U kavanu idu ljudi koji žele biti sami, ali im je za to potrebno društvo
[:HR]Zimski praznici su za nama. Isti praznici nas ponekad znaju pošteno financijski i emocionalno iscrpiti (sjetite se političkih rasprava za obiteljskim stolom i vilica kojima se redovno i neshvatljivo maše kao kontraargument), te vjerujemo da kontemplativni odlazak u jednu od finijih gradskih kavana, može poslužiti kao ugodan lijek. Svaka kavana koja drži do sebe, može pružiti gostu ugodno iskustvo bijega od hektične svakodnevnice i gost može slobodno sam ispijati svoj espresso sjedeći u svojoj zoni komfora, tiho ometen jedino diskretnom muzikom klavira ili nekog klasičnog djela. Tako nekako izgleda naša predstava o tom finom mjestu koje je nekoć bilo rezervirano za starije intelektualce i gospodu u mirovini, a kako to izgleda danas, poslušajte izvješće iz prve ruke vrsnih gastronomada i svjetskih ljudi sa portala okusi.eu čiji izvrstan tekst o tematici bečkih kavana, predstavljamo našim čitateljima.
U kavanu idu ljudi koji žele biti sami ali …
Što su za Pariz bistroi, a za London pubovi, to su za Beč i Bečane upravo kavane. Kavana je prava bečka institucija u koju se ne ide samo popiti kavu nego razgovarati s prijateljima, pojesti nešto tipično bečko, kao iz mamine ili bakine kuhinje ili pak satima čitati brojne novine razapete na drvenim držačima. I ne, to nije mjesto samo za starije ili osobe u mirovini već za sve generacije i slojeve društva.
Navodno je prvu bečku kavanu otvorio Grk Johannes Theodat (Johannes Diodato) davne 1685. godine a neke su stvari ostale nepromijenjene. Iako je Beč danas čuven po kavanama i iako su one njegov zaštitni znak, prve kavane su otvorene oko 1530. godine u Osmanskom carstvu i to u Kairu i Damasku, a kasnije i Istanbulu. Čak su i London i Venecija bili brži od Beča. Iako danas kavane sve više odumiru odnosno zatvaraju se i preuređuju u nešto modernije, procjenjuje se da ih u glavnom gradu Austrije još uvijek ima oko 500.
Nemojte se nikako čuditi ako je konobar neljubazan i srebrni poslužavnik s kavom i čašom vode doslovce baci pred vas. I to je donedavno spadalo u tradiciju prave kavane, a danas pomalo izumire. U kavani se satima smije sjediti uz jednu kavicu,Melange, Fiaker ili možda Einspänner, a da vam pritom nitko ne pokaže da je vrijeme da odete.
Davno je pisac Alfred Polgar(1873 do 1955) napisao kako “u kavanu idu ljudi koji žele biti sami, ali im je za to potrebno društvo.” Poznati pisci kao što su Arthur Schnitzler ili Egon Erwin su u kavanama napisali velik dio svojih radova a neki su u svojoj omiljenoj kavani primali i poštu, kao da tu stanuju. I danas se u kavanama nalaze poslovni ljudi kako bi u opuštenijoj atmosferi obavili radni sastanak.
Kavana je u Beču puno i svaki kvart ima one koje su popularnije ili manje popularne. Tipično im je što je veći broj gostiju uglavnom stalna klijentela. Zanimljivo je i da stranci prisvoje neke kvartovske kavane kao svoje i tu se nalaze s prijateljima. Tako je i moj prijatelj iz New Yorka za sastanke odabirao Café Pruckel ili Café Diglas, koji su od njegovog tadašnjeg stana bili udaljeni svega 50 metara.
Jedna kavana koja spada u must see za posjetitelje Beča je Café Central u Herrengasse, što zbog uređenja (za koje je odgovoran slavni Alfred Loos) a što zbog slavnih posjetitelja poput Sigmunda Freuda i bečke inteligencije s početka 20. stoljeća. Café Central danas ima fantastične slastice, ali vam se tu može lako dogoditi da dugo čekate da na ulazak i stol, zajedno s dva autobusa ruskih turista. Turisti danas hodočaste i u već legendarni Café Hawelka u kojem je vlasnik, danas već 99-godišnjak, još od 1939. godine pa sve do nedavno dočekivao svoje goste. Kavanica je izuzetno malena i mračna, a domaći je izbjegavaju. Svejedno must see, barem jednom, pogotovo jer se nalazi blizu Grabena i turističkih putanja.
Podjednako privlačna domaćima, ali i turistima je Café Landtmann. Ovaj Kaffeehaus je čak zaštićen kao spomenik kulture. Zbog svoje lokacije u blizini gradske vijećnice (Rathaus) i Burgtheatera odnosno gradskog kazališta već godinama je okupljalište glumaca, političara i općenito starog bečkog društva. Ne smije se zaboraviti niti Café Schwarzenberg na Schwarzenbergplatzu koja je vrlo elegantnog izgleda i s odličnom hranom i kolačima. Sve nabrojane kavane su u samom centru Beča, u 1. okrugu.
Flair bečke kavane odnosno atmosferu prošlih vremena nude domaćima i već gore spomenuti dragi Café Pruckel na Ringu,Café Diglas na Wollzeile, pomalo ofucani Café Sperl u Gumpendorferstraße (6. okrug), Café Goldegg (4. okrug) te Café Weimar na Währingerstraße (8. okrug). Café Diglas kod Naschmarkta (6. okrug) je bio preofucan te je nedavno preuređen, a natpis kod vrata naglašava kako su «Pušači dobrodošli» – što je pomalo postalo raritet u zemlji u kojoj je pušenje po lokalima zabranjeno.
Pokraj hotela Sacher se nalazi kavana Mozart koja nije loša, ali nije ono što se očekuje od prave bečke kavane. Ugodna bez puno tradicionalnog. Ali ova, baš poput svih ostalih kavana, također ima dobre kolače i torte. Fantastične kolače ima i čuveni Demel koji je 2014. godine proglašen za najbolju gradsku kavanu. Kako Demel ima izuzetno dugu tradiciju konditora odnosno carskog slastičara, pročitajte o njemu više pod člankom Konditorei.
Na Karlsplatzu (sa strane 1. okruga) je Café Museum koji je nedavno preuređen i poprilično je ugodan. U blizini, preko puta samog Naschmarkta, na strani 6. okruga, smjestila se kavana Savoy koja ima vrlo interesantno uređen interijer i posebnu klijentelu.
No kad smo kod kavana, ne može se ne spomenuti Café Anzengruber (4. okrug) u blizini Naschmartka. Kavana koja to i nije, je u stvari već godinama kultno mjesto u gradu. Od kvartovskog okupljališta za Bečane, Anzengruber se razvio u okupljalište raznih skupina i slojeva ljudi. Što je našim ljudima možda još zanimljivije znati je da Anzengruber već tridesetak godina vodi obitelj iz Dalmacije. Tako da kad se mi domaći želimo tamo naći, kažemo po dalmatinski: Vidimo se u Anzengrubera! Cijela obitelj ovdje radi, tu se dobro jede, šnicla je savršena, krumpir-salata također, a ponekad ima i sarme ili punjenih paprika. Tu ćete dobiti i vina iz Hrvatske, a ako ostanete dovoljno dugo, jedan od vlasnika će vam i zapjevati.
Fotografije i tekst preuzeti sa portala Okusi.eu
Autor: Helena Varendorff
Izvorni tekst pročitajte ovdje.[:]
Posljednja «moda»: tržnice na zatvorenom kao centar kvartovskog života vikendom
[:HR]Okusi.eu - upoznajte predivne priče o hrani i životu
Pretražujući online bespuća i prostranstva raznolikih tema, te tražeći starinske recepte kroz koje se spretno isprepliće majstorska priča, naletjeli smo nedavno na portal okusi.eu, i momentalno se oduševili jer sve je tu! Zanimljivi putopisi koji će vas odvesti primjerice u profinjeni Beč ili magični Lisabon, primješani s super receptima, a osim brojnih recepata, nije zanemarena ni praktična strana svakodnevnog života. Želite li napokon naučiti kako se propisno postavlja stol, ili impresionirati goste receptom iz doba starog Rima? Doznati nešto o povijesti finih kavana?
Teme su brojne i raznolike a mi prenosimo njihovu izvrsnu reportažu o tržnicama na zatvorenom kao ultimativnom hitu kvartovskog života vikendom u susjednim nam zemljama.
Posjetite portal okusi.eu i inspirirajte se predivnim pričama o životu i hrani i njihovoj neraskidivoj vezi!
Posljednja «moda»: tržnice na zatvorenom kao centar kvartovskog života vikendom
Zatvorite oči i udahnite duboko. Misli očistite od svakodnevnih obaveza i zamislite da ste na tržnici. Ili placu, pijaci – ovisno o tome što vam je draže. Prvo vam dolaze mirisi, pa buka kolica i slaganja kašeta, prodavačkih ćakula, utega koji udaraju u vagu, brojanja sitnih novaca ili krumpira koji se kotrljaju niz tezgu.
