji Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija u Supetru je u srijedu navečer, uz prigodnu svečanost, u kongresnoj dvorani „Teatrin“, otvoren osmi Međunarodni festival gastronomije „Biser mora“ koji je okupio više od 300 vrhunskih majstora kuhinje iz 14 zemalja. Zanimljivo je spomenuti da su na festival stigli kuhari iz Saudijske Arabije, Turske i Cipra.

„Biser mora“ je u proteklih osam godina narastao od male lokalne gastro-manifestacije na razini najvećeg regionalnog festivala.

Sudionike gastro Festivala pozdravio je Miro Bogdanović, predsjednik Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija dok je supetarsko gradonačelnik Dinko Hržić obećao i nadalje pomoć u organizaciji Festivala jer smatra da je ta manifestacija na tragu brušenja ponude, a dobre ponude nema bez dobre gastronomije.

Pozdravnu riječ uputio je i Marion Duzic, većinski vlasnik hotelijerske kuće „Svpetrvshoteli“ koja je po četvrti put uzastopce ugostila sudionike festivala „Biser mora“ dok je Zlatko Žervanja, predsjednik Upravnog vijeća županijske agencije za razvoj obećao potporu i suradnju ovakvim projektima i manifestacijama. U ime županije splitsko-dalmatinske svečanom otvaranju bili su nazočni zamjenik župana Visko Haladić i vijećnica Danica Baričević dok je u prigodnom programu nastupila supetarska ženska klapa „Alegrija“,a kroz program je vodio Mirko Fodor.

Na završetku svečanog otvaranja proglašeni su pobjednici u juniorskom nadmetanju kuhača. Naslov pobjednika u konkurenciji Srednjih ugostiteljskih škola pripao je ekipi Srednje škole „Sergej Stanić“ iz Podgorice, drugo mjesto osvojila je kuharska momčad iz Maribora dok su treći bili učenici Srednje turističke škole iz Sarajeva.

U konkurenciji Visokih ugostiteljskih škola prvo mjesto osvojila je Višja strokovna škola za gostinstvo in turizem iz Bleda, dok je drugo i treće mjesto pripalo kuharskim ekipama iz Ukrajine.

Nakon svečanog otvaranja priređeno je večer srpske kuhinje,a delicije i specijalitet te kuhinje osim sudionika festivala probali su i mnogi Supetrani.

izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr

Foto: www.ezadar.hr[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/biser-mora-1.jpg[/image]
[/nivo]

www.dalmatinskikuhar.hr

Keep Reading
By
Aktualno

Kulturno – arheološki resursi kao činitelji turističke ponude

By

ARHEOLOGIJA I TURIZAM

Orijentacija naše države na promicanje kulture na svim poljima, pa tako i u pogledu turizma, nije niti najmanje sporna. Ipak, još uvijek nam nedostaje zadovoljavajući broj programa koji na umiješan način vrednuje turistički potencijal naše kulturne baštine.
Kulturni turizam, odnosno pobliže arheološki turizam, razvijen je i dobro uhodan koncept koji u
uspješnim slučajevima ( primjeri Italije ili Grčke za to su najbolja potvrda) imaju blagotvoran
učinak na zanimljivost turističke ponude, nerijetko još i veći na očuvanju i zaštitu same baštine.

U rubrici arheologija i turizam predstavljamo intervju s poznatim arheologom prof. dr.sc.
Stašom Forenbaherom iz Instituta za antropologiju u Zagrebu

Ukratko o Vama i Vašem radu

Arheologijom se bavim već preko trideset godina, ali sam do te struke došao došao pomalo neobičnim putem. Najprije sam završio građevinski fakultet, zatim su mi neko vrijeme alpinizam i speleologija bile najvažnije stvari u životu. Temeljna arheološka znanja stekao sam u Zagrebu i na njih nadogradio poslijediplomski studij u Americi. Sva ta naizgled nepovezana znanja i vještine zapravo se daju krasno povezati i to mi i te kako koristi u svakodnevnom radu.

Bavim se pretpoviješću Sredozemlja, a naročito me zanima što se događalo tijekom posljednjih desetak tisuća godina na prostoru Jadrana. To znači da svake godine oko mjesec dana provedem na terenu negdje na našopj obali. To je najzabavniji dio arheološkog posla, obilaženje terena, pronalaženje nalazišta i iskopavanje nekih od njih. Ostatak mojeg radnog vremena otpada na znatno manje uzbudljiv, ali još važniji dio posla, a to je izvlačenje informacija o prošlosti iz arheoloških nalaza prikupljenih terenskim radom. Taj dio posla odvija se u laboratoriju ili još češće u uredu pred računalom.

