[:HR]Jučer (29.listopada) u prostorijama Turističke zajednice Zagrebačke županije, otvorila se zanimljiva i inovativna izložba kojom se predstavio obrt za brušenje kristala “Kristal Tuk” iz Samobora. Izložbu je otvorio gradski pročelnik za financije Željko Radovanić,(iz grada Samobora). Nazočnima se obratila i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, mr.sc.Ružica Rašperić.
Jedinstven dizajn, skladne forme i unikatne izrade, impresionira svojim linijama koje svojom izvedbom mogu konkurirati uz bok svjetskim manufakturama.
Samobor je grad duge povijesti koji skriva mnoštvo radionica čiji majstori prenose svoje vještine iz pokoljenja na pokoljenje već stoljećima.
Ručno brušenje kristala i izrada unikatnih predmeta traje u Samoboru od 1839. godine. Dio tradicije proizvodnje kristala danas nastavlja manufakturna radionica „Kristal Tuk“, koja već desetljećima zadivljuje svijet svojim visokim umijećem ručnog brušenja, od razigranih čipki do čistih ozbiljnih linija i modernog dizajna.
Iskusne ruke puhača i brusača samoborskim proizvodima od stakla daju onu plemenitost koju stroj ne može. Brojni oblici i uzorci rezultat su kreativnog rada majstora i svih onih koji u proizvodnim fazama dodaju proizvodu konačnu formu i sjaj.
Zanima li vas saznati više o samoborskom umijeću izrade kristala, posjetite izložbu u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije, Preradovićeva 42, u Zagrebu.
Izložba je otvorena do 7.prosinca2015.
[:HR]Razvojna agencija Zagreb u suradnji s Technology and Science Dynamics i New Technology Education Fund-om organizirala je poslovni forum: „Mogućnosti suradnje između Armenije i Hrvatske ” na kojem su sudjelovale 22 tvrtke.
Na samom početku foruma prisutne je pozdravila Ivana Čuljak, voditeljica projekta Tehnološki park Zagreb, te je tom prigodom istaknula važnost međusobnog povezivanja i razmjene znanja poduzetnika.
„Razvojna agencija Zagreb osmišljava i provodi inicijative namijenjene internacionalizaciji poslovanja poduzetnika, stoga smo danas i organizirali ovaj poslovni forum s armenskim tvrtkama.“ rekla je Ivana Čuljak.
Direktor New Technology Education Fund-a, Vahan Hovsepyan predstavio je projekt “Armenian ICT Expedition: AutoRally across Europe” u sklopu kojeg je i organiziran posjet tvrtki iz Armenije.
Predstavnici armenskih i hrvatskih ICT tvrtki koje su sudjelovale na poslovnim susretima su imali priliku prezentirati svoja inovativna rješenja. Poslovni forum se pokazao kao dobra prilika za razmjenu iskustava i znanja između tvrtki te stvaranje preduvjeta za međusobnu suradnju.
„Vrlo je korisno upoznati rješenja i ljude iz drugih regija. Ovakva događanja čovjeku mogu pružiti priliku za usporedbu s vlastitim rješenjima te su ujedno i idealna prilika za prezentaciju tvrtke„ izjavio je Damir Palavra, direktor Teamnet Group.
[:HR]Maslinarska groznica počinje u desetom mjesecu. Malo po malo svi se razbježe i rastrče po baščini i nemoguće je ikoga više pronaći u mjestu gdje ima maslina. Nemate s kim popiti kavu a jedina moguća konverzacija se odnosi na masline. To je stanje uma koje se ne da opisati a zahvaća i najotpornije. Ako se kojim slučajem nađete na otoku kao slučajni putnik namjernik ili gost, i vi ćete završiti u berbi maslina, vozeći se na traktoru s rukama punim kašeta i vreća.
Ukratko smo parafrazirali uvod vezan za blog naših gollyh&bossyh koja se bavi aktualnom tematikom branje maslina. Pročitajte sve o maslinama i beračima maslina iz osebujnog otočkog pera korčulanskih blogerica.
Dragi naši,
Prin ništo doba na jednemu od naših brojnih kanala komunikacije, točnije na Facebooku, objavili smo slijedeću misao: “Dress code Berača Maslina karakterizira funkcionalnost odjevnih predmeta, polivalentnost istih, šarolikost uzoraka, reciklaža i patchwork. Vivienne Westwood i Galliano mogu se slikat…p.s. Traverse su Zakon!”.
Uslijedili su brojni komentari, a Vin ste odma osnovali grupu “Berači maslina”. Sve je to super, ali dok se stvarno ne gre u masline i dok se ne zabilježi na našemu blogu, kako da se ni ni dogodilo…
I zato smo odlučili naše obožavatelje u zemlji i dijaspori počastit jednim postom o branju maslina. Uz napomenu, Bogu hvala, Gotovo je!!!
Svi koji živu ili su živili na otoku znaju da maslinarska groznica počinje u desetemu misecu i da počme pomalo, s prvim traktorom koji sa skalama i s brnjalima projde priko Luke.
I nakun tega, svi se razbižu i rastrču, nemate s kim u Cesarici popit kafu i jedino o čemu možete popričat sa slučajnim putnikom namjernikom su masline. To je stanje uma koje se ne da opisat, a zahvaća i najotpornije. Beru svi. Stari, mladi, bolesni, zli, lipi, grubi, pametni i pripametni i oni malo manje. Beru bogatiji, siromašniji, boji i gori. Beru svi. A ono što je Nama najinteresantnije su maslinarske modne kombinacije jer u vrime maslina svi postajemo maslinarske modne žrtve. Evo, uspili smo ćapat jednu i moramo reć da je to podvig jer se maslinari ne volu slikavat.
Na slici se lipo vidi da žrtva ima roza trenerku i na to kariranu crvenu košuju. Brnjali se pažljivo nosu kako malo finija bursa. Maslinari su vridni i beru po cile dane, kad bilo i do noći. Ali volu i lipo marendat.
