Zeleni hoteli - koncept za cjelogodišnje poslovanje
Intervju: Mladenka Dabac,dipl.ing.arh.,ovlasteni arhitekt,mag.ing.aedif.DWB
Karlsruhe/Zagreb
Što je zeleni turizam i što su zeleni hoteli?
U kontekstu globalnog, održivog razvoja zeleni turizam, odnosno održivi ili odgovorni turizam novo je poimanje, oblikovanje i postupanje u turizmu novog milenija. Održivi razvoj na svim razinama društva i privrede općenito podrazumijeva postupanja kojima se postiže sklad gospodarenja i življenja u odnosu na prirodu i njeno okruženje. Ishodište i konačni cilj zelenog turizma je destinacija koja generira odrednice i specifičnosti zelenog turizma, kao i njegovih elemenata, odnosno zelenih hotela ili zelenih turističkih smještaja. Objedinjavajući autorski +green concept Njemačke i Hrvatske, od 2003. do danas, interdisciplinarnim umreženjem stručnjaka-specijalista naša +green grupa ostvaruje cjelovita rješenja složenih projekata, čiji su temelj četiri fokusa: održivi razvoj, održiva arhitektura, zelene inovacije i zeleni turizam. Sinergijom zelenog turizma i poljoprivrede Hrvatska stvara svoj novi brand, podižući ga na razinu cjelogodišnjeg postupanja, što znači novi uzlet hrvatskog gospodarstva.
Kako projektirati, izgraditi i opremiti zeleni hotel?
Cjelovitim zelenim projektiranjem potrebno je odrediti sve temeljne, ulazne i novodefinirane podatke (npr.korištenje OIE u turizmu, istraživanje novih, selektivnih oblika turizma, predmetne destinacije itd.) koji onda u umreženom, inter- disciplinarnom postupanju rezultiraju održivim zelenim hotelom, odnosno hotelskim smještajem i njegovim okolišem u koji su uključene rezerve srednjoročnog i dugoročnog održivog razvoja. Temelj zelenog projektiranja je vrhunsko, interdisciplinarno znanje i iskustvo, primjena novih znanja i tehnologija, koje su provjerene u EU praksi.
Navedite nam neki dobar primjer iz prakse u svijetu i u Hrvatskoj?
Prvi nulenergetski hotel prema smjernicama EU 2-20-20 je Stadthalle Wien (od 2009. nadalje). U okviru +green grupe u Hrvatskoj smo ostvarili energetsku nezavisnost Hotela Sv. Križ u Trogiru uvođenjem sustava solarne energije (od srpnja 2011. nadalje).
Koje će prednosti hoteli ostvariti ako postanu zeleni?
Ne samo da će zeleni hoteli zakonskim EU propisima do 2020. trebati postati nulenergetski, nego će prednostima i uštedama zelenog hotela ostvariti jedan od krovnih ciljeva zelenog turizma, a to je cjelogodišnje poslovanje.
Koji gosti posjećuju zelene hotele?
Gosti koji posjećuju zelene hotele su osviješteni korisnici u odnosu na okoliš. Njihov broj je u eksponencijalnom porastu, budući da se radi o ključnoj odrednici novog profila turista i turizma ovog milenija.
Ima li Hrvatska potencijala da postane prepoznatljivi brend zelenog turizma?
Upravo stvaranjem prepoznatljivog brenda zelenog turizma Hrvatska afirmira jedan od svojih temeljnih, nacionalnih potencijala.
Kakva je mogućnost razvoja zelenog turizma na otocima?
Hrvatska ima nesagledive mogućnosti razvoja zelenog turizma na otocima; oni su zajedno s kontinentalnom Hrvatskom riznica održivog razvoja Hrvatske.
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="720 px" height="360 px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/BALISSAE.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/dabac_mladenka.jpg[/image]
[/nivo]
Interijer – ključni faktor wellness ponude
Wellness turizam nije puka definicija još jedne grane turizma koja raste i nameće se kao imperativ Hrvatskoj u želji da postanemo destinacija za moderno osviještene turiste bolje platežne moći. Wellness turizam nije zdravstveni turizam. To nije samo bazen, sauna i masaža, skupe kremice i poneki osmjeh.
Kako bi učinak wellness ponude bio pozitivan, važno je da oni koji se bave dizajnom i opremanjem interijera, znaju da wellness ponuda i prostori moraju biti u sinergiji.
'Life is too important to be taken seriously.' Oscar Wilde
Zdravlje je proces, ravnoteža uma, duha i tijela. Kvalitetu života i zdravlje čine svakodnevne odluke. Cilj wellness interijera je kreirati prostor koji senzibilizira gosta za aspekte važne za zdravlje. U suvremenom turizmu i tempu života postalo je važno integrirati vrijednosti u skladu s istinskim ljudskim potrebama - zdravljem i održivošću, te na suvremen način promovirati i ugraditi autohtone vrijednosti, materijale i principe oblikovanja.
«Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.”
(Ustav Svjetske zdravstvene organizacije,1946)
Prema gornjim tvrdnjama pri uređivanju interijera wellness centara ili hotelskih soba, osnovni princip oblikovanja treba biti transformacija rutine u ritam.
Cilj je kroz tradiciju i ljekovite činitelje predstaviti autohtonost koju će različiti korisnici prepoznati kao vlastite istinske potrebe. Interijer wellness centra ili sobe u kojoj gosti borave je povratak bioritmu i ogleda se u nastojanju da se zdravlju pristupa i kroz ambijent. Prostor mora biti podijeljen na poglavlja da vas i vašeg gosta poduči o ciklusu.
Ulaz je inicijacija, ključan dio svake priče koji gostu mijenja percepciju interijera. Gost već na samom ulazu ostavlja brige i navike, prestaje rutina, počinje ritam. Tako će gost u interijeru prepoznati intrigantnost, kroz svjetlo i ljeskanje pojedinih dijelova izgrađuje se povjerenje, a budi ono vječno prisutno u čovjeku – radoznalnost.
