Author

Croatian Hot Spots

Browsing

Jedan od najizdašnijih i najdarežljivijih dalmatinskih plodova svakako je maslina. Postojano i vjerno prati opstanak čovjeka u regiji, služeći mu svojim nezahtjevnim blagodatima. Procjenjuje se da na području Dalmacije postoji negdje oko 4.5 milijuna stabala maslina, što je fascinanatan podatak ako se usporedi sa brojem stanovnika u Dalmaciji.

20170107_100258

Sveto stablo i simbol Dalmacije, izdržljiva dugovječna maslina, krije u sebi brojna ljekovita svojstva. Jeste li znali da je drvo masline može živjeti i više od 3000 godina i da se u samoj Bibliji spomenula više od 1000 puta?
Najranija poznata uporaba lista masline u medicinske svrhe čini se da potječe od drevnih Egipćana. U njihovoj se kulturi list masline smatrao simbolom nebeske moći. Od tada naovamo, stoji nam raspolaganju sa svim svojim benefitima, prednostima, mogućnostima i zdravim opcijama čiji puni potencijal još ne nalazi potpunu primjenu u Hrvatskoj. Šteta je tim veća jer nam je maslina posve dostupna, lako održiva, zahvalna za održavanje..jednom riječju – sveta biljka.

20170107_101505

LIŠĆE MASLINE – BOGAT IZVOR ZDRAVLJA, DOSTUPNO I U PRVOM DOMAĆEM ČAJU SA KORČULE
Drevna ljepotica krije u svom lišću brojne tajne zdravlja, dugovječnosti zahvaljujući svojim antioksidacijskim svojstvima. Maslinov list tako može poboljšati različita stanja od upale pluća, gripe, meninigtisa, hepatitisa B, herpesa, infekcija mokraćnog sustava kao i kod bržeg oporavka od kiruških infekcija.DSCF7013
Ljekoviti sastav koji se nalazi u maslinovom listu smatra se da jača imuno sistem, smanjuje krvni pritisak, ublažava kolesterol, smanjuje koncentraciju šećera u krvi, pomaže bržem oporavku organizma od upalnih stanja i djeluje revitalizirajuće na opće stanje organizma. Brojni svjetski i domaći brandovi u kozmetici, koriste upravo maslinovo ulje kao neizostavan eliksir mladosti i ljepote. 
Prednosti konzumacije maslinovog lista su brojne, a Hrvatska se može pohvaliti i prvim domaćim čajem od maslinovog lista koji je zadovoljio stroge svjetske kriterije i ukrcao se na Slow food arku okusa.

DSCF7009

‘Arka okusa’ je veliki online katalog hrane kojoj prijeti nestanak, tj. ugroženih tradicijskih proizvoda, a projekt su 1999. godine zajednički pokrenuli Slow Food Fondacija za bioraznolikost i Gastronomsko Sveučilište u Pollenzu.

KORČULANSKI ČAJ OD LISTA MASLINE – HRVATSKI SLOW FOOD PROIZVOD 

DSCF7095 (1)
Mnogostruko ljekovito djelovanje čaja maslinova lišća danas je i znanstveno potvrđeno pa se stoga njegova uporaba u svijetu sve više povećava. I mi u Hrvatskoj imamo svoj čaj od lista masline!

Fanito - čaj lista maslineHrvatski čaj od lista masline  našao je svoje mjesto na ovom vrijednom popisu  slow food arke okusa zahvaljujući  Fanitu Žuveli iz Vele Luke na Korčuli, vlasniku tvrtke ‘Fanito’ poznatijem po proizvodnji extra djevičanskog maslinovog ulja TORKUL, zaštićenog branda ovjenčanog brojnim priznanjima i nagradama, a  koji je prije nekoliko godina krenuo u proizvodnju čaja od masline, želeći široj javnosti ponuditi prvorazredni ekološki  proizvod. Želite li isprobati ove čajeve možete ih naručiti putem adrese: [email protected]  

čokoladna torta s maslinovim uljem Torkul
čokoladna torta s vrhunskim maslinovim uljem – neobičan ali izvrstan gastro spoj

image-0-02-05-a1ba70a3893c9c91eeec19f9863d595700d7aec9fc1700ccdf2efcf84cd42013-V

PRIČA O TORKULU – PRIČA O JEDNOM OD NAJBOLJIH EUROPSKIH ULJA
Maslinarski i vinogradarski raj otoka Korčule, Vela Luka na Korčuli je posebno mjesto u kojem se čuvaju tradicija i vrijednosti nekih zaboravljenih vremena, a škrta zemlja otoka u mogućnosti je uz marljivost i umješnost njenih stanovnika, iznjedriti upravo nevjerojatne proizvode, proizvode koji ravnopravno mogu stati uz bok svjetskim brandovima.  Sama Vela Luka posjeduje nasade maslina stare preko 2.000,00 godina a obrt  Fanito prvi je u Hrvatskoj registriran za isticanje oznaka izvornosti na extra djevičanskom maslinovom ulju Torkul. Veloluško maslinovo ulje postalo je tako prvo izvorno extra djevičansko sortno zastićeno ulje, nagrađivano na brojnim medjunarodnim manifestacijama maslinovog ulja.

image-0-02-05-a60f6beb0db2685e6a53c4f244d2fc29ae7b91b01a858a47a68c9bbfec9b9c38-V

DSCF7092
Ostaje za nadati se da će valorizirati trud malih proizvođača ekološki održivih kvalitetnih proizvoda u sve agresivnijioj utrci za profitom unutar koje se sve više u svijetu prodaju brojni nekvalitetni proizvodi pod extra djevičansko ulje, i da će Lijepa Naša  svoju turističku prepoznatljivost sve više isticati i kroz ovakve projekte i pozitivne priče kojih na našim otocima ne manjka.  A upravo su ovakve priče neizostavan dio našeg turističkog uspjeha.

Izvor: Youtube, G.E.T REPORT

Na Korčuli su se oduvijek produkti masline koristili u ljekovite svrhe, te vam ovom prilikom donosimo kratak popis blagodati masline za kućnu primjenu.
Maslinovo ulje i zdravlje (recepti preuzeti s stranice
Udruge maslinara Vela Luka

IMG_20170108_103509_963

Maslinovo ulje – primjena izvana
Maslinovo ulje opušta, relaksira, grije, pa se koristi kod mišićnih tegoba, upala, oboljenja nokata, opeklina, uboda insekata, reumatskih tegoba, grčeva, bubuljica. Ulje se nanosi na bolno mjesto i utrlja. Još je bolji način primjene sa zavojima i oblozima. Općenito, izvanredno je ulje za masažu.

Maslinovo ulje – unutarnja primjena

Ispiranje usta
Uzeti 1 žlicu maslinovog ulja ekstra, mućkati 10 do 20 minuta i ispljunuti. Ova kura čisti organizam.

Jutarnji napitak
Uzeti  1 žlicu maslinovog ulja s par kapi limuna i popiti s malo mlake vode.
Ovo je narodni lijek protiv čira i žućnih kamenaca, a daje i vitalnost.

Maslinovo lišće kao lijek
Čaj od maslinova lišća može biti lijek i odličan pomoćnik za uklanjanje viška urina u krvi, viška kolesterola, viška šećera, visokog krvnog tlaka, pomoć kod svladavanja stresa, i teškoća kod menopauze.