Inače, ni Nama samo interesantna maslinarska odjeća i spiza, Nas ispaljuju u orbitu i maslinarski rekviziti. Kao diplomirani kunsthistoričar, držimo da je branje maslina vrhunski performans. Evo rekviziti, pa recite da ne bi bi dobar kadar za pjesmu “Stairway to Heaven”..
Ali najvažnije od svega je da su naša čejad vrhunski berači i da se bere od jutra do mraka. Prvo se rastru brnjali kolo masline, a najveći i naokretniji uspenje se na skale i bere odizgara. Oni manji gredu okolo i pomalo grabujaju. Evo slika:
Bere se od jutra do mraka, a u međuvremenu se štogod izi.
A kad se sve pobere, nosi se u ovim lipim žutim škatulama u uljaru.
Može i u crvenima. Kakve ko ima i voli. Nama su draže žute.
Zagorje Blues Etno Festivalobjedinjuje zabavu i edukaciju s naglaskom na koncertnu aktivnost. Publici svih uzrasta omogućava neposredan ulaz u svijet glazbe, u ovom slučaju svijet bluesa i etna te kroz koncerte, radionice, predstavljanje putopisa i pjesama – uz neformalna druženja približava izvođača publici i obrnuto.
Festival počinje 12.11. uz edukativni program namijenjen učenicima OŠ Ksavera Šandora Đalskog u Zaboku, a centralna koncertna večer održat će se u Festivalskoj dvorani u Krapini 14. studenog gdje će svirati danski blueser Tim Lothar, legendarna i neponovljiva Zdenka Kovačiček & Pif, rockabilly sastav Billie & The Kids i Tomislav Goluban. Ostala događanja uključuju poeziju i blues glazbu u Općinskoj knjižnici Krapinske Toplice 13.11. uz nastup Riccarda Staraja & Midnight Blues Dueta, gospel koncert zbora The Messengers u Bazilici Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici 15.11. te kombinaciju blues, country i gipsy glazbe uz Trio Quatro Bluesgrass Band i Damira Kukuruzovića u City Caffeu u Zaboku 18.11.
Festival završava 27.11. u vinariji Bolfan Vinski vrh u Hrašćini uz “Vođenu vinsku blues degustaciju” u kojem se spajaju okusi hrane, vina i bluesa.
Dođite na festival i sjajno se zabavite uz gastro doživljaje i vinske blues degustacije, uz nastupe kvalitetnih izvođača i zabavite se kasne jeseni u Hrvatskom zagorju.
PROGRAM:
12.11. EDUKACIJA OŠ Ksavera Šandora Gjalskog ZABOK
Blues in the Schools- Usna harmonika u školi
13.11. VEČER PUTOPISA, POEZIJE I BLUESA! Općinska knjižnica KRAPINSKE TOPLICE, 18h
Riccardo Staraj & Midnight Blues Duo, ulaz slobodan
sub 14.11. KONCERT
Festivalska dvorana KRAPINA, 19h
Zdenka Kovačiček & Pif (Zagreb), Tim Lothar (Danska),
Billie & The Kids (Zagreb), Tomislav Goluban (Zabok)
ulaz 50kn (pretprodaja: ulaznice.hr)
ned 15.11. KONCERT
Bazilika Majke Božje Bistričke, MARIJA BISTRICA, 17h
The Messengers (Zagreb)
Ulaz slobodan
18.11. KONCERT
Trio Quatro Bluesgrass Band feat. Damir Kukuruzović (Sisak)
City Caffe, ZABOK, 20h
ulaz 20kn (pretprodaja City Caffe)
pet 27.11. VINSKA BLUES DEGUSTACIJA
Bolfan Vinski vrh, HRAŠĆINA, 19h
Ulaz 160kn (rezervacije 0997031797)
Na svečanoj sjednici skupštine TZO Bol dodijeljena zaslužna priznanja
VIKEND PREPUN DOGAĐANJA
Protekli vikend u Bolu bio je izuzetno zanimljiv. U petak 23. listopada na svečanoj sjednici skupštine TZO Bol u Bluesun hotelu Elaphusa, uručena su prigodna priznanja za 2015. godinu. Istog dana održana je i svečana dodjela Oznaka “Hrvatski otočni proizvod” u 2015. godini koju je ove godine dobilo je 68 otočnih proizvođača za 111 proizvoda i proizvodnih linija. Oznake proizvođačima uručio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
U subotu na bolskoj rivi moglo se pogledati, degustirati i kupiti bračke otočke proizvode. Prijatelji sa otoka Pašmana počastili su mještane i posjetitelje Bola svojim izvornim napjevima i plesom.
DODJELA TURISTIČKA PRIZNANJA
Povodom obilježavanja Dana Turističke zajednice Bol, na svečanoj sjednici skupštine TZO Bol u Bluesun hotelu Elaphusa, turističko vijeće TZO Bol dodijelilo je 15 priznanja. Najviše, osam priznanja dobili su gosti iz Švicarske, Austrije i Njemačke, koji u Bol dolaze trideset i više godina. Priznanja su zaslužili i djelatnici u ugostiteljstvu koji su ove godine otišli u mirovinu kao i oni koji su dali osobni doprinos razvoju turizma.
Načelnik općine Bol Tihomir Marinković i direktor Turističke zajednice Bol Markito Marinković
Priznanja su uručena:
– Za posebnu vjernost turističkom Bolu priznanje su dobili inozemni gosti: Karin Leidenberger (u Bol dolazi od 1966.), Walter i Erna Bär (od 1966.), Ferdinand i DorisFischer (od 1985.), Elke i Fritz Sobottka (od 1985.), Mladen i Alemka Kalčić (od 1982.), Karl i Helena Kuzman (od 1977.), Hans i Gisela Kauder (od 1975.), Zenon i Karin Komorowsky (od 1983.). – Za dugogodišnje djelovanje i doprinos razvoju turizma: Frizerski salon Irena, vlasnica Irena Kraljević (prvi privatni frizerski salon za žene u Bolu, od 1995.)
