Čuvajmo baštinu naših baka, družimo se i zabavimo! U Veloj Luci održava se natjecanje u pripremi sirnica!
[:HR]
Tko će ispeći najbolji uskršnji kolač "Sirnicu"?
Sirnica je najpopularniji uskršnji kolač, koji se još naziva dalmatinska uskršnja pogača ili pinca. Uskršnji stol je nezamisliv bez svježe ispečene mirisne Sirnice. Sirnicu se može danas nabaviti i u pekarnicama - dućanima posebno pred Uskrs, jer se konzumacija ovog ukusnog kolača proširila po svim krajevima Lijepe Naše.
Ali pravu aromu i mekoću dobit ćete samo od domaće sirnice. No naš savjet je da se potrudite i pripremiti je, nije teško a internet vrvi receptima za nju. Priprema se od teškog dizanog tijesta, oblikuje se u kuglu koja se prije pečenja premaže umućenim žumanjkom i razreže po sredini nožem u obliku križa i pospe krupnim šećerom.
A kako se u Veloj Luci priprema sirnica po starinskom receptu prenošenom s koljena na koljeno?
Aktivne članice Zajednice žena "Katarina Zrinski" Vela Luka, dosjetili su se kako bi od ove popularne delicije napravili pravu gastro feštu. U svrhu promocije Veloluške gastronomije i tradiconalne otočke kuhinje u Veloj Luci na otoku Korčula organiziraju natjecanje u pripremi sirnica prema tradicionalnom otočkom receptu, prenošenom od koljena na koljeno. Taj izuzetno fini kolač s velikom su pažnjom pripremale i pekle naše bake i majke, danas je dio hrvatske gastro kulture.
Ako želite probati pravu domaću sirnicu, pripremljenu po izvornoj otočkoj recepturi, dođite u Velu Luku u hotel Korkyra u ponedjeljak, 28. ožujka 2016. u 18:30 sati na natjecanje u izradi "Luške sirnice".
Natjecateljice će se potruditi ispeći najbolju sirnicu i za nju dobiti nagradu stručnog žirija. Bit će tu i prezentacija "Gastro vodiča" učenika Srednje škole Vela Luka te prezentacija slastičarnice "Cake-Box" sa degustacijom kolača, a sve uz pjesmu i ples.
Čuvajmo baštinu naših baka, družimo se i zabavimo.
Vela Luka – mjesto za istinski odmor
Vela Luka je mjesto posebne snene atmosfere, u kome za proljetnih i ljetnih toplih večeri možete samo i isključivo uživati odmarajući sva svoja čula. Turistička vreva ne stanuju ovdje, zato jer se svi gosti mogu do sita nauživati i iskupati u nekima od brojnih skrovitih uvala koje poput raskošne ogrlice oplakuju ovo romantično mjesto, te im preostaje samo svratiti u neki od restorana poslušati klapsku glazbu ili pohoditi neko od događanja Luškog ljeta.
Okružena netaknutom prirodom i savršeno čistim morem, sunčana i smirena (čak i u vrijeme najvećih vremenskih nevolja u ostatku zemlje), Vela Luka opravdava svoje ime mirne spokojne luke u kome gosti pronalaze točno ono po što su došli – rajski nepatvoreni mir.
Foto: cro-go.hr, coolinarka, Tz Vela Luka, hotel Korkyra[:]
Gastronomadi, trk u Supetar! Počinje međunarodni gastro festival "Biser mora 2016". [:en]Pearl of the sea 2016 - Delicious side of Supetar!
[:HR]
ATRAKTIVNA GASTRO MANIFESTACIJA NA SAMOM PRAGU SUPETARSKE TURISTIČKE SEZONE
Supetar, 07. do 10. travnja 2016.
Živopisni brački biser, slikoviti gradić Supetar, domaćin je 11. gastro manifestacije godine “Biser mora”. Manifestacija nudi niz kuharskih natjecanja, prezentacija, javnih rasprava, školskih i sportskih natjecanja, tematskih gastro večeri, pučkih veselica, zabave sa poznatima…
Ove godine natjecatelji dolaze čak iz 20 zemalja. Po prvi puta otvaranje festivala je 7.4. na Supetarskoj rivi, u 13:30 h. Tijekom četiri dana ovog kulinarskog festivala, koji se održava od 7. do 11. travnja, sudionike manifestacije i njihove goste očekuje bogati program, kuhat će se 24 sata na dan, sve kategorije natjecanja su popunjene... a osim natjecanja kuhara, master klasova, kulinarskih radionica, gastro izložbe te tematskih večera organiziraju se izleti po Braču, razgled biciklama, posjet vinogradima, čuvenoj pustinji Blaca...
Smatrate li naš naslov suviše euforičnim, naredni retci će vas zasigurno razuvjeriti!
Naime, supetarski gastro event nazvan Biser mora, koji uključuje čitav niz atraktivnih sadržaja sa kulinarskim preznakom, itekako zaslužuje svoje lovorike.
Kako se u sklopu manifestacije održavaju međunarodno natjecanje škola i profesionalnih kuhara, sajam proizvođača vezanih uz gastronomiju, predavanja, radionice, degustacije i prezentacije vezane za nacionalnu i internacionalnu kuhinju, ne sumnjamo da će svi virtuozi s kuhačom, kao i oni koji se to tek nadaju postati, poželjeti posjetiti Supetar od 07. do 10. travnja 2016.
Manifestacija najavljena za narednu godinu ima i neke atraktivne novine.
Svečano otvaranje bit će održano na Supetarskoj rivi, novost su i tematske večere za turiste i lokalno stanovništvo, a hoteli će Biser mora uvrstiti u svoju ponudu u vidu prodajnih paketa.
Održat će se i 24-satno kuharsko natjecanje – kuhanje bez prestanka, što će svakako privući i medije, a posebne poslastice su sudjelovanje vrhunskih chefova s prestižne Le Cordon Bleu akademije, prezentacije i edukacije, te live izrada skulptura od leda!
Kako ističu organizatori, 11. po redu Biser mora doprinijeti će daljnjoj popularizaciji grada kao gastro destinacije, a zasigurno će značajno djelovati i na turističke pokazatelje i uspješnost supetarske turističke sezone.
Mi se u potpunosti slažemo, uz jednu jednostavnu insidersku preporuku – gastronomadi, trk u Supetar!
PROGRAM “BISER MORA 2016”
Supetar, otok Brač 7.-11.04.2016.
Četvrtak, 07.04.2016.
08:00 – 20:00 NATJECANJE PO KATEGORIJAMA Restoran Adria
10:00 – 12:00 Master class Gary Filbey - Restoran Adria
12:00 – 13:00 Gastro izložba na Rivi - Supetarska Riva
13:00 – 13:30 Svečano otvaranje - Supetarska Riva
14:00 – 20:00 Cooking show s degustacijama - Restoran Adria
14:00 TAVERNA RIVA, Bol
15:30 ČIJA JE KRANJSKA KOBASICA – Dušan Veršec, Slovenija
17:00 NERETVANSKA KUHINJA, Hotel Restaurant Villa Neretva, Metković
18:00 Cooking show PRIMERBA, Željko Neven Bremec
PROGLAŠENJE REZULTATA Restoran Adria
20:00 – 23:00 Večer Dalmacije Restoran Palma
23:00 – 02:00 Chef's party Restoran Roso
Petak, 08.04.2016.
