Biseri naše obale na meti svjetskih preporuka
[:HR]Top liste renomiranih svjetskih medija, od početka ove godine ne prestaju sa panegirikama Hrvatskoj i njenim destinacijama. Reklame hrvatskom turizmu tako ne manjka, a godina je što se tiče pozitivnog PR-a i preporuka renomiranih stranih portala - izvrsno započela.
Tako je The New York Times preporučio otok Korčulu kao jednu od must see destinacija u 2016, a magazin Conde Nast Traveller , uvrstio je bezvremeni Dubrovnik na top listu najljepših svjetskih destinacija za 2016 godinu.
Dubrovačke zidine i okolica sa dodatnom ponudom sadržaja upotpunjenog neodoljivom tradicijom primorja (Konavle, Cavtat, otoci arhipelaga) i njihove gastro posebnosti, sačuvale su svoju izvornu draž netaknutu stoljećima, dodatno obogaćenu potrebama nekog novog vremena i novih posjetitelja.
Dubrovnik, foto:experience.dubrovnik.hr
A grad Split, bilježeći rekordne uspjehe zadnjih nekoliko godina, vinuo se na portalu Mashable.com na listi top 12 destinacija koje treba posjetiti ove godine.
Navode tako da je Split, hrvatski drugi najveći grad, sa centralnom Dioklecijanovom palačom građenom još u doba rimskog carstva, okružen sa vibrantnim plavim odsjajem jadranskog mora. Arhitektura Splita i njegova ugodna klima preveliki mamac su za odoljeti, a izlet brodicom ili posjet tihoj plaži kao dnevni izlet bi se morao naći na obveznom itinerariju posjeta.
Koje su ostale top destinacije svijeta našle u izboru renomiranog Mashable.com, pročitajte ovdje.
foto: www.visitsplit.com
A krajem prosinca 2015 godine, veliko priznanje zaslužio je i kontinentalni turizam zahvaljujući Zagrebu. Advent u Zagrebu u proteklih nekoliko godina postao je prepoznatljiv simbol zagrebačke zime i prvoklasan turistički projekt u kojem podjednako uživaju kako njegovi stanovnici, tako i brojni domaći i strani posjetitelji.
Od 101.703 glasa iz 176 država svijeta, prema izboru portala European best destinations u izboru za najbolju europsku destinaciju za božićne blagdane, Zagreb je odnio uvjerljivu pobjedu.
Dubrovnik ili Split?
Split, foto: www.visitsplit.com
Premda se teško odlučiti koja je destinacija ljepša, Split nam trenutno vodi u toj utrci čisto stoga jer grad vibrira posebnim ritmom života, specifičnim čak i za temperamentno dalmatinsko podneblje. Poseban je to grad koji u svom starom kamenom biću, nudi idealan omjer zabave i kulture.
Od super cool restorana, atraktivnih wine i sushi barova, galerija i raznolikih mjesta gdje se svako toliko održava neki koncert ili provod, do atraktivnih turističkih tura i dostupnih city break programa.
foto: Split, Adventilacija, www.visitsplit.com
Split se od nekoć tranzitnog lučkog odredišta koji je služio kao referentna točka prebačaja turista na okolne otoke, uspio isprofilirati kao ultimativni turistički centar i apsolutni hit srednje Dalmacije. Dubrovnik je pak grad koji očarava profinjenom kulturom, prebogatom poviješću, nestvarno lijepom okolicom i prirodom, a ljepota starogradskih zidina se teško može usporediti s bilo kojom sličnom destinacijom (možda eventualno s Korčulom koju zbog arhitektonske sličnosti, zovu mali Dubrovnik). Njegov svjetski ugled svakako nije zanemariv i grad je zahvaljući tom prestižu kojeg godinama njeguje, već odavno svojevrsni brand Hrvatske.
foto: experience.dubrovnik.hr
Vjerujemo i nadamo se da se će i naše kontinentalne destinacije uskoro naći u renomiranom izboru svjetskih preporuka jer kontinent Hrvatske bogatstvom ponude i prirodnih ljepota ničim ne zaostaje za našom obalom. A kako bilo, odluka o poduzetim izletima do proljeća neće biti nimalo lagana, jer na svakom koraku Lijepe Naše, vabi nas sve bolja i veća ponuda atraktivnih destinacija koje se već odavno transformiraju na radost turističkih djelatnika i naših turističkih čelnika, u svjetski prepoznatljiva odredišta.[:]
Anita Žuvela Hitrec
"Zagorje- Bajka na dlanu" jedna od vodećih destinacija kontinentalnog turizma RH
[:HR]Izvanredni rezultati kroz povećanje broja domaćih i stranih gostiju
Krapinsko-zagorska županija je u prošloj godini, kao i prethodnih godina, bilježila rast broja dolazaka i noćenja turista. Temeljem statističkih podataka zabilježen je dolazak 93.828 turista sa 202.594 ostvarena noćenja. Navedeni podaci predstavljaju rast u dolascima 13% te u noćenjima od 8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Povećan je broj dolazaka i noćenja kako domaćih, tako i stranih turista- kod domaćih turista zabilježeno je 13% više dolazaka (54.842) i 6% noćenja (121.200), a kod stranih 15% više dolazaka (38.986) i 10% noćenja (81.394). Obzirom na konstantan rast koji se tokom godina bilježi u dolascima i noćenjima, možemo samo iskazati izrazito zadovoljstvo i vjeru u još uspješniju turističku 2016. godinu.
