Ukoliko ste gost koji preferira uzbudljivu avanturu i dinamične, adrenalinske pothvate Podstrana je destinacija za vas!
Podstrana se u zadnje vrijeme zahvaljujući sjajnim turističkim brojkama, etablirala kao primjer upješnog upravljanja destinacijom, usmjerila je svoje turističke snage na još jedno specifično područje aktivnog odmora – cikloturizam! Cikloturizam je sve popularniji vid sportsko-rekreativnog doživljaja i obilaska destinacije, a općina Podstrana odlično uklopila u županijsku mrežu ciklo-ruta.
Ako ste od onih koji vole istraživati živopisan mediteranski krajolik na dva kotača, a pritom vam ne manjka izdržljivosti i upornosti, uhvatite se u koštac s brdskim stazama: makadamski put od kamenoloma Perun do Gornje Podstrane zahtjevna je brdska staza koja će vas nagraditi prekrasnim vidicima, a ekstremno je teška i atraktivna staza po vršnom grebenu Peruna od Vršine do vrha Perunsko. Spustovi s Peruna su dvije ekstremne downhill staze: Perunsko – Vilar i Mura – Mutogras te nešto laganiji, no svejedno zahtjevan Put maslinika koji iz Gornje Podstrane vodi do Hotela Lav. Ove će staze biti prava poslastica za iskusne poklonike brdskog biciklizma, dok ljubiteljima nešto mirnije rekreacije ipak preporučamo dvije lagane ciklo-staze: jednu uz rijeku Žrnovnicu, a drugu uz morsku obalu.
Benefiti ovog specifičnog oblika turizma su brojni – osim turističkog revitaliziranja manje atraktivnih turističkih područja, kojom prolazi dobar dio novoutemeljenih staza, oko ljubitelja odmora na dva kotača itekako se vrijedi potruditi, jer je riječ o gostima visoke platežne moći koji troše od 50 do 100% više nego ostali.
Krenite u nezeboravnu avanturu na dva kotača – predstavljamo 5 atraktivnih cikloturističkih staza u Podstrani
Staza „Stara sela“
Staza povezuje lučicu Strožanac, smještenu na zapadnoj granici općine Podstrana, s gradom Omišem. Početni dio prolazi naseljem Strožanac za kojim se uspinje na makadamski put koji prateći izohipsu vodi kroz živopisna stara sela smještena na padinama Primorske kose: eko-etno selo Gornju Podstranu, čija je jezgra s crkvom Sv. Ante i Roka zaštićeno kulturno dobro, potom kroz Staro selo Jesenice, s podjednako očuvanim sklopovima pučke arhitekture i spomenikom Palim borcima NOB-a u središtu sela, te konačno staro selo Duće, nadomak kojega se nalazi bivša župna crkva sv. Marka s grobljem. Obilaska su vrijedne povijesna jezgra grada Omiša i klisure ušća Cetine.
Staza „Zmijski kamen“
Staza povezuje središte Žrnovnice i povijesni lokalitet u Sv. Martinu. Počinje u lučici Strožanac te pošljunčenom lungomare, duž niza uvala i plaža, nastavlja do Sv. Martina, naselja s iznimno bogatom antičkom i srednjovjekovnom ostavštinom. Odatle se vraća u Strožanac te pošljunčenom šetnicom uz lijevu obalu rijeke nastavlja prema naselju Žrnovnica. Posjeta je vrijedan strožanački arheološki lokalitet i župna crkva Gospe u Siti, čije ime, pak, pripada mitološkom sloju a odnosi se na kult praslavenskog ženskog božanstva Mokoš. Zmijski kamen, zaštićeno kulturno-povijesno dobro, druga je ključna točka praslavenskog sakralnog krajobraza, a nalazi se tik uz cestu prema Žrnovnici, oko pola kilometra od ušća rijeke.
Rijeka i staza zavijaju oko Pete Peruna to jest napuštenog kamenoloma na kojemu su snimane scene iz serijala „Game of trones“ te ulazi u naselje Žrnovnica.
U središtu su župna crkva Uznesenja BDM s reljefom koji prikazuje praslavenski „Božanski boj“ te Antoničin mlin – izletište s jedinom očuvanom i obnovljenom mlinicom na rijeci Žrnovnici, na kojemu su također snimane sekvence istoga serijala.