Tržnica je mjesto gdje se najbolje osjeti život u nekom gradu. Tamo vidite kako ljudi žive i što im je bitno. Raznovrsnost boja, količina, oblika, vrsta hrane je nešto što vam puno govori o gradu i zemlji. O običajima i mentalitetu. Čim dođete u bilo koji grad u Italiji, na jednom od središnjih trgova do ranog popodneva je tržnica. Kraćim obilaskom te tržnice shvatit ćete da je Talijanima hrana bitna. Par vrsta artičoka, gljive, rajčice, sir, pršuti, radić i sve čega se možete sjetiti iz talijanske kuharice je u ponudi. I folklor koji uz to ide. U Italiji ili u Hrvatskoj, ako kupujete dok su djeca s vama, prodavači će vam gotovo uvijek pokloniti voćku dvije – jer su zdrave i jer vesele djecu.
Slika je potpuno drugačija krenete li tražiti tržnicu u recimo Oslu ili Kopenhagenu. Tržnice južnjackog tipa (na otvorenom i u centru grada) gotovo ne postoje. Povremeno i samo određenim danima više kao dio pop up mode ili zatvorenog tipa. Razlog tome je djelomično i negostoljubiva klima sjevera. No u zadnje vrijeme Berlin bilježi pomake u nekom drugom smjeru a prati ga i Beč.
Berlin, osim jedne «turske» tržnice na otvorenom ima čak nekoliko tržnica na zatvorenom odnosno Markthallen (tržničkih hala). Najpoznatije su Markthalle Neun i Arminius Markthalle ili Moabiter Markthalle, koja još odiše duhom «starog Berlina» i ima najdužu tradiciju. Smještena u radničkom kvartu Moabit, to nije obična hala poput one na Dolcu u Zagrebu, gdje je mračno i hladno i gdje se miješa miris sirovog mesa s mirisom sira i gdje projurimo kupujući što nam je potrebno. U Arminiusmarkthalle nema strke a nema ni nekog posebnog i prodornog mirisa unatoč raznim štandovima te restoranima. Hala je svijetla i grijana te odiše nekom posebnom atmosferom. Mirom i opuštanjem kakvog nalazimo u vlastitom domu a koji je pak neobičan za ovako velik prostor. Ali Berlinci su ionako opušten narod…
Svratite na brunch ili ručak i sjedite možda na dugački stol pokraj potpunih stranaca. Budite sami u društvu. Provedite više ugodnih sati jedući koliko želite (po principu švedskog stola), uz zvuk klavira koji satima svira jedan glazbenik. Mabitska je hala jedna od 14 sličnih, i jedna od samo nekoliko preostalih hala koje su u Berlinu otvorene krajem 19. Stoljeća (1891. Godine) a koje su zamijenile otvorene tržnice zbog bolje higijene. Uz ovu, Markthalle X, prije nekoliko godina je ponovno otvorena i 9. Markthalle odnosno Markthalle Neun.
Markthalle Neun (Tržnička hala devet) se naziva još i Eisenbahnhalle (željeznička hala) a prije nekoliko godina je gotovo prestala postojati. Poput mnogih drugih širom svijeta, počela je služiti kao veletržnica a onda joj je priprijetilo i zatvaranje te prodaja velikom ulagaču koji je na ovom mjestu planirao shopping centar s garažom. Sve je spasila inicijativa građana kvarta Kreuzberg koja je od grada po bagatelnoj cijeni od 1 milijuna Eura, uspjela preuzeti ovaj objekt posebne arhitekture. U obrazloženju je bilo navedeno «oživljavanje života kvarta». I u tome su uspjeli, već 2011 je otvorena Markthalle Neun koja okuplja regionalne i bio proizvođače hrane.
Naravno i tu je dugački stol za one koji žele nešto pojesti i popiti u društvu. I upravo je to smisao tržničkih hala i tržnica i nakon dugog perioda supermarketa, vraćamo se onome što je stoljećima činilo fokus života gradova i sela: druženje uz kupnju. Tržnice su kroz povijest bile centar zbivanja. Danas možemo kupiti što poželimo jednim klikom, kod kuće u papučama, no sve je krenulo s tržnica. I doista, koje iskustvo može zamijeniti živu, izravnu kupnju?
Mirisanje jabuka, pipkanje tikvica, pregovaranje s vašim prodavačem. I taj odnos je najvažniji i često vam se čini da te ljude koji vam godinama prodaju svoje plodove i proizvode, poznajete bolje od nekih članova obitelji i doživotno ste im odani. Čak i ako vam tu i tamo prodaju nešto što nije na uobičajenom nivou, to nema veze jer je sve domaće – ili barem u to želimo vjerovati – no barem je živo, u boji, na dnevnome svjetlu uz zvukove života punih pluća.
Od prije nekoliko mjeseci novu «modu» u tržišnim halama slijedi i Beč, koji je izgradnjom centra Wien Mitte na Landstrasserhauptstrasse, ostao bez zadnje značajne tržnišne hale u kojoj se moglo kupiti i slavonskog kulena ali i srpskog kajmaka. U Beču je privatna inicijativa Markterei zakupila prazni i neiskorišteni prostor stare pošte i uspjela stvoriti mini kopiju berlinskih tržničnih hala. Malo izložbe, malo glazbe, igraonica za djecu, obrok na obaveznom dugačkom stolu ili pak vani, ispred nekog od sve popularnijih Food trucks (kamiona s hranom). Nakon toga slijedi možda kupnja vrlo originalnih ili proizvoda organskog porijekla malih proizvođača, kušanje insekata kao novog hita zdrave hrane budućnosti, prepune proteina, kušanje izuzetno ukusnih dimljenih jegulja i šarana, pričanje s prodavačima, pokoja kavica i već su prošli ugodni sati.
Tržnice nisu samo kupnja. Tržnice su doživljaj. Čak i za ljude koji misle da je hrana gorivo nužno za preživljavanje. (Ima ih!) Jer nije bit tržnica i modernih tržišnih hala samo hrana već ritual, mjesto koje nas podsjeća na to otkud potječemo i tko smo u suštini. I koliko je god jednostavno stisnuti miša i kupiti tjednu zalihu hrane online – tržnice nam nitko ne može zamijeniti. Po kiši, snijegu ili vrućini, tržnice nas vraćaju u život, u društvo i nagrađuju nas najboljim plodovima.
Kako se radi o uzlaznom trendu, može se izraziti i želja da on nikad više ne prestane nego postane tradicija.
Autori: Masa Taylor i Helena Varendorff
Markterei, Dominikanerbastei, 1. Bezirk, Beč. Zasada samo petkom od 15.00-00:00 i subotom od 10:00-22:00 sati
Arminiusmarkthalle – Berlin Tiergarten Moabit, Bezirk Mitte, U9 Turmstraße http://arminiushalle.zunftnetz.org/
Markthalle Neun – Berlin Kreuzberg, Eisenbahnstrasse 42/43, U1 Görlitzerbahnhof http://markthalleneun.de/
Tekst i fotografije prenesene su sa portala Okusi.eu.
Link na izvorni tekst potražite ovdje.
[:]
Nova godina na trgu bana Jelačića u Zagrebu 2015/2016
[:HR]Ljubitelji zabave na otvorenom i ove godine će imati priliku proslaviti veselu, sadržajnu i uzbudljivu Novu godinu na nekoliko istaknutih zagrebačkih punktova. Tradicionalni ponoćni vatromet i glazbena ponuda po ukusu svih generacija, ponovno će napuniti zagrebački glavni trg kao i žarišne točke najbolje europske božićne destinacije, brojnim posjetiteljima.
Program dočeka Nove godine na Trgu bana Jelačića, počinje večeras u 21h, a brojne posjetitelje zabavljat će Nina Badrić, Vatra i Teška industrija.
Svake godine zagrebački doček Nove i ispraćaj stare godine, biva izvrsno posjećen unatoč hladnoći zahvaljujući dobro osmišljenom programu i glazbenim zvijezdama koje se pobrinu za odličan štimung. Nije ni čudo da stoga ovakav tip dočeka ima sve više svojih poklonika, koji preferiraju zabavu na otvorenom, doček u spontanoj i opuštenoj atmosferi.
Zagreb je ove godine pripremio i na nekoliko adventskih punktova dodatnu zabavu, te prenosimo detaljniji program:
Doček Ledeni park
21:00h Tena i krivi smjer
31.12. 10:00 h - 02:00 h
Zrinjevac doček Nove godine
21:00h Iva Smojver Acoustic
31.12. 10:00 h -4:00 h
Doček na Europskom trgu
31.12. 21h
DJ Eddy Ramich
DJ Mr Mendel (Amsterdam)
DJ Saint-James (Pariz)
Fuliranje
BIZZO BODEGA i Fuliranje te vode na R&B putovanje do Velike Jabuke.
Kurelčeva ulica, 22 h početak.
Program je preuzet sa stranica adventzagreb.com, na kojima možete potražiti dodatne informacije o večerašnjoj zabavi na otvorenom.
Toplo se obucite, umotajte se od glave do pete osmijehom i pozitivnim vibracijama i proslavite Novu godinu vani u gužvi i veselju. Uredništvo Croatia Hotspotsa želi vam dobar vjetar, što više mirnog mora i što manje oluja u uzbudljivoj 2016!
Dobra vam zabava gdje god bili i sretna vam Nova 2016 godina!
Fotografije: adventzagreb.com[:]
Posjetite Dane jadranskih lignji u sjeverozapadnoj Istri
[:HR]Da je domaća lignja uistinu slastan zalogaj gurmani će se uvjeriti tijekom Dana jadranskih lignji što se od 1. prosinca 2015. do 10. siječnja 2016.priređuju u restoranima sjeverozapadne Istre.