Kada se gledaju brojke vezane za goste iz inozemstva, na prvom su mjestu već dugi niz godina gosti iz Slovenije kojih je ove godine u našu županiju došlo više od 9.000 i koji su ostvarili rast broja noćenja od 18%. Drugi po broju dolazaka su gosti iz Njemačke, s brojem noćenja većim od 13.000, treći su gosti iz Poljske, četvrti iz Bosne i Hercegovine i peti iz Austrije. Važno je napomenuti da ovaj rast nije prepušten slučajnosti već predstavlja uspješnu suradnju s hotelima i gospodarskim subjektima temeljem koje su detektirana ciljana tržišta na kojima su se predstavljali i promovirali.
Kod domaćih gostiju, na prvom su mjestu gosti iz grada Zagreba. Drugo mjesto po broju dolazaka zauzeli su gosti iz Primorsko-goranske županije, treći su gosti iz Splitsko-dalmatinske županije i četvrti, gosti sa područja Istarske županije. Jasno je da je svaki pojedinac željan mira i ljepote koju pružaju zagorski bregi, a isto tako i barem kratkotrajnog bijega od gradske vreve, što je ujedno i jedan od motiva prilikom formiranja želje za posjetom Zagorju. Također raduje sve veći broj dolazaka gostiju iz Dalmacije i Primorja, koji uz svoje more jednako vole i zelenilo zagorskih brega.
Foto: Bolfan Vinski vrh
U zagorska kupališta je u prošloj godini došlo 533.007 kupača, što je za 31,5% više nego prošle godine. Muzeje Hrvatskog zagorja je posjetilo 166.737 gostiju što je na nivou prošlogodišnje posjećenosti.
Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke je posjetilo 812.000 hodočasnika, odnosno 3,8% manje nego prošle godine. Krapinsko-zagorska županija se po broju dolazaka turista nalazi na visokom drugom mjestu, među 12. županija kontinentalne Hrvatske (izuzevši Grad Zagreb), odmah iza Karlovačke županije.
Temeljem ostvarenih rezultata jasno je, kako i sama izreka kaže da se ništa ne događa slučajno već za sve postoji razlog. Ovi podaci prije svega, rezultat su stručnosti i predanosti turističkih djelatnika, koji kroz promociju turizma Krapinsko-zagorske županije, postižu ovakve rezultate.
Isto tako treba napomenuti kako je "Zagorje- Bajka na dlanu", jedinstveno i po prirodnim bogatstvima, termalnim izvorima, kulturnoj baštini, svetištima, a svakako i po bogatoj enološkoj i gastronomskoj ponudi, što pridonosi ovakvim rezultatima, tj. Krapinsko-zagorska županija posjeduje kvalitetnu osnovu za razvoj onih oblika turizma koji odgovaraju njezinom prirodno-geografskom i kulturno-povijesnom nasljeđu.
Brojke govore u prilog činjenici kako je destinacija Zagorje – Bajka na dlanu, tako postaje najrazvijenija kontinentalna turistička regija RH, koja svojom turističkom ponudom pobuđuje sve veći interes na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Želimo im puno uspjeha i dobar vjetar u leđa!
Fotografije: Turistička zajednica Krapinsko - zagorske županije
[:]
U prosincu najveći porast noćenja u Splitsko - dalmatinskoj županiji!
[:HR]
USPJEH ZA USPJEHOM - PONOVNO NAJBOLJI!
Splitsko – dalmatinska županija uistinu je destinacija puna života! Ovo sve omiljenije odredište turista iz cijelog svijeta može se pohvaliti rekordnim brojkama turističkih dolazaka i noćenja u u prosincu!
Prema podacima koje pomno prate čelni ljudi županijskog turizma, u prosincu je zabilježen najveći porast noćenja od svih županija u Republici Hrvatskoj.
IZNIMNO USPJEŠNI PROSINAC
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije tako je u prosincu 2015. imala 14% više dolazaka i 37% više noćenja u odnosu na isto razdblje predhodne godine. U prosincu je ostvareno ukupno 66.766 noćenja i 18.364 dolazaka. U samoj županiji prednjačili su grad Split sa povećanjem od 78% u noćenjima, a tu su još grad Omiš sa 42%, grad Trogir sa 22% i grad Kaštela sa 19%.
Splitsko-dalmatinska županija je u studenom imala najveći porast od svih županija u Republici Hrvatskoj, a u listopadu je ostvareno najviše noćenja u Hrvatskoj – čak 488.000.
U SPLITU ČAK 78 % VIŠE NOĆENJA
Nevjerovatan je podatak da je grad Split u odnosu na prosinac 2014. godine, premašio ostvarena noćenja za čak 78%.
ADVENT U SPLITU - PROJEKT KOJI SE ISPLATIO
Split je ove godine postao hit destinacija i srušio sve rekorde. Manifestacija Advent u Splitu projekt je koji se stvarno isplatio. Dalmatinska metropola postala je zahvaljujući njemu jedna od najtraženijih zimskih destinacija. Splitski kolorit posebno se isticao blagdanskim bojama i čudesnim ugođajem mediteranske zimske bajke, a gradski trgovi bili su vesele adventske pozornice. Kvalitetan program i brojna događanja imala su odličan financijski učinak za hotelijere i ugostitelje, a Splitski Advent je sada već tradicionalno postao motiv dolazaka domaćih i stranih turista.
Više: dalmatia.hr
Foto: arhiv Tz SDŽ, TZ Split
[:]
Najatraktivnija hrvatska plaža Zlatni rat promjenila oblik
[:HR]PRIVLAČI POZORNOST U SVA GODIŠNJA DOBA
Jedna od najatraktivnijih hrvatskih plaža Zlatni rat u Bolu, koja se nalazi u gotovo svim promo kampanjama Hrvatske te na svakom razvikanom travel portalu na listi najljepših svjetskih plaža, vrlo često zbog svoje besprijekorne ljepote i oblika izaziva nevjericu postoji li doista.
