Imotski – Mistična ljepota drevnih vremena
Pogled na tvrđavu Topanu
«Hodočašće po Zagori» Tin Ujević
... ovdje su raskošne boje,
slike se nude kistu.
Život treperi u listu
Sad grlim prirodu čistu
i mirno je srce moje.
Ljepotu ovoga kraja kroz stihove poezije opisao je i pjesnik Tin Ujević.
Modro jezero
Šarmatni stari grad Imotski, smješten na jugu Republike Hrvatske, na raskrižju Dalmatinske Zagore i Bosne i Hercegovine. Prvi put ga se spominje 950. godine u djelu De administrando imperio bizantskog cara i povjesničara Konstantina Porfirogeneta.
Grad je to upečatljive starinske vizure koji posjeduje i sva obilježja primorskog grada, zahvaljujući ponajviše klimi i urbanoj arhitekturi stare gradske jezgre. Jezgro mu sačinjavaju autentične kamene kuće i strme uske ulice s kamentitim stepenicama koji su svjedoci nekadašnjeg izgleda ovog mjesta čija je stara jezgra zaštićena. Nekoliko zgrada sa lijepim pročeljima i okovnim ogradama iz doba secesije, govore o stilskim strujanjima koja nisu mimoišla ni ovu sredinu.
Ulica Ante Starčevića
Gradom dominira tvrđava Topana, nastala u 10. stoljeću, koja je kroz povijest imala izuzetno strateško značenje, a danas je zanimljiva posjetiteljima zbog sačuvanog izgleda i vidikovaca na grad, stadion „Gospin dolac“ i Modro jezero. U sklopu tvrđave nalazi se i zavjetna crkvica posvećena Gospi od Anđela, zaštitnici Imotskog. U okružju zidina ljeti se odvija i nekoliko manifestacija, a ispod same tvrđave nalazi se i spomenik hrvatskim braniteljima, rad akademskog kipara Krune Bošnjaka. S Topane, spuštajući se niz 92 kamene Imotske skaline, izgrađene u 18. stoljeću, dolazimo do Imotskog trga na kojemu je i spomenik velikom pjesniku, Imoćaninu Tinu Ujeviću.
Ljetno kupalište na Modrom jezeru
Ispod Topane je i Modro jezero, omiljeno šetalište, a u ljetnim mjesecima i glavno kupalište u Imotskom. Dimenzije su mu 800 x 400 metara, a dubina varira pa je tako u zimi i u proljeće oko sto metara, a početkom jeseni zna i presušiti. Do njegove bistre površine vode kamene serpentine koje su sagrađene 1907. godine.
U neposrednoj blizini (1,5 km) nalazi se i Crveno jezero, najdublje kraško jezero u Europi čija je dubina depresije 528 metara, a dubina vode doseže i više od 300 metara s dnom koje je ispod morske razine.
Najpoznatije delicije ovoga kraja: Imotska torta i Imotski rafioli
Uz ova jezera kao i ostala u Imotskoj krajini nastala urušavanjem podvodnih špilja vežu se mnoge legende i priče, kao o oholom Gavanu ili Asanaginici koja je opjevana u narodnoj baladi te prevedena na većinu svjetskih jezika. Prema toj priči i grob Asanaginice nalazi se na rubu Modrog jezera, upravo na mjestu gdje je danas tematski park posvećen ovoj baladi.
Povijesni artefakti od prapovijesti do danas čuvaju se u Zavičajnom muzeju i muzejskoj zbirci Franjevačkog samostana te svjedoče o dugoj i burnoj prošlosti ovoga područja koje je oduvijek bilo na vjetrometini povijesnih previranja.
Imotski je zanimljiv i zbog položaja i prometne povezanosti koja ga čini idealnom bazom za godišnji odmor. Jedan sat vožnje automobilom udaljeni ste od Međugorja i Mostara u susjednoj Bosni i Hercegovini, sat od turističkog centra Splita, a zahvaljujući tunelu Sv. Ilija, samo pola sata od Makarske, svetišta Vepric i ostalih mjesta Makarske rivijere.
Crveno jezero
Također, i u cijeloj Imotskoj krajini ima lokacija vrijednih pažnje i divljenja, kao npr. tri jezera u Lokvičićima, Prološko blato, Badnjevice, Zeleno jezero, stećci, bunari i obilježeni arheološki lokalitet Crkvine u Cisti, bazilika u Zmijavcima, planina Biokovo i u podnožju nje Zagvozd, rijeka Vrljika sa svojim izvorima i ponorima itd.
Imotski kraj poznat je po svojoj tradiciji i kulturi kao i po gangi – tradicionalnom pjevanju.
Osim prirodnih i kulturnih ljepota i raznolikosti, u Imotskom je danas moguće naći kvalitetan hotelski i apartmanski smještaj, desetak kuća za odmor s bazenima te odličnu gastronomsku ponudu. Tu su i vinske ceste pomoću kojih možete uživati u degustaciji kvalitetnih i nagrađivanih vina ili kušati prvi dalmatinski pjenušac. Oni koji se žele približiti nekadašnjem životu mogu posjetiti naša eko sela. Tijekom godine, a posebno ljeti, u Imotskom, Zagvozdu te drugim mjestima održava se veliki broj manifestacija koje vrijedi posjetiti.