Priprema se na slijedeće načine:
30 – 40 g maslinovog lišća (po mogućnosti svježeg) prelije se s litrom kipuće vode i ostavi stajati 10 – 15 minuta, procjedi, dodaje limunova soka i šećera po želji. Čaj se pije četiri puta dnevno po jednu šalicu : prva na tašte, druga i treća pola sata prije obroka, a četvrta prije spavanja. Kura traje petnaest dana , a ponavlja se poslije osam dana. Kod dugotrajne upotrebe dobro je povremeno prekidati kuru.

Za liječenje dijabetesa čaj se priprema na slijedeći način:
10 g maslinovog lišća se usitni, stavi u 0.5 litara hladne vode i pusti da prenoći.
Drugi dan se kuha 20 minuta, procjedi i pije pola šalice 4 – 5 puta na dan.
Kod dugotrajne primjene dobro je praviti pauze u primjeni.

fotografije:arhiv urednistva, Fanito.hr

U Supetar ćete se zaljubiti na prvi pogled, još kada ugledate njegove vizure približavajući mu se trajektom. Nećete ni slutiti koje vas mogućnosti tamo očekuju…

Autor: Alma Radoš

Autor Pero Dragičević_1

Brač je – barem što se tiče prometne povezanosti sa Splitom, odavno prestao biti otok, pa zahvaljujući čestim trajektnim linijama Split – Supetar brzo ćete i bez stresa doći na svoje odredište. Supetarska luka jedan je od najomiljenijih motiva na profesionalnim i amaterskim fotografijama otoka Brača i postala je svojevrstan zaštitni znak ovog grada. Kroz nju godišnje prođe više od 1,7 milijuna putnika i više od 600 tisuća vozila. Kada smo već kod brojki, spomenimo i da se već treću godinu na području Supetra bilježi više od pola milijuna noćenja. Točnije do 15. listopada zabilježeno je 540 527 noćenja te 75 454 turističkih dolazaka, što je sedam posto više dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine. A ako je suditi po novim projektima, velike nade polažu se u nautički turizam, pa će se već 2017. uz 30 postojećih vezova u starom dijelu supetarske luke, u ponudi naći novih 30 vezova na predjelu Vlačica. Riječ je  o investiciji Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije vrijednoj 15 milijuna kuna.

Mirca, Mutne kale

Porast broja gostiju u Supetru rezultat je turističke politike, vrhunske hotelske ponude, kvalitetnog obiteljskog smještaja i bogatih sadržaja za hedoniste, ljubitelje kulturnog i aktivnog turizma s atrakcijama na čitavom otoku.

Bike Brač (1)_1

Četiri tematske i sedam biciklističkih staza

Ukupno četiri tematske staze ispričat će vam autentičnu priču o otočnom životnom stilu i bogatom supetarskom naslijeđu. Hedonisti će se odlučiti za Pješačku & Gourmet stazu „Dolčevita“ koja počinje iznad Supetra, i na kojoj se nalazi pet restorana, konoba i agro-domaćinstava te dvije umjetničke galerije i jedna vrhunska obiteljska vinarija.

Dolčevita hikers, autor Lada Purić

Volite li masline i maslinovo ulje prošećite Pješačkom stazom „Maslinovi puti“, koja započinje u pitoresknom mjestu Mirca i u duljini šest kilometara vodi kroz prekrasne otočne maslinike.

01_1

Ljubitelji umjetnosti neće propustiti Kulturni đir „Dan s Rendićem“, u najljepšim  dijelovima povijesne jezgre Supetra i na mjestima na kojima je ovaj poznati kipar, inače rođeni Supetranin, ostavio neizbrisiv trag.

HERKULES u kamenolomu Rasohe, autor Lada Purić (1)_1

Tematsku stazu „Herkules“ odabrat će svi oni koji uživaju u miru i prirodnom okruženju. Staza vas vodi povrh Splitske u napušteni rimski kamenolom Rasohe s reljefom Herkulesa u stijeni, u kamenolom iz kojeg se vadio kamen za izgradnju Dioklecijanove palače u Spliitu.

Srdele, DigitalvizijaIN

Od 25 biciklističkih staza na otoku Braču, njih sedam kreće iz Supetra. 

Oni malo ambiciozniji i s boljom kondicijom, odabrat će najdulju stazu sv. Jure, zaštitnika otoka, koja sa 180,13 kilometara povezuje čitav  Brač. Nemojte propustiti razgledati Muzej otoka Brača u Škripu, Klesarsku školu u Pučišćima, ranokršćansku baziliku u Povljima, crkvu Krista kralja u Selcima, plažu Zlatni rat u Bolu, crkvicu sv. Petra s borom na krovu u Nerežišćima, zvonik župne crkve u Ložišćima, inače još jedno od remek djela već spomenutog Ivana Rendića…

05_1

Staza Sv. Josipa u duljini 45 kilometara cestom će vas odvesti na zapadni dio otoka, preko Miraca i Sutivana do Ložišća pa dalje do prekrasne uvale u Milni te natrag do Ložišća pa do Dračevice i Donjeg Humca, koji je s umjetničkim galerijama, restoranima i vinarijama idealno mjesto za predah. Natrag do Supetra vodi vas asfaltirana cesta uz lagani spust s veličanstvenim pogledom na Brački kanal.

04a_1

Za sve kategorije biciklista 

Za lagano obiteljsko bicikliranje i uživanje u prekrasnom krajobrazu, najbolje je odabrati 15 kilometara dugu „family friendly“stazu Sv. Roka koja iz Supetra preko Miraca vodi sjeverozapadnom obalom otoka Brača do jedinstvenog Sutivana čiji je zaštitnik upravo ovaj svetac.

SP2_4737

Staza Sv. Lovre duga 27,6 kilometara, namijenjena je svim kategorijama biciklista. Vodi iz Supetra preko Trolokvi do prekrasne uvale Babin laz, pa dalje do Splitske, antičke luke iz koje se izvozio kamen za gradnju veličanstvene Dioklecijanove palače. Do Postira nastavljate makadamskim putem, a nakon toga vožnjom uz more dolazite do pješčane uvale Lovrečine, jedne od najljepših plaža otoka Brača u kojoj su ostaci ranokršćanske bazilike Sv. Lovre iz 6.stoljeća.

Biciklistička staza Sv. Jelene u duljini od 29,5 kilometara zahtjevna je staza. Preko Miraca trasom „Maslinovih puta“ vodi do Dračevice, neotkrivenog dragulja otočne arhitekture, pa preko Nerežišća do Škripa čija je zaštitnica sv. Jelena, i dalje do Splitske te natrag za Supetar.

09

Po zaštitniku grada Supetra, sv. Petru, dobila je ime zahtjevna staza duga 49,2 kilometra koja vodi do pitoresknih Miraca te usponom po makadamu i asfaltiranom državnom cestom do početka Pješačke & gourmet staze „Dolčevita“.  Nastavlja prema  Nerežišćima u kojima je također crkva sv. Petra sa borom u krovu, pa do Lovrečine i natrag za Supetar.

Zvuči savršeno za sve vas koji volite aktivni odmor, zar ne!?

3V2A9776_1

Odlučite li se za zahtjevnu stazu Sv. Jere, ukupne dužine 55,2 kilometra vozit ćete istočnom stranom otoka Brača kroz Splitsku, Postira do Pučišća. Nastavljate dalje prema Pražnicama te lagano po bračkoj visoravni. Skrenete li malo s puta u Gažul, uživat ćete u vrhunskoj otočnoj janjetini i bračkom siru, a potom se laganim spustom državnom cestom preko Nerežišća vraćate u Supetar.