Koji je najzanimljivi arheološki nalaz ili objekt koji ste otkrili ili istražili na Jadranu?

Velika većina stvari koje nalazimo nisu nimalo glamurozne niti fotogenične. Puno više od toga zanima me što iz njih mogu doznati o ljudima koji su ih napravili i koristili. Dogodi se, ipak, da se naleti na nešto posebno, a to se najčešće događa slučajno. Tako smo istražujući pretpovijest Pelješca u jednoj špilji naletjeli na dijelove prikaza zodijaka napravljene od bjelokosti. Pokazalo se da su stari preko dvije tisuće godina, potječu iz vremena kada su stari Grci osnivali svoje kolonije na dalmatinskim otocima. Radi se o najstarijem poznatom prikazu grčkog zodijaka uopće. Taj nalaz svjedoči o dosezima tadašnje matematike i astronomije, kao i o prometnoj i kulturnoj povezanosti međusobno udaljenih kutaka Sredozemlja u to davno vrijeme.

Po čemu se Vela Spila razlikuje od drugih lokaliteta?

Ljudi su oduvijek zalazili u špilje pa ćete u mnogima od njih naići na tragove ljudskih posjeta, no vrlo malo je špilja koje su posjećivane tako redovito i kroz tako dugo vremensko razdoblje kao Vela špilja povrh Vele Luke na Korčuli. Po mojem sudu, to je najvažnije špiljsko arheološko nalazište na Jadranu. Na čitavom Sredozemlju, nalazišta slična njoj mogu se nabrojati na prste. Znamo da se u Velu špilju dolazilo i u njoj boravilo više-manje stalno tijekom zadnjih dvadesetak tisuća godina. Zahvaljujući tome možemo vrlo precizno pratiti promjene koje su obilježile razvoj ljudskog roda kroz to dugo vremensko razdoblje. A promjene su bile drastične: klima se promijenila od ledenodobne na današnju, ljudi su prestali biti lovci-sakupljači i postali stočari i ratari, male zajednice bez formalnog vodstva prerasle su u složena društva pod vlašću moćnih elita. Materijalne tragove svih tih promjena pronalazimo u petnaestak metara debelim naslagama zemlje koje su se nakupile u špilji, a još ih nismo ni prokopali do dna. Ne znamo koliko još tisućljeća pretpovijesti leži skriveno na dnu Vele spile.


Među Vašim velikim otkrićem je i nalazište špilje Nakovane na Pelješcu te Vas molimo ukratko o tom važnom nalazištu?

Na Pelješcu smo radili točno deset godina, istražujući pretpovijesni krajolik prostora između Orebića i Lovišta. Za iskopavanje smo odabrali opet jednu špilju, Spilu nad selom Nakovanom. Na početku smo bili uvjereni da se radi o uobičajenom špiljskom nalazištu, mjestu na kojem su tisućljećima pastiri sklanjali svoja stada ovaca i koza. Krajem prve sezone istraživanja otkrili smo kamenjem zatrpan špiljski hodnik. Nakon uklanjanja kamenja i provlačenja kroz tijesni i mračni procjep dospjeli smo u iznimno dobro sačuvano svetište u kojem su Iliri, starosjedilački žitelji tog kraja, prije dva tisućljeća štovali neko nama nepoznato božanstvo. To je doista bilo otkriće koje se ne posreći svakom. Tada je izazvalo priličnu pažnju domaćih i stranih medija, a o „tajni Spile Nakovane“ napisali smo i popularnu knjigu namijenjenu svima koje zanimaju naši korijeni i kulturna baština.

Kako po Vama važna arheološka nalazišta mogu utjecati na turističku ponudu i razvoj turističke destinacije?

Mislim da je potencijal i važnost arheologije za turizam toliko očit da o tome uopće ne treba raspravljati. Dosta sam se naputovao svijetom obilazeći arheološka nalazišta, no gotovo svi posjetioci koje sam tamo susretao nisu bili arheolozi poput mene nego jednostavno turisti željni vrijednih, drugačijih iskustava. Zbog toga se danas masovno ide ne samo u Rim ili Grčku, nego i u mnoga znatno udaljenija odredišta – Meksiko i Peru prvi mi padaju na pamet. Uskršnji otok, najizoliranije mjesto na svijetu, temelji svoje gospodarstvo na turizmu. Zašto ljudi žele ići baš tamo, kad u Tihom oceanu ima bezbroj drugih otoka do kojih je lakše doći? Zato jer Uskršnji otok ima spektakularnu arheološku baštinu koja je dobro prezentirana!