Nadamo se da smo Vam dočarali dio naše ponude unutar koje se spojila tradicija i budućnost, mistična priroda i njene ljepote sa kulturnim sadržajima. Ti sadržaji su turistima dostupni čitave godine.Čak je kratak izlet dovoljan za upoznati taj smiraj i ljepotu tajanstvenih krajolika koji stoljećima šapće svoju priču.
Turistička zajednica grada Imotskog
www.visit-imotski.com
www.tz-imotski.hr
[email protected]
Jezeranska bb, 21260 Imotski
Tel 021 842 221
021 842 221
Foto: Tz grada Imotskog
Sponzorirani članak
Šibensko - kninska županija: sve zvučnije ime na svjetskoj turističkoj mapi
Šibensko-kninska županija zasjala je novim sjajem – inovativni projekti zasluženo nagrađeni prestižnim svjetskim priznanjima, te najveći porast turističkog prometa u Hrvatskoj, i više su no dovoljni razlozi za zadovoljstvo.
Kulturna i prirodna bogatstva, atraktivni objekti za razgled, brojni festivali i manifestacije, intrigantno zaleđe i raskošna gastronomska ponuda učinili su da ova regija s pravom stane uz bok najatraktivnijim domaćim destinacijama.
Idealan smještaj između dvije zračne luke – zadarske i splitske, čini je izuzetno pristupačnom svakome tko se poželi upustiti u njeno istraživanje, pa nas ne čudi što su se pojedine njene lokacije, poput, primjerice, slapova Krke, istaknule kao najpoželjnije izletničke destinacije iz većih gradskih središta.
Njeno srce - grad Šibenik, sve se više otkriva turistima kao neprocjenjivi dragulj kulturne baštine. Impozantna katedrala Sv. Jakova sa svojim dojmljivim skulpturama sada se može razgledati uz virtualno „vodstvo“ sama njena autora, u sklopu aplikacije za pametne telefone čija je inovativnost prepoznata i nagrađena od strane Svjetske turističke organizacije.
Osim u razgledu ovog UNESCO-vog spomenika, šibenski gosti posebno uživaju u renesansnom vrtu Sv. Lovre i pogledu sa tvrđave Sv. Ane, koji je, kako kažu, itekako vrijedan uspona! A ljubitelje kulturne baštine kojima ni to nije dovoljno, veselit će gradski bastioni kulture i umjetnosti – od Muzeja grada Šibenika i Muzeja sakralne umjetnosti, pa do riznice Benediktinskog samostana Sv. Luce i šest umjetničkih galerija.
Da je cijela regija prava oaza kulturne baštine, potvrđuje nam čak 600 arheoloških lokaliteta, 11 srednjovjekovnih utvrda (jer je ovo oduvijek bilo područje od iznimne strateške važnosti!) i 230 kulturnih spomenika!
Zaljubljenicima u prirodu ova regija pruža pregršt razloga za zadovoljstvo. Prekrasno čisto more i plaže pravi su mamac za goste, a posebno je atraktivna šibenska gradska plaža Banj do koje vodi novouređena šetnica i s koje staru gradsku jezgru možete vidjeti kao na dlanu! No, istinska su prirodna dragocjenost ove regije nacionalni parkovi, koji su ovdje nadohvat ruke.
Tko god želi doživjeti ljepotu Kornata i uživati u jednom od najspektakularnijih pejzaža u Dalmaciji, ili pak nestvarno lijepom krajoliku oko slapova Krke, parkova prirode „Velebit“ i „Vransko jezero“, na pravom je mjestu. Raskoš prirodnih dragocjenosti ove regije ogleda se i u brojim geološkim lokacijama, poput vidljivih valova na mjestu Stara straža u blizni Knina, ili niza kraških vrela na Vrelu Cetine!
Ne smijemo zaboraviti ni šibensko zaleđe – gradove Drniš, Knin i Skradin. Za goste koji žele saznati zašto je posjet ovoj regiji najčešće i ukusan, bolje preporuke nemamo! Čuveni drniški pršut, sir iz mišine i vina autohtone sorte babić čija je kvaliteta priznata širom svijeta, najbolje će prijati uz njihov topao domaćinski pristup, u znak kojeg ćete često biti posluženi domaćom rakijom, prošekom ili maraštinom, te suhim smokvama!
Šibenski meni je specifičan po tome što ima svoju „morsku“ i „mesnu“ stranu, a ovu potonju ćete najbolje otkriti posjetite li upravo zaleđe. Naime, tamošnji će specijaliteti, poput janjećeg ili prasećeg mesa spravljenog ispod peke, ostati u najljepšem sjećanju čak i najzahtjevnijim gurmanima.