_DSC6564_1

Više informacija pronađite na www.supetar.hr i dobro došli!

Posjetite Facebook stranicu Tz Supetra

MEĐUNARODNI FESTIVAL I KUHARSKO NATJECANJE BISER MORA I OVE JE GODINE ZA SVE KUHARE I UGOSTITELJE MJESTO KOJE JEDNOSTAVNO MORAJU POSJETITI

Ove godine Biser mora se održava 6. – 9.04. u Svpetrvs hotelima čime započinje supetarska turistička sezona, a čitav atraktivni brački gradić preplave kuharske bluze, mirisi, okusi i senzacionalne izvedbe najboljih chefova. Zajednička je to zasluga udruge Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija, Turističke zajednice i Grada Supetra.

IMG_9548

Prvorazredni gastronomski i turistički događaj sa preko 1500 kuhara ponovno u Supetru!

Biser mora je tradicionalni međunarodni kulinarski festival koji se održava dvanaestu godinu zaredom – čak od 2006. godine. Profilirao se kao najznačajnije natjecanje kuhara na Mediteranu i ima ocjenu prvorazrednog gastronomskog i turističkog događaja Hrvatske. U prilog tome govori činjenica da je do sada na Biseru mora sudjelovalo preko 1.500 kuhara iz 30 zemalja, kao i značajan broj sudionika iz srednjih škola, predavača i osoba iz javnog života, te svih zaslužnih za razvoj hrvatske gastronomije i gastronomije partnerskih zemalja.

IMG_9563

Biser mora je mnogo više od samog natjecanja za kuhare profesionalace i ugostiteljske škole jer su u bogat i atraktivan program uključeni master classovi, gastro izložbe, enološke radionice, cooking show-ovi, degustacije, prezentacije strane i domaće kuhinje, okrugli stolovi, B2B susreti, radionice za profesionalne kuhare i građanstvo, upoznavanje i kreiranje turističke gastro destinacije, zabavni program i druga popratna događanja.

IMG_9438

Kuhari dolaze na Biser mora vidjeti nove trendove i naučiti nešto novo, ali i pokazati svoja znanja i umijeća zainteresiranim poslodavcima. U vrijeme kada su u turizmu toliko tražena ugostiteljska zanimanja, nije rijetkost da se ugostitelji za nadolazeći posao pripremaju upravo tražeći i odabirući najbolje natjecatelje supetarskog međunarodnog festivala i kuharskog natjecanja kao pojačanja svojih uspješnih timova.

Biser mora iz godine u godinu ističe važnost gastronomije kao jedne od najznačajnijih grana turizma kroz promoviranje različitih kuhinja zemalja sudionica, jednako kao i održavanje njihove izvornosti i autohtonosti.

IMG_9456

Prošle godine uvedene su novine – cjelodnevno i cjelonoćno natjecanje i gastro izložba supetarskih restorana i konoba. 2017. godina donosi nove zanimljivosti, a izdvajamo hvale vrijedno predstavljanje ponude svih bračkih mjesta i Brača kao jedinstvene destinacije.

Otok Brač kao domaćin događanja godinama je promoviran te je postao još prepoznatljivija i poželjnija turistička destinacija. I ovog proljeća očekuje sve profesionalce i sladokusce da budu dio nezaobilaznog Bisera mora!

Više:  www.skmer.hr
Fotografije: Skmer

 

Nova doza turističke atraktivnosti za Podstranu!

PUSTOLOVI ĆE BITI PRESRETNI kada im kažemo da jedna od omiljenih domaćih destinacija, Podstrana, planira inovativan projekt na brdu Perun koji će svakako biti toplo dočekan od strane ljubitelja aktivnog odmora – via ferratu!

6

IZAZOVNI PLANINARSKI POTEZI NA DOHVAT RUKE. No, što točno podrazumijevamo pod tim izrazom? Riječ je o osiguranom penjačko-planinarskom putu koji savladava probleme i prepreke u stijeni. Čelična užad koja prati put cijelom njegovom dužinom glavni je dio moderne ferrate.

7

Ovisno o težini uspona, fiksirana je u stijenu sa klinovima i žabicama na svakih 3-10 metara, a dodatni sadržaji koji prate ferratu su čelične stope, skale, nožišta, oprimci, te u nekim slučajevima i mostovi. Korištenjem jednostavnog via ferrata kita, koji se sastoji od penjačkog pojasa i dvije gurtne s karabinerima te kacige, teži planinski pristupi – koje bi inače mogli savladati samo iskusni penjači sa kompletnom opremom i užadi – postaju pristupačni i sigurni planinarima i izletnicima.

5

Upravo u ovoj činjenici leži glavna čar ove vrste planinarskog puta, pa tako popularnost via ferrate zadnjih godina ne jenjava – kako među planinarima i penjačima, tako i među samim turistima. Štoviše, atraktivne regije u Dolomitima i Alpama tokom ljetne sezone zasnivaju svoj turizam upravo na planinarskim stazama te ferratama, koje su tamo jako zastupljene.

2

NOVINA U HRVATSKOJ. U našoj se domovini tek odnedavna počelo pridavati na važnosti via ferrata – kako u planinarskom, tako i u turističkom smislu. U našoj blizini imamo po jednu ferratu na Mosoru i Biokovu, te jednu u kanjonu rijeke Čikole.

1

BRDO PERUN – IDEALNA „ŠTACIJA“. Brdo Perun idealno je za postavljanje via ferrate zbog relativno lakog pristupa do same staze, položaja i konfiguracije stijene. Atraktivnosti perunske ferrate pridonosi i predivan pogled na Split, more i otoke, a staza će završavati na samom vrhu stijene kod Bunkera. Via ferrata na Perunu bi bila dugačka oko 250-300 metara.

4

Ferrata je idealna za obogaćivanje turističke ponude Podstrane u smislu pustolovnog turizma, jer je jednako atraktivna planinarskim društvima, penjačkim zajednicama i turistima. U samoj izradi te postavljanju, bušenju, čišćenju i uređivanju staze, sudjelovati će Turistička zajednica Općine Podstrana i članovi PD Perun s volonterima iz drugih Društava – poželimo im dobar vjetar u leđa i sjajnu turističku godinu!

Foto: Tz Podstrana

www.visitpodstrana.hr

 

 

Atraktivna mala destinacija bori se za najbolju europsku destinaciju 2017. godine!

stari-grad_1_1

Službeno je započelo glasanje za odabir najbolje europske destinacije za 2017. godinu.  U sklopu organizacije European Best Destinations, Stari Grad će predstavljati Hrvatsku na turističkoj karti Europe za sljedeću godinu u društvu još 19 europskih gradova koji se bore za istu titulu.

poluotok-kabal_1

Ovo je godina dobrih rezultata za Stari Grad, 2016. godine proslavio svoj 2400-ti rođendan, te se ove godine natječe za laskavu titulu najbolje europske destinacije za 2017. godinu, pored Pariza, San Sebastiana, Amsterdama, Praga i Atene.

stari-grad-2_1

Glasanje je otvoreno od 20. siječnja do 10. veljače. U tom periodu možete dati i vi svoj glas i izabrati naš mali dalmatinski raj za najbolju europsku destinaciju za 2017. godinu!