Oni će u navedenom razdoblju po povoljnim cijenama nuditi menije s više sljedova na bazi lignje, a sve u kombinaciji s lokalnim vinima i maslinovim uljima vrhunske kvalitete.
Ova gourmet manifestacija, osim što predstavlja dodatni motiv za posjet sjeverozapadnoj Istri tijekom božićnih blagdana, nastoji valorizirati izvanredne lignje iz Jadranskog mora koje se lovi upravo u zimskom razdoblju. Smjera k jačanju svijesti o njihovoj vrijednosti u kuhinji te potiče ugostitelje da osmisle nove, kreativne recepte na bazi te morske namirnice.
Od jeftine pučke, gotovo prezrene hrane, lignje su se na Jadranu u posljednjih pola stoljeća preobrazile u omiljeni specijalitet. Imaju delikatan okus po moru i vrstan su medij za najrazličitije okuse. Mogu se tretirati agresivno, s octom, ljutim papričicama i aromatičnim travama, ali i nježno, s nekoliko kapi limuna i malo vlasca.
Male, tanke i mekše lignje bolje su za pečenje cijele, dok su one velike i deblje pogodnije za pripremu jela koja zahtjevaju dulje kuhanje, pri čemu ih je dobro narezati ili zarezati s unutarnje strane. Posebno su cijenjene ako su umjesto mrežom ulovljene posebnom udicom, tzv. peškafondom.
Gostima se želi skrenuti pažnja i na bitnu razliku između jadranskih lignji te onih patagonijskih ili kalifornijskih. Iako je tržište preplavljeno potonjima, prve su daleko kvalitetnije polazište za kulinarske pothvate.
Ne propustite kušati jadranske lignje, jednu od istaknutih delicija bogate istarske trpeze.
Informacije potražite:
[email protected]
Telefon: +385 52 757 075
Izvor objave: www.coloursofistria.com
Fotografije: www.coloursofistria.com[:]
Bistro Fajn - gastro čarolija Gornjeg grada
[:HR]U vrijeme adventskog ludila, kada zagrebački centar vibrira od navale posjetitelja koji se slijevaju po blistavim adventskim punktovima, čarolija Gornjeg grada čini se pomalo nepravedno zapostavljena. No caffe barovi, i restorani s pogledom na Zagreb, romantične šetnice sa pogledom na zelenje i stare krovove, i dalje mame posjetitelje i turiste koji na Gornjem gradu dolaze predahnuti od donjogradskog šušura.
Nedavno smo tako naletjeli na restoran koji se smjestio se u gornjogradskoj Vranyczanyevoj ulici, Bistro Fajn iz Gornjeg grada koji oduševljava intimnom i ljupkom atmosferom nenametljivog gostoprimstva, a napose maštovitim menijima.
Fajn u zagrebačkom slengu znači fino, što samo po sebi uvjerava na uživanje u raskoši autohtonih delicija koje su u njemu dostupne. Sezonske namirnice i dostupnost istih s tržnice, temelj su njihovog gastro izričaja a kroz ponudu menija prožimaju se sve hrvatske regije, pripremljene s lokalnim namirnicama.
Cilj im je zadovoljiti potrebe svojih gostiju od kavice s bogato i smjelo kreiranim kolačima, do predjela koji u svom izboru imaju neizostavni Miljevački pršut koji služe sa kozjim sirom, džemom od rajčica, maslinama, humusom i svježe pečenom pogačom, preko ručka i večere koji su bogatstvo okusa spravljeni isključivo od sezonskih namirnica oplemenjenih suvremenim kulinarstvom.
Menu se zasniva isključivo na dnevnoj ponudi, koja je dnevno navedena na zanimljivoj crnoj ploči na istaknutnom mjestu bistroa, a ovisi o dnevnom ulovu na ribarnici i mesnicama Dolca.
Vinska karta nudi probran izbor iskrenih lokalnih vina s pokojim izletom u međunarodne vode u potrazi za vrhunskom kapljicom. Zimski kapacitet restorana ponešto je limitiran u odnosu na proljetno ljetnu sezonu, sa 25 mjesta stoga je uputno prije dolaska rezervirati svoj stol, dok se na proljeće otvara terasa za piće, ručak večeru ili tek usputni zalogaj.
Za kreiranje svakodnevnih jelovnika zaslužan je mladi chef Matija Kruhonja, čije kreacije vješto prizivaju tradiciju prilagođenu suvremenim kulinarskim tehnikama.
Bistro Fajn iako kvadraturom nevelik prostor, svakako spada u restorane koje je u Zagrebu šteta propustiti. Stoga tražite li iskustvo koje nije isključivo iskustvo dobre hrane, već u istom udjelu servira čaroliju ambijenta, usluge i gastro rapsodije – posjetite ga.
Fotografije: Facebook Bistro Fajn
Naslovna fotografija: fajnbistro.com.hr
[:]
Hotel Katarina - najbolje od kongresnog turizma nadomak Splita
[:HR]Željeli bi povezati poslovne obaveze sa otkrićem povijesno – kulturne baštine i uživancijama u gastro delicijama dalmatinske kuhinje, te usput obići malo jedno od neistraženih a ponajljepših prirodnih krajolika Hrvatske?
Foto: Dalmatia Explorer
Željeli bi istražiti okolicu grada Splita i splitske regije no ujedno si osigurati i nesmetanu profesionalnu lokaciju za manji sastanak, team konferenciju, trening ili veću konferenciju?
Zašto odabrati hotel Katarinu za sve navedeno?
Dok ste s jedne strane ulazom na autocestu povezani s cijelom Hrvatskom, s druge strane ste samo 15 kilometara udaljeni od prekrasne dalmatinske obale i nadaleko poznatih znamenitosti, a odabirom Katarina Hotela birate idealno mjesto za Vaš boravak u regiji grada Splita.
foto: www.dalmatia.hr
Šest dvorana hotela Katarina dizajnirane su za prihvat događaja bilo koje vrste.
Pored toga na raspolaganju gostima nudi se 24 satni poslovni centar i konferencijski prostor, te prostor za sastanke uz podršku tehničkog osoblja, možete iznajmiti računalo i audiovizalnu opremu.
Od velike pomoći biti će Vam i raspoloživa usluga priređivanja banketa, izložbeni prostor, pristup internetu i catering. Suvremena tehnologija hotela smjestila se nadomak netaknute prirodne arkadije Dalmatinske zagore a u samom Dugopolju možete također provesti ugodno vrijeme.
Odmor i opuštanje –imperativ današnjice za bijeg od stresa
Ako ste u potrazi za odmorom i opuštanjem, možete odabrati u našem wellness centru na sedmom katu. Iz ponude možete izabrati masaže i raznovrsne tretmane, fitness i saunu.Za svaki slučaj, spakirajte i svoj kupaći kostim jer naš hotel raspolaže s unutarnjim bazenom i jacuzzijem, koji su u svakom trenutku na raspolaganju našim gostima.
Restoran i barovi s posebnim težištem na udobnost i visokim standardom usluge, zadovoljiti će različite potrebe naših gostiju. Biti ćete razmaženi izborom u pogledu hrane , kako restoran poslužuje doručak, ručak i večeru , tako da možete biti sigurni da ćete pronaći nešto ukusno za svoje nepce.
Moderno namještena à la carte restoran i šarmantno osoblje, nudi svaki dan najbolji izbor hrvatskih specijaliteta - art cuisine, širok izbor vina i pogled na dinamični grad.
Ostale pogodnosti uključuju besplatno vanjsko parking mjesto, garaža, klima-uređaj, bankomat, sobe prilagođenje osobama s invaliditetom, dizalo (lift) i mogućnost pranja rublja. Recepcija hotela na raspolaganju je 24 sata, gdje na svim svjetskim jezicima možete dobiti različite informacije vezane za Vaš boravak.
Predivna okolica Dalmatinske zagore iznenadit će vas i očarati raznolikošću ponude, bilo da ste željni aktivnog odmora, razgleda djevičanskih prirodnih krajolika, ili vrhunske tradicijske gastronomije kraja.
A tu je i bezvremenski Split sa svojom bogatom turističkom ponudom koja svoju zimsku špicu, doživljava upravo ovih blagdanskih dana, kojeg možete posjetiti kad god poželite.
foto: TZ grada Splita
Fotografije hotela Katarina preuzete sa stranica: www.hotelkatarina.hr
Ostale fotografije: Tz grad Split, TZ Splitsko -dalmatinske županije, Dalmatia Explorer, TZ grad Sinj
Više informacija o hotelu Katarina, potražite na www.visitdugopolje.com
Promo članak, 18.12.2015.[:]
Kaštelansko tradicijsko ruho u Etnografskom muzeju Split
[:HR]Muzej grada Kaštela i Etnografski muzej u Splitu organizatori su izložbe „POVISMO I SUKNO – kaštelansko tradicijsko ruho“, čije je svečano otvorenje upriličeno 22. listopada 2015. godine u prostorima Etnografskog muzeja u Splitu, Severova 1.
Izložba otvorena u listopadu pred mnogobrojnom publikom, bit će otvorena za posjetitelje sve do 30. travnja 2016. godine. Izložbu je otvorio gradonačelnik Grada Kaštela Ivan Udovičić.