Staza „Artur“
Staza povezuje plažu i povijesno-arheološki lokalitet u Sv. Martinu s eko-etno selom Gornjom Podstranom. Počinje kod crkve sv. Martina uz koju je nekoć stajao i dvorac čineći kompleks kojega se vlasništvo pripisuje hrvatskom knezu Mislavu. On je, po tvrđenju mletačkih izvora, sklopio mir s duždom Petrom Tradonikom 839. g. u Sancti Martini curtis, što će reći u Dvorcu svetog Martina. Crkva je podignuta na mjestu kasnoantičke crkve koja je stajala uz nekropolu.
U crkvi se nalazi čuvena nadgrobna stela Lucija Artorija Kasta kojega se drži stvarnom osobom legendarnoga kralja Artura. Asfaltirana serpentina vodi do Gornje Podstrane pred kojom se skreće prema istoku do podnožja Pišćenice, najveće ilirske obredne gomile u Podstrani. Nakon okreta nastavlja se makadamom kroz selo G. Podstrana, čije je središte s crkvom Sv. Ante i Roka zakonom zaštićeno kulturno dobro, te pored zavjetne kapele Sv. Fabijana i Sebastijana, podignute za epidemije kuge u 18. st. Okretište je predviđeno na raskrižju iznad Strožanca odakle se vraća preko G. Podstrane u Sv. Martin.
Staza „Poljički krug“
U cijelosti prati asfaltirane prometnice kružeći oko masiva Primorske kose. Od lučice Strožanac vodi cestom prema Žrnovnici prolazeći uza Zmijski kamen te Petu Peruna i napušteni kamenolom. Nastavlja kanjonom Vilara prema selima Srinjine i Tugare, na čijem se ulazu nalazi „muzej“ Radilović, najveća amaterska zbirka etnološkog materijala s područja Poljica. Vrijedna je obilaska crkva Uznesenja BDM ili Gospe od Smova, pozicionirana usred šumovita brežuljka Smovo, prije ulaska u Gata. Brdo Gradac i pod njime Podgradac, mjesto izbora poljičkoga velikog kneza, srce su Poljičke kneževine. S vidikovca kod crkve sv. Jure, zaštitnika Poljica, pruža se veličanstveni pogled na ušće Cetine. U središtu Gata je muzej Poljica i spomenik Popu glagoljašu te crkva sv. Ciprijana, izgrađena na i sad vidljivim temeljima goleme kasnoantičke bazilike. Iz Gata zavojita dionica, prolazeći mimo kipa poljičke junakinje Mile Gojsalića i mimo svetišta Leopolda Mandića u Zakučcu, silazi u zapadni dio Omiša pored starog glagoljaškog sjemeništa i crkve sv. Petra Priko, zaštićenog kulturnog dobra. Jadranskom magistralom vraća se na početak u Strožanac.
Staza „Perun“
Kružna staza počinje u lučici Strožanac i nastavlja kroz naselje asfaltiranom cestom Put starog sela. Na četvrtom kilometru prolazi uz megalit Babina stina, a na petom ulazi na makadamski Put maslinika. Tu se spaja s asfaltiranom cestom iz Sv. Martina. Prolazeći Gornjom Podstranom dotiče početak atraktivne serpentine i križnoga puta koji vodi do Sv. Jure na Vršini. Lokalitet je izvanredan vidikovac, a crkva je mjesto lokalnog hodočašća o blagdan sv. Jure računat po julijanskom kalendaru. Oko crkve su ostaci ilirske gradine u čijem je opsegu nekoliko pretkršćanskih grobova. Staza iz G. Podstrane nastavlja makadamom prema podnožju zapadnih vrhova Peruna. Vrh Perunsko, s još starijom crkvom sv. Jure i prapovijesnom gradinom oko nje, bio je središnja točka u praslavenskoj sakralnoj interpretaciji krajobraza, vjerojatno se nastavljajući na već postojeći kult. Podno stijene Velikog Peruna je šumarak stoljetnih hrastova odakle zahtjevna dionica vodi prema polazištu u Strožancu.
Foto: Tz Podstrana