Glasati možete na linku http://vote.ebdest.in
Više informacija možete doznati na facebook stranici.

stari-grad-26_1

Više: www.stari-grad-faros.hr

Fotografije: Adrija Carli

Print

Najveća i najpoznatija knjižnica antičkog svijeta bila je i ostala Aleksandrijska knjižnica, ali njoj su prethodile brojne i javne i privatne zbirke najprije glinenih pločica, a zatim svitaka i knjiga. Pizistrat, atenski aristokrat iz 6. stoljeća prije nove ere, smatra se utemeljiteljem prve javne knjižnice, a osnovao ju je tako što je svoju privatnu zbirku ustupio za javno korištenje.

Prve su knjižnice Rima utemeljene na ratnom plijenu donesenom iz Grčke u 2. i 1. stoljeću prije nove ere, a prvu javnu rimsku knjižnicu osnovao je Gaj Azinije Polion oko 39. godine prije nove ere. Kroz naredne vjekove knjižnice su djelovale unutar crkvi i samostana i bile vezane uz skriptorije čija je funkcija bila umnažanje rukopisa prepisivanjem. Potkraj srednjega vijeka pojavile su se svjetovne i sveučilišne knjižnice poput onih u Sorbonni i Oxfordu.

Fotografija 2
Sorbonne, čitaonica sveučilišne knjižnice

Tijekom 15. stoljeća knjižnice doživljavaju svoj procvat, a osobito nakon izuma tiskarskog stroja. U 19. stoljeću konačno nastaju prve narodne knjižnice financirane od država ili gradova, te one u potpunosti postaju otvorene za javnost.

Arheološka iskapanja u Rimu otkrila su brojne privatne knjižnice koje su u neko doba bile rezultat pomodnosti, no zasigurno je među njihovim vlasnicima bilo i pravih bibliofila, a takva strast za posjedovanjem knjiga gotovo uvijek je vezana uz strast za čitanjem.

Fotografija 3
Werner Oechslin Bibliothek, privatna knjižnica nedaleko Zuricha

Suvremeni bibliofili ponekad posjeduju iste naslove različitih godina izdanja. Neke od tih knjiga su rijetke, druge ljepše dizajnirane od starijih, treće su uspomene kojih se vlasnik ne želi odreći. Bibliofil zna gdje se na njegovoj polici nalazi koja knjiga te često ima osobni način slaganja kojega teško itko drugi može shvatiti. Bibliofil sanja vlastitu knjižnicu neograničene kvadrature; nijedna mu javna knjižnica ne može zamijeniti vlastitu, on želi svoju, pa zato mnogo vremena provodi u knjižarama i antikvarijatima.

Fotografija 4
Knjižara u dominikanskoj crkvi, Maastricht, Nizozemska

Kad čitamo, ne čitamo slova, riječi i rečenice, već čitamo misli, poruke koje nam je autor napisanog želio prenijeti. Ponekad je to uputa za upotrebu kakvog uređaja, nekad gradivo koje će nam omogućiti polaganje ispita, ali čitanje je uvijek širenje vidika, čak i kad čitamo nešto s čim se ne slažemo.

Fotografija 5
Zimski ugođaj u antikvarijatu Studio, Zagreb

Plinije Mlađi rekao je kako nijedna knjiga nije toliko loša da se iz nje ne bi nešto dalo naučiti,  a jedna rumunjska poslovica kaže: Nije učen onaj tko čita knjige, nego onaj tko zna što čita. Koja god vam se od ovih izreka čini istinitijom, čitajte, jer čitanje je dobro, a knjige su vječne: na vašim policama, na policama knjižnica, knjižara i antikvarijata, a iznad svega, ugrađene u vaše znanje.

Svitak je bolji od izrezbarena kamena.
Čovjek je umro: njegovo tijelo je prašina,
A njegovi ljudi su otišli sa zemlje.
Knjiga će podsjetiti na njega
U ustima govornika koji ga čita.

(Egipat, 1300 godina p.n.e.)

Fotografija6 za koristiti
Nešto od književnih poslastica antikvarijata Studio po sniženim cijenama

Fotografija 7
Nešto staro, vrijedno, rijetko…

Fotografija 8

POSJETITE NAS U MASARYKOVOJ 20 u Zagrebu, i na webu: www.antikvarijat-studio.hr, a naša Facebook stranica je: facebook.com/AntikvarijatStudio/

Sretno i ugodno čitanje želi vam ekipa iz antikvarijata Studio!

Naslovna fotografija: Aleksandrijska knjižnica, rekonstrukcija.
Ostale fotografije: uz dopuštenje antikvarijata Studio.

 

Tradicionalna manifestacija Vinkovo/Vincelovo uz blagdan sv. Vinka održati će se od 21.01.do 28.01. na području Požeško-slavonske županije:

21.01. Požega

21.01. Kutjevo

21.01. Kaptol

22.01. Velika

28.01. Vetovo

Na obroncima koji okružuju Zlatnu dolinu tako prozvanu od Starih Rimljana ”Vallis Aurea”, ponajviše na Vinogorju Kutjevo, te Vinogorju Požega-Pleternica, gorjet će vincelovske vatre, spremat će se gastronomski specijaliteti, zarezivat će se trsje, točiti vrhunsko vino i ponovno njegovati tradicija.

Specifična je to pučka svetkovina u čast blagdana Sv. Vinka, zaštitnika vinogradara kojom vinogradari ovoga kraja kroz stoljeća obilježavaju početak rezidbe vinove loze u svojim vinogradima. Slavlje započinje blagoslovom vinograda kojega obavlja svećenik. Na trs koji se simbolično reže, vješaju se kobasice i zalije ga se s malo vina uz molitvu da godina bude rodna.

Velike fešte koje će se održati u nekoliko gradova i općina započinju paljenjem vincelovske vatre oko koje posjetitelji tradicionalno peku čuveni vincelovski ražanj. Vinari u svojim vinskim podrumima, ali i na posjetiteljskim štandovima priređuju bogatu ponudu vrhunskih vina i gastronomije, uz nezaobilazne zvuke tamburice.

Više informacija pronađite na webu www.tzzps.hr, dobro došli!

Naslovna fotografija: Turistička zajednica Požeško – slavonske županije

Kopački rit – iskonska ljepota u zimskom sjaju

Kopački rit, jedno od najbolje očuvanih močvarnih područja Europe, smješten je u Baranji, u trokutu što ga čine  dvije velike rijeke, Dunav i Drava.  Smješten na rubnim dijelovima općine Bilje, okosnica je nastanka i razvoja turizma u destinaciji, koja osim prirodnih ljepota, ima za ponuditi nadaleko poznatu baranjsku gastro i eno ponudu. Na obiteljskim turističkim seljačkim gospodarstvima, smještenim u okolici Kopačkog rita, u protekloj 2016. godini ostvareno je 6354 dolazaka i 13 703 noćenja domaćih i stranih turista. Time se destinacija općine Bilje izdvojila kao top destinacija za uživanje u odmoru, prirodi, biciklizmu te gastronomskim delicijama na kontinentu.

tomislav horvat
foto: Tomislav Horvat

Već je svima  poznato da je Kopački rit dom mnogim vrstama ptica, osobito pticama močvaricama. Do sada je zabilježeno 300 vrsta, a na području Parka gnijezdi orao štekavac, simbol Parka. (www.parkovihrvatske.hr)

Hotspots preporuka: Provezite se posebnim vlakićem kroz ljepote Parka
U Parku su posjetiteljima na raspolaganju brojni načini obilaska Parka: turističkim brodicama, malim čamcima, kanuima, biciklima i pješice, a u ove hladne zimske dane i grijanim turističkim vlakićem, sve uz stručnog vodiča koji će posjetitelje najbolje upoznati sa prirodnim bogatstvom parka.
Redovne vožnje su radnim danom u 11h, a vikendom u 11.00h i 14.00h ili prema najavi za grupe.