Facebook page
Foto: arhiva turističkih zajednica Šibensko - kninske županije
SUPETAR ponovno domaćin najvećeg kulinarskog festivala u regiji
Od 9. – 13. travnja Supetar će po 5. put ugostiti preko 500 sudionika najvećeg kulinarskog festivala u regiji - BISER MORA.
Vrhunski kuhari, enolozi i stručnjaci iz područja kulinarstva iz više od 15 zemalja susresti će se i ove godine u Supetru i krenuti u natjecanje za ovogodišnjim „Biserom mora“.
Organizatori ovog festivala – Savez kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER), Svpetrvs hoteli d.d., Grad Supetar i Turistička zajednica Grada Supetra, najavljuju pregršt kulinarskih događanja, prezentacija eminentnih stručnjaka, tematskih večeri zemalja sudionica, koncerata i gastro tura.
U programu ovogodišnjeg Bisera mora održati će se i državno natjecanje barmena s međunarodnim sudjelovanjem u najatraktivnijim disciplinama – „klasični stil“ i „fler“ na atraktivnim lokacijama - na supetarskoj rivi i prekrasnoj terasi novog hotela „Osam“ u samom središtu Supetra.
Sva događanja u sklopu festivala su besplatna i otvorena za javnost.
Rezervacije smještaja potražite na www.watermanresorts.com.
Više informacija o samom festivalu i mogućnostima za sudjelovanjem možete dobiti na www.skmer.hr i facebook stranici Skmer Acmer.
Proslavite ljubav u Splitsko - dalmatinskoj županiji
PROSLAVITE LJUBAV U PRAVOJ METROPOLI ROMANTIKE!
Sunčani dani i blaga klima čak i u zimskim mjesecima, omiljena kupališta koja zimi postaju romantične šetnice, baš kao i kamene uličice starih gradskih jezgri, pravi su mamac za ljubavne parove koji se sve više odlučuju na proslave značajnih datuma ili čak vjenčanja upravo u Dalmaciji.
Splitsko-dalmatinska županija napose se istaknula kao iznimno poželjno mjesto za takve sadržaje i ambijent nenadmašne romantike!
U susret prazniku zaljubljenih, hotelijeri su pripremili pregršt prigodnih pogodnosti, pa će tako par koji na samo Valentinovo dođe na večeru u hotelski restoran, po izboru dobiti gratis noćenje u hotelskoj sobi s romantičnim doručkom ili pak voucher za spa i wellness sadržaje.
I mnogi su ugostitelji dali mašti na volju, pa tako popularni županijski restorani nude prigodne menije sa probranim delicijama zamamnih „ljubavnih“ naziva („Sirova strast“, „Prvi poljubac“, „Sorbet Sv. Valentina“...) - i isto takvog okusa.
Naime, riječ je o pravim gurmanskim zalogajima - jelima na bazi plodova mora, odrescima sa neobičnim, sofisticiranim umacima poput onog od brusnica, te čarobnim slasticama sa dodatkom jagoda i šumskog voća.
Osim u jelovniku koji je tako dobrog okusa kao što nazivi sugeriraju, parovi će u sklopu večere moći uživati i u nastupima poznatih domaćih izvođača, ili se možda odlučiti za neki od prigodnih koncerata koji se tog dana održavaju diljem regije. Izvrstan izbor su dalmatinske klape!
U ovom kontekstu moramo spomenuti i one kojima je ova regija toliko prirasla srcu da su se tu odlučili i – vjenčati.
Prekrasne lokacije - kapelice na vidikovcima (primjerice, splitski Sustipan), povijesna zdanja (tvrđava Klis, pa i sama Dioklecijanova palača) i mjesta iznimne ljepote prirode (grad Omiš, otoci Šolta, Brač i Hvar) sve su više prepoznate kao idealna scenografija za „veliki dan“, pa županijske agencije za organizaciju vjenčanja imaju pune ruke posla.
I za kraj, što reći osim – ako se i Vi ubrajate među one koje je pogodila Amorova strijela, provjerite zašto je ova županija istinska metropola romantike!
dalmatia.hr
Foto: Arhiva turističkih zajednica Splitsko – dalmatinske županije
POGLEDAJTE VIDEO – CENTRAL DALMATIA
Visit Central Dalmatia Facebook page
CENTRAL DALMATIA ON YOU TUBE
Foto: foto studio Marko
SPONZORIRANI ČLANAK
Istra Inspirit objavila foto natječaj "Inspirirani ljubavlju"
Svima zaljubljenima, ali i ostalima koje ljubav na bilo koji način motivira i vodi kroz život puno veselja i trenutaka inspiriranih ljubavlju.
Istra Inspirit objavljuje foto-natječaj: „Inspirirani ljubavlju“ od 29. siječnja do 11. veljače 2014.