Plaža Zlatni rat poznata je po tome što njen vrh često mijenja oblik ovisno o vjetru i struji. Svojom ljepotom osvaja u svakom dijelu godine, a posljednjih dana zbog dvodnevne dominacija zapadnih vjetrova, osobito tramontane, poznata bračka plaža promijenila je svoj izgled! Prilagođavajući se tako smjeru vjetra i strujanjima mora, Zlatni rat se “zakrivio” prema istoku, Boljani kažu da postoji mogućnost, ukoliko zapadno strujanje potraje dovoljno dugo u sredini nastane i mali “bazen”.
Plaža Zlatni rat u ljetnom periodu puna je turista
U prilogu su fotografije koje prikazuju prekrasne prizore “zakrivljenog" Zlatnog rata koje je snimio Frane Marinković iz Bola.
https://www.youtube.com/watch?v=haG7qOE6BDg
Foto: Frane Marinković, TZ Bol[:]
Posljednja «moda»: tržnice na zatvorenom kao centar kvartovskog života vikendom
[:HR]Okusi.eu - upoznajte predivne priče o hrani i životu
Pretražujući online bespuća i prostranstva raznolikih tema, te tražeći starinske recepte kroz koje se spretno isprepliće majstorska priča, naletjeli smo nedavno na portal okusi.eu, i momentalno se oduševili jer sve je tu! Zanimljivi putopisi koji će vas odvesti primjerice u profinjeni Beč ili magični Lisabon, primješani s super receptima, a osim brojnih recepata, nije zanemarena ni praktična strana svakodnevnog života. Želite li napokon naučiti kako se propisno postavlja stol, ili impresionirati goste receptom iz doba starog Rima? Doznati nešto o povijesti finih kavana?
Teme su brojne i raznolike a mi prenosimo njihovu izvrsnu reportažu o tržnicama na zatvorenom kao ultimativnom hitu kvartovskog života vikendom u susjednim nam zemljama.
Posjetite portal okusi.eu i inspirirajte se predivnim pričama o životu i hrani i njihovoj neraskidivoj vezi!
Posljednja «moda»: tržnice na zatvorenom kao centar kvartovskog života vikendom
Zatvorite oči i udahnite duboko. Misli očistite od svakodnevnih obaveza i zamislite da ste na tržnici. Ili placu, pijaci – ovisno o tome što vam je draže. Prvo vam dolaze mirisi, pa buka kolica i slaganja kašeta, prodavačkih ćakula, utega koji udaraju u vagu, brojanja sitnih novaca ili krumpira koji se kotrljaju niz tezgu.
Tržnica je mjesto gdje se najbolje osjeti život u nekom gradu. Tamo vidite kako ljudi žive i što im je bitno. Raznovrsnost boja, količina, oblika, vrsta hrane je nešto što vam puno govori o gradu i zemlji. O običajima i mentalitetu. Čim dođete u bilo koji grad u Italiji, na jednom od središnjih trgova do ranog popodneva je tržnica. Kraćim obilaskom te tržnice shvatit ćete da je Talijanima hrana bitna. Par vrsta artičoka, gljive, rajčice, sir, pršuti, radić i sve čega se možete sjetiti iz talijanske kuharice je u ponudi. I folklor koji uz to ide. U Italiji ili u Hrvatskoj, ako kupujete dok su djeca s vama, prodavači će vam gotovo uvijek pokloniti voćku dvije – jer su zdrave i jer vesele djecu.
Slika je potpuno drugačija krenete li tražiti tržnicu u recimo Oslu ili Kopenhagenu. Tržnice južnjackog tipa (na otvorenom i u centru grada) gotovo ne postoje. Povremeno i samo određenim danima više kao dio pop up mode ili zatvorenog tipa. Razlog tome je djelomično i negostoljubiva klima sjevera. No u zadnje vrijeme Berlin bilježi pomake u nekom drugom smjeru a prati ga i Beč.
Berlin, osim jedne «turske» tržnice na otvorenom ima čak nekoliko tržnica na zatvorenom odnosno Markthallen (tržničkih hala). Najpoznatije su Markthalle Neun i Arminius Markthalle ili Moabiter Markthalle, koja još odiše duhom «starog Berlina» i ima najdužu tradiciju. Smještena u radničkom kvartu Moabit, to nije obična hala poput one na Dolcu u Zagrebu, gdje je mračno i hladno i gdje se miješa miris sirovog mesa s mirisom sira i gdje projurimo kupujući što nam je potrebno. U Arminiusmarkthalle nema strke a nema ni nekog posebnog i prodornog mirisa unatoč raznim štandovima te restoranima. Hala je svijetla i grijana te odiše nekom posebnom atmosferom. Mirom i opuštanjem kakvog nalazimo u vlastitom domu a koji je pak neobičan za ovako velik prostor. Ali Berlinci su ionako opušten narod…
Svratite na brunch ili ručak i sjedite možda na dugački stol pokraj potpunih stranaca. Budite sami u društvu. Provedite više ugodnih sati jedući koliko želite (po principu švedskog stola), uz zvuk klavira koji satima svira jedan glazbenik. Mabitska je hala jedna od 14 sličnih, i jedna od samo nekoliko preostalih hala koje su u Berlinu otvorene krajem 19. Stoljeća (1891. Godine) a koje su zamijenile otvorene tržnice zbog bolje higijene. Uz ovu, Markthalle X, prije nekoliko godina je ponovno otvorena i 9. Markthalle odnosno Markthalle Neun.