Cilj izložbe je monografski prikaz tradicijskog odijevanja u prostoru kaštelanskog bazena, odnosno Grada Kaštela. Kaštelanska narodna nošnja do danas nikada nije u većem obimu prikazana javnosti iako ima značajan potencijal i kvalitetu u izvornoj građi prikupljanoj i sačuvanoj u Etnografskom muzeju Split i u Muzeju grada Kaštela. U zbirkama oba muzeja čuvaju se mnogobrojni predmeti i građa koji ocrtavaju razvoj i raznolikost odjeće. Stoga je ova izložba i ova tema neminovno vodila međusobnoj suradnji dviju muzejskih institucija čija se stručna ingerencija i interesi dijelomično preklapaju. Izložba je realizirana i zahvaljujući uvidu u sačuvani fond odjevnih predmeta i starih fotografija živućih članova starih kaštelanskih obitelji.
U pet odvojenih cjelina izloženo je više kompleta i pojedinačnih predmeta muške i ženske odjeće koja je nošena u raznim prigodama od sredine 19.-og do prve polovice 20.-og stoljeća, te razni tradicijski predmeti iz svakodnevnog života koji su blisko vezani za proizvodnju i održavanje odjeće. Materijalnu građu prati i sekundarna građa – fotografije i dokumenti koji nam dočaravaju dah proteklih vremena.
Izložbu su priredile Sanja Acalija i Sanja Ivančić, koje su ovom prigodom kazale da je ovaj projekt ostvaren zahvaljujući uvidu u sačuvani fond predmeta i starih fotografija kaštelanskih obitelji.
Izložene fotografije kao i fotografije u prigodnom katalogu uradak su Branka Bralića i Tonka Bartulovića, a izložba sa izlošcima ženske, muške i starije odjeće od kraja 19. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća, kao i nekih drugih tradicijskih predmeta, bit će otvorena za posjetitelje sve do 30. travnja 2016. godine.
[:]
Eno - gastro putovanje Hrvatskom uz Vina Belje
[:HR]Vina Belje pridružila su se dodjeli nagrada za najbolje turističke reportaže Marko Polo, prezentacijom svojih najboljih vina u suradnji s Udrugom Tradicija Zagorja.
Tema prezentacije bilo je sljubljivanje blagdanskih specijaliteta s Vinima Belje, a na meniju su bili zagorski, dalmatinski i slavonski specijaliteti.
Prezentaciju je vodila Ljiljana Vajda-Mlinaček, izvršna direktorica Sektora marketinga i turizma Belja, istaknuvši široki raspon jela koja se mogu sljubiti uz Vina Belje. “Naša najvažnija sorta je graševina, za koju smo se i danas uvjerili kako odlično ide uz morsku ribu, slavonske i baranjske specijalitete, ali i zagorsku bućnicu. Snažna crvena vina iz našeg podruma izvrsno se sljubljuju uz sva jela od crvenog mesa, patku, ali i uz suhomesnate delicije. Vina Belje doista imaju ponudu za sve regionalne okuse i siguran su izbor za različite blagdanske trpeze“, ističe Ljiljana Vajda-Mlinaček.
Uzvanici su, među ostalim, mogli uživati u sparivanju izvorne zagorske race s mlincima i beljskog cabernet sauvignona, najbolje plasiranog hrvatskog crvenog vina u izboru za Vinske zvijezde, najopsežnije vinsko ocjenjivanje u Hrvatskoj. Cabernet sauvignon Vina Belje mekano je, toplo i puno vino s izraženom voćnosti, rubinske boje, začinjeno aromama hrasta, začina i zrelih šljiva, naglašenih kiselina koje potiču sočnost i daju šarmantnu živahnost.
Vrhunska graševina iz podruma Belja – dobitnika nagrade Bijeli grozd za eno-gastro turizam prema izboru udruge G.E.T. - pokazala se kao idealna nadopuna uz baranjski kulen i škarpinu u hrskavoj korici. Dubokog i profinjenog okusa u kojem dominira zelena jabuka i profinjena mineralnost, beljska je graševina svježe, elegantno, dobro strukturirano vino s laganom ugodnom gorčinom na kraju. Svojim dubokim, punim, voćnim karakterom i snažnim, mekim i zrelim taninima, vrhunski merlot iz Belja ponovno je pokazao da je kao stvoren za tradicionalne suhomesnate proizvode kulen, slaninu i kobasicu, dok su ljubitelji slatkog jedva dočekali božićnu tortu uz Goldberg chardonnay.
Fotografija: Croatia Hotspots
14.12.2015.[:]
Muzej krapinskih neandertalaca predložen za Oznaku europske baštine
[:HR]Muzej krapinskih neandertalaca s nalazištem Hušnjakovo predložen je za Oznaku europske baštine među devet lokaliteta koji slave i simboliziraju europske vrijednosti, ideale i povijest.
Države članice su ove godine u prvom krugu izabrale osamnaest lokaliteta od kojih je nezavisno povjerenstvo Europske komisije izdvojilo i predstavilo njih devet. Komisija će Oznaku dobitnicima službeno dodijeliti u veljači 2016. godine, dok će se svečana dodjela održati u travnju 2016. godine u Bruxellesu.
Cilj inicijative Oznaka europske baštine Europske unije je podizanje svijesti o važnosti lokaliteta u europskoj povijesti, kulturi i razvoju. Oznaka se dodjeljuje svake dvije godine, a Ministarstvo kulture je ove godine prvi put dobilo priliku prijaviti dva hrvatska lokaliteta za Oznaku europske baštine, Muzej krapinskih neandertalaca i Centar industrijske baštine Rijeke.
Komisija je predložila Muzej krapinskih neandertalaca, koji je smješten nedaleko svjetski poznatog nalazišta krapinskih neandertalaca Hušnjakovo i s kojim čini jedinstvenu cjelinu.
Za sam Muzej ta će oznaka značiti uspješniju promociju prapovijesne prirodne baštine široj europskoj publici, dok se kroz povezivanje s drugim europskim lokalitetima kojima je Oznaka europske baštine dodijeljena, Muzeju pružaju dodatne mogućnosti suradnji, razmjene izložbi, zajedničke promocije i kreiranja novih projekata.
Uz Muzej krapinskih neandertalaca, za Oznaku europske baštine predloženi su i Rt Sagres (Portugal), bečka Carska palača (Austrija), Dvorac Přemyslovića i Nadbiskupski muzej u Olomoucu (Češka), Povijesna cjelina Sveučilišta Tartu (Estonija), Mundaneum (Belgija), Groblje N°123 iz Prvoga svjetskog rata (Poljska), Glazbena akademija Franza Liszta u Budimpešti (Mađarska) i Europska četvrt u Strasbourgu (Francuska).
Izvor objave: Turistička zajednica Krapinsko - zagorske županije
Fotografije: Facebook stranica Turističke zajednice Krapinsko - zagorske županije[:]
Najljepša bajka kontinentalne Hrvatske - Božićna bajka
[:HR]
Najveća bajka kontinentalne Hrvatske otvara uskoro vrata posjetiteljima! Božićna bajka obitelji Salaj spremna je i ove godine uveseliti brojne posjetitelje koji će redom od najmlađih do starijih, iskusiti ponovno čaroliju Božića zahvaljujući jedinstvenom konceptu bajkovito uređenog imanja
sa brojnim maštovitim sadržajima.
Za sve koji od Božića žele okusiti čistu magiju djetinjstva..
Jeste se ikada poželjeli ubaciti u mekane stranice raskošno ilustiranih slikovnica bajki? Ako jeste, tada vas pozivamo da obavezno razgledate ovu jedinstvenu i raskošnu manifestaciju koja traje svega mjesec dana a koju u tom periodu posjeti više od 70 tisuća gostiju iz zemlje i inozemstva.
Božićna bajka obitelji Salaj, svoja vrata otvara 5. prosinca 2015, i traje do 9. siječnja 2016 godine. Možete razgledati imanje u čijem se sklopu nalazi nekoliko stotina bajkovitih stabala i biljaka sa pripadajućim jezerima i skladnim mostovima a kruna svega biti će raskošno osvijetljenje od čak 1 milijun i 800 tisuća žaruljica!
Povrh toga, na imanju ćete moći uživati u tradicijskom sajmu obrta i proizvoda, te atraktivnim izložbama likova iz bajki i crtića, spektakularnim vatrometima, jaslicama na otvorenom te tradicijskom moslavačkom gastronomskom ponudom „u štaglju“.
Po prvi puta ove godine na Božićnoj bajci predstaviti cjelokupna turistička ponuda ruralnog eno – gastro etno – tradicijskog, aktivnog turizma, te turizma wellnessa i zdravlja Bjelovarsko – bilogorske županije, u sklopu prezentacija koju Turistička zajednica Bjelovarsko – bilogorske županije organizira u sklopu Klastera Središnje Hrvatske.
Info o izletu:
Cijena ulaznice je do 30 kuna dok djeca do 7 godina u pratnji odraslih, invalidi, štićenici i djeca s posebnim potrebama te invalidi, ulaznicu ne plaćaju. Detalje o cijenama ulaznice možete vidjeti ovdje.
Radno vrijeme je od 15 h do 21 h - svaki dan, a osim bogatog programa, očekuje vas i izdašna gastronomska ponuda bazirana na tradicijskim jelima i slasticama moslavačkog kraja.
Izvor objave: Turistička zajednica Bjelovarsko - bilogorske županije
Fotografije preuzete: www.bozicnabajka.com
[:]
Otok Pašman - minijatura ljepote i brojnih skrivenih aduta
[:HR]
OTOK SA SRCEM!