Sve je veći broj dolazaka turista čija je motivacija dolaska u destinaciju vezana za kulturna bogastva naše zemlje, te prema podacima Svjetske turističke organizacije trenutačno se čak 40 posto putovanja vezuje uz kulturnu ponudu, od čega se najveći dio realizira u Europi. Taj bi se udio do 2020. trebao godišnje povećavati za 15 posto.

Na koji način je moguće značajne arheološke lokalitete još više turistički valorizirati?

Hrvatska je zemlja bogate i raznolike kulturne baštine. Ne nedostaje nam važnih i atraktivnih spomenika prošlosti koje bismo mogli pokazivati posjetiocima. No bilo bi sasvim pogrešno misliti da naša arheološka nalazišta možemo preko noći pretvoriti izvor zarade. Pokazivati možemo jedino ono što smo primjereno uredili za pokazivanje, a urediti možemo samo ono što smo prije toga otkrili i istražili. Hoću reći da se radi o poslu koji traži određena ulaganja (ne baš prevelika u usporedbi s mnogim drugima), ali ta ulaganja moraju biti dugoročna i strateški osmišljena. Takva ulaganja nisu moguća bez razumijevanja javnosti i sluha onih koji odlučuju. Za početak, šira javnost morala bi bolje znati što sve imamo i postati svjesna činjenice da ta baština, ako se zna iskoristiti, ima sasvim konkretnu praktičnu vrijednost. Za to osvješćivanje ponajprije smo odgovorni mi arheolozi, no bojim se da se većina od nas još uvijek ne trudi dovoljno da svoja otkrića na jednostan i zanimljiv način prenese javnosti.

Dalmatian hot spots magazine
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”620 px” height=”360 px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/DSC_0240.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/Vela-spila-.jpg[/image]
[/nivo]

Keep Reading
By
Lifestyle

UNESCO zaštićena baština Splitsko-dalmatinske županije

By

Ljepota koja izmiče riječima

Kao zemlja s najviše zaštićenih nematerijalnih kulturnih fenomena u Europi, Hrvatska je
postala nezaobilazno poglavlje UNESCOova popisa svjetske baštine. S neskrivenim
ponosom ističemo da se znatan dio tog blaga krije upravo na području srednje Dalmacije!

Brojni muzeji, galerije, crkve i spomenici nulte kategorije
čine bogatu hrvatsku kulturnu baštinu koja je nezaobilazan
dio UNESCO-va popisa svjetske baštine. U ovom broju
predstavljamo vam zaštićenu baštinu Splitsko-dalmatinske
županije koja je UNESCO-ov popis obogatila za 8 dobara.

Dioklecijanova palača u Splitu jedno je od najznačajnijih djela
kasnoantičke arhitekture po očuvanosti pojedinih izvornih dijelova
i cjeline, ali i nizu originalnih arhitektonskih formi koje navještaju
novu ranokršćansku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost.
Romaničke crkve iz dvanaestog i trinaestog stoljeća, srednjovjekovne
utvrde, te gotičke, renesanse i barokne palače nalaze se unutar
rimskih zidina, tvoreći tako harmoničnu cjelinu.

Plan ulica grada Trogira potječe iz helenističkog doba, te su
ga uzastopni vladari nastavili ukrašavati raznim zgradama i
utvrdama. Njegove lijepe romaničke crkve upotpunjene su izuzetnim
renesansnim i baroknim zdanjima. Najznačajnija građevina je
Trogirska katedrala s portalom zapadnih vrata – remek-djelom
majstora Radovana i najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke
umjetnosti u Hrvatskoj.

Starigradsko polje uvršteno je na UNESCO-v popis svjetske baštine
2007. Nasade vinograda i maslina prepoznate su kao ‘nepromijenjene’
od prve kolonizacije starih Grka te su jedinstveno svjedočanstvo
geometrijskog sustava podjele zemlje koji se koristio u Antici.

Na listi zaštićene nematerijalne baštine UNESCO-a nalaze se:
Procesija “Za Križen” na otoku Hvaru, jedinstven obred izniman po
svom trajanju (tijekom 8 sati prođe se 25 kilometara, budući da procesija
povezuje 6 mjesta otoka) i po naglašenom pasionskom sadržaju.
Okosnica procesije je Gospin plač, pasionski tekst iz 15. stoljeća kojeg u
formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, “kantaduri”.