08:00 – 24:00 NATJECANJE PO KATEGORIJAMA Restoran Adria
10:00 – 12:00 Master class Sokol Prenga Restoran Adria
12:00 – 16:00 Posjeta Vinogradu Stina i Zmajevoj špilji
12:00 – 24:00 Cooking show s degustacijama Restoran Adria
12:00 - 18:00 ATELJE OKUSA - HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA by Svijet u Čaši & MAM VIN
12:00 TAVERNA RIVA, Bol
13:00 RESTORAN ANTONIJO, Rogoznica
14:00 MALA ŠKOLA ZAČINA, Kotanyi
15:00 RESTORAN RIBARSKA KUĆICA, Bol
16:00 KONOBA KOPAČINA, Donji Humac
17:00 WINE BAR & RESTAURANT ARTICHOKE, Jelsa
18:00 Cooking show DUKE, Jože Zalar
17:00 – 18:00 Međunarodna malonogometna kuharska utakmica Cageball
PROGLAŠENJE REZULTATA Restoran Adria
20:00 – 23:00 Večer Makedonije Restoran Palma
24:00 – 02:00 Monin party Restoran Adria
01:00 – 04:00 (Subota rano ujutro) Cooking show s degustacijama Restoran Adria
01:00 Turska
02:00 Indija
03:00 Austrija
Subota, 09.04.2016.
00:00 – 20:00 Seniorsko natjecanje po kategorijama Restoran Adria
10:00 – 12:00 Master class Amano Yuhei Restoran Adria
12:00 – 15:00 Izlet: Biciklistička staza Sv. Roko
12:00 – 16:00 Izlet: OBLICA FEST i Kamenoklesarska škola
12:00 – 20:00 Cooking show s degustacijama Restoran Adria
12:00 Crna Gora, nacionalna kuhinja
13:00 Ukrajina, nacionalna kuhinja & Slastice
14:00 Kotanyi priča o začinima kroz slasne zalogaje i primjenu u kuhinji
15:00 Poljska, nacionalna kuhinja
16:00 BiH, nacionalna kuhinja
17:00 Grčka, tradicionalne slastice, Sxoulis Nikos & Ntalampiras Ioannis
18:00 Primerba, Željko Neven Bremec PROGLAŠENJE REZULTATA Restoran Adria
20:00 – 23:00 Večer Italije Restoran Palma
23:00 – 02:00 International party & Providenza Bazen
Nedjelja, 10.04.2016.
08:00 – 16:00 Seniorsko natjecanje po kategorijama Restoran Adria
10:00 – 11:00 Master class Maria Shramko Restoran Adria
11:00 – 12:00 Master class Marinis Giannis and Mr. Ypokamisas Aggelos Restoran Adria
12:00 – 13:30 Master class Roman D. Tauber Restoran Adria
12:00 – 13:30 Cooking show s degustacijom, Beef Shop Restoran Adria
12:00 – 13:30 Seniorsko natjecanje KUP BISER MORA Restoran Adria
14:00 – 18:30 Posjeta Pustinji Blaca
20:00 – 23:00 Večer Brača i SVEČANO PROGLAŠENJE POBJEDNIKA Restoran Palma
23:00 – 02:00 Closing party „A la Brač“ Dvor Palma Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija, Marina Getaldića 20a , 21000 Split, Croatia, OIB: 33038584297
Organizator:
Savez kuhara mediteranskih i europskih regija
Jobova 2 , 21000 Split, Croatia
Tel + 385 99 3198 961
e-mail: [email protected], www.skmer.hr
www.supetar.hr
Foto: SKMER
Sponzorirani članak
[:en]ATTRACTIVE GASTRO MANIFESTATION ON AT THE VERY END OF SUPETAR’S TOURIST SEASON
Supetar, from 7th – 10th April, 2016.
If the title appears too ecstatic, following lines will prove you wrong!
Namely, Supetar's gastro event called Pearl of the Sea, which includes whole range of attractive culinary contents, very much deserves its praises! Since a part of manifestation are international schools and professional chefs competitions, fair of gastro producers, lectures, workshops, tasting and presentations of international and national cuisine, there is no doubt that all cooking virtuosos, as well as those who would like to become one, will want to visit Supetar from 7th – 10th April, 2016.
Manifestation is planned for the following year and has some attractive novelties.
Opening ceremony will be held on Supetar's waterfront, while theme dinners for tourists and locals are also new.
Hotels will include Pearl of the Sea in their offer as packages for purchase.
There will be 24 h cooking competition - non-stop cooking, which will most certainly attract media, and special treats are top chefs from prestigious Le Cordon Bleu academy that will participate in presentations and education, and there will also be live making of ice sculptures!
As organizers emphasise, 11th Pear of the Sea will contribute to further popularisation of the city as a gastro destination, and it will definitely boost tourist numbers and success of tourist season in Supetar.
We completely agree, with a simple insider recommendation – gastronomads, to Supetar!
Organizator:
Savez kuhara mediteranskih i europskih regija
Jobova 2 , 21000 Split, Croatia
Tel + 385 99 3198 961
e-mail: [email protected], www.skmer.hr
www.supetar.hr
Foto: SKMER[:]
Uskršnji običaji Dalmatinske zagore
[:HR]Želite li sačuvati vlastite korijene, nema bolje nego upoznati i istražiti vlastite običaje i tradiciju. Tradicijski običaji su upravo ogledalo naših korijena. Oni simboliziraju naš identitet i prevrijedno naslijeđe kojeg se ne treba olako odreći.
U redu, vremena se brzo mijenjaju u u korist tehnologije i potrebe bivaju drugačije, slažemo se. No baš zato je dobro podsjetiti se kako se prije moglo bez svih instatnt rješenja, dostojno proslavljati Uskrs i dane koji mu prethode.
Uskrs je najveći i najznačajniji katolički blagdan, blagdan koji simbolizira brojne tradicije iz crkvenih rituala, primjerice Veliki petak kada se ne obavljaju radne aktivnosti na zemlji, jer je u njoj na taj dan pokopan Isus Krist, i kada se nekoć pilo crno vino uslijed podsjećanja na Kristovu prolivenu krv. Krenimo virtualnom šetnjom do mistične Dalmatinske zagore – kolijevke starih običaja i naslijeđa te saznajmo više o Uskršnjim običajima u Dalmatinskoj zagori.
Stari običaji u Sinju
Jeste znali da su se stanovnici Sinja nekoć umivali u ljubičicama i jaglacima na Cvijetnicu? Na taj način započinjalo je slavljenje Velikog tjedna i priprema za Uskrs. Veliki tjedan bio je posvećen molitvi, a čak se uvodila i zabrana rada na polju tih dana.
Tišina je bila imperativ dočeka Uskrsa, tako da se nije smjelo previše bučiti po mjestu ni okolnim selima, ni slaviti svadbe kao ni poklade niti ijedno slično pučko slavlje. Do danas u Sinju postoji tradicija da tjedan dana prije Uskrsa u kafićima nema preglasne muzike.
U vrijeme Cvijetnice djeca beru cvijeće po okolnim livadama i u šumi, te se cvijeće donosi doma. Dok su se nekad svi ukućani umivali u cvijeću, danas to rade većinom djeca. Uz jaglace ljubičice, žito mlado, brao se i trešnjin cvijet. U nedjelju na samu Cvijetnicu ljudi bi nosili u crkvu maslinovu grančicu, list lovora ili grančicu jele.
Blagoslovili bi ih svetom vodom te ih poslije odnosili na polja vjerujući da će im to ojačati urod i sačuvati zemlju od suše. U Sinjskoj Krajini postojao je također običaj udaranja barabanom. Prutići zvani barabani nosili su se na Veliki petak u crkvu na blagoslov. Barabanom se udaralo po klupama te bi se oni neodlomljeni barabani nosili iznad vrata gdje je bio prolaz za stoku. Nije bilo preporučljivo ikakvo ozlijeđivanje ni krvarenje i zato su ljudi izbjegavali fizičke poslove tih dana. Jela se riba – balakar i pilo se vino.