Jedan od svega tri otoka na svijetu kojeg je priroda darovala oblikom srca, jedna od najjačih morskih struja koja mijenja smjer svakih 6 sati i tako tvori Pašmanski kanal - najčišći kanal na Jadranu, intrigantni sakralni objekti – samostani i crkvice, drevne oaze onovremene kulture; škraping i spilje za one koji vole hodati divljom stranom, ukusni domaći proizvodi sa laskavom titulom HOP (Hrvatski otočni proizvod) oznakom za gurmane, blizina nacionalnih parkova za ljubitelje prirode... popis pašmanskih divota je podugačak, te je fantastična pozivnica da ga posjetite.
A što je najbolje, to možete učiniti i van udarne ljetne sezone - dapače!
Za otok Pašman uvriježila se krilatica da je otok sreće i radosti, a mi bi ga opisali kao minijaturu savršene ljepote i skrivenih aduta čiji sadržaji skriveni ispod kamenog bića, osvajaju svakog posjetitelja.
Za nas ljubitelje otoka i svega otočnog, uvijek je poseban doživljaj otkrivati esenciju tih šarmantnih osamljenika kroz neodoljivi spoj otkrivanja skrivenih ljepota otočne arhitekture, obaveznog druženja s domaćim ljudima i neizostavne potrage za dobrim sadržajem.
Pa smo stoga donijeli vodič za Pašman gdje onima koji nisu bili predlažemo u nekoliko osnovnih crta gdje ići, kamo otići, što posjetiti, što raditi u posezoni i kako najoptimalnije doživjeti ovaj otok u njegovom punom sjaju.
Što vidjeti na Pašmanu?
OTOK KOJI MAMI NA AVANTURU
Da ne biste na prvu pomislili kako je ovo isključivo mirno mjesto za uživanje u delicijama i ljubavi, impresivan popis adrenalinskih aktivnosti koje Pašman nudi, brzo će vas razuvjeriti!
I dok će avanturiste oduševiti skakutanje po oštrim škrapama otoka Pašmana, ili pak sudjelovanje u kultnoj pustolovnoj utrci Škraping, ljubitelji robinzonskog odmora na južnim obalama otoka pronaći će potpuni mir i samoću.
Pješacima i biciklistima dobro će doći obilježene staze uzduž otoka, a mnogo uzbuđenja kriju i obližnji nacionalni parkovi (Krka, Kornati) te parkovi prirode, poput Telaščice, Paklenice i Vranskog jezera, gdje možete veslati kajakom ali i obići jezero biciklom, uz obilazak arheoloških lokaliteta i jedinstvenog ornitološkog rezervata. Nezaobilazna preporuka svakako je impresivan pogled na jezero i otočiće Pašmanskog kanala s vidikovca Kamenjak – avanturisti, nagradite se ovim jedinstvenim iskustvom!
ŠKRAPING
Želite li isprobati jedinstvenu međunarodnu treking utrku po grubom otočkom kamenju te se rekreirati na neobičan i zanimljiv način, posjetite Pašman tijekom ožujka.
Svake godine održava se Škraping, utrka koja spada u vrstu ekstremnih sportova koja privlači sve veći broj domaćih i međunarodnih posjetitelja a ove godine se za škraping možete pripremiti početkom trećeg mjeseca.
Odnosno - 05. ožujka 2016.,pod nazivom Škraping Tkon – otok Pašman.
Utrka je podijeljena u 3 kategorije; Ultra od 40 km, Light od 20km i Đir od 10 km.
foto: www.skraping.hr
Posebnost utrke je činjenica da prilikom utrke svi natjecatelji prolaze točno označenim kontrolnim točkama pored atraktivnih lokacija otoka Pašmana, čime sportsko događanje zgodno biva upakirano turističko događanje kojim se promiču i promoviraju ljepote i atrakcije otoka.
Što je škraping?
foto: www.skraping.hr
Škraping je kombinacija hodanja, skakanja, trčanja, penjanja i orijentacije u prirodi i najbolja je moguća aktivnost za sve zasićene uredsko – gradskim okovima koje nije posve napustio sportsko pustolovni duh. I koji se ne boje adrenalinsko ekstremnih izazova.
Spomenici kulture
Na Pašmanu svako veće mjesto ima svoju župnu crkvu, kao i manje sporedne crkvice i kapelice. Sakralna kultura utisnula je snažan pečat mističnom otoku, tako da su spomenici kulture i crkve, neotuđiv i neodvojiv dio arhitektonskog mozaika otoka.
Obavezno posjetite crkvu Svetog Duje i Franjevački samostan svetog Duje. Posjetite i staru Crkvu sv. Kuzme i Damjana koja je prvi puta spomenuta oko 1070, ili crkvu Sv. Mihovila u Neviđane, koja se prvi put spominje 1018 godine, kad ju je dao izgraditi zadarski biskup Prestancije.
Od ostalih lokaliteta vrijednih posjete izdvajamo; ŽUPNA CRKVA PRESVETOGA SRCA ISUSOVOG Neviđane, CRKVA GOSPE OD LORETA NA BRDU MALI BOKOLJ (BANJ), te kapelica Gospe Žalosne.
Zanimljivosti otoka Pašmana
Jeste znali da projekt HOP (Hrvatski otočni proizvod) ima najveći broj proizvođača upravo s Pašmana?
Tradicija ekološke i organske proizvodnje ovdje ima najdulji staž a ohrabruje podatak da su ovakvi proizvodi sve traženiji i sve veći hit u svijetu, te se nadamo da bi Pašman mogao i tu naći svoje mjesto na mapi sve atraktivnijih OPG destinacija.
Aktivni odmor - još jedan adut Pašmana
Otok Pašman izvrsno se otkriva i kroz biciklističke staze koje su premrežile cijeli otok i koje su osmišljene tako da se pored njih otkrivaju brojne ljepote prirodne topografije otoka. U obližnjim vrletima naići ćete na špilje i kamene ostatke drevnih antičkih vremena, crkvice, izvorne kamene kućice.
Dočekat će vas brojne obilježene staze gdje ćete moći na licu mjesta saznati što vidjeti i kamo krenuti dalje.
OTOK KOJI DOSLOVNO IMA – SRCE!
Živopisan mediteranski ambijent čini da gotovo svako primorsko mjesto ima gotovo opipljivu dušu, ali znate li da Pašman, doslovno, ima i srce, koje je utjelovio mističan i očaravajući otočić? Baš posred istoimenog kanala, tik uz bok trima otočićima zvanim Bisage, naišli smo na srcoliki Galešnjak čija ljepota odolijeva zimskim osekama i jakim plimama!
Na cijelomu su svijetu svega tri otoka u obliku srca, ali samo Galešnjak baš nikada ne mijenja svoj oblik, a uz to što je prozvan Otokom ljubavi, krije i tumule iz prapovijesti i antičke luke. Zbog svoje iznimne slikovitosti, osim što je dugo bio prepoznatljivi simbol županijskog turizma, Galešnjak je prepoznat i kao sve atraktivnija lokacija za vjenčanja, te je sve veći broj onih koji su sudbonosno „da“ odlučili izreći upravo na otoku kojem čak i strogi i odmjereni Huffington Post tepa kao „najslađem na svijetu“!
Romantičari, čitate li? Planirate li vjenčanje, ovo je idealno mjesto za vas!
ČISTO MORE - znate li da je Pašmanski kanal najčišći dio Jadranskog mora?
Pašmanski kanal zbog izmjene morske struje svakih šest sati spada u najčišči dio Jadranskog mora. Raskoš i bogatstvo njegove flore i faune podstiče sve veći interes ronilaca i nautičara za otkrivanjem ovog dijela zadarske županije, a sve je veći broj ljubitelja autentičnog robinzonskog turizma koji se rado prepuštaju čarima ove destinacije, čije vrijeme tek dolazi.
PRIRODNA KOZMETIKA I HRANA – JOŠ JEDAN ADUT PAŠMANA
Želite li isprobati ili se na licu mjesta uvjeriti u kvalitetu oznake HOP (hrvatski otočni proizvod), kojim smo se mi oduševili, svakako posjetite mirisni i unikatni OPG Matulić. Škrta otočna blaga pretopila se u raskošne rapsodije okusa i mirisa jedinstvene otočke kozmetike koja je spravljena po posebnoj recepturi, te ukusnih delikatesnih proizvoda.
foto: OPG Matulić Facebook
Zanimaju li vas domaći sapuni, marinirana riba, pašmanska kvasina, fina kremica od smilja, smokvun (domaći sapun od lavande, smokava i maslinovog ulja), aronija džem s medom..i ostala egzotične a opet tako domaće blagodati, kod posjete Pašmanu uplanirajte i posjet ovom OPG-u.
OTOK SVIJETLE TURISTIČKE BUDUĆNOSTI
Da se Pašman u budućnosti želi dodatno isprofilirati kao atraktivna turistička destinacija, dokazuju nam brojne inicijative u tom smjeru koje toplo pozdravljamo. Da se čitavu uslugu nastoji podići na višu razinu, dokaz je projekt „Pašman Riviera“ u vrijednosti oko 500 milijuna eura, trenutno najveći i najskuplji turistički projekt na Jadranu, te jedan od 38 strateških državnih projekata na nacionalnoj razini.
Željena razina turističkog standarda je 4 do 7 zvjezdica, a uključuje izgradnju hotela, turističkih apartmana, vila, privezišta za brodove, plaža i drugih turističkih sadržaja najvišeg standarda ukupnog kapaciteta do 4.000 kreveta, sa svim pratećim sadržajima i potrebnom komunalnom infrastrukturom.