– Za kontinuirani dugogodišnji rad u ugostiteljstvu: Darinka Marinković (u mirovini, kao šef kuhinje hotela Borak, sa 42 godine neprekidnog staža u Zlatnom ratu), Marija Fabijanović (u mirovini, kao domaćica hotela, sa 43 godine neprekidnog staža u Zlatnom ratu), MargaritaKarninčić (u mirovini, kao voditelj hotelskog restorana, sa 41 godinom neprekidnog staža u Zlatnom ratu), Boris Škrbić (u mirovini, kao šef sale hotela Bonaca, sa 41 godinom neprekidnog staža u Zlatnom ratu), Ante Koljatić (u mirovini, kao voditelj restorana hotela Kaštil, nakon 50 godina rada) – Za dugogodišnje uspješno djelovanje i suradnju u turističkom razvoju Bola: Nada Orehovac (u mirovini, kao direktorica hotela Bretanide)
Izvanredni rezultati za bolski turizam
I ove godine na nedavno održanima Danima turizma u Poreču, Bol je proglašen najboljom autentičnom primorskom destinacijom u kategoriji DESTINACIJA GODINE “Malo misto”. U 2015. godini ostvareni su rekordi u broju noćenja i dolazaka. U prvih 9 mjeseci u Bolu ostvareno je preko 600.000 noćenja što znači povećanje od 12% u odnosu na 2014 godinu.
Jedan od najvažnijih ciljeva projekta “HOP” je ostanak stanovništva na otocima i novo zapošljavanje stvaranjem proizvoda visoke kvalitete, prepoznatih na tržištu
Oznaku “Hrvatski otočni proizvod” u 2015. godini dobilo je 68 otočnih proizvođača za 111 proizvoda i proizvodnih linija, a na svečanosti održanoj u petak u Bolu na otoku Braču oznaku im je uručio potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
U petak 23 Listopada u Bolu na otoku Braču u hotelu Elaphusa, održana je svečana dodjela oznaka “Hrvatski otočni proizvod”. Čak 68 malih otočnih proizvođača dobilo je oznake za 111 proizvoda i proizvodnih linija, oznaku im je uručio potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
Hrvatski otočni proizvod – garancija izvornosti i kvalitete
Oznaku „Hrvatski otočni proizvod“, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dodjeljuje proizvodima koji zadovoljavaju kriterije izvrsnosti, izvornosti i tradicije.
Od 2007., otkad se ovaj projekt provodi oznaku je dobilo 219 otočnih proizvođača (od kojih je 18 ekoproizvođača i 25 proizvođača s oznakom zemljopisnog podrijetla) za 628 proizvoda i proizvodnih linija s 23 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba) i poluotoka Pelješca.
„Tko kupi vaše proizvode je sretnik, jer dobiva nešto originalno, izvorno, kvalitetno. Mi ćemo i dalje čvrsto stajati iza vas i pomagati vam. Neka vam ova oznaka Hrvatski otočni proizvod bude poticaj za daljnji rad“, kazao je potpredsjednik Grčić čestitajući dobitnicima i istaknuo da država ulaže u otoke oko 1,5 milijardi kuna godišnje.
U glazbenom programu nastupili su Marija Vukšić (saksofon), Dječji mandolinski orkestar Bol, klapa Braciera, Puhački sastav BrassČuta iz Pučišća i Pučki pivači otoka Pašmana, odakle nam dolazi najveći broj malih proizvođača koji su osvojili najviše pojedinačnih oznaka za kvalitetu, originalnost i očuvanje tradicije.
Ministar Grčić dodao je kako Bol nije slučajno odabran za svečanost dodjele oznake “HOP”.
„Turizam je i ove godine ostvario izvrsne rezultate, a Bol je jedan od prvijenaca u našem turizmu. I ne samo to, Bol je pokazao da vodi kvalitetnu razvojnu politiku, a posebice pronatalitetnu politiku“, kazao je potpredsjednik Grčić ocjenjujući kako je upravo i jedan od glavnih ciljeva projekta „HOP“ ostanak naših ljudi na otocima i zapošljavanje.
Dobitnici oznake HOP s otoka Brača predstavili u subotu ujutro predstavili su svoje proizvode na Rivi u Bolu, nakon čega je uslijedio obilazak nekoliko nositelja oznake „Hrvatski otočni proizvod“ s otoka Brača.
Riječ je o prehrambenim (vina, rakije, likeri, maslinova ulja, sirevi, slastice, ribe, salatne marinade, đemovi, med), kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima. Rade se uglavnom u malim serijama i potječu s ograničenih otočnih lokaliteta.
Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“, dodjeljuje se godišnje, u vidu plakete i makete, proizvođačima koji imaju sjedište tvrtke na otocima i koji nominirane proizvode izrađuju na otocima. Stručno mišljenje o zadovoljavanju uvjeta i kriterija stjecanja prava na uporabu oznake donose neovisne stručne komisije (za hranu, pića, kemijske proizvode, za područje primijenjene umjetnosti i dizajna te nematerijalnu baštinu).
[:HR]Svi se ponekada volimo diviti wallpaperima romantičnih stranih pokrajina, prizorima mitskih sela i magičnih zaselaka koje čekaju da ih posjetimo jednom u životu. Uzdišemo nad neodoljivim šarmom engleskih sela, ili nad ljupkošću francuske kao i talijanske romantične pokrajine koje odišu jedinstvenim spojem modernog i tradicije istodobno.
Neodoljivo nam je sve što je strano i egzotično, a posebno mala turistička mjesta u unutrašnjosti atraktivnih turističkih zemalja, jer nam se čini da svi navedene adute znaju naprosto upakirati marketinški bolje od nas.