Spavanje je regeneracija organizma gdje je nužna sigurnost, udobnost, „učahurenost”. Uspavljivanje i duboki san prožeti su čistoćom i mekoćom postelje i posteljine, mirisa, dodira... Jeste li uspjeli svojim gostima dočarati išta od ovog kako bi zaista osjetili „wellness”?
Higijena se ogleda kroz stupnjevanje intimnih zona interijera – gostu treba ponuditi razlikovnost sljedećih pojmova: mokro – suho, glatko – hrapavo. Uključiti ljekovite činitelje kroz kupke, intimizirati prostor kroz namještaj.
Odmor je kontemplacija, stanje u kojem tijelo miruje, a um se širi. Kada smo prepušteni razmišljanju i maštanju, kroz introspekciju i meditaciju postižemo bestežinski osjećaj. Tijelo osjeća lakoću i opuštanje – istinski wellness prostori imaju tu mogućnost prilagodbe atmosfere.
Nastanjivanje je zauzimanje prostora, pa čak i personaliziranje. Prostor treba upoznati i prilagoditi mu se kroz intuitivnost, fleksibilnost i modularnost – zamislite takvu sobu, hodnik… ambijent.
Aktivni odmor kroz igru i interakciju je razmjena informacija, trag u prostoru i istraživanje. Potrebno je gostu približiti simbole koji dopuštaju igru i buđenje osjetila. Potrebno je omekšati granicu unutarnjeg i vanjskog prostora.
U uređenju wellness interijera treba se služiti konceptom priča. Priče i bajke od davnina služe za dinamiziranje i osnaživanje našeg uma. Priča o zdravlju ispričana je kroz prostorna poglavlja ili zone koje se međusobno prožimaju. Ulaskom u sobu svakodnevne brige i navike wellness gost ostavlja vani i započinje proces oporavka i uspostavljanja ravnoteže. U tome je jedan od najvažnijih čimbenika – interijer.
Piše: Tatjana Kos
Ivan Meštrović - umjetnik ispred svog vremena
Umjetnik za sva vremena – tako mnogi opisuju Ivana Meštrovića, rođenog 1883. godine u Vrpolju. Djetinjstvo je proveo u Otavicama, selu Dalmatinske zagore koje se danas diči njegovom obiteljskom grobnicom.
Svoje naukovanje započeo je u Splitu u klesarskoj radionici Harolda Bilinića, nakon čega slijedi petogodišnji studij na bečkoj likovnoj Akademiji. Bio je svestran umjetnik: kipar, tvorac više arhitektonskih te književnih djela, sudionik važnih političkih događanja. Izlažući s bečkom umjetničkom grupom Secesija u periodu od 1903. do 1910., mladi je Meštrović stekao punu afirmaciju, pa je i većina njegovih ranih djela simboličkog značenja - Zdenac života u Zagrebu iz 1905. godine.
Umjetnik kojem se divi cijeli svijet
No kako se uvijek kaže da se pravi umjetnik ne oblikuje ako ne živi i ne izlaže u Parizu, tako je i Meštrović 1908. godine doselio u francusku metropolu gdje unajmljuje atelijer na Montparnasseu. Tu nastaju epski radovi, budući su mit i simbol bili tada ne samo dio nacionalne nego i europske, osobito secesijske duhovne klime. Takve je radove izložio godine 1910. godine u Beču i Zagrebu, a izazvali su veliko zanimanje na svjetskoj izložbi 1911. godine u Rimu, gdje dobiva prvu nagradu za skulpturu. Na toj izložbi nagradu dobiva i Gustav Klimt, za slikarstvo.
Izgradnja grobne kapele obitelji Račić u Cavtatu (1920. - 1923.). je tek početak njegovog plodonosnog rada – seli u Zagreb, gdje adaptira kuću (1921. - 1924.) i gradi atelijer. Danas je to Atelijer Meštrović, memorijalni ambijent sa stalnim postavom umjetnikovih djela.
Radove iz trećeg desetljeća obilježava njegovo izražajnije klasično oblikovanje, posebno ženskih aktova. Punim zamahom radi i na javnim spomenicima, no svoje djela realizira i izvan Hrvatske. Tako je grad Chicago od Meštrovića naručio Spomenik Indijancima – dvije konjaničke skuplture koje su 1928. godine postavljene u u Central Grant Parku, a i danas se tamo nalaze.
Godine 1938. ostvaruje još jedan građevni projekt: Dom likovnih umjetnosti u Zagrebu. Ta kružna građevina nezaobilazno je djelo hrvatske moderne arhitekture na kojoj je Meštrović prvi primijenio kružni tijek obilaska izložaka, povezao prizemlje s katom rampom, a prostor osvijetlio prirodnim svjetlom. Ideju takvog karaktera prostora upotrijebio je dvadeset godina kasnije, u daleko većim dimenzijama, poznati arhitekt Frank Lloyd Wright izgradivši Muzej Gugennheim u New Yorku.
U SAD-u se posvetio pedagoškom radu na Sveučilištu u Syracusi, država New York, zatim na Sveučilištu Notre Dame u South Bendu, Indiana. Godine 1954. postaje američki državljanin, a od 1960. je član Američke akademije za umjetnost i književnost. U Americi dovršava ciklus drvenih reljefa, započet gotovo četrdeset godina prije, na temu Krista iz Nazareta. Tu svojstvenu cjelinu, koja se smatra remek djelom sakralne umjetnosti 20. stoljeća, daruje za postav u kapeli Sv. Križa na Crikvinama – Kaštilcu u Splitu.
Ono što treba posebno izdvojiti je kako je 1952. godine Ivan Meštrović poklonio hrvatskom narodu većinu svojih djela, među ostalim Crkvu Presvetog Otkupitelja u Otavicama u kojoj je prema vlastitoj želji i pokopan.
1991. godine, na temelju darovnice, osnovana je Fundacija Ivana Meštrovića, a Sabor RH donosi 2007. godine Zakon o Muzejima Ivana Meštrovića.