Projektom se inicira i izgradnja planiranog mosta dužine 2.283 m koji će povezivati otok Pašmana kopnom, a na nama je samo da ovom divnom otoku, sa obilnom i slojevitom turističkom ponudom koja će ovime dobiti i atraktivnu notu luksuza, poželimo dobar vjetar u leđa.
Fotografije preuzete:
Turistička zajednica otoka Pašmana
www.skraping.hr
fotografija prirodnih proizvoda preuzeta sa Facebook stranice OPG Matulić
[:]
Predstavljena konferencija Zagreb Forum 2015 – Creative Cities & Europe
[:HR]Sudjelovanjem građana i dobrom upravom do razvoja pametnih i kreativnih gradova
Zagreb Forum međunarodna konferencija posvećena alternativnim pristupima u razvoju gradova i regija, održat će se ove godine po treći put, 24. studenoga 2015. u prostoru Male dvorane Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog s početkom u 9 sati. Organizatori konferencije su Grad Zagreb, Razvojna agencija Zagreb, GFS (GoForeSight) Institut i HISB (Hrvatski institut za studij budućnosti).
Zagreb Forum 2015 – Creative Cities & Europe okupit će međunarodne i domaće predavače i sudionike koji će tijekom konferencije razmjenjivati znanja i iskustva koja omogućuju održivi urbani razvoj, promišljati načine stvaranja prosperitetne budućnosti te otvoriti prostor kreiranju i povezivanju najboljih industrijskih rješenja, financijskih potpora i poslovnih modela.
Ova konferencija donosi nadogradnju prethodno održanih konferencija, a bavi se kreativnim i inovativnim potencijalima gradova s naglaskom na načelo dobrog upravljanja i sudjelovanja građana. Zagreb Forum će omogućiti povezivanje važnih interesnih skupina i predstaviti financijski i poslovni plan za razvoj pametnih gradova. Dodanu vrijednost ovom forumu daju poduzetnici prikazom svojih projektnih inicijativa i gotovih rješenja za razvoj pametnih gradova.
Osnovni cilj ove konferencije je prijenos znanja i tehnologija na globalnoj razini, kao i povezivanje grada Zagreba s inovativnim partnerima iz Europske unije.
„Grad Zagreb kao urbana cjelina kroz svoj razvoj kreira značajan doprinos koji svakako nadmašuje granice Hrvatske. Upravo Zagreb Forum želi prikazati potencijale grada Zagreba koji svojim znanjem i vještinama može izravno pridonijeti u izgradnji mostova suradnje na domaćem i međunarodnom planu. Kroz treću po redu međunarodnu konferenciju kontinuirano nadograđujemo viziju povezivanja, poticanja i omogućavanja realizacije najboljih praksi i konkretne suradnje između ključnih dionika u svrhu razvoja projekata za kreativne i pametne gradove. Pozivamo sve sudionike foruma na dijalog kako bi osvijestili izazove koji su pred nama, zajedno kreirali nova rješenja koja su temelj za kontinuirani i održivi razvoj društva“ naglasio je Frane Šesnić, inicijator i predsjedatelj Zagreb Foruma, direktor Razvojne agencije Zagreb.
Zagreb Forum će ugostiti ukupno 23 predavača, 5 moderatora i 6 projektnih ideja, a očekuje se i veliki broj sudionika iz zemalja europe i regije. U panel raspravama i predavanjima će sudjelovati neki od najvećih svjetskih stručnjaka vezanih za inovativan način upravljanja gradovima.
Sam kreativni koncept Zagreb Foruma pojasnio je Zoran Aralica - supredsjedatelj Zagreb Foruma, viši znanstveni suradnik na Ekonomskom institutu Zagreb: „U današnjoj globalnoj kompetitivnosti i suradnji kreativnost je sociokulturna potreba svake nacije, ona je životna sila koja daje odgovor na izazove današnjice. U gradovima se izazovi vezuju uz rastuće potrebe učinkovitog korištenja resursa poput energije, znanja i tehnologije. Osim sudjelovanja građana i dobrog poslovanja poduzetništva, za hvatanje u koštac s ovim izazovima ključan je javni sektor, odnosno djelovanje usmjereno na jačanje njegovog kapaciteta. Upravo s ovom konferencijom želimo dati jasne odgovore i smjernice kako osnažiti kapacitete javnog sektora kroz njihovo sudjelovanje u strukturnim fondovima“.
Konferencija se ove godine održava u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Zagreba te pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Hrvatske gospodarske komore i Sveučilišta u Zagrebu.
Program konferencije potražite na www.zagrebforum.eu[:]
Masline otoka Brača
[:HR]Jedan od najizdašnijih i najdarežljivijih dalmatinskih plodova svakako je maslina. Postojano i vjerno prati opstanak čovjeka u regiji, služeći mu svojim nezahtjevnim blagodatima.
Procjenjuje se da na području Dalmacije postoji negdje oko 4.5 milijuna stabala maslina, što je fascinanatan podatak ako se usporedi sa brojem stanovnika u Dalmaciji.
foto: album uredništva
Četiri glavne vrste maslina rastu u Dalmaciji (Oblica, Levantinka, Lastovka, Drobnica), te proizvode ulje najviše kakvoće, poznato i prepoznato u cijelom svijetu po svojoj kvaliteti, jedinstvenom okusu i specifičnoj boji.
MASLINE OTOKA BRAČA
foto: Turistička zajednica Supetar
Ne postoji jedinstven podatak o podrijetlu i počecima samog maslinarstva, no pretpostavlja se da je kultura uzgoja maslina na Braču stara isto koliko i civilizacija i da su je donijeli Grci sa sobom, još iz antičkoh doba. Na Braču prema procjenama, danas raste nevjerojatnih cca milijun stabala maslina a otok Brač se smatra najvećim maslinarskim područjem u Hrvatskoj. Masline se beru ručno u periodu od 15. listopada do 15.prosinca, a plodovi se prerađuju istog dana u poznato djevičansko maslinovo ulje vrhunske kvalitete.
Period određivanja berbe ovisi o plodu koji mora početi mijenati boju te od zelene postati žućkasto crvenkast. Tada znamo da je sezona maslina počela.
foto: album uredništva
Na otoku Braču dominira sorta OBLICA koju još zovu i „bračka“ maslina. Karakterizira je krupan, pomalo okrugao plod težine do 5 g. Plod dozrijeva od sredine listopada do sredine prosinca, a osim za dobivanje maslinovog ulja često se koristi i za konzerviranje (zelena ili crna maslina). BUHAVICA ili „vrhbračka“ maslina je autohtona sorta istočnog djela Brača, vrlo je rodna i otporna na bolesti i sušu a LEVANTINKA ili „šoltanka“ je odličan oprašivač autohtonih sorti.
Maslinovo ulje je hrana, nezamjenjiv začin u kuhinji, lijek i kozmetički pripravak.
Bračko maslinovo ulje je ekstra visoke kvalitete i idealan je začin za svježu zelenu salatu, pečenu ribu na žaru i kuhano povrće.
foto: Turistička zajednica Supetar
Takozvano ulje bogova, odlikuje se svojom specifičnom voćnom aromom, umjerenom gorčinom, finim mirisom po zdravim i zrelim plodovima masline, te je specifične zeleno maslinaste boje. Stoga posjetite li Brač, preporuka je da ga ponesete kući kao vrhunski suvenir ovog prekrasnog otoka.
I za kraj, preporučamo Vam da svakako posjetite pješačku stazu „Maslinovi puti“ koja započinje i završava u pitoresknom mjestu Mirca – zavičaju maslinarstva. Atraktivna pješačka staza kružnog oblika, dugačka oko 6 km, vodi Vas u šetnju maslinicima povrh naselja, do Prihoda – starog sustava za navodnjavanje, upoznaje s tradicijom proizvodnje maslinovog ulja, vrstama maslina koje rastu na Braču i vrijednosti maslinovog ulja u svakodnevnoj upotrebi. Uživajte!
Izvor: www.supetar.hr
Fotografije: www.supetar.hr i privatan album
Naslovna fotografija: www.supetar.hr [:]
Čuvajmo tradiciju - kuhajmo domaće [:en]Cherish tradition – cook homemade
[:HR]Jedna od brojnih stvari koju volimo na jesensko kišnom repertoaru je druženje u intimnoj i toploj atmosferi doma koji nam upravo za hladnih kiša, najednom privlačnije izgleda.
Naravno, u društvu je uvijek nekako bolje, tako nam nipošto nije mrsko za najmilije goste skuhati nešto fino i toplo. Ako ste ih kao vrsni kuhari i domaćini, već oduševili s internacionalnom kuhinjom koju ste im s puno ljubavi i pomno spravljenom servirali na sveopće zadovoljstvo i ponestaje vam ideja.. zašto im ovog puta ne bi skuhali nešto naše, domaće s tradicijskim štihom i starom povijesnom pričom?
Donosimo nekoliko prijedloga za atraktivan meni, od zagorja do krajnjeg juga, a vi odaberite nešto po svom ukusu čime ćete razveseliti fina nepca vaših dragih gostiju.