Sinjska alku, viteški turnir u Sinju, koji se održava od 1717. godine.
Tijekom natjecanja, vitezovi jašu na konjima u punom galopu niz
glavnu ulicu, ciljajući kopljem željezni prsten koji visi na užetu. Kroz
turnir se također prepliću vjerski obredi, društvena okupljanja,
obiteljske posjete, te proslave u kućnom ambijentu, kao i u javnosti.
Vrličko nijemo kolo koje se izvodi jedino na području Dalmatinske
zagore. Najstarije je i jedino autohtono, te jedinstveno po načinu
izvođenja – bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj.

Samostan sestara benediktinki poznat je u cijelom svijetu po Čipki
od agave čija je tradicija započela prije 130 godina i njeguje se samo
u ovom samostanu. Mukotrpan posao započinje izvlačenjem niti iz
svježeg lista agave koje se zatim obrađuju na specifičan način. Čipka
se ne izrađuje prema ustaljenom nacrtu, nego je svaka proizvod
mašte pojedine sestre i kao takva je unikatna umjetnička tvorevina.
Hvarska čipka od agave upisana je na UNESCO listu nematerijalne
reprezentativne baštine svijeta.

Klapsko pjevanje je višeglasno pjevanje bez pratnje glazbala. To
je tradicionalna hrvatska vokalna glazba podrijetlom iz Dalmacije.
Izvorno se pjevalo ‘na uho’, tj. bez voditelja, po sluhu. Pjesmu
započinje najviši glas, a zatim se uključuju i ostali pjevači. Danas se
klapska pjesma izvodi i u gradskim i ruralnim sredinama. U prosincu
2012. UNESCO je klapsko pjevanje uvrstio na popis nematerijalne
svjetske baštine u Europi.

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije
Prilaz braće Kaliterna
10/I, p.p. 430, 21000 Split
Tel: 021/490-032
www.dalmatia.hr
mail: [email protected]

Keep Reading
By
Gastro

Gastronomija i autohtoni specijaliteti Vrgorca

By


Veljko Barbieri, književnik, gastronom i putopisac napisao je; „…nigdje u ovom gradu ne možete napraviti niti koraka, a da ne osjetite podrhtavanje vremena, tradicije i primamljivih mirisa i okusa koji se uzdižu nad tanjurom, onako kako se vrgorske kule, ti svjetionici vremena, uzdižu prema svom nevidljivom cilju koji poznaju samo oni i njihova visoka planina.“

Gastronomija vrgoračkog kraja oslanja se na tradicionalan uzgoj i proizvodnju hrane. Uz veliku mesnu industriju mnogobrojna su mala gospodarstva i sušione mesa. Krševito brdsko-planinsko područje odlikuje se uzgojem koza i ovaca iz čega proizlazi bogata paleta suhomesnatih proizvoda, te skromna proizvodnja sira vrhunske kvalitete. Neizostavno treba dodati i bogat izbor divljači, od kojih vrgorački lovci rade prave delicije. Sve više domaćinstava okrenuto je uzgoju jagoda koje slove kao najbolje u Hrvatskoj, te su kao i pršut postale zaštitni znak ovog kraja.

Osim bogate poljoprivredne palete proizvoda, škrti krš, obiluje plodovima divljeg voća, samoniklim i začinskim biljem čiji produkti su voćni sirupi, marmelade, sušene mješavine za čajeve, začini, te nezaobilazne salate i divlje zelje. Ljekovito bilje i raslinje ovog podneblja idealno je za proizvodnju mnogobrojnih proizvoda od meda. Polja u kršu prošarana vijugavom rijekom Maticom još uvijek su bogata ugorima, žabama i ribom i mirisima tradicionalnog načina spravljanja svojih ribljih specijaliteta. No pisati o gastronomiji Vrgorca, a ne spomenuti biklu, piće u kojem vrgorčani posebno uživaju, bio bi grijeh!

GASTRO PREPORUKA

Puži s ljutikom
Ljutiku razdvojiti na bijeli i zeleni dio, te je isjeći na dva centimetra duge komadiće. Na blago zagrijano ulje dodati najprije bijeli dio, sjeckani češnjak, puže koji su prethodno već kuhani, očišćeni i popečeni, i na kraju zeleni dio ljutike. Još malo pržiti, pa dodati crvenu papriku, sol i papar.