Foto: Muzeji Ivana Meštrovića
Izložba Piri Reis - kartograf Sulejmana Veličanstvenog
15. studeni - 31. prosinac 2013.
Dubrovnik, Etnografski muzej Rupe
Povodom 500. obljetnice objave karte svijeta osmanskog kartografa Piri Reisa (1513.) UNESCO je 2013. godinu proglasio Godinom Piri Reisa. Tom prigodom je u Rijeci, Poreču, Zagrebu, a sada i u Dubrovniku organizirana izložba na kojoj su predstavljeni najvažniji radovi slavnog kartografa iz doba Sulejmana Veličanstvenog.
Navedene izložbe su dio niza međunarodnih događanja koje organizira tursko Ministarstvo kulture i turizma, a za domaćina ovih izložbi Hrvatska je odabrana zbog postojanja brojnih karata luka hrvatskih gradova i otoka u Pirijevoj slavnoj knjizi Kitab-ı Bahriye (Knjigaplovidbe/Knjiga navigacije) iz 1521., koja je proizašla objedinjenjem karti i bilješki u 210 poglavlja.
Na izložbi će biti predstavljene replike portolana istočno-jadranskih luka iz Knjige plovidbe, replika karte svijeta iz 1513. (koja spada među najstarije očuvane karte koje prikazuju Ameriku), reprodukcije jadranskih luka na poznatoj iznik-keramici (tehnika izrade keramike koja je bila iznimno popularna u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog), navigacijski instrumenti iz 16. stoljeća, razni portreti, te druga djela povijesne i umjetničke vrijednosti.
Autori izložbe su Ali Riza Işipek iz Turske zaklade za podvodnu arheologiju i Tea Perinčić iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
Više: www.dubrovnik.hr
Foto: Tz grada Dubrovnika[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/1384336221fotoL234.jpg[/image]
[/nivo]
Omiljeni hrvatski proizvod kraljice Marije Terezije
PAŠKA ČIPKA
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/P3030073.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/paska-cipka.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/paška-čipka.jpg[/image]
[/nivo]
Paška čipka je jedinstveni ručni rad vrijednih i vještih ruku žena iz grada Paga. Smatra se da je korijen paške čipke u Mikeni, a u gradu Pagu se počela izrađivati potkraj 15.st. za potrebe crkvenog ruha. Proizašla je iz Benediktinskog samostana svete Margarite gdje je radila škola šivanja paške čipke. Ministarstvo kulture RH je proglasilo kulturnim dobrom kolekciju koju časne sestre ovog samostana čuvaju i sakupljaju više od 150 godina. Povijest pamti vrijeme kada su Paškinje odlazile na dvor Marije Terezije kako bi specijalno za nju šile pašku čipku.
S vremenom je čipka postala samostalan dekorativan predmet, ukras na namještajima, uokvirena na zidovima, urezivana ili „ušivana" u odjevne predmete, ukras plahtama, jastucima, zastorima, stolnjacima te kao ukras na crkvenom ruhu.
Posebnost paške čipke je i to da prije nisu postojale šablone ili nacrti za izradu već se način izrade i njihov uzorak prenosio usmenom predajom i praktičnim radom s naraštaja na naraštaj.
Glas o njenoj ljepoti i savršenstvu pročuo se nadaleko, a njena proizvodnja i samostalno obilaženje svijetom pojačava se nakon osnivanja „Čipkarske škole" u Pagu. Škola je osnovana 1906 . godine i kontinuirano je radila do 1945. godine.
U sklopu Srednje škole „ Bartola Kašića" 1994.godine organizirano je obučavanje žena za zvanje paške čipkarice kako bi se spriječilo izumiranje stvaranja paške čipke, Uz školu, važnu ulogu u očuvanju paške čipke ima Udruga paških čipkarica „Frane Budak". Danas se paške čipkarice mogu vidjeti na gradskim ulicama kako stvaraju ovu najljepšu rukotvorinu ženskih ruku. U samom središtu grada na Trgu Petra Krešimira IV uređena je Galerija paške čipke.
Foto: Vesna Karavanić
Tekst: Tz grada Paga
Stigao iz legende
PRIČA O RIJEČKIM MORČIĆIMA
Osim što se iz njega iščitava riječka povijest i tradicija naših predaka i vještih zlatarskih ruku, to je simbol koji širi pozitivnu energiju, jer u sebi nosi optimizam da nam upravo njegova blizina jamči ostvarenje želja, spokoj, zaštitu od neprijatelja i svih zlih sila. Naušnicu s morčićem nekoć su nosili i muškarci, posebice ribari i njihovi sinovi jedinci, a u uhu pripadnika muškog spola ni danas nisu rijetkost, kao ni broševi, narukvice, prstenje i pribadače morčića u riznicama svake starije riječke gradske obitelji.
Zbog atraktivnosti i povijesnog značaja morčić je postigao i zavidnu svjetsku slavu dobivši i turistički letak koji važnost ovog popularnog simbola opisuje na čak 30 jezika. O nastanku morčića ispričane su brojne priče, spjevane narodne pjesme i legende, među kojima su dvije najpoznatije. Prvu, legendu o Zrinskom, opisala je poznata riječka arheologinja i povjesničarka umjetnosti Radmila Matejčić. Datira iz 16. st. kad su se Turci utaborili na Grobničkom polju, prijeteći napadom na Rijeku. Plemeniti Zrinski je s Gradine kod Jelenja odapeo strelicu koja je pogodila turskog pašu u sljepoočnicu, nakon čega se vojska razbježala. Svo vrijeme te opsade Riječani su, navodi Matejčić, podizali oči k nebu i molili da kamenje s neba pobije Turke. Upravo to se i dogodilo uslijed njihova bijega, zatrpavši Turke do vrata.