Jaja su se farbala metodom odkuhavanja u vodi sa crvenim lukom, a samo jaje bi se vezalo čarapom zato da se učvrsti listovi djeteline koji su se stavljali na jaja. Na Uskrs prije mise, jela se i jede se do danas pogača i jaja.
Obiteljski Uskršnji ručak je po običaju obilan. Obvezna je kuhana šunka, mladi pršut, mlada kapula ili mlada ljutika, kuke (šparoge), kuhano tvrdo kokošje jaje i sirnica. Od pića na stolu se nađe rakija i vino. Pisanice su neizostavne na katoličkom stolu.
Vrlika
Za Uskrs se staro i mlado okuplja u mjesnoj crkvi Gospe od Ružarja, u želji da kao sudionici ili pak znatiželjni promatrači budu dio stoljetne tradicije čuvanja Kristova groba. Njegovi su čuvari kršni muškarci odjeveni u prelijepe, mjesecima izrađivane tradicionalne nošnje od tkanog sukna i domaće ovčje vune, urešene zlatnim koncem i čojom, te upotpunjene starinskim oružjem – kuburama, iz kojih će nešto kasnije, tijekom pučkog slavlja, odjekivati i pucnji u znak veselja zbog Isusova uskrsnuća i njegove pobjede nad smrću.
No, kako točno izgledaju ovi drevni običaji?
Osim u ovoj visoko simboličnoj tradiciji, čuvari Kristova groba sudjeluju i u crkvenim ophodima Svetog trodnevlja. Na početku obreda Velikog četvrtka, grobari predvođeni arambašom u koloni jedan iza drugog ulaze u crkvu formirajući špalir oko oltara. U spomen na posljednju večeru kada je Isus oprao noge dvanaestorici svojih apostola, svećenik će i dvanaestorici čuvara Isusova groba oprati noge. Prijenosom presvetog sakramenta na mjesto gdje je uređen grob u koji je položen Isusov kip, započinje čuvanje groba, a obred se nastavlja pjevanjem Gospinog plača.
Obred Velikog petka započinje procesijom ulicama grada, u kojoj također sudjeluju i grobari, s izuzetkom manjeg broja koji u to vrijeme čuva Isusov grob. Subotnji obredi čuvanja groba započinju u 18,00 sati, dok misno bdijenje započinje u 23,00 sati čitanjima iz Staroga zavjeta i Svetom misom. Riječi svećenika „slava Bogu na visini“ praćene su oglašavanjem svih zvona sa zvonika, koja označavaju Isusovo uskrsnuće i njegovu pobjedu nad smrću.
Za to vrijeme grobari se poklone kod groba i napuštaju ga, te pored crkve započinje veselje tijekom kojeg se pjevaju pučki napjevi i puca se iz kubura.
Nakon kratkog slavlja grobari se predvođeni arambašom vraćaju u crkvu na isti način kao i kada su na Veliki četvrtak prvi puta ulazili u crkvu, te sudjeluju u Svetoj misi. Po njenu završetku, na prostoru pored crkve priređuje se veliko slavlje uz pjesmu i vrličko kolo, u kojem sudjeluju sve generacije Vrličana odjevene u svoje narodne nošnje specijalno čuvane za tu prigodu. Sudionici su tijekom slavlja svjedoci nematerijalne kulturne baštine zaštićene od strane UNESCO-a: vrličko kolo, vrlička narodna nošnja i ojkavica.
Dođite proslaviti izvorne autentične običaje Dalmatinske zagore, sudjelujte u živim šarenim procesijama, posjetite mjesta koja su etnolozima i dan danas neiscrpna inspiracija za brojna istraživanja jer unatoč raslojavanju domaćeg sela, život koji ostaje tamo svejedno je jak i otporan te čuva svoju tradiciju na najbolji mogući način.
Nije isto slaviti Uskrs u metropoli i gradu, ili se stopiti s veseljem vrličkog kola u kojem sudjeluju sve generacije mještana u narodnoj nošnji. Stoga vas podsjećamo da posjetite Zagoru i uživate u dragocjenim prikazima brižljivo čuvane tradicije, jer ponešene uspomene sa pučkih svetkovina, danas se ubrajaju u jedno od najomiljenih iskustava posjetitelja diljem svijeta. A sa turističkog gledišta, Hrvatska sa svojom prebogatom katoličkom baštinom i brojnim običajima vezanima za istu, može puno toga ponuditi svojim gostima.
www.visitsinj.com
www.tz-trilj.hr
www.visitdugopolje.com
www.visitvrlika.com
Foto: arhiva turističkih zajednica
[:]
Posjetite izložbu „Tržnica trbuh grada"
[:HR]Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell'Istria i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka pripremaju izložbu „Tržnica trbuh grada“.
Izložba će se otvoriti 16.3.2016. u 12:00 h u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, Muzejski trg 1.
Autorice izložbe su: mr.sc. Tanja Kocković Zaborski i mr.sc. Ivana Šarić Žic. Dizajn izložbe potpisuje Kristina Ivančić.
Izložba je nastala u sklopu projekta „Pazi što jedeš“ kojeg već šestu godinu organiziraju Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell'Istria i udruga IEP.
O IZLOŽBI:
Odlazak na tržnicu, placu, ma(e)rkat, pijacu dio je naše svakodnevice. Gradske tržnice svjedoci su ekonomskog i društvenog razvoja grada, pokazatelji prilika u kojima žive njegovi stanovnici. Upravo se na ovom mjestu uspostavlja veza između ljudi i hrane putem neposrednog odnosa s proizvođačima namirnica. To je mjesto druženja, izmjene znanja i vještina, razmjene recepata, komunikacije građana sa susjedima i lokalnom sredinom. Iako nam se ponekad čini da ondje "samo" nabavljamo namirnice, zapravo na tržnicama otkrivamo identitet grada i njegovih stanovnika.
Istražujući tržnice u Puli i Rijeci cilj nije bio istaknuti samo specifične značajke tih dviju tržnica već ukazati na univerzalnu temu odnosa kupaca i prodavača koja je karakteristična za sve tržnice. Kroz taj odnos otvorene su brojne teme poput neformalnog oslovljavanja na tržnicama, (ne)svjesnog smjera kretanja kupaca kada kupuju namirnice, pitanja povjerenja, mita o autentičnosti, trenda zdrave prehrane...
Izložba je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Tržnice d.o.o. Pula, Tržnice d. o. o. Rijeka.
Izložba će u Rijeci biti otvorena od do 24.05.2016. godine. Izložbu su već, iako u skraćenom obliku, mogli vidjeti građani Pule i Istre krajem 2015. g. kada je bila postavljena u Galeriji C8, Arheološkog muzeja Istre. Za vrijeme trajanja izložbe galeriju C8 posjetlo je ukupno 1211 posjetitelja od kojih su većina bili osnovnoškolci i srednjoškolci, ali i umirovljenici.
Početkom rujna 2016.g. izložba gostuje u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu.
Više informacija o izložbi pogledajte i na facebook stranici: https://goo.gl/ivlk0b
Izvor objave i fotografije:
[:]
Proljetna oda radosti
[:HR]
Zanimljiva putovanja, egzotični recepti, obilasci šarenih tržnica svijeta ili oživljavanje drevnih jela - dio su kreativnog svijeta našeg partnerskog portala Okusi.eu. Fotografije i putopisi koje nam serviraju svakodnevno, dio su raskošne kozmopolitske razglednice njihova gastro svijeta. Stoga vam predstavljamo njihova proljetna razmatranja o viđenim divljim šparogama, prvim domaćim jagodama i proljetnoj janjetini s otoka. Saznajte sve o čudesnom maslačku i čemu sve služi, zašto je medvjeđi luk ultimativni eliksir zdravlja i vitalnosti te zašto su šparoge kraljice povrća.