Istra Inspirit pokreće foto natječaj na temu „Ljubav inspirira“. Riječ je o foto-natječaju na temu ljubavi, u sklopu kojeg će se birati najbolje fotografije inspirirane ljubavlju s Istra Inspirit doživljaja ili njegovih autentičnih lokacija (Pula – Povijesni i pomorski muzej, Medulin - Vižula, Rovinj – starogradska jezgra, Poreč – starogradska jezgra, Savudrija - svjetionik, Pazin – kaštel i Pazinska jama, Labin – Lamparna, Raša i rudnik, Svetvinčenat – kaštel Grimani-Morosini, Buzet – starogradska jezgra).
Natječaj će biti otvoren od 29. siječnja do 11. veljače 2014., a svi se detalji i pravila natječaja nalaze na web-stranici Istra Inspirita (www.istrainspirit.hr). Radovi se šalju na e-mail [email protected]. Nakon isteka roka prijava ocjenjivački sud odabrat će tri najbolje fotografije, a pobjednici će osvojiti jednu od vrijednih nagrada koje će Valentinovo pretvoriti u najromantičniji dan.
O pobjednicima natječaja odlučivat će stručni žiri u sastavu: Hassan Abdelghani - profesionalni fotograf, Morena Milevoj - voditeljica marketinga i PR-a (Istra Inspirit), Barbara Ban – turistička novinarka (Glas Istre) i Iva Canki – kreativna direktorica (Brandmama). Namjera je natječaja potaknuti sve one koji žele osvojiti jednu od vrijednih nagrada partnera projekta da iskažu svoju kreativnost i da fotografijama pokažu na koji su način Istra Inspirit događaji ili autentične lokacije tih događaja u njima potaknuli maštu i stvaranje fotografija inspiriranih ljubavlju.
Maštovite ideje u turizmu uvijek nađu put do svoje publike
KREATIVNOST UVIJEK PROLAZI
Hosteli otkačenih imena i zanimljivih interijera, cheese & wine barovi sa relaksirajućim ambijentom i probranom gastro ponudom, rakijarnice sa šarolikim izborom domaćih pića, inovativne ideje za aktivni odmor, turističke ture koje prikazuju naše gradove iz sasvim nove perspektive...nikad do sada u svijetu turizma nije bilo toliko važno izdvojiti se, biti originalan i drugačiji.
A što je još važnije, upravo takvi objekti i sadržaji najlakše nalaze put do svojih gostiju!
Krenimo od hostela, koji već poodavno nisu više sinonim za drugorazredni smještaj. Novi hosteli, osim što slijede visoke standarde urednosti i higijene, plod su minucioznog rada i truda svojih kreatora. To su mahom iznimno maštoviti mladi ljudi, koji su kreirali smještaj u kakvom bi rado odsjeli i sami, pa se tako izmjenjuju impresivni minimalistički, futuristički interijeri nalik na scenografiju Stanley Kubrickovih filmova, ili pak snažni koloriti kojih se ne bi postidio ni slavni Almodovar! I nazivi hostela su krajnje originalni, a često nagovješćuju tematski dizajn, poput, primjerice, jednog omiljenog splitskog hostela koji nosi ime poznatog ruskog skladatelja i čije su sobe nazvane prema njegovim najslavnijim djelima! Novi, visoko estetizirani hosteli, često na izuzetno atraktivnim lokacijama, postali su ozbiljna konkurencija klasičnom hotelskom smještaju, a naši se hosteli diljem zemlje nerijetko nađu na top ljestvicama najboljih u svijetu!
Ni ljubitelji razgledavanja i aktivnog odmora nisu prikraćeni za originalne sadržaje – od turističkih tura koje su nas u zadnje vrijeme oduševile, izdvojili bismo razgled grada Zagreba putevima čulnih užitaka, plod suradnje jedne turističke agencije i kazališne družine, koja također nudi i obilazak metropole uz priču o najpoznatijim gradskim vješticama! A koliko je zanimljivo upoznati neko područje iz sasvim drugačije perspektive - primjerice, one ptičje - sigurno bi nam rekli ljubitelji zip line-a – nove adrenalinske zabave koja uključuje „let“ na čeličnoj sajli nad klisurama rijeke Cetine!
I za kraj, poslužit ćemo se jednim finim citatom iz modnog svijeta, onim slavne Coco Chanel: „Ako želite biti nezamjenjivi, morate biti drugačiji!“. Rečenica se itekako može primjeniti na još uvijek nedovoljno iskorištene potencijale našeg turističkog sektora.
Sve što morate napraviti je, pronaći svoje vlastito, posebno, kreativno mjesto pod hrvatskim turističkim suncem!
Konstantni hit na tržištu nekretnina
Kamene kuće u unutrašnjosti Istre i Dalmacije
Europska turistička klijentela traži luksuzne vile i kamene kuće u Istri i Dalmaciji. Osim vrhunskih turističkih objekata na ekskluzivnoj lokaciji uz more, proteklih godina prava su atrakcija renovirane kamene kuće s bazenom u unutrašnjosti Istre i u Dalmatinskom zaleđu. Ovi ekskluzivni objekti sačuvali su autohtonost gradnje, mediteranski stil i ljepotu kamena.