Markthalle Neun (Tržnička hala devet) se naziva još i Eisenbahnhalle (željeznička hala) a prije nekoliko godina je gotovo prestala postojati. Poput mnogih drugih širom svijeta, počela je služiti kao veletržnica a onda joj je priprijetilo i zatvaranje te prodaja velikom ulagaču koji je na ovom mjestu planirao shopping centar s garažom. Sve je spasila inicijativa građana kvarta Kreuzberg koja je od grada po bagatelnoj cijeni od 1 milijuna Eura, uspjela preuzeti ovaj objekt posebne arhitekture. U obrazloženju je bilo navedeno «oživljavanje života kvarta». I u tome su uspjeli, već 2011 je otvorena Markthalle Neun koja okuplja regionalne i bio proizvođače hrane.
Naravno i tu je dugački stol za one koji žele nešto pojesti i popiti u društvu. I upravo je to smisao tržničkih hala i tržnica i nakon dugog perioda supermarketa, vraćamo se onome što je stoljećima činilo fokus života gradova i sela: druženje uz kupnju. Tržnice su kroz povijest bile centar zbivanja. Danas možemo kupiti što poželimo jednim klikom, kod kuće u papučama, no sve je krenulo s tržnica. I doista, koje iskustvo može zamijeniti živu, izravnu kupnju?
Mirisanje jabuka, pipkanje tikvica, pregovaranje s vašim prodavačem. I taj odnos je najvažniji i često vam se čini da te ljude koji vam godinama prodaju svoje plodove i proizvode, poznajete bolje od nekih članova obitelji i doživotno ste im odani. Čak i ako vam tu i tamo prodaju nešto što nije na uobičajenom nivou, to nema veze jer je sve domaće – ili barem u to želimo vjerovati – no barem je živo, u boji, na dnevnome svjetlu uz zvukove života punih pluća.
Od prije nekoliko mjeseci novu «modu» u tržišnim halama slijedi i Beč, koji je izgradnjom centra Wien Mitte na Landstrasserhauptstrasse, ostao bez zadnje značajne tržnišne hale u kojoj se moglo kupiti i slavonskog kulena ali i srpskog kajmaka. U Beču je privatna inicijativa Markterei zakupila prazni i neiskorišteni prostor stare pošte i uspjela stvoriti mini kopiju berlinskih tržničnih hala. Malo izložbe, malo glazbe, igraonica za djecu, obrok na obaveznom dugačkom stolu ili pak vani, ispred nekog od sve popularnijih Food trucks (kamiona s hranom). Nakon toga slijedi možda kupnja vrlo originalnih ili proizvoda organskog porijekla malih proizvođača, kušanje insekata kao novog hita zdrave hrane budućnosti, prepune proteina, kušanje izuzetno ukusnih dimljenih jegulja i šarana, pričanje s prodavačima, pokoja kavica i već su prošli ugodni sati.
Tržnice nisu samo kupnja. Tržnice su doživljaj. Čak i za ljude koji misle da je hrana gorivo nužno za preživljavanje. (Ima ih!) Jer nije bit tržnica i modernih tržišnih hala samo hrana već ritual, mjesto koje nas podsjeća na to otkud potječemo i tko smo u suštini. I koliko je god jednostavno stisnuti miša i kupiti tjednu zalihu hrane online – tržnice nam nitko ne može zamijeniti. Po kiši, snijegu ili vrućini, tržnice nas vraćaju u život, u društvo i nagrađuju nas najboljim plodovima.
Kako se radi o uzlaznom trendu, može se izraziti i želja da on nikad više ne prestane nego postane tradicija.
Autori: Masa Taylor i Helena Varendorff
Markterei, Dominikanerbastei, 1. Bezirk, Beč. Zasada samo petkom od 15.00-00:00 i subotom od 10:00-22:00 sati
Arminiusmarkthalle – Berlin Tiergarten Moabit, Bezirk Mitte, U9 Turmstraße http://arminiushalle.zunftnetz.org/
Markthalle Neun – Berlin Kreuzberg, Eisenbahnstrasse 42/43, U1 Görlitzerbahnhof http://markthalleneun.de/
Tekst i fotografije prenesene su sa portala Okusi.eu.
Link na izvorni tekst potražite ovdje.
[:]
Dubrovački zimski festival
[:HR]Nakon blagdanskih užitaka koji su se zrcalili najviše u gurmanskom prepuštanju i uvijek korisnom ljenčarenju, vrijeme je za izlet. Brojni građani zaputili su se prema europskim skijališnim odredištima mahom van Lijepe Naše, a mi predlažemo ponešto drukčiju turu.
U Dubrovniku, gradu čija bezvremena ljepota zimi posebno dolazi do izražaja, još je u tijeku Dubrovački zimski festival. Prepustite se čaroliji kamenih zidina i zubatom zimskom suncu, te navratite na južnu stranu i popijete svoju šalicu kave na Stradunu, neometeni ljetnom vrevom.
Ove je godine Dubrovnik – prema portalu www.europeanbestdestination.com proglašen jednom od omiljenih destinacija u Europi za Božićne i novogodišnje blagdane. Razlog više za posjetiti Dubrovnik i dubrovačku regiju, te uživanje u sadržajima Dubrovačkog zimskog festivala.
Program festivala potražite na linku: Program festivala
Fotografije: Turistička zajednica grada Dubrovnika[:]
Utrenirajte se za skijanje u Podstrani
[:HR]Isprobajte simulator skijanja u sklopu "Božićne bajke" u Podstrani kao efikasan trening prije odlaska na skijanje !