Cijena obilaska vlakićem je 40,00 kn za sve posjetitelje, a rezervacija se može izvršiti svakim danom od 8:00 do 16:00 sati na broj telefona 031 445 445.

tomislav horvat1
foto: Tomislav Horvat

U program su  uključeni i sadržaji Prijemnog centra Kopačevo: video prezentacija, posjet multimedijalnoj izložbi  i šetnja drvenom šetnicom.

Na našim jezerima i kanalima često se mogu vidjeti i labudovi kojima, čini se, zima ne smeta.

Boris Bolšec JUPPKR
foto: Boris Bolšec

Simbol parka – orao štekavac – boravi u ritu tijekom cijele godine i može ga se vidjeti kako sjedi na visokim suhim granama u potrazi za plijenom. Na barama se mogu vidjeti i jata lijepih liski, a na granama i na korijenju uz kanale primijetit ćete ptičicu živopisnih boja – vodomara.

2013_01_02_0030
foto: Hrvoje Domazetović

Kada padne snijeg ili krošnje vrba i drugog raslinja zahvati mraz, Kopački rit poprima bajkovit izgled koji svakako vrijedi doživjeti, a šetnja drvenim mostovima na sve djeluje opuštajuće.

tomislavhorvat
foto: Tomislav Horvat

Zadovoljstvo posjetitelja najbolje pokazuje činjenica da je prošle godine Park posjetilo više posjetitelja nego ikad do sada uz veliku stopu rasta, a u budućnosti se nadamo da će sve više ljudi upoznati i zavoljeti Kopački rit.

unnamed
foto: Hrvoje Domazetović

Posjet Parku u ovo zimsko vrijeme  ugodno će iznenaditi svojom ljepotom i sigurno potaknuti posjetitelja da dođe u neko drugo godišnje doba i otkrije još jedno novo lice Kopačkog rita.

AUTORI FOTOGRAFIJA:JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE
naslovna: Hrvoje Domazetović, ostale fotografije: Hrvoje Domazetović, Boris Bolšec, Tomislav Horvat

www.tzo-bilje.hr
Facebook TZO Bilje

HTZ-2016-logo-slogan-hrvatski_rgb-mali-768x488

Logo2

PP_kopacki_rit_logo_leg

 

 

„Vinkovo u Iloku 2017.“, 20.-22.01.2017. – zašto ne propustiti najbolju feštu početkom 2017!

Doći u Ilok za Vinkovo pravi je potez, jer širom vinogorja u vinogradima, a isto tako i u podrumima i u naselju, možete očekivati dobru vinsku kapljicu, domaću hranu, pjesmu  i gostoljubivost.
Vinkovo je pučko-vjerski obred blagoslova vinograda  i početka vinogradarske godine, uz druženje, zvuke tamburice, pečene kobasice, slaninu i vino u vinogradima i podrumima vinara. Blagdan je uvijek 22.siječnja, ali se manifestacija u Iloku zbog brojnih gostiju zadnje četiri godine proširila i na najbliži vikend.

vinkovo (3)
Blagdan sv.Vinka ili pučki „VINKOVO“ dugo je prisutan u tradiciji Iloka i Srijema, to je autentični i važan vinogradarski blagdan kada vinogradari  trs vinove loze simbolično režu, vješaju se kobasice i sve zalije sa malo vina uz molitvu da godina bude rodna. S tog i drugih trsova običava se odrezati nekoliko ključića, koji nakon što u posudi s vodom i u toploj  kuhinji potjeraju, služe za prognoziranje rodnosti nastupajućeg godišta. No to je i prigoda da se osim obreda zajedno sa svojim prijateljima, partnerima i gostima  druži i veseli uz jelo, odlično iločko vino i pjesmu bez obzira na vremenske uvjete, jer  toplija je i zima uz iločka vina!
Osim  doživljaja u vinogradima i vinarijama/podrumima dvije večeri  do kasnih sati u zajedničkom središnjem ugrijanom) vinskom  šatoru Vinskog klastera Srijem u iločkoj tvrđavi u ponudi  će biti puno dobrog vina i  glazbe kako bi se svi što bolje na jednom mjestu ugrijali i zabavili.

Pokladno jahanje vinkovo (6)
Za petak 20.01. predviđen je tamburaški maraton (sviraju i natječu se tamburaški sastavi:Sokak, Endemi, Berdaševa priča i Allegro), a u subotu 21.01. pored uvijek atraktivnog  „Pokladnog jahanja ulicama Iloka“ , bit će tu i „pokladni sajam“,  sa ponudom srijemskih delicija, od fiša i ribe do mesnih zalogaja, čvaraka, priprava rakije, kuhano vino, razne sorte vina na degustaciji te izbor najboljeg traminca i drugo.
U subotnjem večernjem dijelu u šatoru će se uz ponudu brojnih iločkih vinarija po pristupačnim cijenama  moći proveseliti uz Klapu Fjabula i TS Ringišpil.

Pokladno jahanje vinkovo (8)
Po četvrti put priprema se i posebno, zajedničko vino: „Graševinu Vinkovo“, koja je enološki sastavljena od vina gotovo svih iločkih vinarija.

Prva rezidba vinkovo (10)
Središnja proslava
u vinogradima  kao i inače predviđena je na vinogradarskoj poziciji Iločkih podruma  – „Vukovo“, u subotu 21.01. od 14 sati. U nedjelju na sam dan sv. Vinka ujutro je sv. misa i blagoslov, a tijekom dana tradicijsko obilježavanje blagdana u vinogradima i vinarijama širom i okolo Iloka.

vinogorje-Ilok_Srijem_

Sva ponuda tijekom manifestacije je uz kupljene bonove ili degustacijske čaše, odnosno u večernjem dijelu po cjeniku.

vinski sator_zabava vinkovo (2)

Organizatori i pokrovitelji : Vinski klaster Srijem, TZ Ilok, Grad Ilok     

Pokladno jahanje u Iloku , 21.01.2017. – doživite vjetar u kosi uz iločku zimsku bajku!

Pokladno jahanje vinkovo (7)

I ove godine običaji konjogojaca  u pokladnom godišnjem dobu obilježit će se tradicijskim pokladnim jahanjem  iločkim ulicama. Od domaćina do domaćina,  od dvorišta do ajnfora, uz ljepotu konja, kočija, nošnje, pjesme i uz dobro vino i rakiju te domaće zalogaje prodefilirat će članovi više konjogojskih udruga iz  Vukovarsko-srijemske i okolnih županija..

pikladno jahanje vinkovo (5)

Organizator i domaćin u Iloku je Konjogojska Udruga „Kadij“, podrška Grad Ilok i Turistička zajednica Ilok.

Dođite, jer  toplija je i zima uz iločka vina! 