Tako su na polju ostali samo njihovi turbani. Kao uspomenu na taj događaj Riječani su svojim ženama stavili naušnice u obliku glave pokrivene turbanom. Druga legenda koja potječe s Pelješca govori da je jedna talijanska kontesa imala crnu sluškinju koju je jako voljela. Darovala joj je slobodu, a kao uspomenu na nju dala je izraditi naušnice s njenim likom. Na nastanak morčića velik je utjecaj imala i Venecija, jer je u 17. i 18. stoljeću bila opsjednuta Orijentom, pa je tako uz orijentalne začine, mirise, tkaninu, odjeću i nakit, u odaje bogatih venecijanskih patricija uvela paževe i sluge - crnce u orijentalnoj odjeći. To je potaknulo mnoge venecijanske zlatare da počnu izrađivati ukrasne igle u obliku crnca s turbanom, zlatnog poprsja, bogato ukrašenog dragim kamenjem, prozvanog "moretto".
Foto i tekst: www.visitrijeka.eu[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Morčići-mala.jpg[/image]
[/nivo]
Skriveno blago hrvatske kulturne baštine
STON
Ston se smjestio na uskoj prevlaci koja spaja poluotok Pelješac s kopnom. Upravo takav strateški položaj bio je razlog izgradnje Stonskih zidina pa je Stonu u vrijedno povijesno nasljeđe ostavljen jedinstven fortifikacijski kompleks dug 5,5 km iz 14.st. S brojnim kulama i bastionima koji zaista vrijedi posjetiti. Jednako kao i zidine oduševit će vas pogled na okolne južnodalmatinske otoke koji se s njih pruža. Tu je i najstarija solana u Europi gdje možete otkriti na koji način taj najvažniji začin dolazi do vaših stolova. Položaj Pelješca i njegova blaga mediteranska klima idealni su za uzgoj maslina i vinove loze, tako da stoljetna tradicija Peljeških ratara danas rezultira vrhunskim vinima izvanredne kvalitete. Ljubitelji neobičnih specijaliteta zasigurno će uživati u gastronomskoj ponudi Stona.
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/panorama-stona.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Ston1.jpg[/image]
[/nivo]
Gastro brend stonske kuhinje su kamenice i dagnje koje se ovdje uzgajaju još od doba rimske vladavine, a poznata slastica ovoga kraja je Stonska torta, s neobičnim sastojkom – makaronima. U Stonu i okolici mnogo je pristupačnih plaža od kojih su najpoznatije Prapratno i Vučine, također možete birati između raznih vodenih sportova, ronjenja na atraktivnim lokacijama u organizaciji dva diving centra u Žuljani ili vožnje kajakom po pitomim stonskim uvalama. Posjetioce spremne na zahtjevnije sportske napore zanimat će Stonski maraton (08.09.) jedinstven po tome što se trči duž Stonskih zidina i prelijepe pelješke obale. Manifestacija Kinookus (4. - 8.9.) oduševit će ljubitelje dobre hrane i filma, a još dobre zabave možete potražiti na pučkoj Festi Sv. Liberana (23.07.) gdje možete kušati domaće specijalitete i poznata pelješka vina, dok će vas
narodna glazba Ston i drugi glazbeni izvođači zadržati u dobrom raspoloženju do kasno u noć.
Turistička zajednica općine Ston
Pelješki put 1
20230 Ston
Tel/Fax: +385 20 754 452
[email protected]
www.ston.hr
Foto: Tzo Ston
Grad kolijevka hrvatske povijesti
SALONA
Začetak današnjeg Splita, omiljenog dalmatinskog grada, dugujemo drevnim stanovnicima antičke Salone. Naime, bježeći pred Avarima i Slavenima, preživjelo stanovništvo sklonilo se na obližnje otoke i u Dioklecijanovu palaču. Salona je bila grad živog, kozmopolitskog duha, što potvrđuju brojne značajne građevine - monumentalni amfiteatar, svetišta s brojnim rimskim božanstvima te velike gradske terme.
Znameniti grad danas je opuštajuća lokacija za ugodan odmor. Osim brojnih ruševina drevne Salone, preporučamo obilazak Gašpine mlinice, očuvanog mlina na rijeci Jadro, koja još od ranog rimskog doba ima veliku važnost za gospodarstvo čitavoga kraja. Opuštajuća blizina rijeke, pored koje će vas razveseliti mnoštvo živahnih patki, prekrasno se stapa sa okolnim zelenilom Gospina Otoka – najstarijeg marijanskog svetišta u Hrvatskoj, čija crkva čuva natpis kraljice Jelene Slavne.
Događanja
- Kušajte palentu ili kolač s brašnom iz 300 godina stare Gašpine mlinice, u čiju čast se u rujnu svake godine organizira manifestacija<strong> „Solinski lonac“</strong>, natjecanje građana Solina u pripremanju autohtonih jela
- „Romantika u Saloni“ uspješna je kulturno- turistička manifestacija kojom se oživljava hedonistički duh stare Salone. Popratite nastupe gladijatora, trbušnih plesačica i zasladite
se na gastro punktovima slatkim zalogajima iz antičkih vremena. Tradicionalno se održava u kolovozu.
- Posjetite radionice „Kreativno-interaktivnog ulaza u Salonu“ , koja za cilj ima maštovitu prezentaciju kulturne baštine grada Solina, te „Radionicu antičkih mozaika“ , u organizaciji Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu i Turističke zajednice grada Solina. Radionice se održavaju od lipnja do rujna.
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/brochure-1solin-2.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/IMG_1365.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Solin.jpg[/image]
[/nivo]
Turistička zajednica grada Solina
Kralja Zvonimira 69
21 210 Solin
Tel/Fax: 021 / 210 048
e-mail: [email protected]
www.solin-info.com
Fotografija: Jakov Teklić
Opsada Sinja 1715.
SINJ - DRAMSKA PREDSTAVA
U spomen na slavnu obranu Sinja od osmanlijske najezde, na divni trenutak u kojem je Majka od Milosti zaštitila svoj puk od neprijateljskog zuluma, tradicionalno svake godine uprizoruje se bitka i događaji koji su joj prethodili. Trenutak je to koji je odredio sinjsku povijest i identitet, trenutak koji se oživljava junačkom Alkom i štovanjem Čudotvorne Gospe Sinjske, pobjede vjere i složnosti sinjskih vitezova, ufanja i nade u pomoć nebeske zaštitnice. Pod okriljem kolovoške noći, koja tek nakratko donese osvježenje od dnevne omare, radnja se odvija u dva čina.