Vjerujte da i mi imamo brojnih aduta kad je ovaj tip turizma u pitanju. Ako ste romantičar u srcu, dječja istraživačka radoznalost vas nije ostavila ni u poznijoj dobi, a želite upoznati svaki kutak Lijepe naše, naša preporuka je da obiđete manja hrvatska mjesta koja se doimlju kao naslijeđe izgubljenog Avalona.
foto: Motovun, Turistička zajednica općine Motovun
Zašto ne bi popili kavu na nekom motovunskih bajnih vidikovaca, omotani maglom?
Otišli u srce Istre i popeli se na malo brdo križeva iznad Istarskih toplica?
Posjetili Čaru i Smokvicu na Korčuli? Prelijepu Dalmatinsku zagoru?
Kosinac, Dalmatinska zagora, foto: Turistička zajednica grada Sinja
Kad ćete ih posjetiti? Dogodine? Za pet godina? Deset? U idućem životu?
Prelistajte za svaki slučaj naš kratak popis fascinantnih manjih mjesta Lijepe naše koja su vrijedna vaše posjete. Svako od tih mjesta priča svoju priču, ponegdje staru i nekoliko stoljeća koja će vas začarati.
Vidikovci će vas ostaviti bez daha, a ponegdje ćete nabasati na tako dobru hranu i vino da ćete morati možda prespavati koju noć u mračnim hladnjikavim kamenim kućama s čijih prozora će vas nebo krcato grozdovima zvijezda, podsjetiti da se dobro nekad vratiti na vlastite Prapočetke.
Donosimo bajkovita mjesta koja smo sami obišli (i to ne samo ljeti). Vjerujte, posebna su baš u ovo doba godine.
Smokvica je rodno mjesto čuvene autohtone sorte grožđa Pošip. Iako se Pošip uzgaja i na drugim područjima u Hrvatskoj upravo pjeskovita tla oko Smokvice daju najbolje grožđe i vino. Pošip je prvo zakonom zaštićeno bijelo vino u Hrvatskoj. Relativno je mlada sorta i prvi put se spominje u drugoj polovici 19. stoljeća kada je jedan Smokvičanin pronašao samoniklu lozu koja ga je zainteresirala zbog svog neobičnog okusa i arome. Smokvica je smještena u unutrašnjosti otoka, a od Vele Luke udaljena je 17 km. Sa Velom Lukom je povezana lokalnim autobusnim linijama, a međugradske autobusne linije povezuju je s Dubrovnikom, Zagrebom i Sarajevom.
Tajanstveno selo koje se doima kao da je izraslo na brdu sa svojim malim kućicama i netaknutom starinskom arhitekturom, činit će vam se kao da je izletjelo iz kakve fantastične magično realistične novele.
Mjesto Čara udaljeno je 20km od Vele Luke, a smješteno je na padinama iznad prostranog Čarskog polja. Južno od Čare nalazi se Zavalatica u kojoj gosti mogu naći smještaj u brojnim apartmanima. U Zavalatici su svoje ljetnikovce od davnina imali korčulanski plemići, od kojih je najznamenitiji pjesnik Kanavelić iz 17. stoljeća. U plodnom Čarskom polju uzgajaju se vinogradi autohtone otočke sorte Pošip. Pošip je prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom, a najbolje uspijeva upravo na položajima Čare i Smokvice. (Mediterano.hr)
foto: Mediterano.hr Eko etno selo Dol, otok Brač fotografije Dola: TZ Postira Slikovito bračko maleno mjesto DOL, mjesto je autentičkog doživljaja zaštićeno od strane svojih mještana, kao jedna od vrijednih utvrda izvorno autentičkog bračkog naslijeđa i duha.
Djevičanska šuma i hrapavi kamen (hrapoćuša) istkali su ovo maleno selo u ambientu kakav se ne zaboravlja jednom kad se posjeti. Jedinstvena arhitektura, okus i miris aromatičnih trava, kućice koje penju visoko u terasastim konfiguracijama, i najvrednije od svega – oko stotinu stanovnika koji ulažu veliki napor da bi njihovo eko etno selo bilo takvo kakvo jest- čisto, zaštićeno i netaknuto.Preporuka – posjetiti Konobu Toni i Kaštil Gospodnetić. Svakako probati tortu Hrapoćušu!
Motovun Istra
foto: turistička zajednica Motovun
Podosta sjevernije od predloženih lokacija, smjestio se mitski Motovun u čudesnoj Istri koja ljepotom, kao da nije od ovog svijeta.
Motovun je grad-spomenik, drevni istarski akropolski gradić smješten na vrhu 277 metara visokog brijega, čiji današnji izgled potječe još iz srednjeg vijeka, iz 12. i 13. stoljeća. Do vrha motovunskog brijega i njegova venecijanskoga gradskog trga vodi najduže istarsko stubište s 1052 stube. Posjetite gradska vrata s kulom, renesansnu gradsku palaču, gradsku ložu, župnu crkvu sv. Stjepana, manje crkvice Madonna dei Servi i Madonna delle porte, i uočite srednjovjekovni raspored ulica, gradske cisterne i mnoge grbove na pročeljima zgrada.Nasuprot Motovuna nalaze se i slikoviti gradić Oprtalj i mjesto Livade, poznati po Danima tartufa koji se održavaju u razdoblju od rujna do studenog.
foto: Turistička zajednica Motovun
Grožnjan Istra
foto: Panoramio.com
Smješten iznad doline rijeke Mirne na brežuljku nadmorske visine od 228 metara, ovaj gradić izgleda kao da je ponikao iz kakve knjige fanstastičnih priča o vilama, vitezovima i zmajevima. Njegova začarana ljepota mami turiste cijelog svijeta a posebno senzibilne i umjetničke duše ne mogu ostati ravnodušne na pojavu čak 28 atelijera, ili gradske galerije sa likovnim radovima umjetnika iz cijelog svijeta. U ljetnim mjesecima Grožnjan postaje meka kulturnih dešavanja (jazz koncerti, koncerti klasične glazbe, izložbe i brojna događanja kreativnog karaktera).