Simulator skijanja postavljen u hotelu Le Meridien Lav pored klizališta Božićna bajka, nije samo podigao razinu ponude adventskih događanja u Podstrani, već se pokazao i kao odličan uređaj za pripremu svih dalmatinskih skijaša koji uskoro kreću u osvajanje skijaških padina. Novinari i fotoreporteri koji su ga imali odvažnosti prije par tjedana isprobati, bili su oduševljeni kako su rekli " skijanjem po stazi bez hupsera".
SKI simulator je za vožnju dostupan svaki dan od 10 do 21 sata, svima koji žele doživjeti užitak skijanja i prije odlaska na snijeg, ali je očito već mnogima poslužio i kao dobar trening prije odlaska na pravo skijanje.
Kako bi se potakao dolazak skijaša iz cijele Dalmacije, ustanovljena je i vrijedna nagrada za najbržeg skijaša na simulatoru. Naime, onaj koji u natjecanju koje je otvoreno do 15. siječnja bude najbrži, odnosno onaj koji bude imao najbolji rezultat na ovom “Podstrana ski kupu 2016.”, osvaja vikend u hotelu “Le Meridien” u Barceloni, uz napomenu, da iako se osim slaloma mogu isprobati i druge discipline, veleslalom i superveleslalom, te jednostavne i teže simulacije, spomenuto natjecanje vezano je samo za slalom.
Od ostalih događanja na klizalištu Božićna bajka u Podstrani, osim klizanja po cijeni od samo 10 kuna, ističemo i glazbenu poslasticu u organizaciji TZ i Općine Podstrana. Naime, Hrvatsko glazbeno katoličko društvo Podstrana priređuje Božićni koncert limene glazbe u hotelu Le Meridien Lav, 6.siječnja 2016 godine, s početkom u 18 sati.
Ulaz kao i parking u garaži hotela su besplatni.
Više o svemu potražite na www.visitpodstrana.hr i dođite nam na skijanje!
[:]
Nova godina na trgu bana Jelačića u Zagrebu 2015/2016
[:HR]Ljubitelji zabave na otvorenom i ove godine će imati priliku proslaviti veselu, sadržajnu i uzbudljivu Novu godinu na nekoliko istaknutih zagrebačkih punktova. Tradicionalni ponoćni vatromet i glazbena ponuda po ukusu svih generacija, ponovno će napuniti zagrebački glavni trg kao i žarišne točke najbolje europske božićne destinacije, brojnim posjetiteljima.
Program dočeka Nove godine na Trgu bana Jelačića, počinje večeras u 21h, a brojne posjetitelje zabavljat će Nina Badrić, Vatra i Teška industrija.
Svake godine zagrebački doček Nove i ispraćaj stare godine, biva izvrsno posjećen unatoč hladnoći zahvaljujući dobro osmišljenom programu i glazbenim zvijezdama koje se pobrinu za odličan štimung. Nije ni čudo da stoga ovakav tip dočeka ima sve više svojih poklonika, koji preferiraju zabavu na otvorenom, doček u spontanoj i opuštenoj atmosferi.
Zagreb je ove godine pripremio i na nekoliko adventskih punktova dodatnu zabavu, te prenosimo detaljniji program:
Doček Ledeni park
21:00h Tena i krivi smjer
31.12. 10:00 h - 02:00 h
Zrinjevac doček Nove godine
21:00h Iva Smojver Acoustic
31.12. 10:00 h -4:00 h
Doček na Europskom trgu
31.12. 21h
DJ Eddy Ramich
DJ Mr Mendel (Amsterdam)
DJ Saint-James (Pariz)
Fuliranje
BIZZO BODEGA i Fuliranje te vode na R&B putovanje do Velike Jabuke.
Kurelčeva ulica, 22 h početak.
Program je preuzet sa stranica adventzagreb.com, na kojima možete potražiti dodatne informacije o večerašnjoj zabavi na otvorenom.
Toplo se obucite, umotajte se od glave do pete osmijehom i pozitivnim vibracijama i proslavite Novu godinu vani u gužvi i veselju. Uredništvo Croatia Hotspotsa želi vam dobar vjetar, što više mirnog mora i što manje oluja u uzbudljivoj 2016!
Dobra vam zabava gdje god bili i sretna vam Nova 2016 godina!
Fotografije: adventzagreb.com[:]
U Supetru predstavljen kulturno-turistički katalog SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA
[:HR]SLIKOVITI UVID U SVE SLOJEVE OTOČKE POVIJESTI!
Nakon što je prošle godine katalogizirala dalmatinske tvrđave, Splitsko-dalmatinska županija odlučila je atraktivnim vodičem obuhvatiti i sakralnu baštinu otoka Brača! Autori ovog jedinstvenog kataloga, predstavljenog 22. prosinca 2015. u supetarskoj galeriji „Ivana Rendića“ su Vedran Barbarić i Lino Ursić, dizajnirao ga je Žarko Tičinović, a izdavač je Turistička zajednica Splitsko–dalmatinske županije.
22.prosinca 2015.g. u supetarskoj galeriji „Ivana Rendića“ predstavljen je kulturno-turistički katalog „SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA“.
Na predstavljanju su se prisutnima obratili Joško Stella, Vedran Barbarić i Lino Ursić. Predstavljajući ovaj katalog predstavnicima turističkog i kulturnog života otoka Brača, posebno je istaknuta neprocijenjiva spomenička vrijednost sakralne baštine otoka Brača, a ovaj katalog omogućava jednostavan i odlično prezentiran uvid u gotovo sve slojeve povijesti Brača.