Liska lešo, s raštikom na stijeni od krumpira
Potrebne su dvije liske, četiri krumpira srednje veličine, pola kg. raštike, jedna mrkva, jedan češnjak, maslinovo ulje i začini za juhu. Uz lešo kuhanu lisku i krumpir doda se raštika i sve posluži vruće.

Divlje salate, mišanca
Mlade divlje samonikle biljke: žutinicu, kostriš, maslačak, komorač, ljutiku, divlji poriluk, posoliti i začiniti maslinovim uljem, domaćom kvasinom te dodati kuhani vrući krompir i tvrdo kuhana vruća jaja narezana na kolutiće. Posuti nasjeckanom ljutikom i petrusimenom.

Salata od žutinice i kostriša
Oprati, posoliti, začiniti. Dodati vrući krumpir narezan na ploške i tvrdo kuhana jaja.
Salata od divljih šparoga ili kuka
Oprati, prokuhati koju minutu, iscijediti vodu, začiniti i servirati s tvrdo kuhanim jajima.
Može se spravljati i sirova.

Vrgorac Tourist Board Tina Ujevića 14 21276 Vrgorac Telephone: +385 (0)21 675 110 Fax: +385 (0)21 675 110
E-mail: [email protected] Web: www.tzvrgorac.hr www.vrgorac.hr Fotografije: Arhiva tz grada Vrgorca

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/IMG_4671.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/Glavni-kuhar-Biklijade-Veljko-Barbijeri.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/IMG_6973.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/brujet-od-ugora.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/bikla.jpg[/image]
[/nivo]

Keep Reading
By
Hot Spots destinacije

S Tinom i vinom u Vrgorcu

By

Tinom i vinom u Vrgorcu

…Vino i nadahnuće, to je jedan pojam;
rječitost, duh i poezija izlazi iz vina…
Tin Ujević

Uz drevno plemenito piće stvorio je svoje
najbolje stihove i prozu, opjevao je božanski
nektar i s vremenom, prepuštao mu se u
potpunosti.

Vino ima prasak osebujnih strasti…

O tvaranjem dionice autoceste Zagreb – Dubrovnik u Vrgorcu, Vrgorac je postao silno
bliže Zagrebu, a gotovo bi ga se moglo nazvati i širom
okolicom Splita. Sve donedavno ovaj je mali gradić
samozatajno njegovao svoje vrijednosti. Grad je doista
ljupko položen u podnožju jugoistočnog dijela Matokita
( 1063m), a naziv je dobio po svom uzvišenom položaju
„Vrhgorac“. Paralelno s gradićem teče i nova dionica
autoceste vijaduktom nad plodnim poljem Bunine, da bi
se kamenim usjekom otvorila širokom obzorju najvećeg
vinogorja Hrvatske; vrgoračkom polju Jezero.

Vinogorje Jezera

Vinogorje Jezera širilo se isušivanjem polja, prošlo kroz najteže godine
dalmatinske povijesti, da bi se danas razvilo u najveće vinogorje Hrvatske
koje broji na desetke miliona čokota loza. Vinogradi vinarije „Vrgorka“
i mnogobrojnih obiteljskih gospodarstava veliki su potencijal za razvoj
vinarstva. Uz nasade tradicionalnih sorta crnog grožđa; Plavine, Crljenka i
Trnjka, bijelih sorta; Zlatarice, Maraštine i Medne, pojavljuju se nove sorte
kao što su Merlot i Cabarnet. Tijekom desetljeća nove su se sorte prilagodile
i daju vina iznimne kvalitete što svjedoče etiketirane butelje vinarije
Vrgorka i novih malih proizvođači koji u vinarstvu tek utiru svoj put. Poljem
protječe vijugava rječica Matica koju snaže bistri izvori, vinograde povezuju
bezbrojne poljske ceste. Stara mlinica pored izvora na Lukavcu uređuje se u
kušaonicu vina, svetkovine Vincekova i Martinja postaju sve značajnije i za
naš južni kraj, maticom vježbaju veslači na tradicionalnoj lađi pripremajući
se za maraton lađa i za nove goste, pješačke i biciklističke staze polja čekaju
nova obilježja za prave korake i ozbiljniji razvoj vinskog i aktivnog turizma.