Okolno područje Grožnjana nudi atraktivne agroturizme, konobe i restorane sa tradicionalnom istarskom kuhinjom čiji su simboli (maslinovo ulje, istartski pršut, tartufi), pronijeli slavu diljem svijeta.
Prema legendi Hum je nastao kada su divovi gradili gradove u dolini Mirne te od preostalog kamenja na kraju izgradili Hum. Nalazi se u centralnoj Istri i ima danas svega 20-ak stanovnika..
Osim što je poznat kao najmanji grad na svijetu, od nedavno je Hum poznat i kao Grad biske, rakije s imelom, čiji recept navodno potječe iz Huma. Tim se povodom svake godine krajem listopada u ovom gradiću održava Smotra rakija, na kojoj se natječu proizvođači rakija iz cijele Istre.(www.coloursofistria.com)
[:HR]Jučerašnji sunčani dan na zagrebačkom Cvijetnom trgu, poslužio je kao savršena scenografija za predstavljanje bogate ponude destinacije Daruvar – Papuk, koja je na zanimljiv i kreativan način predstavila bogatu paletu svoje turističke ponude.
Uz pjesmu tamburaša KUD-a “Kamen” Sirač i vinsku priču svetog Martina, grad Daruvar i Turistička zajednica Daruvar – Papuk, na zadovoljstvo brojnih posjetitelja i prolaznika, moglo se svašta kušati, saznati, detaljnije informirati i nabaviti nešto od lepeze proizvoda koja se izlagala na štandovima.
Stara rimska poslovica kaže; „da bi upoznao jedan narod, sjedni za njihov stol, kušaj njihovu hranu i vino i tek tada ćeš upoznati te ljude“. Daruvar voli život i zato je grad koji svojim posjetiteljima nudi brojne mogućnosti za uživanje. Sve to u novom ruhu, ali s duhom autentične bogate prošlosti dio je naše raznovrsne ponude u kojoj će svatko sigurno pronaći nešto za sebe.
Svojim predstavljanjem pozvani su svi zainteresirani da upoznaju ovaj čudesan kraj, kroz kušanje gastronomskih delicija poput vrhunskih vina Daruvarske vinske ceste, sireva, meda, likera, džemova, daruvarskih medenjaka ili jedinstvenog Staročeškog piva dok je Udruga Korak dalje Daruvar svim zainteresiranima ponudila unikatne rukotvorine svojih članova. Osim toga, upoznali su posjetitelje i s kupališnim, wellness i zdravstvenim programima Daruvarskih toplica, Termalnog vodenog parka “Aquae Balissae” te ih sve pozvali na „Martinje u Daruvaru“ koje će se održati 14. studenog 2015. godine na glavnom gradskom trgu.
[:HR]Na konferenciji za novinare Terma Olimia i Terma Tuhelj, direktor Terma Olimia d.d. Florjan Vasle, prokurist Terma Olimia d.d Vasja Čretnik i direktorica Terma Tuhelj d.o.o. Ivana Kolar, predstavili su rezultate poslovanja u prvih 9. mjeseci 2015. godine kao i brojne novitete i planove za daljnje poslovanje.
I dalje u vrhu wellness i spa turizma Slovenije i Hrvatske
ENOTA ARHITEKTI ORHIDELIA PODCETRTEK 2009
Terme Olimia i Terme Tuhelj poslovanje vode strategijom stalnog razvoja i unapređenja – sustava poslovanja, infrastrukture te ponude i širine svojih usluga te s vizijom razlikovanja od sličnih usluga i drugih turističkih centara. Sukladno tome, i u prošlom razdoblju ulagali su u kapacitete i razvoj novih kvaliteta te ostvarili odlične rezultate.
U Termama Olimia u prvih 9. mjeseci ostvareno je 64.230 dolazaka što je za 2,2% više nego u istom periodu lani te je ostvareno i 237 968 noćenja u 2015. Terme Olimia ostvarile su 12.824.760 prihoda u prvih 9. mjeseci 2015. godine što je 2% više nego 2014. godine. U ukupnoj strukturu bilježe porast stranih gostiju: u wellness hotelu Sotelia**** ugostili su 73,8% stranih gostiju, u hotelu Breza**** 50,2%. U 2015. godini ističu povećanje broja gostiju iz Francuske, Gruzije, Austrije, Srbije, Hrvatske i Crne gore.
Velik iskorak u rezultatima bilježi kupališni segment (Aqualuna, Termalija i Orhidelia) gdje je Terme Olimia posjetilo je 124.548 komercijalnih kupača u prvih 9. mjeseci 2015. što je 12,9% više nego u istom periodu 2014. godine. Tome su uvelike pridonijeli i dani otvorenih vrata početkom ljeta (10.-14.06.) kada je Aqualunu posjetilo više od 7 500 kupača koji su kroz 4 dana potpuno besplatno mogli uživati u raznovrsnoj ponudi. To je Aqualunu svrstalo u sam vrh slovenskih kupališta (Naj kupalište 2015.), a nagradama pridodaju i nagradu za naj wellness (Wellness Orhidelia – 6. godina za redom).
Zbog iznimnog poslovanja, inovacija te ulaganja u poslovanje, FIJET Slovenija dodijelio je Termama Olimia i općina Podčetrtek, Kristalni triglav za vidljiva dostignuća u slovenskom turizmu.
U Termama Tuhelj u prvih 9. mjeseci ostvareno je 27 534 dolaska što je za 5,2% više nego u istom periodu 2014. godine te je u prvih 9. mjeseci ostvareno 64 315 noćenja. U 2015. godini ostvareno je 4.465.000 euro prihoda u prvih 9. mjeseci 2015. godine što je za 7,5% više nego lani.Domaći gosti su i dalje najbrojniji gosti u Hotelu WELL**** i čine 50-tak posto svih gostiju.
Najveći broj domaćih gostiju je iz Zagreba te iz Istre, a možemo istaknuti da ima nešto više individualnih gostiju, a manje organiziranih grupa, i taj trend raste što ukazuje da je atraktivnost Terma Tuhelj kao destinacije za idealan wellness odmor na visokom nivou.