[pdf-embedder url=”http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2017/01/vinkovo_u_Iloku_2017.pdf”]

FB event Vinkovo u Iloku

facebook.com/VisitIlok

www.turizamilok.hr

Turistička zajednica Vukovarsko – srijemske županije

Foto: Ivan Ripić,Vesna Štajner,Ivica Miličević, arhiv TZ Vukovarsko – srijemske županije

HTZ-2016-logo-slogan-hrvatski_rgb-mali-768x488

LOGO-VSŽ

 

Božić je već neko vrijeme iza nas, a s njim se povukla i  brojna plastična oprema, pirotehnička čudesa te blješteći ukrasi. Iako je svake godine adventsko vrijeme sve raskošnije i zabavnije, što u turističkom smislu svakako pozdravljamo, ipak se nekad ne možemo oteti dojmu da se negdje, nepovratno izgubio osnovni smisao tog blagdana. Zato smo se jako poveselili novom postu naših najdražih otočkih blogera gollyh&bossyh koji su svojim slikopisom donijeli dašak tradicije s naše Korčule i podsjetili na naš Praizvor i Ljepotu u njenoj jednostavnosti i skromnosti.
Mir i blaženstvo obavili su mjesto i imali smo osjećaj da smo u bajci. Daleko od velikih urbanih središta gdje su ljepotu povijesnih pročelja gotovo prekrili brojni ukrasi na tragu Las Vegasa, u malom vinogradarskom raju na Korčuli carevala je dostojanstvena jednostavnost i humana interakcija, a bit onoga što znači Božić dosegnuta je bez pretencioznosti i pompe.” 

golly&bossy pohode badnjake

Dragi Klingoncy,

Dok Vi proučavate hramove na Baliju i guštate na tamošnjim plažama, mi drhturimo na temperaturama ispod nule i zagrijavamo se kontemplirajući o zimskim blagdanskim običajima. Odlučili smo da prije nego li se prebacimo na proljetne frekvencije, podijelimo s Vama doživljaj Badnjaka na Korčuli. Prvo ćemo objasniti riječ „badnjak“ koja označava panj tj. drvo koje se pali uoči Božića, a također znači i blagdan i u tom se slučaju piše velikim slovom. Etimolozi kažu da riječ dolazi od glagola „bdijeti“, a korijen te riječi zadržao se u svim slavenskim i baltičkim jezicima. Običaj paljenja badnjaka i bdijenja oko vatre vuče svoje korijene još iz pretkršćanskih vremena i direktno je povezan s obredima oko zimskog solsticija, suncostaja kada se slavi ponovni produžetak dana i povratak Sunca pri čemu je obredno bdijenje bilo povezano s kultom plodnosti. U tami se zemlja odmara, prikuplja snagu, sve miruje, istovremeno umire i ponovno se rađa. Klice života spavaju u utrobi tamne zemlje, a toplina vatre čovječjom rukom formiranog ognjišta daje sigurnost, vjeru, nadu i radost novog života.

11i23oy

Jedan od najimpresivnijih običaja koji su se očuvali na našemu otoku je paljenje badnjaka u Lumbardi. Na sam Badnjak na nekoliko punktova u mjestu, najčešće u neposrednoj blizini sakralnih objekata, postavljaju se debla stabala usječenih u obližnjim šumama Crne Korkyre pa se slažu jedna na druge tvoreći oblik krnje piramide. U kasnim popodnevnim satima drvena konstrukcija se zapali, vatra se razgori, frcaju iskre sa svih strana, a toplina isijava pozivajući stanovnike na druženje i veselje pa se staro i mlado sjati oko zapaljenog badnjaka na čašicu razgovora i domaćeg vina i rakije.
Na improviziranim stolićima bude i pršurata i drugih slastica, peče se riba i svega bude dovoljno za svih, pogotovo tekućih prehrambenih proizvoda. Kako vrijeme odmiče, a kazaljke na satu se počinju približavati ponoći, tako i obrazi postaju rumeniji, osmijesi širi, a srca otvorenija i čeljad razdraganija. Velika buktinja na otvorenom svijetli i plamti dok okupljeni nazdravljaju i jedni drugima zazivlju sreću.
Proteklog Badnjaka pohodili smo prvo zaselak Javić gdje je podno crkvice Svetog Špiridijuna plamtio impresivni veliki badnjak oko kojeg su se skupili uglavnom stanovnici zaselka, ali su ga pohodili i iz drugih djelova Lumbarde. Pilo se dobro domaće vino i jela riba koju su pekli dobro organizirani lokalni momci zaslužni i za paljenje badnjaka i dobru atmosferu. Nešto malo dalje od velikog badnjaka, napravljen je i jedan minijaturni za najmlađe, a tvorac ovog malog spektakla se, na oduševljenje malih i velikih, obukao u Djeda Mraza.

2s5zeir

Kasnije smo napravili đir po Lumbardi gdje je još na nekoliko mjesta gorio badnjak, a posebno lijepo je bilo vidjeti onog pred Župnom crkvom Svetog Roka. Mir i blaženstvo obavili su mjesto i imali smo osjećaj da smo u bajci. Daleko od velikih urbanih središta gdje su ljepotu povijesnih pročelja gotovo prekrili brojni ukrasi na tragu Las Vegasa, u malom vinogradarskom raju na Korčuli carevala je dostojanstvena jednostavnost i humana interakcija, a bit onoga što znači Božić dosegnuta je bez pretencioznosti i pompe.

34fb6uf

Oduševljeni atmosferom spustili smo se na Plavila u uvalu Račišće gdje je gorio veliki očaravajući badnjak u neposrednoj blizini mora. Pjevala je klapa, a nad morskom površinom je lebdila vodena para.

Ugodna toplina isijavajućeg badnjaka širila se prostorom i svi su bili blaženi i dobri, a u jednom trenutku imali smo osjećaj da smo u središtu neke prerafaelitske slike. Progovorili su jedni s drugima oni koji inače ne komuniciraju, namršteni su se smiješili, a grintavi su se veselili. A oni uvijek vedri i zadovoljni bili su još blaženiji. I dok je pjesma nježno prožimala uvalu, četiri elementa voda, vatra, zemlja i zrak bili su u jednoj točki pa je i onaj najveći peti došao na svoje. I bi Ljubav. U odsjaju plamena i toplinom u srcu dočekali smo Božić u blizini onih koje volimo, a onda smo išli leć i čvrsto smo zaspali. Opet ćemo poć gledat badnjake.

vzfo5i

Vaši

golly&bossy

tekst i foto: golly&bossy

U četvrtak, 12.1.2017. u 12:00 sati u prostorijama TZG Siska,  održana je prezentacija kuharice pod nazivom „Novo ruho autohtonih jela“.
Kuharica je rezultat zajedničkog rada Gradskog muzeja Sisak, Kulinarskog instituta Sisak i Turističke zajednice grada Siska.
Kuharica je sufinancirana sredstvima TZ Sisačko-moslavačke županije i napravljena u formi turističke brošure te će se na taj način i dijeliti u Turističkom informativnom centru, TZG Siska. Izrada kuharice dio je šireg projekta koji su TZG Siska i Gradski muzej pokrenuli početkom prošle godine, a koji je uključivao etnografsko istraživanje te izložbu „U potrazi za najboljom kuhinjom: prepoznatljivost prehrane sisačkoga kraja“.

sisak-1

Nastavno na istraživanje i prikupljene starinske recepte kuhari Kulinarskog instituta su izradili recepte kojima su dali novo moderno ruho, primjereno današnjem načinu života i pripreme jela.

Želja partnera na ovom projektu je da ugostitelji koji djeluju u gradu Sisku prigrle mogućnost ponude autohtonih jela u svojim objektima te na taj način prezentiraju bogatu gastronomsku baštinu svojim gostima.