I zašto volimo proljeće u Lijepoj Našoj.
PROLJETNA ODA RADOSTI
Još uvijek nas tišti zimski blues. Dani jesu nešto dulji, no ne znatno, još uvijek smo okovani kaputima i čizmama. Večer na sofi pod dekicom nam je još svima apsolutni prioritet. Sanjamo plaže, bose noge i sunčeve zrake. Jedemo buncek sa zeljem, zaseku na kruhu i kisele krastavce. Zimski san u punome jeku.
Sjećam se kolege Britanca koji se u Zagreb doselio u travnju i na njemu se moglo primjetiti da zaista uživa u svemu što Zagreb pruža. Negdje u listopadu je došao u ured, potišten i nekako iznerviran činjenicom da su sve lijepe žene Zagreba nestale. Pitao me tad gdje li su nestale te sve zgodne cure, vreva na ulicama i općenita pozitiva u zraku. Ja sam mu dogovorila da stiže zima i da se svi drže tople kuće neka se strpi do kraja ožujka.
I tako bi. Krajem ožujka, sve se polako budi. Svi izlazimo iz svojih brloga, hvatamo se za glavu od kilograma nakupljenih tijekom zime, planiramo fizičke aktivnosti i nadamo se boljem sutra. Ono što nam dodatno ulijeva optimizam nakon depresivne i mračne zime jest povratak šarenila ili bolje rečeno, zelenila na tržnice. Kao eksplozivne vijesti o nevjerojatnom otkriću šire se informacije o viđenim divljim šparogama, prvim domaćim jagodama i proljetnoj janjetini s otoka.
Proljeće nam vraća sve za čime smo tijekom zime čeznuli i sve ono što nas raduje i čisti od zime. Moje omiljene proljetne namirnice su šparoge (divlje i kultivirane), list maslačka i medvjeđi luk.
Šparoge su apsolutne kraljice povrća. Veselje kojim kuham prve šparoge sezone je usporedivo osjećajem bosih nogu na toplome pijesku. Šparoge su prave nutricionističke bombe i s lakoćom se može reći da spadaju među superhranu zbog svojih svojstava. Prepune su vitamina A, C, K i E, vlakana, željeza, folne kiseline, fosfora, bakra, mangana te selena. Ubrzavaju oporavak organizma nakon bolesti jer potiču rad jetre i žuči te se krase diuretičkim djelovanjem i samim time čišćenjem organizma. Ujedno, blagotvorno djeluju na krvne žile i srce zbog biljnog pigmenta luteina.
Maslačak je vrlo sličan šparogama jer ima onu krasnu gorčinu koja nas vraća među žive nakon zimske hibernacije. Cijela biljka je jestiva – od korijena do cvijeta. Još se uvijek sjećam bakinog sirupa za kašalj od cvjetova maslačka, a nakon pretjerivanja u jelu i piću, najbolji lijek dan nakon je čaj od sušenog lista maslačka koji pomaže u čišćenju organizma, posebno jetre. Listovi obiluju vitaminima A, C, D i B te željezom, magnezijem, cinkom, kalijem, kalcijem, manganom i bakrom.
Svježi list maslačka je apsolutna delikatesa i moj omiljeni način pripreme je salata s tvrdo kuhanim jajima ili krumpirom.
Medvjeđi luk ili srijemuš je samonikla biljka srodna s lukom i češnjakom koje je prema nekim istraživanjima u upotrebi već 5000 godina. Jednako kao i sva proljetna blaga i medvjeđi luk je prepun dobrih vitamina i minerala te blagotvorno djeluje na organizam. Listovi su prepuni vitamina C i dokazano djeluju na snižavanje krvnoga tlaka. Kolokvijalno se često kaže da nešto liječi kugu i koleru, no medvjeđi luk se u povijesnim knjigama spominje kao ljekovito sredstvo za ublažavanje upala i groznica, pa tako i kuge i kolere. U kulinarstvu se koristi u raznovrsnim jelima od Europe do Azije da je prava poslastica tijekom vrlo kratke sezone.
Uz gore opisane oblizeke, bilo bi nepravedno ne spomenuti rotkvice, mladi luk i češnjak, matovilac, prvi krumpir, slatki grašak, predivne artičoke i mirisne jagode. Proljetnu otočku janjetinu koja obiluje aromama bilja koje se počinje buditi nakon zime. Proljetni pilići su nešto čega se sjećamo iz djetinjstva (ako ste stariji od 40) jer je danas tržište piletine tuga i jad i naći onu pravu piletinu s okusom piletine je ravno dobitku na lotu.
I prije kraja, danas se u supermarketima i na tržnicama može naći sve i kad i nije sezona. Hrana leti avionima, uzgaja se hidroponski u staklenicima bez sunca i mjeseca. I možemo jesti šparoge i artičoke 365 dana u godini, no morate priznati da ne šmeka kao ono što nas na placu čeka za par tjedana.
Živjelo proljeće!
Autor: Maša Taylor
Fotografije i tekst: Okusi.eu[:]
Bečka tržnica koja odiše duhom secesije i orijenta: Upoznajte Naschmarkt
[:HR]Planirate li posjet Beču, poslušajte preporuku naših vrsnih putopisaca i gastro putnika s Okusi.eu i neka se tržnica Naschmarkt, svakako nađe u obaveznim koordinatama razgleda carskog grada a koji nam je zbog svoje blizine idealna izletnička lokacija. Tržnica Naschmarkt je autentična bečka institucija te nezaobilazna atrakcija svih posjetitelja Beča, a mi vam donosimo sve o toj glasovitoj tržinici iz pera naše suradnice sa portala Okusi.eu.
Naschmarkt - glasovita bečka atrakcija 
Naschmarkt nije obična tržnica. On(a) odiše secesijom i bečkom tradicijom ali i duhom orijentalnog bazara. Naschmarkt je tržnica s višestoljetnom tradicijom koju niti višestruko seljenje lokacije nije uspjelo ugasiti. Od Pepel-tržnice (Aschenmarkt), nazvane tako zbog blizine bivšeg odlagališta pepela i smeća, nastala je Gric-tržnica (Naschen = grickati) zbog raznih delikatesa koje su se tu mogle kupiti. Naschmarkt tako 1905. godine dobiva svoje službeno, sadašnje ime, a preseljenjem iz Freihausa, dijela 4. bečkog okruga na mjesto natkrivene rijeke Wien (Beč), Naschmarkt dobiva i svoju konačnu lokaciju.
Naschmarkt je danas prava bečka institucija te nezaobilazna atrakcija svih posjetitelja Beča. U paviljonima izgrađenim u secesijskom stilu smjestile su se male trgovinice, najčešće vrlo golo i oskudno opremljene jer se prodaja uglavnom odvija ispred njih. Tu se može kupiti sve što ima veze s hranom: voće i povrće, meso i riba, kruh i sir te mnoge druge delikatese kao npr. perzijski kavijar, sushi i oštrige. Brdima šarenih začina je također teško odoljeti. Razni kulturni utjecaji, od starih bečkih do balkanskih, orijentalnih i azijskih vidljivi su od štanda do štanda. Zatvorite oči i gužva, mirisi i buka prenijet će vas u daljine istoka, na kakav orijentalni bazar. S jedne strane arapski prodavači izvikuju glasno „kebab, kebab“ a s druge izraelski prizivaju na „falafel, najbolji falafel u gradu“.