RESTORAN TIN
Restoran „Tin“ s Tinovom kulom i kamenom terasom tvori cjelinu
autohtone gradnje stare jezgre Grada u podnožju tvrđave Gradine.
Ponuda domaćih specijaliteta od namirnica odnjegovanih u
vrgoračkom kraju te izborom kvalitetnih vina kontroliranog podrijetla
vinarije „Vrgorka“ čini ovaj restoran drugim domom vrgorčana i
njihovih gostiju.
Priča o vrgorskim vinima budi se u brdskim vinogradima iznimnih
pozicija podnožja Mihovila, propusnog tla, južnih ekspozicija
brdovitog krša i blage mediteranske klime. Razvija se u vinogradima
polja Rastoka, Bunine i Jezera. Tradicionalne sorte loze koje se ovdje
uzgajaju daju grožđe univerzalne kvalitete dok se vina prepoznaju po
osebujnom identitetu i specifičnim mirisima.

Vinarija Pilać
Smještena u neposrednoj blizini vrgoračke vinarije nedavno je
otvorila vrata posjetiteljima sa bogatim ugostiteljsko-sportskorekreativnim
sadržajima. Kušaonica vina s kapacitetom do 80 sjedećih
mjesta, atraktivan je prostor za prigodne marende i kušanje vina uz
degustaciju lokalnih kvalitetnih proizvoda. Restoran s prostranom
terasom, otvorenog tipa, 70 sjedećih mjesta, nudi odabran meni za
jela po narudžbi a krasi ga panoramski pogled na polje Rastok.

VINA GAŠPAR
Na početku svoje karijere, Mladi vinari Dario i Boris Gašpar izradili su cjelovit vizualni
identitet. Svoju ljubav prema vinu zarobili su u butelje prepoznatljivog okusa i
mirisa. Slijedile su nagrade, srebrene diplome na afirmiranoj hrvatskoj manifestaciji
vinara „ Kutina 2010“ za kvalitetno crno vino „Vergolaz“ i kvalitetno bijelo sortno
vino „Zlatarica“ kao i nagrada za dizajn kojom su osvojili treće mjesto. Iste godine,
jedan od najboljih svjetskih portala „Dieline“ objavio je prilog o kvalitetnom dizajnu
Gašpar vina. Izradi vizualnog identiteta prethodila je zanimljiva priča o tri kralja koji
su darivali Isusa, tamjanom, mirtom i zlatom. Jedan od tri kralja, zvao se Gašpar…

VINA FRANIĆ / FRANIĆ WINES
U obliku vijenca, na brdovitom brežuljku iznad vrgoračkog polja Jezero, smješteno
je selo Vina. Na strmim stijenama što ga dijele od polja nezaobilazni je vidikovac
s kojeg se ukazuje cjelovita raskoš pitomog i plemenitog kraja. Plemenito je i
prezime Franić sa obiteljskim grbom na kojem vinar Goran Franić, gradi vizualnu
prepoznatljivost svojih prvih etiketa i ambalaže. Diplomirani inženjer agronomije
i enolog, predsjednik udruge vinara Grada Vrgorca, opredijelio se za izvorne sorte
crljenka, maraštine i trnjka. Ulazeći u proces kategorizacije ponudio je harmonično
vino Trnjak koje osvaja cvjetnim mirisima bobičastog voća. Franićev Trnjak pogodan
je za odležavanje i zrenje, dok skladna ljepota mladog Trnjka razigrava duh i stvara
nova prijateljstva.

Foto: [nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/eko-etno-selo-kokorići.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/IMG_4510.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/tin-ujević.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/Vrgorac-panorama.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/vrgorac-vina-1.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/vrgorac-vina.jpg[/image]
[/nivo]
Vrgorac Tourist Board Tina Ujevića 14 21276 Vrgorac Telephone: +385 (0)21 675 110 Fax: +385 (0)21 675 110
E-mail: [email protected] Web: www.tzvrgorac.hr www.vrgorac.hr Fotografije: Arhiva tz grada Vrgorca

Keep Reading
By
Aktualno

Dalmatian hot spots magazin i u inozemstvu

By

Dragi čitatelji i poslovni suradnici,

proširili smo listu adresa distribucije u inozemstvu te Vas obaviještavamo da je Dalmatian hot spots magazin od 15.02.2013. dostupan i inozemnim predstavništvima Hrvatske turističke zajednice u gradovima: London, Pariz, Munchen, Frankfurt, Stockholm, Amsterdam i Ljubljana.