Drugih 50% gostiju čine stranci, od kojih su i dalje najbrojniji gosti iz Slovenije, Njemačke, Austrije i Italije te BiH, a u srpnju i kolovozu ih ima i iz Belgije, Danske, Luksemburga, Nizozemske, Kanade, Francuske, Israela, Litve, Novog Zelanda, Kine, Koreje i drugih europskih i svjetskih destinacija. Porast stranih dolazaka vezan je uz internacionalizaciju poslovanja čime su Terme Tuhelj postaje jedna od svjetski poželjnih destinacija.
Osim povećanja dolazaka stranih gostiju, u Termama Tuhelj, bilježi se i porastu komercijalnih kupača. Vodeni planet posjetilo je 131 314 komercijalnih kupača u prvih 9 mjeseci što je 8,3% više nego u prvih 9 mjeseci 2014. Kako Vodeni planet sada broji 11 godina svog poslovanja, u periodu od 2005. do 2015., najpoznatije kupalište posjetilo je 2.382 820 kupača. Konstantno ulaganje u različitost sadržaja te kreiranje zanimljivih sadržaja i evenata na Vodenom planetu, utjecalo je ne samo na povećanje broja kupača nego i je prepoznato i od strane strukovnjaka tako da su Terme Tuhelj bez obzira na novu i moderniju konkurenciju, ponosni vlasnici 2. nagrade u kategoriji Atrakcija godine, podkategorija Rekreacija i zabava koja je dodijeljena na ovogodišnjim Danima turizma u Poreču.
Investicije i noviteti 2015./ 2016.
Terme Olimia za 2016. godinu pripremaju renovaciju wellness hotela Sotelia****s čija se investicija procjenjuje na 1 mio eura te se završetak radova planira do kraja 2016. godine. U 2017. godini planira se rekonstrukcija bazenskog kompleksa Termalija.
Terme Tuhelj unaprijedile su svoje kapacitete uređenjem kampa gdje su se uredile sanitarne prostorije i ostala infrastruktura i za zimsko poslovanje. Uredili su već osnovne preduvjete za daljnji razvoj kampa u Termama Tuhelj te cijeli kamp pripojili na postojeći pročišćivač otpadnih voda, ali i omogućili kvalitetniju infrastrukturu svake parcele. Paralelno uredio se i animacijski otok da bi se posjetiteljima Vodenog planeta pružila zabava kroz cijelu godina (zimska i ljetna pozornica s događanjima), a za 2016. se planira uređenje unutarnjeg kompleksa Vodenog planeta u iznosu oko 150.000 eura čime će se unaprijediti vodeni sadržaji.
Selfness – kontinuirana briga o gostima
Prateći trendove u termalnom i zdravstvenom turizmu, Terme Olimia i Terme Tuhelj koncipirale su nov trend u poslovanju – selfness. Programi su osmišljeni su tako da pojedinca prate u otkrivanju najboljeg u njemu samom i podržavaju ga pri ponovnom uspostavljanju ravnoteže između fizičkog, emocionalnog i duhovnog nivoa. Izvođači programa s gostima uspostavljaju osoban, partnerski odnos, jer je upravo povjerenje ključno za postizanje rezultata. A sve se odvija kroz odmor, opuštanje, kretanje, zabavu i učenje, nenametljivo i lagano, ali s odlukom za promjenu. Gosti na svom selfness putovanju mogu upoznati različite tehnike vježbanja koje mogu primjenjivati kod kuće, saznati zašto je vježbanje u termalnoj vodi zdravo za organizam, zašto je dobro piti termalnu vodu, kako pravilno koristiti saunu, koji wellness tretmani im pomažu u regeneriranju kože te podizanju energije te što je to vitalna hrana, kako je pripremati kod kuće i koje začine i ulja koristiti u svakodnevnoj prehrani. Kako bi se gosti bolje upoznali sa samim selfness-om organiziraju se i posebni energetski selfness dani i vikendi gdje su gostima na raspolaganju brojne besplatne radionice. Promjenom navika u životu utječe se na poboljšavanje psiho-fizičkog razvoja svakog pojedinca, a u Termama Olimia i Termama Tuhelj učimo goste kako prihvatiti sebe te kako kvalitetnije živjeti. U selfness proces uključeni su i djelatnici koji služe kao primjer gostima te im pomažu da na što jednostavniji način prihvate pozitivne promjene u svom životu.
Fotografije: Turistička zajednica Krapinsko – zagorske županije i www.terme-tuhelj.hr
Megapopularna serija “Igra prijestolja” izvrsna je reklama za Hrvatsku, a zadnji dokaz u nizu je članak koji je objavila jedna obožavateljica serije na portalu boredpanda.com, a koji je do sda pogledalo gotovo dvije stotine tisuća ljudi.
Asta Skujytė-Razmienė i njezin muž su proveli ovo ljeto putujući našom zemljom i tražeći mjesta gdje su snimani prizori iz serije. Kao što je Skujytė-Razmienė napisla “Ako ste fan nečega, ponekad morate ići “hardcore”, poput mog muže i mene. Ovo ljeto smo u Hrvatskoj pronašli lokacije snimanja serije “Igra prijestolja“. Neka su mjesta bilajednostavna za pronaći”, piše ona dalje, “cijeli je Dubrovnik kao jedna velika filmska kulisa.”
“Druge lokacije, poput nekih ulica u Splitu, našli smo tek nakon duuugog traženja ili smo nabasali na njih posve slučajno. Želim podijeliti rezultate našeg “lova” u nadi da ćemo nadahnuti druge da učine isto!”, zaključuje.
I doista, dok je neke scene lako prepoznati unatoč kompjutorski umetnutim dodacima, neke i nije – i iako su se neki poduzetnici već dosjetili raditi ture po gradovima i lokacijama snimanja, možda bi naši turistički djelatnici trebali razmisliti i bolje iskoristiti tržište milijuna fanova “Igre prijestolja”?