Prilikom odabira objekta gostima je važan svaki detalj koji svjedoči o povijesti regije, autohtonosti objekta i podneblja: od umjetničkih dijela, autohtonih biljaka, gastronomije... Luksuzni kameni objekti u Istri i Dalmaciji popunjeni su najmanje 20 tjedana godišnje.
Svake godine sve je više obnovljenih starih i dotrajalih objekata kojima obiluje naša obala i unutrašnjost. Dugoročno iznajmljivanje ovih objekata vrlo je isplativo. Dan boravka u prosjeku stoji 50 -150 Eur, a one najluksuznije dosežu cijenu i do 300 eura za dan uživanja!
Višegodišnji trend potražnje za autentičnim dalmatinskim i istarskim nekretninama,pokazuje da kupce kao i turiste u prvom redu zanima tradicijska autentična arhitektura, nenačeta agresivnim intervencijama u prostor i okoliš. Unatoč povremenim urbanističkim ispadima na našoj obali, Hrvatska se još uvijek može pohvaliti kvalitetnim objektima objektima i skladnom arhitekturom koja se skladno stapa sa okolišem poštujući prirodno okruženje podneblja.
Vir sveučilišni centar na jesen 2016. godine
Na nedavno održanom sastanku između predstavnika Općine Vir i predstavnika Sveučilišta u Zadru, predvođenih rektorom prof. dr. sc. Antom Uglešićem i prorektorom dr. sc. Josipom Faričićem, te predstavnika važnijih zadarskih kulturnih institucija raspravljalo se i o mogućnostima uključivanja Vira u obrazovno-znanstvene tijekove. Naime, Sveučilište u Zadru planira pokretanje studija ugostiteljstva s posebnim naglaskom na gastronomiju, a predložena je i mogućnost osnivanja studija kineziologije i mogućnost njegovog dislociranja na Vir. U tom bi pogledu izgradnja budućeg sportsko-rekreativnog centra „Sv. Jure Vitez" pružila važnu podlogu, a sam bi centar trebao biti izgrađen do polovine 2016. godine. U čitavu su se priču uključila i dva sveučilišna profesora porijeklom s Vira i to prof. dr. sc. Miljenko Kapović, pročelnik na Katedri za biologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i profesor na Studiju za zdravstveni turizam Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, ujedno dugogodišnji dekan riječkog Medicinskog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Rijeci, te prof. dr. sc. Silvio Bašić s Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji predaje i na Odsjeku za sportsku rehabilitaciju Katedre za neurologiju Sveučilišta u Osijeku.
Sastanak s uvaženom gospodom načelnik Kristijan Kapović održao je u „Villi Lanterna", a iz konstruktivne rasprave proizišla je ideja osnivanja studija zdravstvenog turizma i sportske rehabilitacije, koji bi bio komplementaran sa studijima koje predlaže Sveučilište u Zadru. Profesori Kapović i Bašić, kao jedni od najvećih autoriteta na svojim znanstvenim poljima u Europi, pružaju svoju punu potporu u realizaciji ove ideje. Prema istaknutoj dobroj volji navedenih profesora i njihovih sveučilišta za pokretanjem navedenog studijskog programa, na općinskoj je upravi poduzimanje stanovitih radnji kako bi Vir postao sveučilišni centar. Ovaj bi projekt trebao biti ostvaren suradnjom četiriju sveučilista iz Zadra, Rijeke, Zagreba i Osijeka, a bio bi to prvi i jedinstveni takav centar u Hrvatskoj.
U tom pogledu predstoji poduzimanje određenih koraka i pripremnih radnji, odnosno osiguranje prostornih, materijalnih i tehničkih uvjeta, pa bi Vir na jesen 2016. godine mogao dočekati prve studente i profesore. Pred općinskom upravom i pred njenim čelnicima sada se nalazi zadatak stvaranja navedenih uvjeta, a kako bi se ovaj projekt mogao realizirati onako kako je i osmišljen. Ostvarenjem ovih prijedloga i planova, odnosno cijelog projekta, Viru bi se otvorila jedna posve nova dimenzija u cjelokupnom njegovom razvitku.
Izvor: Piše: 057info
Rusi zainteresirani za kupnju hrvatskih otoka
Oglas je objavila jedna domaća agencija iz Opatije čiji vlasnik kaže da su ovakvi kupci ekskluziva, da je trenutačno na prodaju dvadesetak hrvatskih otoka, a cijena po kvadratu između 10 i 60 eura.
Foto: Tz Murter
Prije nekoliko dana u malim oglasima Novog lista objavljena je ovakva obavijest: "Za poznatog kupca potražujemo otok na Sjevernom Jadranu". Na prvi pogled jedan ovakav oglas može zvučiti poput šale, ali – nije. Oglas je dala jedna opatijska agencija za promet nekretninama. Njezin vlasnik ističe da se radi o ozbiljnom kupcu kojem novac za kupnju otoka ne predstavlja baš neki problem.