U nizu paviljončića u paralelnoj „uličici“ tržnice, smjestili su se mali restorani, od onih s bečkom tradicionalnom ili talijanskom kuhinjom do onih iz Vijetnama, Koreje ili Tajlanda. Pojedite palačinke na sto načina pijući punč ili pak sirove oštrige pijući šampanjac. Njih primjerice nude Nordsee ili štandovi Gruber i Umar Fish. Umar ima i odlično posjećen restoran s ribom i školjkama. Orijentalnu hranu nude Neni ili pak već kultni Naschmarkt Deli u kojem je ponekad teško doći do slobodnog mjesta, posebno kad gostuju DJ-i.
Ili možda zato što vam se može dogoditi i da se gurate stol do stola uz poznatu holivudsku zvijezdu a koja je upravo tu jer zna da je nitko „neće“ prepoznati niti vući za rukav. Li’s cooking ima divan sushi a Indian Pavillon indijsku hranu. Jela nema puno ali su ukusna i pripremljena pred vama. Kako mali i originalni štandovi i paviljončići na žalost bivaju progutani od raznih jačih divova, nije loše podržavati ih i kupovati primjerice začine upravo od njih. Kod Indijca Abrahama možete kupiti sve azijske začine pa i one svježe poput limunske trave ili tajlandskog bosiljka. Gospodin Abraham prodaje i odlične Samosas koje stižu još vruće!
Kupujući i šetajući tržnicom možete svratiti i na koji usoljeni krastavac, jedan od bečkih klasika i specijaliteta. Njih prodaje jedan pravi stari bečki gospon koji je štand naslijedio od svojeg oca. Danju je na štandu, a navečer ga možda sretnete u fraku, dok juri na bal ili koncert u Musikverein. Jer imati štand na Naschmarktu je i strast, a ne samo potreba. Kod ovog gospona ne morate kupiti cijelu staklenku krastavaca nego zatražiti i jedan jedini krastavac za probu, koji će vam gospodin „upecati“ iz velike drvene bačve, a odmah potom na kušanje ponuditi i male krastavčiće.
Odlični su, nemojte odbiti. Pojedite sve odmah, onako krckavo pa se bacite i na jednu od dvije vrste kiselog zelja. U jednoj od bačvi se krije i „sarma kraut“ odnosno cijele glavice kupusa, koje su međutim nešto manje kisele od naših.
Subota je dan kada seljaci iz okolice Beča, pokrajine Gradišće (Burgenland) ili čak iz susjedne Mađarske dovoze svježe voće i povrće te razne specijalitete poput kobasica, kolača, ukiseljenog povrća i sličnog. Nađe se tu obavezno i nekoliko mesara ili prodavača proizvoda od divljači, sira ili uzgajivača riba. Bez obzira na pregolemu gužvu subotom je najzabavnije otići jer se već u ranu zoru otvara najpoznatiji buvljak u Beču. Za foodije pravi raj! Ljubitelji starinskog posuđa, lonaca ili pribora za jelo će sigurno naći nešto što im je „potrebno“.
Nedjeljom tržnica na žalost ne radi, ali zato je sve druge dane otvorena čak do 7-18 sati. Prazan želudac, po mogućnosti pun novčanik, ceker ili kolica, dobro društvo i više nego ugodan dan je zagarantiran!
Naschmarkt
Wienzeile 1,
1040 Wien, Austria
Autor: Helena Varendorff
Fotografije: Okusi.eu
[:]
Izložba "Muzej u loncu" u Osijeku
[:HR]Pozivamo vas na otvorenje izložbe „Muzeji u Loncu“ u suradnji Gradskog muzeja Požega i Muzeja Slavonije Osijek u četvrtak 3. ožujka 2016. u 18 sati, u zgradi muzeja (Magistrat) u Tvrđi.
Prilikom otvorenja izložbe uz bogat fundus požeškog muzeja, predstavit će se i starinska jela vezana uz osječku vojnu i građansku povijest. Jedno od popularnih jela koje će se moći i kušati bit će omiljene knedle sa šljivama, a čut ćete i zanimljivu priču o „Osječkom knedl satu“, odlasku Osmanlija te doznati zašto naše crkve svakoga petka u 11 sati zvone kao da je podne… Projekt „knedl sata“ provodi Turistička zajednica grada Osijeka u suradnji s udrugom Plantaža i Ugostiteljskom školom u Osijeku.
O Muzeju u Loncu
Muzej u loncu pokrenut je sa željom Etnološkog odjela Gradskog muzeja Požega da poticanjem otkrivanja zaboravljenih jela, sakupljanjem starih recepata, rekonstrukcijom i dokumentacijom njihove pripreme, ispitivanjem kazivača i istraživanjem izvora i literature doprinesemo rasvjetljavanju spoznaja o tradicijskoj prehrani Požege i Požeštine krajem 19. i početkom 20. stoljeća, te gastronomsko-gurmanskom profiliranju ovoga dijela Hrvatske.
Više informacija potražite na: www.tzosijek.hr
Fotografija preuzeta: www.tzosijek.hr[:]
Posjetite Oleum olivarum“, jedan od najstarijih sajmova maslinova ulja u Hrvatskoj
[:HR]Od 12. do 13. ožujka u Krasici, pitoresknom mjestašcu nedaleko Buja, održava se devetnaesti po redu „Oleum olivarum“, jedan od najstarijih sajmova maslinova ulja u Hrvatskoj. Manifestacija je tijekom godina prerasla u međunarodnu smotru maslinovih ulja u kojoj sudjeluju znanstveno-istraživačke institucije, udruge maslinara te proizvođači maslinova ulja iz Hrvatske, Italije i Slovenije.
„Oleum olivarum“ provodi analize ulja prema najvišim standardima u regiji pa se tako sve više maslinara prijavljuje na sajam radi priznanja koje im omogućuje lakše i uspješnije predstavljanje maslinovih ulja ciljanom tržištu.
U sklopu dvodnevnog programa, domaćini manifestacije Oleum olivarum sudionicima i posjetiteljima na prigodnim štandovima nude degustacije vrhunskog maslinovog ulja u kombinaciji s istarskim jelima te domaća vina i med.
Organiziraju se stručna predavanja, dodjela medalja proizvođačima maslinovog ulja, dok se u sklopu likovnog natječaja nagrađuju autori za umjetnička djela na temu masline.
Krasica će vas zasigurno očarati svojom ljepotom, pitomim pogledom na plodne, obrađene padine i terase prekrivene maslinama i vinovom lozom, koji seže sve do doline rijeke Mirne i dalje, do mora.
Pozivamo vas da posjetite ovaj dio Istre kako biste otkrili njegove korijene i prirodne ljepote te doživjeli čarobni ambijent u kojem se ljepota netaknute prirode spaja s gostoljubivošću radišnih i skromnih ljudi predanih izvornim vrijednostima i tradicijama koje prkose vremenu.
Izvor objave: www.coloursofistria.com
Fotografije: www.coloursofistria.com[:]
U Sinju se održava 11. Nacionalni Sajam pršuta
[:HR]
Gdje bolje predstaviti ovu finu, domaću deliciju nego u Sinju, gradu s dugom tradicijom proizvodnje pršuta i suhomesnatih proizvoda, s recepturama i tajnama zanata koje sežu duboko u prošlost i prenose se generacijama.
11. «Nacionalni sajam pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda, s međunarodnim sudjelovanjem», održava se u Sinju 19.-20.ožujka, 2016.godine, u prostoru hotela Alkar.
Važnost manifestacije za hrvatski gospodarski razvoj
Ova manifestacija je tradiconalno osnovni pokretač promocije pršuta kao izvornog proizvoda i pršutarske proizvodnje u RH kao perspektivne grane gospodarskog razvoja. Svake godine okuplja sve čimbenike u pršutarskoj industriji na zajedničkim aktivnostima razvoja proizvodnje i promocije pršuta kao izvornog, potencijalno značajnog izvoznog proizvoda.
