U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta lokalnih organizacija civilnog društva kreiran je Laboratorij kreativnih i kulturnih industrija na području baštine. Cilj aktivnosti je jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“, Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).
Laboratorij kreativnih i kulturnih industrija osmišljen je kao virtualno mjesto (www.inkultur.turkultur.hr/laboratorij) realiziranih ideja, projekata i razvojnih programa na području baštine. Cilj mu je potaknuti iskorištavanje resursa kulturne baštine na održiv, atraktivan i inovativan način. Laboratorij je namijenjen svim koji se zanimaju za kulturnu baštinu, poglavito ranjivim skupinama kao što su mladi, žene, stariji ljudi, autohtoni narodi, poglavito u ruralnim područjima i manjim sredinama koji kroz kulturno poduzetništvo mogu ostvariti svoje poslovne ideje. Također, namijenjen je i lokalnoj zajednici (jedinicama lokalne samouprave, turističkim zajednicama, razvojnim agencijama, kulturnim institucijama) u smislu aktiviranja postojećih resursa kulturne baštine u cilju stvaranja konkurentnog proizvoda ili usluge u interpretiranju baštine.
Mladi ljudi u ruralnim područjima suočavaju se s nizom poteškoća: relativno visoka nezaposlenost, marginalizacija, nedostatak odgovarajućih financijskih sredstava, razina obrazovanja niža od one u gradovima i slabi izgledi za karijeru. Radnih mjesta u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šumarstvu, koji su nekada bili glavni izvor zapošljavanja na selu, sve je manje. S obzirom na te poteškoće, postavlja se pitanje mladih ljudi da li ostati ili otići potražiti prilike negdje drugdje. Nezaposleni mladi ljudi stoga se odlučuju preseliti u urbane sredine kako bi povećali šanse za pronalazak posla. Nove aktivnosti poput kulturnog turizma mogle bi pomoći mladim ljudima da pronađu alternativno zaposlenje u udaljenim područjima.
Žene u ruralnim područjima ključni su pokretači razvoja. Oni igraju ulogu katalizatora u postizanju transformacijskih gospodarskih, ekoloških i društvenih promjena potrebnih za održivi razvoj. Ali ograničeni pristup kreditima, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju među
mnogim su izazovima s kojima se suočavaju. One su dodatno pogoršane globalnom prehrambenom i gospodarskom krizom te klimatskim promjenama. Njihovo osnaživanje ključno je ne samo za dobrobit pojedinaca, obitelji i ruralnih zajednica, već i za ukupnu ekonomsku produktivnost, s obzirom na veliku prisutnost žena u poljoprivrednoj radnoj snazi diljem svijeta. Osnaživanje seoskih žena u kulturnom turizmu može otključati promjene na mnogim frontama, posebno u naporima za iskorjenjivanje siromaštva.
U kulturnom turizmu starije osobe imaju ključnu ulogu u prijenosu znanja i vještina korištenih za tradiciju u lokalnom učenju kroz socijalnu uključenost. Također, kroz turizam postoji mogućnost njihovog aktivnog uključivanja kao pripovjedača žive povijesti i tumača kulturne baštine. Čineći to, moguće je olakšati bolju društvenu integraciju starijih ljudi u ruralnim zajednicama smanjujući potencijalne osjećaje izoliranosti i usamljenosti.
Autohtoni narodi su nasljednici i praktičari jedinstvenih kultura i načina odnosa prema drugima i prema okolišu. To su kulturno različita društva i zajednice. Zemlja na kojoj žive i prirodni resursi o kojima ovise neraskidivo su povezani s njihovim identitetima, kulturama, sredstvima za život, kao i njihovim fizičkim i duhovnim blagostanjem. Nasljednici i praktičari jedinstvenih kultura i načina života. Jezik, priče, glazba, odjeća i simboli rukotvorina autohtonih naroda moraju ostati održivi kako bi se razvijali i prenosili na buduće generacije.
Laboratorij sadrži 20 primjera dobre prakse iz Hrvatske i ostalih zemalja Europske unije. Podijeljen je u četiri tematska kabineta svaki po 5 primjera: tradicijska baština, oživljavanje baštine, digitalizacija baštine i interpretacijski centri.
„Laboratorij je osmišljen kako bi bio ne samo mjesto primjera dobrih praksi već mjesto gdje se ideje o artikuliranju kulturne baštine kao proizvode i usluge kulturnih kreativnih industrija mogu iskristalizirati. Štoviše, namijenjen je da i se i dobila ideja kako i na koji način interpretirati neki resurs kulturne baštine na inovativna i kreativan način. Već postojeća iskustva neprocjenjiva u u stvaranju novih poslovnih ideja ali u načina kako adekvatno oživiti baštinu , sačuvati je i nanovo interpretirati za buduće generacije.“ istakla je voditeljica projekta Nikolina Jerković.
Namjera je prijavitelja i partnera projekta da laboratorij primjera dobre prakse preraste u svojevrstan inkubator ideja i projekata kulturnih i kreativnih industrija gdje bi zainteresirani imali mentore i uz stručnu pomoć i savjete svoje zamisli pretvorili u konkretnu inicijativu. Na tja način osigurati će se održivost projekta IN-KULTUR na način da se s aktivnostima nastavlja i nakon službenog završetka projekta.
„Kroz laboratorij želimo postaviti temelje nekog budućeg centra okupljanja svih koji žele kroz kulturnu baštinu pokrenuti kreativni biznis. Ovo će biti dodatan i konkretan doprinos da se osvijesti važnost kulturne baštine u zajednici ne samo poradi očuvanja identiteta zajednice
već i stvaranja mogućnosti uključivanja mladih ljudi, žena i ostalih ranjivih skupina da kroz kulturne i kreativne industrije pokrenu svoju poslovnu aktivnost.“ Istakao je Robert Baćac, predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna a iz Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna.
Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“
Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr