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Opsada-Sinja-2.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Opsada-Sinja-3.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Opsada-Sinja-4.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Opsada-Sinja.jpg[/image]
[/nivo]
Prvi čin počinje na Pijaci, glavnom sinjskom trgu, kada Osmanlije osvajaju sinjsku varoš, pale crkvu i odvode narod u roblje. Vrlo su efektni nastupi članova HGSS-a koji se, kostimirani u osmanlijske odore, spuštaju s krovova okolnih zgrada, vjerno dočaravajući paniku koju su Sinjani mogli osjetiti pred strašnim neprijateljem. Mustafa-paša Čelić slavodobitno prolazi u kočiji bahato najavljujući lako osvajanje sinjske Tvrđave, gdje se sklonio puk sa šačicom branitelja i slikom Majke Božje.
Drugi čin se odvija na Tvrđavi, gdje Vijeće obrane odlučuje braniti svoj grad od mnogostruko nadmoćnijeg i snažnijeg neprijatelja. Prikazan je i pašin čador, razuzdane zabave i bijes nakon što se Sinjani odbijaju predati. Osmanlije u više navrata jurišaju na Tvrđavu, no napadi su uspješno odbijeni. Nakon procesije s Gospinom slikom, koju predvodi fra Pavao, glasnik donosi vijest: „Turci biže!“
Oduševljenje nastupa u sinjskom taboru te zahvalni puk, branitelji, fratri i časnici pred Gospinim likom na zidu crkve pjevaju pjesmu zahvalnicu „O Gospe Sinjska, djevo sveta...
Autor dramskog predloška uprizorenja je prof. Velimir Borković, a redatelj Rade Perković . Sam spektakl broji više od stotinu sudionika iz Sinjskog pučkog kazališta, Udruge za očuvanje kulturne baštine,Kulturne udruge Marko Marulić , Baletnog studija HNK iz Splita te konjanika iz Viteškog alkarskog društva.
Turistička zajednica grada Sinja
Put Petrovca 12
21 230 Sinj
Tel: 021/826 352
Fax: + 385 (0)21 660 360
e-mail: [email protected]
www.visitsinj.com
Foto: Branko Čović
Put u srce Dalmacije
KLIS
Putujete li splitskim zaleđem, izvjesno je da ćete svjedočiti prekrasnom, nezaboravnom pogledu koji puca upravo na kamena vrata Dalmacije – Klis. Naselje je nastalo podno srednjovjekovne tvrđave, čiji je strateški položaj prepoznat još od davnina. Turci, Mlečani, Austrijanci, Francuzi, stoljećima su se otimali za Klišku tvrđavu kao za kakav kameni dragulj, a najslavnije ime koje vežemo za njenu obranu pripada kapetanu Petru Kružiću koji je sa svojim Uskocima 25 godina odolijevao turskim napadima.
Posjetite li tu znamenitu građevinu, oduševit će vas organizirani doček od strane ratnika u živopisnim povijesnim odorama, te njihove vještine koje će demonstrirati u posebno pripremljenim nastupima. Mnoštvo očuvanih povijesnih ostataka u unutrašnjosti utvrde, prava su poslastica za ljubitelje kulturnih znamenitosti, a skladan krajolik i predivan pogled na Split i srednju Dalmaciju, zasigurno će obradovati zaljubljenike u prirodu. Posebno preporučamo posjet crkvi Sv. Vida.Nakon obilaska tvrđave i uživanja u pogledu sa 330 m nadmorske visine, kušajte neku od izvornih delicija, koje će vam ponuditi stara kliška domaćinstva i konobe. Okrijepite se čašom kvalitetnog domaćeg vina ili rakije, te se počastite ukusnim pršutom i sirom, ili pak nadaleko poznatim specijalitetom – čuvenom kliškom janjetinom!
Uskočki boj za Klis 27.07. – 29.07.
Uživajte u uprizorenjima povijesnih bitki, turniru streličarstva, nastupima najrazličitijih izvođača – od pučkih pjevača pa do žonglera vatrom, te u izvornim jelima, pićima i suvenirima na sajmu starih obrta i zanata!
Turistička zajednica općine Klis
Megdan 57, 21231, Klis
Tel/fax: 021/240-578
www.tzo-klis.hr
[email protected]
Foto: Arhiv TZO Klis
Dalmacija u mom koferu
Šetnja po Dalmaciji za svakoga putnika predstavlja pravo iskustvo okusa, mirisa, lepezu podsjetnika koji i nakon povratka kućama mogu nuditi snažno sjećanje na ljepote ovoga kraja.
Što bi mjesto u torbi svakog turista na povratku u njegov dom trebalo naći? Zrno soli, kap lavande, komadić slatkoga svakako se ne bi trebalo zaobići. Na Pagu ne smijete zaobići pašku janjetinu, kao što ne smijete sa sobom zaboraviti ponijeti znameniti kolut paškog sira. Tu je i nadaleko poznata čipka napravljena od čvrstog konca, po tradiciji koju na mlađe prenose starije otočanke. U putničkoj torbi se svakako moraju naći i paški biškoti, slasni prepečenci koje više od 300 godina u amostanskim odajama rade časne sestre benediktinke.
U Zadru je nezaobilazan Muzej antičkog stakla gdje možete kupiti zanimljive staklene posudice, bočice, čaše, vrčiće, ili bokaliće, izrađene tehnikom fuzije. Grijeh bi također bio ne okušati svjetski poznati slatki liker Maraskino, koji se pravi od višanja iz okolice grada, po recepturi što su je početkom 16. stoljeća otkrili redovnici Dominikanskog samostana.