[:HR]Posjetite ovog vikenda (subota 24.10.2015.), Cvijetni trg u Zagrebu i upoznajte se s još jednim blagom hrvatske turističke ponude koje leži nadomak Zagreba!
Grad Daruvar i Turistička zajednica Daruvar – Papuk organiziraju predstavljanje turističke ponude destinacije Daruvar – Papuk, na Cvjetnom trgu u Zagrebu, u periodu od 08,00 – 21,00 sat.
Cjelodnevna manifestacija raskošne ponude zelenog kraja, pokazat će i prikazati bogatstvo i potencijal destinacije. Od termalnih voda, do bogate tradicije vinarstva i vinogradarstva i gastronomije, Daruvar će se predstaviti zagrepčanima i njihovim posjetiteljima kroz objedinjenu ponudu svih svojih brojnih aduta:
Na Cvjetnom trgu, u subotu, predstavit će se turistički ponuđači na 14 štandova;
Daruvarske toplice – Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju i Termalni vodeni park “Aquae Balissae” će predstavljati najstariju tradiciju, a to su termalne ljekovite vode koje se u Daruvaru koriste još od doba Rimljana,
Bogata povijest i tradicija vinogradarstva i vinarstva pretočena u kvalitetnu i jedinstvenu turističku ponudu predstavit će članice Daruvarske vinske ceste kvalitetnim daruvarskim vinima, također će u ponuditi biti i kuhano vino, dok će kompletnu ponudu upotpuniti i ponuda jedinstvenih sireva Biogal sirena i OPG-a Jareš te ponuda jedinstvenog piva Pivovare Daruvar spravljenog po stoljetnoj češkoj recepturi Staročeškog piva.
Također svoju ponudu će predstaviti i OPG Vončina sa svojim domaćim džemovima, pekmezima, zatim Pčelarstvo Daruvar i Duga grana koji će svima zainteresiranima ponuditi i predstaviti svoje proizvode od meda, suvenire i daruvarske likere, a Ekonomska i turistička škola Daruvar će predstaviti Slatke suvenire koje sami rade i za koje su osvojili međunarodno priznanje u 2015. godini, dok će Udruga Korak dalje Daruvar svim zainteresiranima ponuditi unikatne rukotvorine svojih članova.
Sve prisutne na Cvjetnom trgu, od 10,00-16,00h zabavljat će tamburaši KUD-a “Kamen” Sirač koji će kroz pjesmu predstaviti i etno tradiciju te kulturno nasljeđe destinacije.
DOĐITE NA CVJETNI TRG DANA 24.10.2015. TE UPOZNAJTE DARUVAR I ZAVOLITE ŽIVOT!
[:HR]Saznajte zašto je ovaj mjuzikl postao jedan od najpoznatijih zagorskih brandova i zašto ga je posjetilo više od 6000 ljudi.
O kvaliteti mjuzikla govore sve rasprodane izvedbe u Festivalskoj dvorani na premijeri i pretpremijeri 6. i 7. listopada 2013.
Nastavila su gostovanja u Mariji Bistrici, GK Komediji, ljetnoj pozornici Bundek, HNK Varaždin.
Produkcija mjuzikla je dosad neviđena u Zagorju, s više od 25 plesača i pjevača i još 20 ljudi u timu, koji se brinu da se ovaj veliki projekt odvija bez grešaka. Pet zanimljivih priča o Hrvatskom zagorju na zanimljiv i inovativan način, vode vas od Krapinskih neandertalaca, Veronike Desiničke, Matije Gupca, Ljudevita Gaja i zagorskih termi. Povijest magičnog Hrvatskog zagorja, ispričana na nesvakidašnji i kreativan način, koji dopire do srca i emocija svih posjetitelja.
Preporuka svima je da ne propuste priliku pogledati mjuzikl Zeleno blago po posljednji puta, jer mjuzikl završava ciklus svojih nastupa.
Uz postojeće vrhunske pjevače soliste Tihomira Kožinu, Sementu Rajhard, Tomislava Puntarića, kao pojačanje dolazi Bruna Oberan, finalistica prošle sezone Voice Hrvatska i pjevačica Studio banda. Izvrsne kritike i odličan odaziv publike pravi su poziv na zeleni spektakl za cijelu obitelj.
Dođite i uživajte u jedinstvenom presjeku kulture, zabave i povijesne priče ispričane kroz izvrsnu glazbu i predivne glasove mladih talentiranih sudionika ovog jedinstvenog mjuzikla!
U Biogradu na moru počeo je 17. Biograd Boat Show, sajam koji će ove godine potući sve svoje rekorde. Sajam ponovo bilježi rekordan interes domaćih i međunarodnih izlagača, sa preko 300 izlagača i više od 300 plovila.
16 godina stalnog rasta rezultiralo je najvećom izložbom plovila u Hrvatskoj i široj regiji. BBS 2014 postavio je nove rekorde sa više izlagača, novih plovila i premijera nego ikad prije.
Sajam je prepoznat po posebnoj, gostoljubivoj atmosferi Biograda, primorskog grada sa šarmom, prihvatljivim cijenama i kvalitetnom infrastrukturom organizatora, Ilirije d.d., koja uključuje marinu Kornati, Ilirija hotele, restorane i zabavne sadržaje. Pokretni pontanski most povezuje centralnu marinuKornati s marinom Kornati zapad, nudeći jedinstven i atraktivan izlagački doživljaj.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Naš Boat Show Doživljaj
Svakog dana sajma zalazak sunca označava kraj izlaganja i početak večernjeg programa, nudeći vrhunsku hranu i zabavu koja se nastavlja u centru grada, nadomak marine, do kasnih sati.
Mi to nazivamo “Boat Show doživljaj”, a rezultirao je snažnom reputacijom susreta poslovnih ljudi, kao i brojnih posjetitelja koji manifestaciju doživljavaju kao odmor.