Cijena desetak milijuna eura
Pitanje se samo nameće – radi li se o Rusu ili pak Englezu. "O Rusu", saznaje Novi list. Cijena četvornog metra otoka nije tako strašna; kreće se između 10 i 60 eura. Sve u svemu, za "svega" desetak milijuna eura moguće je postati vlasnikom većeg otoka na Sjevernom Jadranu!
"Ponuda za kupnju otoka nema puno. Tek pokoja. Kada do nas i stignu, najčešće dolaze iz država s područja bivšeg Sovjetskog Saveza. Uglavnom se ipak radi o Rusima. Doduše, znaju i Englezi pokazivati zanimanje za ovakve investicije. Naravno, sve su to iznimno imućni ljudi kojima je kupnja otoka prije svega stvar prestiža", kaže vlasnik agencije.
Najvažnije je da bude nenaseljen
Navodno zaniteresirani kupac traži otok površine od 50.000 do 400.000 četvornih metara, a najvažnije mi je da to bude nenaseljeni otok kako bi imao privatnost.
Izvor: net.hr I Novi list
Fešta svetog Vlaha - Dan grada Dubrovnika
|
|
||
Dan dubrovačkoga parca, Svetoga Vlaha, starca koji na dlanu nosi Grad i čiji kipovi obilježavaju dubrovačke zidine i gradske ulaze, posebnim je danom Grada Dubrovnika još od daleke 972. kad se započinje slaviti.
|
| I ove će godine po 1042. put Dubrovnik prekrasnom tradicionalnom svečanošću počastiti svog parca Sv. Vlaha čija je Festa 2009. uvrštena u registar nematerijalne baštine UNESCO-a. Tradicionalno slavlje započinje na Gospu Kandeloru, 2. veljače, puštanjem bijelih golubica, simbola slobode i mira, ispred svečeve crkve i uzdizanjem Vlahovoga barjaka na Orlandov stup.
Uz crkvene svečanosti u Dubrovniku je u te dane organiziran i niz svjetovnih manifestacija, namijenjenih stanovništvu i turistima. Restorani nude tipične zimske specijalitete, izložbe i koncerti posvećeni su sv. Vlahu, a šetnja zidinama otkriva više od stotinu kamenih obličja parca. Pozornost plijeni šarenilo crkvenih barjaka, njihovo lepršanje na trgu iza Orlanda i skupina trombunjera, što na ramenu nose kratke široke puške čijom su bukom nekad davno Dubrovčani plašili neprijatelje. Za više od tisuću godina što Grad pod Srđem proslavlja dan svoga zaštitnika, nije se puno toga promijenilo. Istina, Dubrovnik više nema svoga kneza niti plemstvo, ali je lijepi kameni Knežev dvor još tu, uz njega barokna crkva svetog Vlaha, barokna katedrala i što je najvažnije vjekovna privrženost žitelja parcu. Ove godine po 1042. put Dubrovnik će prekrasnom tradicionalnom svečanošću počastiti svog parca Sv. Vlaha čija je Festa 2009. uvrštena u registar nematerijalne baštine UNESCO-a. Slavlje započinje na Gospu Kandeloru, 2. veljače, puštanjem bijelih golubica, simbola slobode i mira, ispred svečeve crkve i uzdizanjem Vlahovoga barjaka na Orlandov stup. Svakog 2. veljače kad Dubrovnik proslavlja Gospu Kandeloru u narodu se ponavlja stara izreka: "Kandelora, zima fora, za njom ide sveti Blaž i govori da je laž." I uistinu, taj dan, kad se kopneni gradovi kupaju kišom, a Europa je često pokrivena snijegom, Dubrovnik je pun mimoze, rascvjetanih badema i sunčanih, pravih proljetnih dana. Na sam dan feste, 3. veljače, u procesiji barjaka i mnoštva vjernika koje hrli u Grad iz čitave dubrovačke okolice i crkvenih velikodostojnika, Stradunom i gradskim ulicama nose se moći sv. Vlaha, a pod baldahinom i najveća od svih relikvija dubrovačke katedrale – Isusova pelenica. Prigoda je to pokazivanja ovog posebnog umijeća, ali i prekrasnih bogatih narodnih nošnji koje plijene originalnošću i ljepotom. Svećenici “grličaju” vjernike koji čitavoga dana pohode crkvu, blagoslovom ispred isprepletenih svijeća jer prema vjerovanju sv.Vlaho čuva od bolesti grla. U te dane Dubrovnik pohodi diplomatski kor, brojni uglednici hrvatskog poslovnog i političkog svijeta, ali i Europe. Za sve njih, kao dio dubrovačke tradicije, organizira se u tvrđavi Revelin "Večera od kandelore" gdje se kušaju dubrovačke delicije – šporki makaruli i krafne. Niz crkvenih i svjetovnih koncerata, izložbi, predstavljanja knjiga, kazališnih gostovanja posvećeni su tad dubrovačkom zaštitniku. Izvor: visit.dubrovnik.hr |
Šibenski projekt „Virtualni Juraj Dalmatinac“ dobitnik prestižne svjetske turističke nagrade
Šibenski projekt „Virtualni Juraj Dalmatinac“ ovogodišnji je dobitnik prestižne svjetske nagrade u turizmu Ulysses koju dodjeljuje Svjetska turistička organizacija (UNWTO). Projekt „Virtualni Juraj Dalmatinac“ pobijedio je u najzahtjevnijoj kategoriji „Inovacije u istraživanju i tehnologiji“, u kojoj su se, uz hrvatski, u finalu natjecali još i projekt iz Italije i projekt iz Južne Koreje. Idejni začetnici projekta su Grad Šibenik i Turistička zajednica Grada Šibenika, a izrađivači zagrebački DSP Studio i Momentum Studio. Proglašenje pobjednika održalo se 22. siječnja na prestižnom svjetskom sajmu FITUR u Madridu.