PRHKE OREHNJAČE ( recept)

sisak-2

NADJEV

– 350 g oraha

– 2 žlice meda

– 150 g šećera

– 150 – 200g mlijeka

– 70 g slatkog vrhnja

PRELJEV

– 1 paketić preljeva za voće

– 250 g vode

– 50 g šećera

– 50 g grožđica namočenih u rumu

TIJESTO

– 30 g svježeg kvasca

– 400 g glatkog brašna

– 280 g maslaca

– 1 jaje

– 1 žutanjak

– 60 g šećera

PRIPREMA TIJESTA

Sve sastojke zajedno zamijesite u glatko tijesto i ostavite da stoje na sobnoj temperaturi oko pola sata. Razvaljajte tijesto na 1,5 mm debljine i preko cijele površine namažite nadjev. Zamotajte ga u salamu i režite ga na duljinu cca 3 cm. Orehnjaču pecite na 180°C oko 15 minuta.

PRIPREMA NADJEVA

Mlijeko, šećer i med pomiješajte zajedno i zakipite. Prelijte preko mljevenih oraha i dobro povežite. Kad se ohladi po potrebi dodajte slatko vrhnje. Nadjev treba biti kremast i lako maziv.

PRIPREMA PRELJEVA

Skuhajte preljev sa šećerom i vodom i u vruću smjesu dodajte grožđice. Sve zajedno samljeti u blenderu i premažite preko ohlađenih orahnjača.

SAVJET

Kako bi izbjegli razdvajanje slojeva nadjeva od tijesta, treba paziti da prilikom namatanja tijesto sa nadjevom nema tragove brašna zaljepljenog na tijesto jer se prilikom pečenja to brašno neće povezati s ostatkom kolača i stvoriti će sloj između tijesta i nadjeva koji uzrokuje odvajanje , a ponekad i tvrdu i žilavu strukturu. Vrlo je bitno da prije pečenja na namotanom kolaču izbušite nekoliko rupica s nožem i to skroz do dna kako bi se spriječilo stvaranje džepova plina koji mogu razdvojiti slojeve.

SERVIRANJE

Poslužite orehnjače hladne i narezane na šnite dužine 3 cm. Po želji orehnjače možete preliti čokoladom.

Izvor: www.menu.hr,
Fotografije: Rene Karaman, Kulin

Župan Željko Kolar, predsjednik Turističke zajednice Krapinsko – zagorske županije i voditeljica Ureda TZ KZŽ, Ksenija Tomić na konferenciji za medije održanoj u četvrtak, 12. siječnja 2017. godine, u prostorijama TZ KZŽ su predstavili turističke rezultate Krapinsko – zagorske županije u 2016. godini.
Krapinsko-zagorska županija već niz godina bilježi rast broja dolazaka i noćenja turista. U 2016. godini je tako zabilježen dolazak 122.664 turista koji su ostvarili 281.770 noćenja što predstavlja rast u dolascima od 31% te u noćenjima od 39% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Statistički podaci nam govore da je povećan broj dolazaka i noćenja kako domaćih, tako i stranih turista. Kod domaćih je zabilježeno 19% više dolazaka (65.151) i 33% više noćenja (160.676), a kod stranih 48% više dolazaka (57.513) i 49% noćenja (121.094).

Župan Željko Kolar je istaknuo da je izuzetno bitno napomenuti da su navedene brojke ostvarene u godini kad nije bilo izgradnje novih smještajnih kapaciteta. Već godinama, naši najvjerniji gosti dolaze nam iz Slovenije s porastom od 56% u broju dolazaka i porast od 58% u broju noćenja, a iza njih slijede gosti iz Njemačke, BiH, Italije, Poljske, Austrije, Izraela i Koreje.

U zagorska je kupališta došlo 608.731 kupača, što je za 14,21% više nego prošle godine. Muzeje Hrvatskog zagorja je posjetilo 177.797 gostiju što je za 6,63% više nego prošle godine. Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke je posjetilo 1.022.300 hodočasnika, odnosno 26% više nego prošle godine.

Krapinsko-zagorska županija se po broju dolazaka turista nalazi na visokom drugom mjestu, među 12. županija kontinentalne Hrvatske (izuzevši Grad Zagreb), odmah iza Karlovačke županije.

Svi spomenuti rezultati, rezultat su cjelogodišnjih aktivnosti TZ županije, učestvovanjem na sajmovima i prezentacijama, kako na emitivnim tako i na receptivnim tržištima. Destinacija je u prošloj godini predstavljena na šest emitivnih sajmova i prezentacija, te je sudjelovala u potpori, suorganizaciji i promidžbi na više od 20 domaćih manifestacija i prezentacija, što je svakako privuklo domaće goste i rezultiralo spomenutim rezultatima.

Oglašavanje u promotivnim kampanjama javnog i privatnog sektora u vidu online kampanja na emitivnim tržištima Austrije, Italije i Njemačke i ostalim medijskim oglašivačima pozicioniralo nas je kao jednu nezaobilaznu i prepoznatljivu kontinentalnu destinaciju. Uvijek, naglasak stavljamo na one turističke proizvode koji čine dodatni motiv za dolazak u destinaciju stvarajući novi doživljaj. Istaknula je voditeljica ureda TZ KZŽ, Ksenija Tomić.

unnamed

Župan Željko Kolar je zbog postignutih rezultata ovom prilikom čestitao svim djelatnicima Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županija te napomenuo da tu nisu navedeni podaci za dolaske dnevnih gostiju, ali probajte u zagorskim restoranima tijekom vikenda otići na ručak ili večeru bez rezervacije, i bit će vam jasno da smo i tu iznimno jaki“, rekao je župan Kolar, koji je potom iznio i očekivanja od 2017. godine. „Ova godina trebala bi biti još bolja,pogotovo ako uzmemo u obzir da će početi realizacija već ranije najavljenih investicija u turizmu; riječ je o gradnji triju hotela, a u tijeku su i razgovori sa stranim investitorom za izgradnju jednog velikog auto kampa. Očito je da je Zagorje prepoznato kao destinacija, što potvrđuje sve spomenuto, ali i činjenica da smo prema turističkim rezultatima 12 kontinentalnih županija, već standardno na drugom mjestu, odmah iza Karlovačke županije, na čijem se području nalazi svjetski poznati NP Plitvička jezera“, rekao je župan Kolar, koji je dodao da je prema Master planu turizma KZŽ, cilj do 2025. godine  godišnje ostvariti milijun noćenja godišnje, što prema njegovom mišljenju, za Zagorje, bajku na dlanu ne bi trebala biti nedohvatljiva brojka.

Zagrebačka županija je u 2016. zabilježila 131.641 turističko noćenja, što je za 36 posto više nego u istom razdoblju 2015. Porastao je i broj dolazaka za 26 posto (75.023 dolazaka).

Inozemni gosti ostvarili su 88.136 noćenja (51.092 dolaska), dok su domaći gosti ostvarili 43.505 noćenja (23.931 dolazak). Tradicionalno, najviše je gostiju iz Njemačke, Italije, Nizozemske, Bosne i Hercegovine te Poljske, ali bilo je turista i iz Kanade, Rusije, Novog Zelanda, Tunisa, Kine itd. Najposjećeniji gradovi bili su Velika Gorica, Samobor i Sveta Nedelja.