DVA CILJA – OČUVANJE I KORIŠTENJE U TURISTIČKE SVRHE
Kako je naglašeno na prezentaciji u kojoj su sudjelovali autori te čelni čovjek županijskog turizma, Joško Stella, dva su osnovna cilja katalogiziranja bračke sakralne baštine. Namijenjena je prvenstveno turističkim agencijama koje bi trebale kreirati nove turističke proizvode i programe, te svim ostalim zainteresiranim subjektima u turizmu.
No, kako je dodao gospodin Stella, cilj nije samo turistički – tu je i želja da se svi sakralni objekti sačuvaju na dobrobit svih. Naglasivši da je, osim turističkih agencija, ovaj katalog vrijedan materijal i za hotelijere i iznajmljivače te turističke zajednice, izrazio je nadu da će se sakralni objekti bolje označiti i održavati u doista reprezentativnom stanju.
ZAVIRIMO U SAM VODIČ. Iako ni vrsnim poznavateljima katkada nije lako sistematizirati ovako opsežno kulturno naslijeđe, u vodiču je ono podijeljeno na pet kulturnih itinerara: ranokršćanske i srednjovjekovne crkve, župne crkve, crkve na mjestima predkršćanskih kultova, te samostane i eremitaže.
Važno je napomenuti da je većina crkvenih objekata zatvorena, pa ljubitelji razgledavanja koji žele pogledati njihovu unutrašnjost, trebaju kontaktirati nadležni župni ured.
Vodič sadržava i detaljan shematski prikaz relevantnih lokacija na otoku, a različite tematske skupine građevina, označene su i posebnim bojama, što znatno olakšava snalaženje. I dok su osobine pojedinih zdanja lako čitljive, ponegdje će one, poput onih na mjestima predkršćanskih kultova, čak i za znalce predstavljati pravu poslasticu, intrigu i izazov!
Od 119 bračkih sakralnih građevina, što je uistinu reprezentativan broj, vodičem je detaljno obrađeno preko 60, što posjetiteljima pomaže da one za razgled odaberu prema osobnom ukusu i afinitetima, a zainteresiranim subjektima u turizmu da još bolje razrade svoju ponudu, posebice onu sa predznakom vjerskog i arheološkog turizma.
Izdavači i autori kataloga pozvali su sve dionike turističke ponude otoka da krenu u još snažniju promociju sakralne baštine otoka Brača kao turističkog proizvoda te ponudili nekoliko vrlo zanimljivih itinerara kroz ranokršćanske, srednjovjekovne i crkve na mjestima predkršćanskih kultova te fascinantne bračke samostane i eremitaže.
Više informacija: Central Dalmatia
Foto: arhiva tz-ova Splitsko – dalmatinske županije
[:]
Posjetite Dane jadranskih lignji u sjeverozapadnoj Istri
[:HR]Da je domaća lignja uistinu slastan zalogaj gurmani će se uvjeriti tijekom Dana jadranskih lignji što se od 1. prosinca 2015. do 10. siječnja 2016.priređuju u restoranima sjeverozapadne Istre.
Oni će u navedenom razdoblju po povoljnim cijenama nuditi menije s više sljedova na bazi lignje, a sve u kombinaciji s lokalnim vinima i maslinovim uljima vrhunske kvalitete.
Ova gourmet manifestacija, osim što predstavlja dodatni motiv za posjet sjeverozapadnoj Istri tijekom božićnih blagdana, nastoji valorizirati izvanredne lignje iz Jadranskog mora koje se lovi upravo u zimskom razdoblju. Smjera k jačanju svijesti o njihovoj vrijednosti u kuhinji te potiče ugostitelje da osmisle nove, kreativne recepte na bazi te morske namirnice.
Od jeftine pučke, gotovo prezrene hrane, lignje su se na Jadranu u posljednjih pola stoljeća preobrazile u omiljeni specijalitet. Imaju delikatan okus po moru i vrstan su medij za najrazličitije okuse. Mogu se tretirati agresivno, s octom, ljutim papričicama i aromatičnim travama, ali i nježno, s nekoliko kapi limuna i malo vlasca.
Male, tanke i mekše lignje bolje su za pečenje cijele, dok su one velike i deblje pogodnije za pripremu jela koja zahtjevaju dulje kuhanje, pri čemu ih je dobro narezati ili zarezati s unutarnje strane. Posebno su cijenjene ako su umjesto mrežom ulovljene posebnom udicom, tzv. peškafondom.
Gostima se želi skrenuti pažnja i na bitnu razliku između jadranskih lignji te onih patagonijskih ili kalifornijskih. Iako je tržište preplavljeno potonjima, prve su daleko kvalitetnije polazište za kulinarske pothvate.
Ne propustite kušati jadranske lignje, jednu od istaknutih delicija bogate istarske trpeze.
Informacije potražite:
[email protected]
Telefon: +385 52 757 075
Izvor objave: www.coloursofistria.com
Fotografije: www.coloursofistria.com[:]
Bistro Fajn - gastro čarolija Gornjeg grada
[:HR]U vrijeme adventskog ludila, kada zagrebački centar vibrira od navale posjetitelja koji se slijevaju po blistavim adventskim punktovima, čarolija Gornjeg grada čini se pomalo nepravedno zapostavljena. No caffe barovi, i restorani s pogledom na Zagreb, romantične šetnice sa pogledom na zelenje i stare krovove, i dalje mame posjetitelje i turiste koji na Gornjem gradu dolaze predahnuti od donjogradskog šušura.