Organizator 11. Nacionalnog Sajma pršuta je Poduzetnički centar Sinj u suradnji s gradom Sinjem i Splitsko- dalmatinskom županijom, koja je i ove godine okupila sve relevantne čimbenike u proizvodnji i plasmanu pršuta, te ostalog asortimana suhomesnatih proizvoda.
Neizostavan na svakom svečanom jelovniku, proizveden na tradicionalni, autohtoni način, šiban neumoljivom burom s planinskih vrhunaca, pažljivo biran i s pozornošću čuvan – pršut je birani zalogaj koji će prijati i najosjetljivijem nepcu!
Sajam prepoznale najviše institucije RH
Sajam je prepoznat od strane najviših državnih tijela te se održava pod slijedećim pokroviteljstvima:
- Nacionalni Sajam pršuta održava se pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Hamag Bicro-a, HGK- Županijska komora Split, HBOR-a, LAG-Cetinska krajina i TZ Grada Sinja uz medijsko pokroviteljstvo Slobodne dalmacije i Radio Dalmacije, sponzorstvo Erste Banke i Merkur osiguranje
Degustacije, bogat zabavni program i odabir najboljih
Proizvođači će kao i do sada imati mogućnost izlaganja svojih proizvoda na adekvatnim štandovima gdje ih posjetitelji mogu razgledati, kušati i kupiti, te predstavljanja sebe i svojih proizvoda putem Sajma, marketinških materijala, kao i sudjelovanja u medijima koji će pratiti manifestaciju.
U sklopu Sajma planira se održati kao i prethodnih godina ocjenjivanje kvalitete i specifičnosti Pršuta pojedinih proizvođača za čiju potrebu se oformljuje komisija sastavljena od renomiranih stručnjaka i znanstvenika. Ocjenjivanje kvalitete pršuta, kao i do sada biti će obavljeno temeljem «Pravilnika o ocjenjivanju kvalitete pršuta». Ocjenjivanje kvalitete pršuta je javno, uz prisustvo članova stručnog povjerenstva, predstavnika proizvođača ocjenjivanih proizvoda i medija, a ocjenjivati će se proizvodi sudionika Sajma.
Isto tako biti će organiziran bogat kulturno umjetnički program, sa nastupima kulturno umjetničkih društava sa područja Dalmacije i Like, tradicijskih običaja i rukotvorina.
Predstavljanje proizvođača vina, maslinovog ulja, te ostalih autohtonih proizvoda sa područja RH.U sklopu izlagačkog dijela Sajma svojim proizvodima predstavit će se i 1.Klaster žena poduzetnica RH.
Na Sajmu se očekuje sudjelovanje vodećih proizvođača pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda s područja RH Obiteljska poljoprivredna gospodarstva- proizvođači pršuta, proizvođača slavonske šunke, regionalne mesne industrije, predstavnike udruga proizvođača, individualne proizvođače, vodeće proizvođače «Istarskog pršuta i Drniškog pršuta», goste iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, predstavnike Udruga uzgajivača svinja, regionalna obiteljska gospodarstva koja se bave uzgojem svinja, predstavnike vodećih trgovačkih lanaca, hotelijera i ugostitelja.
IZLAGAČKI PROGRAM / EDUKATIVNI PROGRAM I OKRUGLI STOLOVI
1.dan- 19.03.2016. SUBOTA- program za dostavu uzoraka na ocjenjivanje
08:00 PROGRAM STRUČNOG OCJENJIVANJA KVALITETE PRŠUTA
08:00 DOSTAVA I ŠIFRIRANJE UZORAKA
08:30-11:30 OCJENJIVANJE KVALITETE PRŠUTA
09:00 DOLAZAK IZLAGAČA
10:30 KULTURNO UMJETNIČKI PROGRAM
11:30 SVEČANO OTVARANJE SAJMA PRŠUTA
19.-20. 03.2016.
- Izložba pršuta i suhomesnatih proizvoda
- Prezentacija sira
- Prezentacija autohtonih prehrambenih proizvoda i vina
- Prezentacija tradicijskih proizvoda
- Kulturno umjetnički program
U sklopu Sajma biti će organizirani okrugli stolovi, predavanja i predstavljana s temama:
- Predstavljanje programa: Vladine i druge institucije, udruženja i komore, banke i fondovi
- Mogućnosti udruživanja i prijave na Prekogranične projekte
- Senzorska analitika: Značaj ocjenjivanja kvalitete pršuta
- Tehnologija proizvodnje i tehnološki trendovi u proizvodnji pršuta
- Tehnologija proizvodnje, obrade i sušenja pršuta
- Predstavljanje proizvodnje i mogućnosti plasmana pršuta
- Predstavljane kooperantskih mogućnosti proizvođača stočne hrane, uzgajivača svinja
- i proizvođača pršuta, proizvođača i distributera opreme.
- Gastronomija (tradicionalni proizvodi
- Promocija najbolje ocijenjenih pršuta
- Kulturni i zabavni program za posjetitelje i izlagače
NATJECATELJSKI PROGRAM
- Ocjenjivanje kakvoće pršuta (ocjenjivanje po prijavi proizvođača sukladno Pravilniku o ocjenjivanju)
- Izabir najorginalniji hrvatski tradicionalni proizvod (ocjenjivanje po odabiru komisije)
2.dan- 20.03.2015. NEDJELJA
10:00 SAJAM OTVOREN ZA POSJETITELJE
11:30 KULTURNO UMJETNIČKI PROGRAM
13:30 DEGUSTACIJA PRŠUTA
15:00 PROGRAM ZATVARANJA SAJMA
- Kulturno umjetnički program
- Proglašenje rezultata natjecanja
- Proglašenje pobjednika
Više:
www.visitsinj.com
www.pcsinj.hr
Organizator:
PODUZETNIČKI CENTAR SINJ
Foto: Poduzetnički centar Sinj, arhiva turističkih zajednica grada Sinja, Trilja, Vrlike i Dugopolja[:]
Svjetsko priznanje gastro baštini otoka Brača!
[:HR]Knjiga "Bračka marenda od godine do godine" finalista je prestižne "Gourmand Awards" nagrade koja se svake godine dodjeljuje knjigama sa tematikom kuhanja i vina te predstavlja značajno priznanje gastro baštini otoka Brača i Dalmaciji.
Ono što je u filmskoj industriji - nagrada Oscar, u gastronomiji je Gourmand Awards a knjiga "Bračka marenda od godine do godine" je ušla u finale - kategorija C - Countries - Local sa još 11 natjecatelja.
Ove godine sudjeluje 209 zemalja u raznim kategorijama. Ovo je još jedno priznanje tradicionalnoj bračkoj i dalmatinskoj kuhinji a ove godine nagrada će se dodijeliti na "Gourmand Awards" manifestaciji, 29. svibnja u Yantai Wine Bay, u Kini.
- “Ponosni smo što su naša gastro baština, otok Brač i Dalmacija prepoznati na svjetskoj razini. Nadahnuta gastro baštinskim sadržajem otoka, knjiga je naš prilog prepoznatljivom autohtonom identitetu otoka, a nametnula se i kao logična “nadgradnja” trudne teće – bolske marende koja je jutarnji dio programa festivala kulture Imena u Bolu. ” – kazuje nam Maja Duka, ujedno i autorica teksta ove knjige.
Autorica knjige i urednica izdanja je Maja Duka, autor fotografija je Mario Kučera a njen izdavač je Udruga IMENA koja od 2010.g. održava festival kulture IMENA u Bolu.