Svinjska pisanica Stubica
4 svinjske pisanice (lungića)
15 suhih šljiva
40 dag maslaca
0,3 dl ulja
0,3 dl domaće šljivovice
3 dl kiselog vrhnja
1,5 dl slatkog vrhnja
1/2 vezice peršunova lista
2 dl bijelog vina
papar, sol
Pisanicu napunite suhim šljivama, kojima ste prethodno odstranili koštice i napunili ih svježim maslacem. Posolite i na laganoj vatri u tavi pržite. Ostatke suhih šljiva narežite na rezance i natopite u bijelom vinu, te stavite kuhati zajedno s pisanicom. Kuhanjem se količina vina smanjuje na 1/3. Dodajte kiselo i slatko vrhnje pa kuhajte još neko vrijeme dok ne dobijete gusti umak. Na kraju ulijte domaću rakiju šljivovicu, te kuhajte 1-2 min. Dobivenim umakom prelijte pisanice i sve još pospite sitno isjeckanim peršunom. Kad pržite pisanicu, pazite da se ne preprži. Budući daje to najmekši dio mesa, bolje ga je izvaditi i staviti na topli tanjur, a umak zgotoviti posebno. Kao prilog preporučujem domaće rezance, rižu na maslacu ili kuhane makarone.
Napomena: pisanica Stubica je specijalitet koji se već u 16. stoljeću posluživao u plemićkim kućama.
Zagorski štrukli
Foto: Portal za kulturni turizam
Omjer namirnica: izmiješa se pola glatkog i pola oštrog brašna, doda se mlake vode u koju se stavi malo octa, sol, jedno jaje, 2 žlice ulja i dobro se mijesi na dasci. Mijesi se tako dugo dok se tijesto ne počne odvajati od daske. Izmiješano tijesto se podijeli u mlinčeke, prekrije čistom krpom i pusti da stoji oko 1 sat. Zatim se tijesto razvlači na stolu, stolnjaku ili plahti. Započinje se razvlačiti mlinčenjakom, potom se tijesto lagano polije uljem da se ne hvata za ruke i dalje se rukama razvlači. Najčešće se razvlači preko širine stola, a deblji rubovi uz kraj razvučenog tijesta rukom se strgaju. Tijesto se fila uz jedan rub, poškropi otopljenim maslacem, margarinom ili uljem (da se tijesto ne prime nego lista), tijestom se nadjev preklopi i potom se stolnjakom tijesto suče, rola do kraja. Postavlja se u namašćeni protvan i prijenosno se reže tanjurom na željenu veličinu. Ako se ne reže prijenosno, pečeni štrukli se režu nožem. Za same štrukle potreban je jedan kravlji sir, jaja, sol, vrnje, a može se dodati i malo šećera da budu slatki. Sve se združđe vilicom ili rukom i fila se tijesto. Štrukli se slože u protvan i zaliju otopljenim putrom, margarinom, uljem i vrhnjem.
foto:www.tzkzz.hr
Zagorska juha
(recept za 4 osobe)
70 dag krumpira (bijeli)
5 dag sušene slanine ili vratine
5 dag crvenog luka
2 češnja češnjaka
2 dl kiselog vrhnja
5 dag mrkve
2 dcl bijelog vina
Slatka crvena paprika, sol, papar, lovorov list,
vegeta, papar u zrnu, glatko brašno, peršin list,
svinjska mast (2 žlice) ili ulje
Na masnoći popržimo sušenu slaninu izrezanu na kockice. Kad se poprži dodajemo sitno kosani luk te sve zajedno pirjamo. Dodajemo sitno kosani češnjak, slatku papriku, mrkvu narezanu na kockice, lovorov list, sol, vegetu. Očišćeni i narezani krumpir na kockice kuhamo u slanoj vodi. Kada sve povrće omekša sjedinimo ga zajedno u loncu, dodajemo bijelo vino i pustimo da lagano zakuha. U posebnoj posudi izmutimo 2 žlice glatkog brašna i kiselo vrhnje te preko cjediljke ulijevamo u juhu. Kuhamo još 10 minuta. Začinimo po želji i serviramo.
foto: www.vuglec-breg.hr
Marininirana tunjevina na dubrovački način
Normativ za 4 osobe
- tunjevina 80 dag
- brašno 6 dag
- ulje (maslinovo) 1 dl
- luk 15 dag
- ocat (vinski) 0,4 dl
- češnjak 2,5 dag
- ružmarin 3 dag
- petrusin u listu 2 dag
- lovorov list 0,5 dag
- šećer 0,5 dag
- limun 8 dag
- masline (crne) 10 dag
- papar 0,1 dag
- sol 2,5 dag
Prigotovljavanje:
Tunjevina se nareže na komade (fete), posoli i uvalja u brašno. Na vrućem ulju se isprži i izvadi u drugu posudu. Na ulju od prženja doda se sječeni luk na ploške i lagano pirja dok ne uvene. Doda se sjeckani češnjak i petrusin (peršin), lovorov list i ružmarin. Zalije se s 1 dl vode i pusti iskuhavati desetak minuta. Doda se šećer, papar, ocat i sol. Tako vruća marinada prelije se preko pržene ribe i ohladi.
Ohlađena marinada čuva se do upotrebe u hladnjaku. Tijekom posluživanja na tanjur ili pliticu stavi se luk s mirišljivim biljem iz marinade. Na to se posloži riba i uresi ploškama limuna i crnim maslinama te pospe sjeckanim petrusinom ( peršinom).
foto:experience.dubrovnik.hr
Šporki makaruli
Jelo od tjestenine s umakom od mesa, koje su dubrovački gospari pripremali o sv. Vlahu.
Naziv «šporki makaruli» došao je zbog načina posluživanja ovog jela, naime, kad bi se pojeo umak s komadima mesa, posljednje goste zapala bi samo tjestenina «makaruli» preliveni umakom ili «šporkani».Šporki makaruli su jelo koje se sastoji od mesnog umaka s maccaronima ili pastom u obliku makarona (po dubrovački makarula) te čine osnovu jelovnika dubrovačkih pokladnih i svečarskih trpeza. Iz recepta za šporke makarule vidimo direktan utjecaj talijanske kuhinje i sličnosti sa receptima za tzv. ragu di carne.
Normativ za 5 osoba
- govedina (ili junetina-meso bez kosti) 0,80 kg
- mast (svinjska) 0,10 kg
- luk 0.50 kg
- ukuhana rajčica (konzerva) 0,04 kg
- vino (crveno) 0,10 kg
- peršin (u listu) 0,025 kg
- češnjak 0,02 kg
- cimet 0,0002 kg
- klinčić 0,0001 kg
- lovorov list 1/4 kom
- makaruli (tjestenina) 0,50 kg
- sir (domaći – ovčji ili kozji) 0,05 kg
- papar 0,0008 kg
- sol 0,03 kg
Prigotovljavanje:
Odvojeno meso od tetiva i masnog tkiva isječe se na kocke (veličine 1,5 x1,5 cm). U posudi na vreloj svinjskoj masti doda se sjeckani luk. Kad luk uvene i zastakli doda se sječeno meso. Sve se pirja dok tekućina iz mesa potpuno ne ispari. Doda se ukuhana rajčica pa još kratko vrijeme popirja. Zalije se vinom i tekućinom (toplom vodom). Jelo se povremeno promiješa uz stalno pirjanje u posudi bez poklopca. U jelo se dodaju sjeckani peršin i češnjak, cimet, klinčić, lovorov list, papar i sol. Jelo se i dalje lagano pirja oko dva sata ovisno o tvrdoći i količini mesa, uz povremeno dolijevanja malo vrele vode.
Kuhani i ocijeđeni makaruli lagano se operu mlakom vodom, dobro ocijede, preliju rastopljenom mašću, izmiješaju, a zatim pomiješaju s mesom i umakom. Tako sastavljeno jelo treba odstajati desetak do petnaestak minuta kako bi se što bolje sjedinilo.
Jelo se poslužuje posuto domaćim struganim ovčjim ili kozjim sirom.
foto:experience.dubrovnik.hr
Dubrovačka rozata - savršen desert
foto: experience.dubrovnik.hr
Dubrovačka rozata izvorna je dubrovačka delicija, dio hrvatske gastronomske baštine. Spominje se još od vremena Mletaka, u zapisima iz 1300. godine kao „fratrov puding“. Usprkos mnogim utjecajima tadašnjih sila Mletačkog i Osmanskog carstva, prenosila se generacijama. Dobila je ime po svom glavnom sastojku, Rosalinu – likeru od ruže.
Danas je rozata nezaobilazni dio ponude svakog boljeg restorana u Dubrovniku, također se priprema i u drugim djelovima Hrvatske.
Potrebni sastojci za 6 osoba
– 6 jaja
– šećer (kristal) 0,12 dkg
– mlijeko 0,5 l
– šećer kristal za karamel 0,06 kg
– liker od ruže (može i rum) 0,01 l
– polovina štapića od vanilije
– vrhnje (slatko) 0,2 l
– malo grožđica
– ušećerene kore naranče (arancini) 0,03 kg
Priprema
Prokuhajte mlijeko i vaniliju. U posebnoj posudi izmješajte jaja i šećer. Ohlađeno mlijeko dodajte izmješanoj smjesi. Neprestano miješanjte, pazite da se ne stvara pjena na površini.Preostali šećer karamelizirajte i obložite kalup zdjele. U tako obloženi kalup izlije se pripremljena smjesa i stave u srednje zagrijanu pećnicu u zdjelu sa vodom da se krema stisne.