Brušeni koralj sa Zlarina je nezaobilazni ljetni must have ukras za svaku ženu. Zato na ovom idiličnom otočiću investirajte u kupnju vječno aktualnih koraljnih naušnica, ogrlice, prstenčića, ili narukvice. U Skradinu, pred samim ulazom u Nacionalni park Krka, u nekom od simpatičnih lokala svakako probajte glasovitu Skradinsku tortu, kako je domaći nazivaju - prirodnom viagrom.
Za čokolade Nadalina obogaćene lokalnim i egzotičnim začinskim biljem i voćem, od crvenog papra i cimeta, preko suhih smokava, rogača i badema, sve do lavande, koristi se najkvalitetniji
kakao iz Sumatre.
[nivo effect="fade" directionNav="button" width="600px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/skradinska-torta.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/skradin_7.jpg[/image]
[/nivo]
UNESCO-ov grad Trogir nudi trogirske rafiole, tradicijsku slasticu koju prethodno morate naručiti, zbog čega bi se najbolje bilo obratiti u Turističku zajednicu grada.
U šetnji Pagom tijekom ljetnih mjeseci naići ćete na otočke čipkarice koje čipku rade pred vratima svojih kuća. Pašku čipku je voljela i carica Marija Terezija koja je na dvoru imala svoju osobnu čipkaricu s otoka. Casanova, Alfred Hichcock...
UNESCO-ov grad Trogir nudi trogirske rafiole, tradicijsku slasticu koju prethodno morate naručiti, zbog čega bi se najbolje bilo obratiti u Turističku zajednicu grada. I Split ima asa u rukavu, Nadalinu, jednu do najpoznatijih hrvatskih čokoladaterija na čijim policama osim raznoraznih začina možete naći čokolade sa suhim smokvama i prošekom, bademima, rogačem, lavandom, cimetom, crvenim paprom, maslinovim uljem ili cvjetnim medom.
Pučišće na Braču nudi suvenire od visoko-cijenjenog bračkog kamena koji se mogu pronaći u njihovoj Klesarskoj školi. A ne bi bilo loše na odlasku svratiti i do malenog Dola i uživati u torti hrapaćuši, koju je prethodno potrebno naručiti kod neke od lokalnih domaćica. I Hvar ima svoja skrivena blaga, a osim glasovitih vina i ulja, tu je svakako i nježna čipka, koju od tananih listova biljke agave rade hvarske časne sestre benediktinke. Nedaleko od samostana, na hvarskoj rivi svakako zastanite na nekom od brojnih štandova i izaberite stručak ljekovite lavande, mirisni paketić ili ulje njenih cvijetova, da vas još dugo podsjećaju na ljepotu dalmatinskog otoka sunca.
Imotski uz posjet krškim fenomenima Modrom i Crvenom jezeru nudi i poznatu slasticu znanu kao Imotska torta, suhi kolač koji također možete sa sobom ponijeti u torbi. Ali i Dubrovnik ima svoja mala blaga, primjerice broštulane bajame ili ušećerene korice naranče koje se mogu pronaći u malim paketićima u nekom od brojnih gradskih suvenirnica. Slatka Korčula čuva jedan popularni objekt pred kojim ljeti turisti čekaju u dugom redu, a riječ je o slastičarni Cukarin u kojoj morate probati kolače znane kao klašun, amareto, marko polo bombica, harubica, ili bruštulane mindole.
Foto: Tz grada Skradina
Trendovi u turizmu - 6 pogleda na sobu
Trendovi u turizmu se mijenjaju, a projekt ‘Šest pogleda na sobu’ olakšava turističkom sektoru da tu promjenu lakše usvoji. Dizajneri su osmislili, a renomirani domaći proizvođači proizveli šest različitih vrsta hotelskih soba za novi turizam u Hrvatskoj.
U kreiranju hotelskih soba cjenovni razred prepoznat je kao prilika, a ne ograničenje i na taj način je riješena vječita sumnja da dizajn mora nužno imati visoku cijenu. U šest kategorija smješteno je šest cjenovnih razreda – od najniže, ali najraširenije kategorije apartmanskog namještaja, pa do soba za elitne goste koji traže novi luksuz.
Hrvatski interijeri su udruženi proizvođači namještaja i opreme koji nude cjelovitu uslugu projektiranja i opremanja Vaših prostora. Ovdje na jednom mjestu možete pronaći više različitih ponuđača kompletne opreme za uređenje interijera. Na taj način Vam štedimo vrijeme, ali i olakšavamo mogućnost izbora.
Pozivamo Vas da nam se obratite s potpunim povjerenjem u našu stručnost, kako bismo zajedno sa Vama uspjeli ostvariti ideju da hoteli i ostali smještajni kapaciteti i interijerom komuniciraju strategiju.
Hrvatski interijeri d.o.o.
Pavla Hatza 12,
10 000 Zagreb
t: +385 1 6238 050
f: +385 1 6265 262
m: +385 91 5579 723
[email protected]
www.hrvatskiinterijeri.hr
[nivo effect="fade" directionNav="disable" width="620 px" height="360px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/04abab.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/04aba.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/04ab.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/09/02a.jpg[/image]
[/nivo]
Kulturno - arheološki resursi kao činitelji turističke ponude
ARHEOLOGIJA I TURIZAM
Orijentacija naše države na promicanje kulture na svim poljima, pa tako i u pogledu turizma, nije niti najmanje sporna. Ipak, još uvijek nam nedostaje zadovoljavajući broj programa koji na umiješan način vrednuje turistički potencijal naše kulturne baštine.
Kulturni turizam, odnosno pobliže arheološki turizam, razvijen je i dobro uhodan koncept koji u
uspješnim slučajevima ( primjeri Italije ili Grčke za to su najbolja potvrda) imaju blagotvoran
učinak na zanimljivost turističke ponude, nerijetko još i veći na očuvanju i zaštitu same baštine.
U rubrici arheologija i turizam predstavljamo intervju s poznatim arheologom prof. dr.sc.