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić istaknuo je kako je ovom nagradom potvrđena svjetska kvaliteta šibenskih turističkih projekata: „Ponosni smo na intelektualni i svaki drugi potencijal naših mladih Šibenčana, koji su ovim projektom dokazali kako se može živjeti u Šibeniku, a raditi svjetske stvari. Ovo je samo početak projekata kojima ćemo još više oživjeti povijest Šibenika i pozicionirati ga kao svjetsku turističku destinaciju“.
Projekt 3D AR Visual Portal oslanja se na najnoviju tehnologiju „proširene stvarnosti“ (augmented reality), koja je u svijetu tek u začecima kad je riječ o primjeni u turizmu. Uz pomoć pametnih telefona, proširena stvarnost omogućuje posjetiteljima da preko stvarne slike nekog objekta ili lokacije dobiju trodimenzionalni prikaz kreiran na računalu. Aplikacija funkcionira na način da se mobilni uređaj usmjeri prema kipu Jurja Dalmatinca koji potom na zaslonu uređaja oživi i započne s pričom o katedrali i njenoj gradnji te povede posjetitelja u šetnju navedenom lokacijom.
Šibenik je prvi grad u Europi koji je dobio virtualni vremeplov, za koji je Ministarstvo turizma izdvojilo 80 tisuća kuna, a Turistička zajednica Grada Šibenika 20 tisuća kuna.
Izvor i foto: sibenik.hr
Hrvatska kinezima sve zanimljivija
HRVATSKA OSVAJA ISTOČNO TRŽIŠTE
Foto: Tz grada Splita
Gosti iz Kine sve su češći posjetitelji naše zemlje, a pripadaju najbrže rastućem turističkom tržištu na svijetu. Naime, prema podacima Svjetske turističke organizacije, upravo su kineski turisti prošle godine potrošili vrtoglave 102 milijarde američkih dolara, čime su nadmašili Njemačku i SAD. Uzroci porasta potrošnje od čak 40% su povećanja kineskih osobnih prihoda, kao i smanjena ograničenja kada su u pitanju putovanja u inozemstvo.
Foto: Tz grada Hvara
Što privlači kineske turiste ka Hrvatskoj?
U prvom redu je to naša kulturno-povijesna baština, pošto su se destinacije koje njome obiluju, poput Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra, Hvara, Pule i Korčule izdvojile kao najpoželjnija odredišta.
Foto: Tz grada Zagreba
Pravi „boom“ doživjela je i sama metropola – grad Zagreb, koji je ocijenjen izuzetno lijepim i turistički atraktivnim gradom, a povećan broj kineskih turista zabilježen je na cijelom kontinentalnom području. Na renomiranim svjetskim internet portalima našlo se i nekoliko putopisnih vodiča napisanih od strane gostiju iz Kine, koji s oduševljenjem opisuju čaroban kolorit, opuštajuću atmosferu i šarm Zagreba i okolice.
Foto: Tz grada Šibenika
Muzeji, kulturno-povijesni spomenici, znamenite građevine, stoljetne crkvice i ostali dragulji naše povijesne arhitekture, svakako su najzanimljiviji sadržaji kineskim turistima, no veoma ih privlači i naša gastronomija, kao i razgled i kupovina izvornih suvenira. Iako prevladavaju grupni dolasci - na obalnom dijelu najčešće cruiserima, u porastu je i trend individualnih posjeta.
Gdje zvijezda Ruže vjetrova ljetuje?
INTERVJU: TOMISLAV ČUBELIĆ
Foto by Saša Pocrnić
Popularna domaća serija „Ruža vjetrova“ munjevitom ga je brzinom lansirala na zvjezdano estradno nebo. Zanima ga zdrav život i često ga možemo sresti u sportskim aktivnostima. Ovom prigodom priupitali smo ga o odmoru baš po njegovom ukusu!
HVAR JE MOJA DESTINACIJA!
• Gdje Vas možemo sresti na hrvatskoj obali – odajte nam svoje omiljeno „misto“ za ljetni odmor!
Uglavnom ljeto provodim u Splitu ali volim pobjeći i na neke otoke od kojih bi izdvojio Hvar na koji najradije odem na odmor ili bolje da kažem na "umor" jer svi znamo što je Hvar ljeti. Mi Dalmatinci u principu nemamo baš klasičan ljetni odmor kao ljudi koji žive na kopnu, nama se odmor svodi na vikend-bijeg od svakodnevnice.