Rast turističkog prometa u županiji odraz je višegodišnjih napora turističkih djelatnika uloženih u podizanje aktivnosti destinacije, mnogobrojne manifestacije, razvijen izletnički lanac vrijednosti, raznolik i zanimljiv ruralni prostor te ono po čemu smo nadaleko poznati, a to je bogata eno-gastronomska ponuda. Na porast dolazaka i noćenja zasigurno je utjecala i blizina Zagreba (lokacijski je Zagrebačka županija vezana uz grad Zagreb, koji je jedno od najvećih turističkih središta), a također i internetski sustav prijave gostiju eVisitor koji je uveden prošle godine.

Izvor: www.tzzz.hr

Da je Dalmatinska zagora, žargonski rečeno, izmišljena destinacija za bicikliste, prepoznali su kako ljubitelji odmora na dva kotača koji ju s ovom svrhom posjećuju u sve većem broju, tako i iznajmljivači, koji gotovo svi imaju u ponudi Rent a bike ili bike ture!

25 staza na ukupno 550 kilometara koje su Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Biciklistički savez uredili, označili i mapirali, prolaze najljepšim predjelima Dalmatinske zagore. TZ SDŽ je za Dalmatinsku zagoru posebno senzibilizirana, pa je i kod provođenja projekta biciklističkih staza na kojem radi već tri godine, upravo ovom području posvetila posebnu pažnju. Ove staze prate rijeke i jezera, kupaju se u slapovima i izvorima, prelaze preko prekrasnih brda i planina, obilazeći usput povijesne znamenitosti i kušajući tradicionalne delicije u starim konobama i OPG-ovima.

Dinara_Biking_1

BIKE-FRIENDLY PROJEKTI I INCIJATIVE. 4 dugopoljske, 10 triljskih, 5 sinjskih i 3 vrličke staze nalaze se na karti Dalmatinska Zagora – zapad, prvoj od svih pet karata kojima raspolaže Splitsko-dalmatinska županija; dok će 3 vrgoračke staze zajedno sa stazama Imotskog koje se uređuju u prvoj polovici 2017., činiti novu kartu Dalmatinska Zagora – istok. Pored uređenja staza, čelni ljudi županijskog cikloturizma krenuli su i sa certificiranjem Bike&Bed objekata, a u Trilju su odrađene dvije edukacije za Bike vodiče te je županija uspješno certificirala 45 novih Bike vodiča. Intenzivno se organiziraju i biciklističke utrke, te su ove godine na području Dalmatinske Zagore održane dvije utrke u kategoriji hrvatskog kupa: VN Dugopolja i XCM Atrium spring u Klisu te još nekoliko rekreativnih utrka i biciklijada. Sve je ovo dalo vjetar u leđa novim mogućnostima za uspješno bavljenje turizmom u Dalmatinskoj Zagori!

pogled s tvrđave_1

BACIMO POGLED NA STAZE! Među čak 25 prekrasnih staza od kojih se svaka ističe vlastitim osobitostima, gotovo je nemoguće izdvojiti favorite, no sigurni smo da, kojom god krenuli, izniman doživljaj neće izostati.

DSC_7543_1

Špilju Vranjaču, koju bogatstvo sigastih ukrasa svrstava među najintrigantnije u Dalmaciji, možete razgledati u sklopu vožnje istoimenom dugopoljskom stazom (401 Vranjača). Ova kompletno asfaltna staza prema špilji Vranjači i naselju Kotlenice penje se županijskom cestom u zaseoku Kute, a savladate li uspon i nekoliko uzastopnih serpentina, očekuje vas novi izazov – skoro 10 kilometara staze koja vas vodi do ovog zaštićenog geomorfološkog spomenika prirode!

Druga strana sve.cdr

Ništa manje atraktivna nije ni kliška staza 404 Pometeno Brdo – osim što okružuje Pometeno brdo i prolazi kroz sedam naselja koja su smještena u netaknutoj prirodi, resi je sedam povijesnih crkava i mnogobrojne kulturno – povijesne znamenitosti, među kojima su barokni kaštel Tartaglia iz 17./18.st., antički lokaliteti sjeverno od crkve sv. Mihovila, te brojni stari bunari!

Uistinu idilična je i staza oznake 451-Cetina Sinj, koja dijelom prati tok rijeke Cetine kroz plodno Sinjsko polje i šarenilo raznolikih kultiviranih površina, sve do Trilja i konjičkog kluba Sv. Mihovil, a ima i privlačna odmarališta gdje se ljubitelji pitomog prirodnog krajolika mogu odmoriti i obnoviti snagu za nastavak.

Photo Dalmatia_explorer VRLIKA_1

Cikloturistima koji su ujedno i ljubitelji kulturnih znamenitosti, staza 452-Aequum oduzet će dah – osim vrijednog arheološkog nalazišta iz 1. stoljeća, antičke kolonije COLONIA CLAVDIA AEQVVM (današnji Čitluk), nezaobilazne su točke i neoromanička župna crkva sv. Nikole u Bajagiću, kao i impresivni mostovi preko Cetine, na Panju i Hanu. Vrijedi posjetiti i Miloševo jezero u Hrvacama, gdje je, po narodnoj legendi, Sv. Jure ubio zmaja!

U sklopu Orlove staze (453) valja obići crkvu sv. Kate u Lučanima gdje se nalazilo ranosrednjovjekovno groblje sa stećcima, kao i crkvu sv. Vida na Zelovu, a svakako i Sutinu, zaštićenu kao značajni krajobraz, koja obiluje raznolikim biljnim i životinjskim vrstama.

Uistinu nezaboravno iskustvo ponudit će i staza Pet izvora (454) – ondje vas očekuju bistri i hladni pritoci Cetine Ruda, Rumin i Grab zaštićeni kao značajni krajobrazi, a stare grapske mlinice i danas snagom vodenog toka melju pšenicu na tradicionalni način! Naredna staza 455 – Oko Visoke dovest će vas odjednom na strmi brežuljkast uspon, okružen zelenilom mnogobrojnih dragâ, gajeva, glavicâ i šumaraka.

Photo Dalmatia explorer VRLIKA_1

NEPREGLEDNA KOLIČINA SADRŽAJA. Navedene staze nisu ni trećina onog što vas očekuje upustite li se u avanturu na dva kotača Dalmatinskom zagorom. Među ostalim stazama ima i onih uz koje se vežu zanimljive štorije (507-Gaj Laberije (Trilj-Gardun-Tilurium-Trilj): 3,0 km – staza nazvana prema rimskom dječaku čiji je reljef prikazan na ondje pronađenoj steli, koji drži kuglu nalik na nogometnu loptu, te ukazuje na mogućnost da se najvažnija sporedna stvar na svijetu uz Cetinu igrala još prije 2000 godina, te da su je Rimljani pokupili od ilirskog plemena Delmata!), ili pak onih koje nose nazive svjetskih globtrottera (iznimno zahtjevna planinska biciklistička cestovna staza duga 51 km, 575 – Mate Svjetskog, nazvana po Vrgorčaninu koji je početkom 20. stoljeća u 19 godina neprekidnog putovanja samostalno otkrivao svijet prešavši preko 360.000 kilometara na pet kontinenata).

IMG_5253_1

Da vam ne bismo ispričali baš sve – ostavljamo vam staze na izbor – a vi, okrijepljeni fascinatnim krajolicima i dakako, slasnom domaćom trpezom krajeva kojima prolazite, poput pravih avanturista kreirajte vlastite putešesvije, i uspomene protkane neistraženom iskonskom ljepotom!

 

Foto: Arhiv Tz Splitsko – dalmatinske županije
www.dalmatia.hr