Knjiga „Bračka marenda od godine do godine“
Knjiga „Bračka marenda od godine do godine“ je gastro - kulturni vodič otoka Brača, koji donosi priču o marendi-kultnom jelu gotovo cijele Dalmacije. Ona je nezaobilazni dio dana, svakodnevni ritual Dalmatinaca koji se odvija u 10 ili 11 uri uz pijat spize, čašu vina, uz ekipu i ćakulu.
Knjiga je objavljena paralelno na hrvatskom i engleskom jeziku te kroz artističko - dokumentaristički pristup, prezentiraju se marendaška jela cijelog Brača. U knjizi donosimo tipična jela naših nona, majki i očeva koja se i danas spremaju autentično i ponosno, a u njima uživaju stanovnici otoka Brača kao i mnogobrojni turisti.
Tekst u knjizi je vrlo komunikativan sa etnološkim elementima. Cijela priča je ispričana s puno emocija, fotografijama s jakim karakterom i simbolikom, te je sve savršeno harmonizirano u gastronomskoj estetici.
Foto: Tz grada Supetra, Tz Postira
[:]
Kako napraviti srca sa Sardinije? Pročitajte recept sa Okusi.eu!
[:HR]Valentinovo nam je prošlo, pa se polagano stišava euforija oko bombona, čokolada, srca, ruža, ljubavnih pisama i ostalih dodataka koji ga čine (ponešto komercijaliziranim) praznikom ljubavi.
Mi vjerujemo da bi ljubav (u njenim različitim raskošnim oblicima i nijansama), trebalo slaviti svaki dan cijele godine, te vam donosimo specijalni recept za kolačiće u obliku srca, sa partnerskog portala Okusi.eu.
U njemu ćete naučiti kako izraditi srca sa predivne Sardinije koji u svojoj jezgri sadrže ukusno punjenje od meda i badema uz dodatak šafrana te se tamo poklanjanju mladencima za vječanje.
Ukoliko vas zanima izrada recepta, iza bloga samo kliknite na poveznicu gdje ćete naći precizne upute i sastojke vezane za izradu ovog ljupkog i neobičnog kolača.
SRCA SA SARDINIJE
Na Sardiniji se ovi kolačići ukrašavaju posebnim priborom i perlicama te poklanjaju mladencima za vjenčanje. Kolačići su izuzetno zdravi, priprema ih se BEZ šećera i što je najbolje – mogu dugo stajati.
Punjenje je uglavnom od meda i badema uz dodatak šafrana. Sardinija je jedan od najvećih proizvođača šafrana u Europi, u svijetu je to Iran. Na ovom linku se može pročitati malo više o ovom začinu kao i da je šafran na Sardiniji korišten od doba Feničana, uglavnom za bojanje te u medicinske svrhe.
Ovi su kolačići porijeklom iz unutrašnjosti otoka Sardinije, iz gradića Nuoro. U Nuoru sam po prvi put bila prije desetak godina te posjetila i obližnji Orgosolo koji je danas najpoznatiji po svojim Murales odnosno slikama iz života te političkim i svjetskim događajima naslikanim na zidovima kuća. Mjesto je upravo fantastično i nezaobilazno iako u njega svatko ulazi s čvorom u želucu. Orgosolo je naime bio poznat i po svojim banditima i otmičarima bogataša te krvnoj osveti. No vratimo se radije na hranu. Iz ove regije treba u svakom slučaju ponijeti pokoju vrstu Pecorina, posebnog suhog kruha te neke od čuvenih slatkiša, poput ovih posebnih Srca.
Uzmite si dosta vremena za ove kolačiće ili prvo pripremite punjenje, ostavite ga da odstoji i tek onda prionite na tijesto i izradu i ukrašavanje kolačića.
Ovi se kolačići najčešće izrađuju u obliku srca, kapi, ptica te ukrašavaju posebnim alatom pa će vam biti potrebno malo improvizacije. Uzmite po mogućnosti dvije veličine formice za kekse u obliku srca (ptice i čega god želite). Trebat će vam i rezalica za pizzu i kolače (valovita), pinceta a tko ima neka uzme i pribor za rad s fondanom.
A kako izraditi srca i što vam je za izradu potrebno, kliknite na recept i posjetite portal Okusi.eu te pronađite brojne maštovite recepte svijeta i inspirirajte se nekima od njih koje su za vas sastavili vješti blogeri/putnici u potrazi za najboljim okusima.
Autor teksta: Helena Varendorff
Fotografije: Helena Varendorff[:]
Festival čokolade i vina u Istri
[:HR]Čokoljupci ne propustite 4. Choco & Wine fest u Brtonigli!
Strastveni čokoljupci koji uvijek traže više u slatkom svijetu čokoladnih okusa i mirisa pozivaju se u Brtoniglu na 4. Choco & Wine fest koji svojim gostima otkriva nove trendove sljubljivanja čokolade s vinom.
Choco & Wine Fest otvara svoja vrata u subotu 20.02. u šatoru na glavnom trgu u Brtonigli.
Prezentacije, degustacije čokoladnih delicija, vina i raznovrsnih čokoladnih proizvoda, neke su od ponuda strastvenim čokoljupcima.
Ne propustite izradu čokoladne skulpture by Stefano Comelli i razne choco show programe popraćene glazbenom zabavom Gordana Gregurovića – najljepši glas Hrvatske!
Povedite i vaše najmlađe na Lino Choco Party!
Za ljubitelje sporta, tog će se dana održati 6. Brtonigla Adventure trek sa okusom mora i soli!
Dođite i otkrijte kako se čokolada i vino sljubljuju sa sportom!
Više informacija o ovogodišnjem programu potražite ovdje
Izvor; www.coloursofistria.com
Fotografije: www.coloursofistria.com[:]
Gastronomija šibenskog kraja [:en]Gastronomy of the hinterland of Šibenik - Knin County
[:HR]Bogatstvo okusa i mirisa, jednostavna priprema te upotreba isključivo svježih namirnica osnovne su značajke ukusne šibenske kužine.
Dok se „morski“ dio menija prirodno odnosi na sve što dolazi iz mora, gastronomija šibenskog zaleđa bazira se na mesu, najčešće pripremljenom ispod peke. Riječ je o tradicionalnoj posudi nalik na željezno zvono koja se prekriva žarom, te se tako „zarobljena“ hrana peče nekoliko sati. Kušate li janjeće ili praseće meso spravljeno na taj način, s dodatkom pečenog krumpira i svježe salate, teško da ćete ikada dati prednost nekom drugom načinu pripreme!
Dok je meso ispod peke jedna od najtoplijih gastronomskih preporuka, svakako ne smijemo zaboraviti ni čuveni drniški pršut. Tradicionalan proces proizvodnje traje čak 18 mjeseci a uključuje soljenje morskom solju, prešanje i sušenje na dimu, buri i jugu. Izvrsno „društvo“ će tako ukusnom specijalitetu praviti i rijetka, ali potrage vrijedna delicija – slani, grudasti sir iz mišine koji sazrijeva u sušenom ovčjem mijehu punih četrdeset dana.
Zaokružite ovako ukusan obrok nekim od fantastičnih vina – preporučamo Babić, plod primoštenskih vinograda, čiji je okus ovjenčan brojnim priznanjima! Na raspolaganju su vam i desertna vina poput maraštine i prošeka, te više vrsta domaće rakije, koju ćete u znak tople dobrodošlice dobiti posluženu sa suhim smokvama. Želite li se još nečim zasladiti, odaberite neku od ukusnih tradicionalnih slastica – rožatu, fritule ili kroštule.
Naposljetku, ima li što ljepše od ukusne hrane začinjene istinskim gostoprimstvom?
Fotografije: Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
web: www.sibenikregion.com[:en]TRADITION AS A GUARANTEE OF PLEASURE
The richness of flavors and fragrances, easy preparation and the use of only fresh ingredients are the main characteristics of the delicious cuisine of Šibenik.