• Da li Vas prepoznaju ljudi na plaži, ili ipak imate priliku ugrabiti za sebe trenutke mira i privatnosti?
S obzirom da je Ruža vjetrova relativno nedavno završila s prikazivanjem, ljudima je moj lik još uvijek poprilično poznat pa su me uglavnom ljudi prepoznavali kako na ulici tako i na plaži, ali ljudi su uglavnom ugodni i to sve bude simpatično tako da ne mogu reći da mi narušavaju mir i privatnost. Kad se baš zaželim mira odem na neku usamljeniju plažu ili se brodom odvezemo do neke uvale, to mi je oduvijek bio gušt.
Foto by Saša Pocrnić
• S kim najradije ljetujete? Koje su Vaše omiljene „morske radosti“?
Pa najradije ljetujem s ekipom. Sto se tiče omiljenih morskih radosti volim plivati i volim otići s brodom s prijateljima i to uvijek bude dobra zafrkancija, lovi se riba koju kasnije pojedemo, i to nam je svima možda najdraža " morska radost ".
• Vaš recept za idealnu ljetnu večer?
Pa moram priznat da evo ovo ljeto nisam ni imao svoju idealnu ljetnu večer, jer se svaka moja večer svodila na rad u Jazz baru na Hvaru koji smo od ovog ljeta preuzeli prijatelj i ja, tako da sam samo mogao maštati o opuštenoj i laganoj večeri uz ribu i vino na nekoj terasi, izlasku vani s društvom i odlasku u krevet kad poželim. Nakon prošlog radnog ljeta to je primjer moje idealne večeri.
• Što se od morske „spize“ najčešće nađe na Vašem „pijatu“?
Od morske spize preferiram naravno ribu i rižote, koji se ljeti najčešće nađu na mom tanjuru.Izdvojio bi moje omiljeno jelo, crni rižot tete Rine.
Kako privući goste koji ne pitaju za cijenu?
ELITNI TURIZAM
Visokokvalitetna, izvanstandardna usluga usklađena sa zahtjevima gosta, ključ je uspjeha elitnog turizma svake države, pa tako i onog na domaćem terenu.
Iako Hrvatska nedvojbeno posjeduje ogroman turistički potencijal, ponuda elitnog turizma još je u fazi razrade. Istina, postoje mnoge agencije kod nas koje nude luksuznu, personaliziranu uslugu, ali potencijali elitnog turizma su, nažalost, nedovoljno iskorišteni.
No, što to znači „kvalitetna usluga“ u terminima luksuznog turizma, i što to traže gosti „dubljeg“ džepa?
Sve se svodi na nekoliko ključnih faktora: to su dostupnost, efikasnost i brzina, te visoko individualiziran pristup gostu.
Imućnim gostima izuzetno je važan brz i udoban transfer s jednog mjesta na drugo, pa će tako u odabiru destinacije važnu ulogu odigrati njena prometna dostupnost. Poželjna je blizina velikih zračnih luka, mada ni ekstravagantni zahtjevi poput iznajmljivanja helikoptera za osobne potrebe, nisu nikakva rijetkost. Iznajmljuju se također i luksuzna plovila poput jahti, a kao atipičan vid smještaja, otmjene vile ili čak čitavi dvorci!
Cilj je imućnih gostiju kroz vrlo sadržajan boravak, u što kraćem vremenu upoznati željenu destinaciju. Zainteresirani su za posjete gradovima i obilazak ekskluzivnih odredišta, a ukoliko je u pitanju slavna osoba, često se razgledavanje odvija pod budnim okom tjelohranitelja. Dok su angažman osobnog kuhara i redovita dostava svježih namirnica uobičajeni popratni zahtjevi, traže se i wellness terapeuti te osobni treneri, a po potrebi i frizeri i vizažisti.
Na području Hrvatske postoji više putničkih agencija te spa&lifestyle klubova koji se mogu uspješno nositi sa zahtjevima gostiju visoke platežne moći – od luksuznih paket-aranžmana koji uključuju posjet nekolicini najatraktivnijih domaćih odredišta unutar svega nekoliko dana, pa do spa centara koji su se u mogućnosti zajedno s osobljem i svim potrebnim rekvizitima nakratko „preseliti“ u nečiju vilu, brod, jahtu...
Poznato je da elitni gosti „sve mogu platiti“, a na nama je da im omogućimo adekvatne sadržaje. Turistički sektor trebao bi razviti poseban „sluh“ za ovu, najpoželjniju vrstu gostiju, a u domaću „knjigu posjeta“ već su se upisala i svjetski poznata lica poput Romana Abramoviča ili pjevačkog para Beyonce i Jay Z-a. Nadamo se da će i u budućnosti oni biti česti posjetitelji naše zemlje, a kako se dobar glas daleko čuje, ujedno i najbolji mogući promoteri domaćeg turizma!