Kad je smjesa napola stisnuta u sredinu zdjele ubaci se nekoliko grožđica namočenih u rum da ostanu u sredinu oblika. Peče se na umjerenoj temepereturi oko 150 do 160º C.
Kada je smjesa stisnuta rozata se izvadi i ohladi i preko nje se ocijedi tekućina rastopljenog karamela. Ukrasi se po želji, tučenim slatkim vrhnjem, arancinima, grožđicama ili bademima.
foto:experience.dubrovnik.hr
Recepti za štrukle i zagorsku juhu preuzeti sa stranica Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije. Potražite na toj stranici još finih recepata koji krijepe tijelo i griju dušu. A kad se fino najedete, niko vam ne brani da od srca zapjevate.
Recepti za rožatu, mariniranu tunjevinu i šporke makarule preuzeti sa stranica Turističke zajednice grada Dubrovnika.
Naslovna fotografija: www.visitdubrovnik.hr[:en]One of the numerous things we like from rainy autumn repertoire is socializing in intimate, cosy home atmosphere which, all of the sudden, during cold rain, seem very appealing.
Of course, the more the merrier, so we are very glad to cook something nice and warm for our dearest guests. If you have already delighted your guests, in your host-cook role, with international cuisine which you prepared and served with a lot of love and care, and you are running out of ideas…why not cook something ours, homemade, with a touch of tradition and a story from history?
We bring you a few suggestions for attractive menu, from Zagorje to far south, so you can choose something according to your taste that will bring joy to fine palates of your guests.
foto:www.tzkzz.hr Zagorje’s table
Pork tenderloin Stubica
4 pork tenderloins
15 dried plums
40 dg butter
0,3 dl oil
0,3 dl plum brandy (šljivovica)
3 dl sour cream
1,5 dl cooking cream
fresh parsley leaves
2 dl white wine
pepper, salt
Remove all bones from the pork tenderloin and stuff them with butter and dried plums. Add salt and fry the tenderloins in a hot frying pan. Cut the rest of the dried plums into strips, soak them in white wine and add them to the tenderloins. While cooking, the amount of wine will be reduced to 1/3. Then add the sour cream and cooking cream and cook until the sauce thickens. At the end, add the plum brandy and cook for another 1 to 2 minutes. Pour the sauce over the pork tenderloins and top with finely chopped parsley. When frying the tenderloins, be careful not to overcook them. Since this is a very tender meat, it is better to remove the tenderloins from the frying pan and put them on a warm plate and finish making the sauce separately. As a side dish, we recommend homemade pasta, rice cooked on butter or cooked macaroni
Note: Pork tenderloin Stubica is a specialty dating back to the 16th century and was served in noblemen's homes.
Štrukli – Cheese filled pastry
foto:www.tzkzz.hr
Ingredients: Combine an equal amount of allpurpose flour and pastry flour, some warm water mixed with vinegar, salt, one egg, 2 spoons of oil, and mix the ingredients on a wooden surface to form a dough. Keep kneading the dough until it begins to separate from the surface. Shape the dough into smaller ball shaped pieces, cover with a clean dishtowel and let it rest for about one hour. Then place the dough on a large surface such as a kitchen table or table cloth and begin rolling out the dough with a wooden rolling pin (mlinčenjak). Lightly brush the dough with oil to prevent from sticking and continue rolling out the dough with your hands until it is thin and covers the surface of the table. The dough hanging off the edges of the table should torn off with your hands. Spread out the filling along the dough on the edge of the table cloth, brush with melted butter, margarine or oil and roll the dough tightly with the help of the table cloth. Cut into pieces using the rim of a plate, place in a greased dish and bake. The štrukli can also be cut using a knife after baking. To make a cheese filling you will need 1 cottage cheese, eggs, salt, sour cream and a bit of sugar to add some sweetness. Mix all of the ingredients with a fork and spread evenly over the dough. Arrange the štrukli in a greased ovenproof dish and top with melted butter, margarine, oil and sour cream.
Zagorje soup
(serves 4)
70 dg potatoes (white)
5 dg cured bacon or pork neck
5 dg red onions
2 garlic cloves
2 dl sour cream
5 dg carrots
2 dl white wine
Sweet paprika, salt, pepper, bay leaf, vegeta (vegetable and herb seasoning), whole black pepper, flour, parsley leaves, lard (2 teaspoons), oil. Cut the cured bacon into small pieces and fry them on the lard. After a few minutes, add finely chopped onions and saute until soft. Add chopped garlic, paprika, chopped carrots, bay leaf, salt and vegeta. Peel the potatoes and cut them into small cubes, then cook them in salted, boiling water. When the vegetables are soft, add the potatoes and white wine. Simmer on low heat. In a separate bowl, mix together two spoonful of flour and sour cream, and pour the mixture into the soup through a strainer. Cook for another 10 minutes. Season to taste and serve.
foto: www.vuglec-breg.hr
Marinated tuna in Dubrovnik way
(4 persons)
– tuna 80 dg
– flour 6 dg
– olive oil 1 dl
– onions 15 dg
– vinegar 0,4 dl
– garlic 2,5 dg
– rosemary 3 dg
– leaves of parsley 2 dg
– laurel leaves 0,5 dg
– sugar 0,5 dg
– lemon 8 dg
– black olives 10 dg
– pepper 0,1 dg
– salt 2,5 dg
Cut tuna in pieces (thick slices), put salt and dip in flour. Fry in hot oil and take it out into a separate dish. On oil where tuna was fried add onions chopped in slices and cook until it becomes soft. Add chopped garlic and parsley, laurel leaves and rosemary. Pour 1 dl of water and cook for 10 min. Add sugar, pepper, vinegar and salt. Pour hot marinade over fried fish and leave to cool.Once the marinade is cool, it is kept in fridge. When serving on a plate or in a dish put onions with herbs from marinade. Lay the fish on it and decorate with slices of lemon and black olives. Put parsley over it.
foto:experience.dubrovnik.hr
Šporki makaruli (‘Dirty pasta’)
Pasta dish with meat sauce, made by Dubrovnik’s nobleman on occasion of St Vlaho
The term dirty came for the way of serving this dish. Namely, when the sauce with pieces of meat is eaten, last guests would only be left with pasta scarcely covered in sauce. This dish is made of meat sauce with macaroni or pasta in that shape and it is the basis of Dubrovnik’s festivity menus. Influence of Italian cuisine and similarity with recipes for the so called ragu di carne is obvious from the very recipe.
(for 5 persons)
– beef (without bones) 0,80 kg
– pork fat 0,10 kg
– onions 0.50 kg
– cooked tomato (can) 0,04 kg
– wine (cred) 0,10 kg
– leaves of parsley) 0,025 kg
– garlic 0,02 kg
– cinnamon 0,0002 kg
– clove 0,0001 kg
– leaves of laurel 1/4 pcs
– pasta 0,50 kg
– cheese (homemade- sheep’s or goat’s) 0,05 kg
– pepper 0,0008 kg
– salt 0,03 kg
Preparation:
Chop meat cleaned from fat and tendons into pieces (size 1,5 x1,5 cm). In a dish where fat is heated put chopped onions. When onion is soft add meat. Simmer all until the liquid form the meat evaporates. Add cooked tomatoes and simmer shortly. Pour wine and warm water over it. The dish needs to be occasionally stirred while cooked in an uncovered dish. Add chopped parsley and garlic, cinnamon, clove, laurel, pepper and salt. The dish is simmered for about two hours, depending on quantity and tenderness of meat, while occasionally adding hot water.
Rinse cooked and drained pasta in lukewarm water, drain well, pour melted fat over it, mix it and then mix with meat and sauce. Leave to rest for 10-15 min before serving.
The dish is served with homemade grated sheep or goat cheese.
foto:experience.dubrovnik.hr
Dubrovnik rozata –a perfect dessert
Dubrovnik’s rozata is original Dubrovnik’s delicacy, a part of Croatian gastronomic heritage. It is mentioned already in Venetian times, in notes from 1300, as a ‘monk’s pudding’. Despite strong influence of Venetian and Ottoman Empire, it has been carried out through generations. It got its name after its main ingredient, Rosalin – rose liqueur.
Today it is unavoidable part of every better Dubrovnik’s restaurant, and is also prepared in other parts of Croatia.
For 6 persons
– 6 eggs
– sugar 0,12 dkg
– milk 0,5 l
– crystal sugar for caramel 0,06 kg
– rose liqueur (or rum) 0,01 l
– half vanilla stick
– sweet cream 0,2 l
– some raisins
– orange peel in sugar (arancini) 0,03 kg
Preparation:
Boil milk and vanilla. Mix eggs and sugar in a special dish. Add cooled milk to this mixture. Stir constantly; be careful not to create foam on the surface. Caramelize the rest of sugar and coat the edges of the dish. In this dish put prepared mixture of eggs and milk and put in heated oven in a dish with water to condense the mixture.
When the mixture is half condensed put some raisins soaked in rum in the middle of the dish. Bake in moderate temperature from 150 - 160º C.
When the mixture is completely condensed and cooled, pour melted caramel over it. Decorate as you wish with whipped cream, arancini, raisins or almonds.
foto:experience.dubrovnik.hr
Recipes for štrukli and Zagorje soup are taken from web pages of Tourist board of Krapina-Zagorje County. There you can search for some more nice recipes that refresh body and warm the soul. And when you are full, feel free to sing a song.
Recipes for rožata, marinated tuna and dirty pasta are taken form webpage of Dubrovnik City Tourist Board.
[:]