Nedavno smo tako naletjeli na restoran koji se smjestio se u gornjogradskoj Vranyczanyevoj ulici, Bistro Fajn iz Gornjeg grada koji oduševljava intimnom i ljupkom atmosferom nenametljivog gostoprimstva, a napose maštovitim menijima.
Fajn u zagrebačkom slengu znači fino, što samo po sebi uvjerava na uživanje u raskoši autohtonih delicija koje su u njemu dostupne. Sezonske namirnice i dostupnost istih s tržnice, temelj su njihovog gastro izričaja a kroz ponudu menija prožimaju se sve hrvatske regije, pripremljene s lokalnim namirnicama.
Cilj im je zadovoljiti potrebe svojih gostiju od kavice s bogato i smjelo kreiranim kolačima, do predjela koji u svom izboru imaju neizostavni Miljevački pršut koji služe sa kozjim sirom, džemom od rajčica, maslinama, humusom i svježe pečenom pogačom, preko ručka i večere koji su bogatstvo okusa spravljeni isključivo od sezonskih namirnica oplemenjenih suvremenim kulinarstvom.
Menu se zasniva isključivo na dnevnoj ponudi, koja je dnevno navedena na zanimljivoj crnoj ploči na istaknutnom mjestu bistroa, a ovisi o dnevnom ulovu na ribarnici i mesnicama Dolca.
Vinska karta nudi probran izbor iskrenih lokalnih vina s pokojim izletom u međunarodne vode u potrazi za vrhunskom kapljicom. Zimski kapacitet restorana ponešto je limitiran u odnosu na proljetno ljetnu sezonu, sa 25 mjesta stoga je uputno prije dolaska rezervirati svoj stol, dok se na proljeće otvara terasa za piće, ručak večeru ili tek usputni zalogaj.
Za kreiranje svakodnevnih jelovnika zaslužan je mladi chef Matija Kruhonja, čije kreacije vješto prizivaju tradiciju prilagođenu suvremenim kulinarskim tehnikama.
Bistro Fajn iako kvadraturom nevelik prostor, svakako spada u restorane koje je u Zagrebu šteta propustiti. Stoga tražite li iskustvo koje nije isključivo iskustvo dobre hrane, već u istom udjelu servira čaroliju ambijenta, usluge i gastro rapsodije – posjetite ga.
Fotografije: Facebook Bistro Fajn
Naslovna fotografija: fajnbistro.com.hr
[:]
Kaštelansko tradicijsko ruho u Etnografskom muzeju Split
[:HR]Muzej grada Kaštela i Etnografski muzej u Splitu organizatori su izložbe „POVISMO I SUKNO – kaštelansko tradicijsko ruho“, čije je svečano otvorenje upriličeno 22. listopada 2015. godine u prostorima Etnografskog muzeja u Splitu, Severova 1.
Izložba otvorena u listopadu pred mnogobrojnom publikom, bit će otvorena za posjetitelje sve do 30. travnja 2016. godine. Izložbu je otvorio gradonačelnik Grada Kaštela Ivan Udovičić.
Cilj izložbe je monografski prikaz tradicijskog odijevanja u prostoru kaštelanskog bazena, odnosno Grada Kaštela. Kaštelanska narodna nošnja do danas nikada nije u većem obimu prikazana javnosti iako ima značajan potencijal i kvalitetu u izvornoj građi prikupljanoj i sačuvanoj u Etnografskom muzeju Split i u Muzeju grada Kaštela. U zbirkama oba muzeja čuvaju se mnogobrojni predmeti i građa koji ocrtavaju razvoj i raznolikost odjeće. Stoga je ova izložba i ova tema neminovno vodila međusobnoj suradnji dviju muzejskih institucija čija se stručna ingerencija i interesi dijelomično preklapaju. Izložba je realizirana i zahvaljujući uvidu u sačuvani fond odjevnih predmeta i starih fotografija živućih članova starih kaštelanskih obitelji.
U pet odvojenih cjelina izloženo je više kompleta i pojedinačnih predmeta muške i ženske odjeće koja je nošena u raznim prigodama od sredine 19.-og do prve polovice 20.-og stoljeća, te razni tradicijski predmeti iz svakodnevnog života koji su blisko vezani za proizvodnju i održavanje odjeće. Materijalnu građu prati i sekundarna građa – fotografije i dokumenti koji nam dočaravaju dah proteklih vremena.
Izložbu su priredile Sanja Acalija i Sanja Ivančić, koje su ovom prigodom kazale da je ovaj projekt ostvaren zahvaljujući uvidu u sačuvani fond predmeta i starih fotografija kaštelanskih obitelji.
Izložene fotografije kao i fotografije u prigodnom katalogu uradak su Branka Bralića i Tonka Bartulovića, a izložba sa izlošcima ženske, muške i starije odjeće od kraja 19. stoljeća do druge polovice 20. stoljeća, kao i nekih drugih tradicijskih predmeta, bit će otvorena za posjetitelje sve do 30. travnja 2016. godine.
[:]
Cikloturizam Virovitičko - podravske županije - otkrijte bogatstvo ponude aktivnog odmora![:en]Cyclotourism in Virovitica-Podravina County – discover the richness of active vacation offer!
[:HR]Brojni aduti Virovitičko podravske županije u svojoj raskošnoj lepezi, otkrivaju se posjetiteljima kroz bogatu tradiciju kulturnog, gastronomskog i povijesnog identiteta.
No sve više posjetitelja otkriva i prednosti aktivnog odmora bajkovitog sjeveroistočnog dijela Hrvatske koji ujedinjuje prostor Slavonije i Podravine.