PRISTUP DO SREDNJE – EUROPSKIH KLIJENATA
Sajam ima snažan ugled u centralnoj Europi, te privlači mnogo posjetitelja iz susjednih zemalja. Mnogi od njih već posjeduju plovila sa bazom u Biogradu, dok su drugi jedni od tisuće posjetitelja raznih događanja koji se uvijek rado vraćaju.
BIOGRAD – IDEALNA DESTINACIJA ZA LJUBITELJE ADRENALINA I AKTIVNOG ODMORA
Grad Biograd destinacija je koja i u posezoni posebnu pozornost posvećuje gostima željnima aktivnog odmora!
Imajući upravo takve goste u vidu, grad je izgradio moderan tenis centar, a u ponudu uveo široku lepezu sportsko-rekreativnih sadržaja: košarku, rukomet, boćanje, mini golf, mali nogomet…
Idealno okružje za nautički turizam.
PROMATRAJTE PTICE NA VRANSKOM JEZERU. Tenis centar sa čak 20 terena sa zemljanom ili tvrdom podlogom i nocnim osvjetljenjem, tereni za odbojku na pijesku, dobro razrađene biciklističke rute koje vode prema Pakoštanima i oko Vranskog jezera, trekking po otoku Pašmanu ili pak terapijsko jahanje konja na ranču u Jankolovici te čitav niz sportova na vodi, tek su dio iznimne ponude sadržaja koje ovdje možete prakticirati!
No, nama se naročito svidio birdwatching – promatranje ptica na Vranskom jezeru! Odaberite pravu lokaciju i uvjete, i ne propustite rijetku priliku za opažanje većine značajnijih mediteranskih vrsta u atraktivnom i divljem okolišu jadranske obale!
[:HR]Korčula je zemlja obećana. Određena mediteranska vegetacija koja raste na tom otoku, ili je jestiva ili ljekovita, a ako vam se greškom zalomi i koja otrovna bobica, ta zar ste vi krivi što je tako čarobno izgledala?
Tamo čak i cvijeće kupusa izgleda romantično i poetično, tikve rajčice i krompiri, imaju poseban štih i dezen a mirisi ljekovitih trava koje samonikle rastu svuda, mogu vas ozbiljno onesposobiti u odluci da se vratite u svoje stresno gradsko stanište. Proljetne šparoge su delicija svoje vrste a brojne vrste začinskog ljekovitog bilja koje vas smantaju pri šetnjama, ili ponosno rastu pred gospodskim bijelim kućama, ni ne nabrajamo ovaj put.
Ono što je najinteresantnije je činjenica da među škrtim korčulanskim stijenjem možete pronaći dodatke za složiti aromatičan i egzotičan ručak. Dobro je znati čime sve priroda raspolaže, posebno kad ste na odmoru. Donosimo zanimljiv gastro blog poznatih korčulanskih blogerica golly&bossy koje su pripremile ljetni rižoto od motra.
Dragi Naši,
Kad smo čuli da nika ženska s Visa čini rižot od motra sami sebi smo rekli “Prihvaćamo izazov”. Obiteljsko vijeće raspravilo je činjenicu da se motar bere u proljeće, ali s obzirom na ovo kišovito lito da je moguće da je ipak još prikladan za rižot.
Sljedeće jutro uputili smo se u berbu. Što nije problem jer nigdje toliko motra kao u uvali našeg djetinjstva, da parafraziramo pjesnika.
Ubrali smo jednu šačicu. Samo za probat. Usput smo raspravljali kako se deklinira “motar“. Je li genitiv kao “Petar/Petra” i onda “motar/motra“ ili prema “kipar/kipara“ i onda “motar/motara”. Zaključili smo da je ipak “motar/motra”.
Nažalost, u jedinom rječniku koji nam je bi dostupan, Hrvatskom jezičnom portalu, motra/motara nema.
Nema ga ni u rječniku Hrvatskog pravopisa. Ni med cvetjem ni pravice…
Samo smo znali da se motar prvo malo obari. To smo i učinili. I svarili malo povrtnog temeljca za rižot. Sve iz vrtla, naravno, ništa iz butige.
A onda smo činili sve kako se čini inače rižot: šufigali smo kapulu, malo šufigali rizi na njon, dodali malo domaćega bilega vina i počeli pomalo dodavat temeljac i motar. I mišali, mišali, mišali.
I dok smo mišali pričali smo kako smo ga jili samo ukiseljenega, ali kako nam je časna Silverija pričala da su oni za vrime rata varili motar kako zeje (za neupućene: to je samo slešano kao blitva i začinjeno s uljem, ako su ga imali uopće).
A mater nan je rekla kako bi se bili išli kupat u Istrugu i onda bi ga pokojna baba nabrala puno. A što je s njim činila, pitali smo. Bila bi ga svarila (skuhala) za gudine (svinje), da i njima bude malo promine. Hm.
Evo na kraju rezultata. Zaključak je da ni loše, motar nema uopće gorčine i izgubi slanost. I lipo izgleda na pijatu (tanjuru). Dobro je i kad se nagrata malo parmezana po njemu. Ali ni nije ništo što bi jili svaki dan. To je više delicija, kako lumpari i ježine. I ukiseljeni motar.
A dok smo pripremali ovi post doznali smo da se motar na latinski zove Crithmum maritimum i da ne reste samo po našon mrkenti (stijeni). Na primjer, uobičajen je i po Engleskoj di ga isto i jidu i kiselu. Zovu ga samphire, rock samphire ili sea fennel.
Čak ga i Shakespeare spominje u Kralju Learu: “Half-way down, Hangs one that gathers samphire; dreadful trade“.
I na kraju spomenimo da smo rižot za stolom sljubili s odličnim domaćim crnim i domaćim bilim.
Stojte dobro,
Vaši
fotografije preuzete sa golly&bossy bloga i privatnog albuma uredništva[:]
Načelnik općine Bol Tihomir Marinković i direktor Turističke zajednice Bol Markito Marinković