While the “sea” part of the menu naturally entails everything that comes out of the sea, gastronomy of the hinterland of Šibenik is based on meat mostly prepared under the bell. It is a traditional dish resembling iron bell which is covered with live coals, and the food “trapped” in this way is baked for several hours. If you taste lamb or pig meat dishes prepared in this way, you will hardly ever give preference to any alternative method for preparation!
While meat under the bell is one of our warmest culinary recommendations, we certainly must not forget famous Drniš ham. The traditional process of its production lasts for 18 months and includes salting with sea salt, pressing and smoke-drying. Pair that delicious specialty with salted, lumpy cheese in a sack – a rare delicacy worth searching, which matures in dried sheep skin for 40 days.
Finish your tasty meal with some of the fantastic wines – we highly recommend Babić, a fruit of Primošten vineyards and a winner of numerous awards! At your choice are also different dessert wines like Prosecco and Maraština, and several types of homemade brandy - as a sign of a warm welcome, served with dried figs. If you have a sweet tooth, choose some of the delicious traditional sweets - rožata, fritule or kroštule. After all, is there anything more beautiful than delicious food spiced up with true hospitality? Find out why a visit to hinterland of Šibenik stays in the best memories for even the most demanding gourmets!
Foto:
Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
Adresa: Fra Nikole Ružića bb 22 000 Šibenik
Telefon: 00 385 22 219 072
Fax: 00 385 22 212 346
e-mail: [email protected]
web: www.sibenikregion.com[:]
Cukarin - najslađi suvenir s Korčule
Tragom posljednjeg teksta o bečkim tradicijskim slastičarnama, donosimo priču o jednom od najposebnijih domaćih proizvoda, kultnom korčulanskom Cukarinu. A kako je Korčula trenutno jedna od najpoželjnijih svjetskih destinacija ove godine prema The New York Timesu, tada je red da se osvrnemo i na prepoznatljiv gastro suvenir grada Korčule, koji svakako dobrim dijelom doprinosi njenoj slavi. Oduševljenje kolačima iz Cukarina ne jenjava, brojni domaći i strani posjetitelji doslovno bivaju omađijani kolačima iz ove male slastičarne, a tajna je u dobro čuvanim, starim receptima.
Omiljena tema brojnih stranih medija o inovativnom i jedinstvenom konceptu pravljenja slastica, Cukarin se nametnuo kao jedan od zaštitnih gastro amblema otoka Korčule. Posebnost ove netipične skromne slastičarne/dućančića u centru Korčule, je da su njeni kolači koje je upoznao svijet – cukarin, klašun i amaretu, kao i „bruštulane mindole“ – bademe u šećeru, - svi napravljeni prema starom korčulanskom receptu, kojima se kasnije pridružili i Marko Polo bombica i harubica.
Kolače radi gospođa Smiljana Matijaca. Njeni skriveni recepti iz kojih se otjelovljuju magični kolači, zaludjeli su brojne turiste koji se vraćaju po njih, mole gđu Smiljanu da ih pošalje poštom, vlakom, avionom ili busom a jednom su, kad se gđa Smiljana razboljela - protestirali ispred vrata zatvorene slastičarne ne vjerujući da toliko finih slastica proizlazi iz vještih ruku samo jedne žene.
Domaća receptura, prirodan okus i magičan ambijent u kome kolači nastaju, proslavili su Cukarin koji se našao kao top preporuka u raznim gastronomskim magazinima i turističkim vodičima. Naravno, uspjeh se potvrdio brojnim priznanjima i nagradama – Plavi cvijet je samo jedna od mnogih a poseban je ponos najviše priznanje koje joj je dodijelio HOK u srpnju 2014 godine - Povelji sa pisanim priznanjem Zlatne ruke. Donosimo vam kratak opis nagrađivanih slastica iz Cukarina, a kod planiranja posjete otoku Korčuli, ne zaboravite posjetiti ovo, sada već kultno mjesto hrvatske gastro škrinje, nositelja oznake Hrvatski otočni proizvod (HOP).
CUKARIN
Probajte ovaj, oblikom zanimljiv i naoko jednostavan suhi kolačić! Jednostavno se topi u ustima i na nepcu ostavlja cijelu filharmoniju prirodnih esencija limuna i naranče s blagim doticajem i mirisom dalmatinskog sunca. Tradicionalno se jede umočen u slatko vino Prošek. Kušajte jednom i garantirano ćete postati trajni obožavatelj! Svaki ovaj, kao i slijedeći kolači, mijese se i oblikuje ručno, pa se može reći da je svaki komad jedinstven i unikatan.
KLAŠUN
Također izrađen od istog svjetlog tijesta sa slatkim iznenađenjem u sredini! Kada zubi prođu kroz tanku opnu mirisnog, prhkog tijesta,zaustave se na moment na bogatom punjenju od oraha prožetom mirisnom esencijom domaće rakije od ruža. Svi ostali božanstveni okusi, koji se stvaraju u ustima daju se samo naslutiti . .
AMARETA
Svjetlozlatne amarete, po nekima kolač tajanstvenih afrodizijačkih moći. U ovoj profinjenoj smjesi bogatog okusa dominiraju mljeveni mindoli (bademi) s jasnim zamamnim mirisom korice od limuna i naranče. Ali ostali neodoljivi okusi se ne daju dešifrirati! Mnogi tvrde da u sastavu ima i meda i suhih smokava, no, što je zapravo istina, ostavimo kao izazovnu tajnu. GLUTEN FREE!
MARKO POLO BOMBICA
Ime asocirano oblikom topovske kugle, a na spomen svjetski poznate bitke u kojoj je zarobljen MARKO POLO i koja se odvijala baš ispred grada Korčule. Bombica “Marko Polo” je kreativni proizvod novog doba, koji će tek ući u korčulansku tradiciju . . Riječ je o pravoj kalorijskoj bombi – kuglici od fine kreme, posute fino sjeckanim orasima, a zatim omotane debelim slojem čokolade. Kod ove deliciozne kombinacije dolaze na svoje obožavatelji čokolade. GLUTEN FREE!
HARUBICA
To je kolač od rogača u papirnatoj košarici. Sladak i mirisni plod, hrana je još iz biblijskih vremena, a u ovom slučaju sljubljen s čupavom kapom domaće marmelade skupa sa korom od naranče. Ovu deliciju svakako trebate probati . .
BROŠTULANI MINDELI
Mindele su Rimljani kao dar donosili prijateljima, a na vjenčanjima su bacali na mladence kao simbol plodnosti. Naše su none ili bake bruštulavale dugi niz godina do danas. Vrlo popularni, jednostavni slatki užitak.
BRUŠTULANI MINDELI “NA BILO”
Za vjenčanja, krštenja, pričesti i drugih prigoda u Korčuli su se posebno spravljali mindeli na «bilo». Jednako zarazno mirisni i hrskavi.
KORČULANSKE SPOMILJE
Rade se po staroj zaboravljenoj recepturi od bjeljanka šećera, vanilije i soka limuna. Spomilje je naziv od spomena na njihov okus i kad se jednom probaju nepce ih ne zaboravlja. GLUTEN FREE!
Za dostojno doživjeti ove kolačiće i njihovu magičnu esenciju, definitivno treba posjetiti Korčulu. Nestvarno lijep otok koji će vas ostaviti ljepotom bez daha, najbolje se može doživjeti upravo kroz ovako lijepe priče o trudu, umješnosti i upornosti vlasnice, te prepoznatljivim kolačima čija se slava davno otisnula od korčulanskog škoja i koja priča priču o Cukarinu već dva desetljeća.
Fotografije i opis kolača preuzeti sa: cukarin.hr[:]