Prolistajte zimsko izdanje Dalmatian hot spots magazina online:

Dalmatian Hot Spots časopis

DALMATIAN HOT SPOTS SUMMER 2013.
i u novom broju – Dalmatian hots spots magazina – Summer 2013 (na tržištu od sredine lipnja) vodimo Vas na gastro putovanje regijom, trudimo se dočarati Vam nevjerovatno bogatstvo i ljepotu kulturne baštine; kako u priobalju tako i u dalmatinskom zaleđu, kao i potaknuti avanturistički duh u Vama kroz nebrojene mogućnosti za aktivni odmor širom Dalmacije….

PROMOCIJA MAGAZINA I EKO ETNO MANIFESTACIJE U OGRANIZACIJI NAŠEG MAGAZINA u 2012.
http://www.mint.hr/default.aspx?id=8974
http://www.dulist.hr/clanak/24331/foto-tragom-bastine-i-obicaja
http://www.dubrovnikportal.com/novost_opsirnije.php?id=52718
http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/180833/Default.aspx

Dalmatian hot spots magazine

Visit us on Facebook: http://www.facebook.com/dalmatianHotSpots

[nivo effect=”fade” directionNav=”disable” width=”720px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/Dalmatian-hot-spots-1-i-2-a.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/02/Dalmatian-hot-spots-1-i-2.jpg[/image]
[/nivo]

Keep Reading
By
Aktivni odmor

Rijeka Cetina – vrelo inspiracije za ljubitelje avanturističkog turizma

By

Sa svoja 102 kilometra dužine, Cetina se ubraja u jednu od najljepših i najdužih hrvatskih rijeka. Tokom povijesti je imala iznimno važnu ulogu u životu lokalnog stanovništva, što pokazuju i brojna arheološka nalazišta iz doba Rimljana i Ilira, pa sve do srednjovjekovnih bitaka.

Danas je ova kristalno zelena rijeka rajska destinacija za ljubitelje netaknute prirode, ali i adrenalina: naime, zahvaljujući brojnim mogućnostima za bavljenje avanturističkim sportovima, postala je prepoznatljivim i omiljenim odredištem za ljubitelje aktivnog turizma!

Od avanturističkih sportova najviše su zastupljeni rafting, kanjoning, slobodno penjanje i trekking. U blizini ušća rijeke nalazi se i svetište Leopolda Mandića te istoimena tematska staza duljine 2,6 km. No, uza sve ove mogućnosti, kao posebna atrakcija u posljednje vrijeme izdvojio se rafting Kanu Safari!

Riječ je o idealnom obliku rekreacije namijenjenom svim generacijama. 7 km dugačka vožnja kanuom kanjonom rijeke Cetine nikog ne ostavlja ravnodušnim. Start je Čikotina Lađa a cilj Blato na Cetini, a postoji i dodatna ruta, Blato na Cetini – Zadvarje. Osim kratkih hlača i majice te sportske obuće, za izlet vam je potrebna jedna suha presvlaka po završetku spusta, dok svu ostalu opremu osigurava organizator. Svi gosti imaju osiguranje od ozljeda koje su vrlo rijetke. Imate li avanturistički duh i malo dobre volje, priključite se ovom dinamičnom i atraktivnom izletu!

 

Keep Reading
By
Aktivni odmor

Šibenska regija – pravi izbor za pješake i bicikliste

By

Blaga mediteranska klima daje Vam priliku da uživate u krajoliku naš regije u bilo koje doba godine. Dobra vijest za sve ljubitelje biciklizma i pješačenja je i činjenica da šibensko područje ima više od 60 (cca 400 km) uređenih biciklističkih i pješačkih staza, i to na području Šibenika, Zatona, otoka Žirja, Vodica, Pirovca, Tribunja, Nacionalnog parka „Krka“, Nacionalnog parka „Kornati“, Skradina, Tisnog, Grebaštice i Primoštena.

Uputite se u vožnju ili šetnju po Dalmatinskoj Zagori i otkrijte stare tvrđave oko rijeke Krke; kamene kuće i povijesne znamenitosti poput Bribirske Glavice kod Skradina, koja čuva dijelom očuvane zidine iz ilirskog doba i ostatke rimskog i ranohrvatskog grada; nalazište Burnum i očuvane ostatke rimskog logora uz kanjon Krke; lokalitet Danilo s ostacima prethistorijskog naselja, te najistaknutiju znamenitost šibenske unutrašnjosti – Crkvu Sv. Spasa iz 9. stoljeća poznatu kao najstariju hrvatsku crkvu s očuvanim zvonikom.