Stašom Forenbaherom iz Instituta za antropologiju u Zagrebu
Ukratko o Vama i Vašem radu
Arheologijom se bavim već preko trideset godina, ali sam do te struke došao došao pomalo neobičnim putem. Najprije sam završio građevinski fakultet, zatim su mi neko vrijeme alpinizam i speleologija bile najvažnije stvari u životu. Temeljna arheološka znanja stekao sam u Zagrebu i na njih nadogradio poslijediplomski studij u Americi. Sva ta naizgled nepovezana znanja i vještine zapravo se daju krasno povezati i to mi i te kako koristi u svakodnevnom radu.
Bavim se pretpoviješću Sredozemlja, a naročito me zanima što se događalo tijekom posljednjih desetak tisuća godina na prostoru Jadrana. To znači da svake godine oko mjesec dana provedem na terenu negdje na našopj obali. To je najzabavniji dio arheološkog posla, obilaženje terena, pronalaženje nalazišta i iskopavanje nekih od njih. Ostatak mojeg radnog vremena otpada na znatno manje uzbudljiv, ali još važniji dio posla, a to je izvlačenje informacija o prošlosti iz arheoloških nalaza prikupljenih terenskim radom. Taj dio posla odvija se u laboratoriju ili još češće u uredu pred računalom.
Koji je najzanimljivi arheološki nalaz ili objekt koji ste otkrili ili istražili na Jadranu?
Velika većina stvari koje nalazimo nisu nimalo glamurozne niti fotogenične. Puno više od toga zanima me što iz njih mogu doznati o ljudima koji su ih napravili i koristili. Dogodi se, ipak, da se naleti na nešto posebno, a to se najčešće događa slučajno. Tako smo istražujući pretpovijest Pelješca u jednoj špilji naletjeli na dijelove prikaza zodijaka napravljene od bjelokosti. Pokazalo se da su stari preko dvije tisuće godina, potječu iz vremena kada su stari Grci osnivali svoje kolonije na dalmatinskim otocima. Radi se o najstarijem poznatom prikazu grčkog zodijaka uopće. Taj nalaz svjedoči o dosezima tadašnje matematike i astronomije, kao i o prometnoj i kulturnoj povezanosti međusobno udaljenih kutaka Sredozemlja u to davno vrijeme.
Po čemu se Vela Spila razlikuje od drugih lokaliteta?
Ljudi su oduvijek zalazili u špilje pa ćete u mnogima od njih naići na tragove ljudskih posjeta, no vrlo malo je špilja koje su posjećivane tako redovito i kroz tako dugo vremensko razdoblje kao Vela špilja povrh Vele Luke na Korčuli. Po mojem sudu, to je najvažnije špiljsko arheološko nalazište na Jadranu. Na čitavom Sredozemlju, nalazišta slična njoj mogu se nabrojati na prste. Znamo da se u Velu špilju dolazilo i u njoj boravilo više-manje stalno tijekom zadnjih dvadesetak tisuća godina. Zahvaljujući tome možemo vrlo precizno pratiti promjene koje su obilježile razvoj ljudskog roda kroz to dugo vremensko razdoblje. A promjene su bile drastične: klima se promijenila od ledenodobne na današnju, ljudi su prestali biti lovci-sakupljači i postali stočari i ratari, male zajednice bez formalnog vodstva prerasle su u složena društva pod vlašću moćnih elita. Materijalne tragove svih tih promjena pronalazimo u petnaestak metara debelim naslagama zemlje koje su se nakupile u špilji, a još ih nismo ni prokopali do dna. Ne znamo koliko još tisućljeća pretpovijesti leži skriveno na dnu Vele spile.
Među Vašim velikim otkrićem je i nalazište špilje Nakovane na Pelješcu te Vas molimo ukratko o tom važnom nalazištu?
Na Pelješcu smo radili točno deset godina, istražujući pretpovijesni krajolik prostora između Orebića i Lovišta. Za iskopavanje smo odabrali opet jednu špilju, Spilu nad selom Nakovanom. Na početku smo bili uvjereni da se radi o uobičajenom špiljskom nalazištu, mjestu na kojem su tisućljećima pastiri sklanjali svoja stada ovaca i koza. Krajem prve sezone istraživanja otkrili smo kamenjem zatrpan špiljski hodnik. Nakon uklanjanja kamenja i provlačenja kroz tijesni i mračni procjep dospjeli smo u iznimno dobro sačuvano svetište u kojem su Iliri, starosjedilački žitelji tog kraja, prije dva tisućljeća štovali neko nama nepoznato božanstvo. To je doista bilo otkriće koje se ne posreći svakom. Tada je izazvalo priličnu pažnju domaćih i stranih medija, a o „tajni Spile Nakovane“ napisali smo i popularnu knjigu namijenjenu svima koje zanimaju naši korijeni i kulturna baština.
Kako po Vama važna arheološka nalazišta mogu utjecati na turističku ponudu i razvoj turističke destinacije?
Mislim da je potencijal i važnost arheologije za turizam toliko očit da o tome uopće ne treba raspravljati. Dosta sam se naputovao svijetom obilazeći arheološka nalazišta, no gotovo svi posjetioci koje sam tamo susretao nisu bili arheolozi poput mene nego jednostavno turisti željni vrijednih, drugačijih iskustava. Zbog toga se danas masovno ide ne samo u Rim ili Grčku, nego i u mnoga znatno udaljenija odredišta – Meksiko i Peru prvi mi padaju na pamet. Uskršnji otok, najizoliranije mjesto na svijetu, temelji svoje gospodarstvo na turizmu. Zašto ljudi žele ići baš tamo, kad u Tihom oceanu ima bezbroj drugih otoka do kojih je lakše doći? Zato jer Uskršnji otok ima spektakularnu arheološku baštinu koja je dobro prezentirana!
Sve je veći broj dolazaka turista čija je motivacija dolaska u destinaciju vezana za kulturna bogastva naše zemlje, te prema podacima Svjetske turističke organizacije trenutačno se čak 40 posto putovanja vezuje uz kulturnu ponudu, od čega se najveći dio realizira u Europi. Taj bi se udio do 2020. trebao godišnje povećavati za 15 posto.