Otkrijte planinu Dinaru, gdje je smješten najviši vrh u Hrvatskoj na visini od 1831 m, i uživajte u laganim šetnjama prirodom. Posjetite povijesne gradove Knin i Drniš, njihove građevine i utvrde, prirodni fenomen – kršku rječicu Krčić, koja se spaja s rijekom Krkom, putove na Vrani, Krki ili po našim otocima. Krenite na poučni planinarsko-ekološki put u posjet šibenskim tvrđavama odakle puca prelijep pogled na Šibenik i UNESCO katedralu Sv. Jakova. Obiđite perivoje Jamnjak i Kamenar, te sokolarski centar u Dubravi, a kad se poželite odmoriti zastanite u jednom od naših seoskih domaćinstava, gdje ćete upoznati dalmatinski život nekada i danas te uživati u slasnim zalogajima „dalmatinske spize“!



Kontakt i foto arhiv
Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
Adresa: Fra Nikole Ružića bb 22 000 Šibenik
Telefon: 00 385 22 219 072
Fax: 00 385 22 212 346
e-mail: [email protected]
web: www.sibenikregion.com

Keep Reading
By
Hot Spots destinacije

Mediteran kakav je nekad bio – Šibensko – kninska županija

By

U SRCU JADRANA…

2 NACIONALNA PARKA
11 SREDNJOVJEKOVNIH UTVRDA
230 KULTURNIH SPOMENIKA
600 ARHEOLOŠKIH LOKALITETA
… JEDNA ŽUPANIJA

Šibensko-kninska županija je smještena u samom srcu hrvatske obale. Taj povoljan položaj je čini jednom od najboljih polazišnih točaka izletničkog turizma u Dalmaciji, što se posebno pospješilo izgradnjom auto-ceste „Dalmatina“.

Sama regija je čuvena po prirodi i kulturi – dva od osam naših nacionalnih parkova smještena su na šibenskom području: NP „Krka“ i NP „Kornati“, a u samom središtu grada Šibenika jedan je od sedam UNESCO lokaliteta – Katedrala Sv. Jakova. Vrlo važan aspekt kulture šibenskog područja je Međunarodni Dječji Festival prvi put održan još davne 1958. godine, a zahvaljujući kojem je grad i stekao naziv „Grad Djece“.

Šibenski arhipelag krije niz tradicija – vađenje i obradu spužvi započetu još u Srednjem Vijeku na otoku Krapnju, te vađenja i obradu koralja, te proizvodnju nakita od istog na otoku Zlarinu. Susjedni otok Prvić, nudi mogućnost posjete izložbi od oko 50 ručno izrađenih maketa izuma Fausta Vrančića, znanstvenika koji je izumitelj prvog uporabljivog padobrana u ljudskoj povijesti. Za ljubitelje mira i tišine, otoci Kaprije i Žirje najbolji su izbor, a ljubiteljima dobre kapljice se preporučuje posjet poznatim primoštenskim vinogradima, čija fotografija je stalno postavljena u zgradi Ujedinjenih Naroda kao dokaz mukotrpnog ljudskog rada kroz stoljeća.

U šibenskom zaleđu su također brojne izletničke mogućnosti, primjerice Grad Knin i izvor rijeke Krke. Kninska tvrđava kao simbol slobode, danas predstavlja muzejski prostor. Selo Otavice smješteno u blizini Drniša je poznato po Mauzoleju Ivana Meštrovića, umjetnika svjetskog glasa. Za sve ljubitelje prirode tu je i nezaobilazni Sokolarski centar u Dubravi, gdje se djeca i odrasli mogu upoznati sa mnogobrojnim vrstama ptica grabljivica i uz stručno vodstvo saznati sve o njima.

Zahvaljujući raznovrsnosti sadržaja naši hoteli se sve više okreću kongresnom i insentiv turizmu, a sudionicima raznih događanja na raspolaganju stoji više od 25 kongresnih dvorana opremljenih suvremenom tehničkom opremom (hoteli OLYMPIA, PUNTA IMPERIAL, RADIN u Vodicama, šibensko hotelsko naselje SOLARIS, hotel ZORA u Primoštenu).

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/skradinski-buk.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/tvrđava-sveti-nikola-šibenik.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/01/šibensko-kninska-županija.jpg[/image]
[/nivo]

Kontakt i foto arhiv:
Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
Adresa: Fra Nikole Ružića bb 22 000 Šibenik
Telefon: 00 385 22 219 072
Fax: 00 385 22 212 346
e-mail: [email protected]
web: www.sibenikregion.com

Keep Reading
By