Na koji način je moguće značajne arheološke lokalitete još više turistički valorizirati?
Hrvatska je zemlja bogate i raznolike kulturne baštine. Ne nedostaje nam važnih i atraktivnih spomenika prošlosti koje bismo mogli pokazivati posjetiocima. No bilo bi sasvim pogrešno misliti da naša arheološka nalazišta možemo preko noći pretvoriti izvor zarade. Pokazivati možemo jedino ono što smo primjereno uredili za pokazivanje, a urediti možemo samo ono što smo prije toga otkrili i istražili. Hoću reći da se radi o poslu koji traži određena ulaganja (ne baš prevelika u usporedbi s mnogim drugima), ali ta ulaganja moraju biti dugoročna i strateški osmišljena. Takva ulaganja nisu moguća bez razumijevanja javnosti i sluha onih koji odlučuju. Za početak, šira javnost morala bi bolje znati što sve imamo i postati svjesna činjenice da ta baština, ako se zna iskoristiti, ima sasvim konkretnu praktičnu vrijednost. Za to osvješćivanje ponajprije smo odgovorni mi arheolozi, no bojim se da se većina od nas još uvijek ne trudi dovoljno da svoja otkrića na jednostan i zanimljiv način prenese javnosti.
Dalmatian hot spots magazine
[nivo effect="fade" directionNav="button" controlNav="true" width="620 px" height="360 px"]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/DSC_0240.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/03/Vela-spila-.jpg[/image]
[/nivo]
UNESCO zaštićena baština Splitsko-dalmatinske županije
Ljepota koja izmiče riječima
Kao zemlja s najviše zaštićenih nematerijalnih kulturnih fenomena u Europi, Hrvatska je
postala nezaobilazno poglavlje UNESCOova popisa svjetske baštine. S neskrivenim
ponosom ističemo da se znatan dio tog blaga krije upravo na području srednje Dalmacije!
Brojni muzeji, galerije, crkve i spomenici nulte kategorije
čine bogatu hrvatsku kulturnu baštinu koja je nezaobilazan
dio UNESCO-va popisa svjetske baštine. U ovom broju
predstavljamo vam zaštićenu baštinu Splitsko-dalmatinske
županije koja je UNESCO-ov popis obogatila za 8 dobara.
Dioklecijanova palača u Splitu jedno je od najznačajnijih djela
kasnoantičke arhitekture po očuvanosti pojedinih izvornih dijelova
i cjeline, ali i nizu originalnih arhitektonskih formi koje navještaju
novu ranokršćansku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost.
Romaničke crkve iz dvanaestog i trinaestog stoljeća, srednjovjekovne
utvrde, te gotičke, renesanse i barokne palače nalaze se unutar
rimskih zidina, tvoreći tako harmoničnu cjelinu.
Plan ulica grada Trogira potječe iz helenističkog doba, te su
ga uzastopni vladari nastavili ukrašavati raznim zgradama i
utvrdama. Njegove lijepe romaničke crkve upotpunjene su izuzetnim
renesansnim i baroknim zdanjima. Najznačajnija građevina je
Trogirska katedrala s portalom zapadnih vrata - remek-djelom
majstora Radovana i najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke
umjetnosti u Hrvatskoj.
Starigradsko polje uvršteno je na UNESCO-v popis svjetske baštine
2007. Nasade vinograda i maslina prepoznate su kao ‘nepromijenjene’
od prve kolonizacije starih Grka te su jedinstveno svjedočanstvo
geometrijskog sustava podjele zemlje koji se koristio u Antici.
Na listi zaštićene nematerijalne baštine UNESCO-a nalaze se:
Procesija “Za Križen” na otoku Hvaru, jedinstven obred izniman po
svom trajanju (tijekom 8 sati prođe se 25 kilometara, budući da procesija
povezuje 6 mjesta otoka) i po naglašenom pasionskom sadržaju.
Okosnica procesije je Gospin plač, pasionski tekst iz 15. stoljeća kojeg u
formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, “kantaduri”.
Sinjska alku, viteški turnir u Sinju, koji se održava od 1717. godine.
Tijekom natjecanja, vitezovi jašu na konjima u punom galopu niz
glavnu ulicu, ciljajući kopljem željezni prsten koji visi na užetu. Kroz
turnir se također prepliću vjerski obredi, društvena okupljanja,
obiteljske posjete, te proslave u kućnom ambijentu, kao i u javnosti.
Vrličko nijemo kolo koje se izvodi jedino na području Dalmatinske
zagore. Najstarije je i jedino autohtono, te jedinstveno po načinu
izvođenja - bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj.
Samostan sestara benediktinki poznat je u cijelom svijetu po Čipki
od agave čija je tradicija započela prije 130 godina i njeguje se samo
u ovom samostanu. Mukotrpan posao započinje izvlačenjem niti iz
svježeg lista agave koje se zatim obrađuju na specifičan način. Čipka
se ne izrađuje prema ustaljenom nacrtu, nego je svaka proizvod
mašte pojedine sestre i kao takva je unikatna umjetnička tvorevina.
Hvarska čipka od agave upisana je na UNESCO listu nematerijalne
reprezentativne baštine svijeta.
Klapsko pjevanje je višeglasno pjevanje bez pratnje glazbala. To
je tradicionalna hrvatska vokalna glazba podrijetlom iz Dalmacije.
Izvorno se pjevalo ‘na uho’, tj. bez voditelja, po sluhu. Pjesmu
započinje najviši glas, a zatim se uključuju i ostali pjevači. Danas se
klapska pjesma izvodi i u gradskim i ruralnim sredinama. U prosincu
2012. UNESCO je klapsko pjevanje uvrstio na popis nematerijalne
svjetske baštine u Europi.
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije
Prilaz braće Kaliterna
10/I, p.p. 430, 21000 Split
Tel: 021/490-032
www.dalmatia.hr
mail: [email protected]