Cikloturizam kao jedna od komparativnih prednosti ove županije, na radost brojnih rekreativnih i aktivnih biciklista, postao je jedan od ključnih razloga za posjetu pitoresknom Virovitičko - podravskom kraju.
Drava4Enjoy – zaokruženi cikloturistički projekt Virovitičko – podravske županije
Jeste znali da je u Virovitičko-podravskoj županiji uspostavljena je mreža od čak 535 km označenih biciklističkih staza koje su podijeljene u 13 tematskih ruta, a dio kojih se odnosi na fizički nastavak ovim područjem dvije poznate međunarodne biciklističke rute – Dravska ruta i EuroVelo 13 – Ruta željezne zavjese.
Rute su u rasponu od kraćih do dužih, nizinskih i brdskih, manje i više zahtjevnih, odnosno mogu zadovoljiti različite biciklističke zahtjeve, i rekreativne i profesionalne. Navedene rute, rezultat su uspješno provedenog projekta Drava4Enjoy, punog naziva „Experienceandenjoythe Drava Valleybybicycle (Doživite i uživajte u Dravskoj nizini biciklom) i projekta "Biciklističke staze uz rijeku Dravu".
Navedeni projekt sufinanciran je EU sredstvima iz IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska 2007-2013.
Aktivni turizam u službi revitalizacije i oživljavanja povijesne baštine
Osim označenih biciklističkih staza, glavna aktivnost projekta je rekonstrukcija dvorca (kurije) Janković u selu Kapela Dvor koji je bio zapušten i u ruševnom stanju. Dvorac je obnovljen da bi poslužio i kaoTurističko-edukacijski centar, a u sklopu dvorca nalazi se turistička info-točka, Wi-Fi, suvenirnica i edukacijske dvorane.
Turističko-edukacijski centar u Kapela Dvoru bit će središnja točka biciklističkih ruta koje su kroz projekt označene, a obuhvaćaju područje Pitomača-Terezino Polje, Kapela Dvor-Virovitica i Lukač-Budakovac, u ukupnoj duljini od gotovo 70 km. Osim informacija dostupnih u turističko-edukacijskom centru, zaljubljenici u biciklizam moći će koristiti trojezične (HR-ENG-HU) turističke karte i vodiče, koji su dostupni za GPS uređaje i pametne telefone (smartphone).
Cikloturistički vodiči osposobljeni kroz organiziranu edukaciju i trening program pružati će zainteresiranim posjetiteljima stručnu uslugu prema zahtjevu. Na ovoj ruti već je općepoznat biciklistički maraton Virovitica – Barcs, a u sklopu projekta organiziran je i maraton na relaciji Kapela Dvor – Szentlőrinc.
Gdje otići, kamo se smjestiti i što pojesti?
Pozivamo vas da istražite biciklističke rute označene na ovoj poveznici, a poželite li se negdje smjestiti i prespavati, na raspolaganju vam je nekoliko hotela i manjih smještajnih jedinica koje možete pronaći ovdje. Za okrijepu i upoznavanje gastronomskih posebnosti ovog kraja, dostupni su brojni tradicijski restorani s ponudom domaćih specijaliteta i autohtonih slastica.
Više informacija potražite u Turističkoj zajednici Virovitičko - podravske županije.
Budite u toku s novostima i posjetite našu Facebook stranicu.
Autori fotografija: Martin Čotar, Damir Bedeković, Mijo Pavelko,
Ivan Šemper, Matija Turkalj
[:en]Numerous advantages of Virovitica-Podravina County, in all their luxurious diversity, are dicovered to visitors through rich tradition of cultural, gastronomic and historical identity. But more and more visitors are discovering advantages of active vacation in amazing north-eastern part of Croatia united by region of Slavonija and Podravina.
Cyclotourism, as one of strong advantages of the County, to a great delight of many recreational and active cyclists, has become one of main reasons for a visit to picuresque Virovitica-Podravina region.
Drava4Enjoy – complete cyclotourist project of Virovitica-Podravina County
Did you know that in Virovitica-Podravina County network of even 535 km of marked cycling roads has been established? They are divided into 13 theme routes, some of which are extension of two famous international cycling routes – Drava Route and EuroVelo 13 – Iron Curtain Route.
There are short and long ones, valley and mountain routes, more or less demanding ones, i.e. those that can meet various cycling demands, of both amateurs and professionals. Aforementioned routes are the result of successfully completed project Drava4Enoy, whose full title is ''Experience and enjoy the Drava Valley by bicycle'' and project ''Cycling roads along Drava River''.
This project is co-financed by EU funds and IPA cross-border project Hungary-Croatia 2007-2013.
Active tourism for revitalisation and revival of historical heritage
Together with marked cycling routes, main activity of the project is reconstruction of Castle (manor) Janković in Kapela Dvor village that was neglected and derelict. The castle is restored to serve as a Tourist-educational centre, and within the castle there are tourist info-spot, Wi-Fi, souvenir shop and educational halls.
Tourist-educational centre in Kapela Dvor will be the central point of cycling routes that were marked as a part of this project, and they cover the area of Pitomača-Terezino Polje, Kapela Dvor-Virovitica and Lukač-Budakovac, in total length of almost 70 km. Together with information available in tourist-educational centre, cycling enthusiasts will be able to obtain tourist maps and guides in three languages (HR-ENG-HU), compatible with GPS devices and smartphones.
Cyclotourist guides trained through organized education and training programs will provide expert assistance to interested visitors, on their request. On this route famous cycling marathon Virovitica – Barcs is held, and as a part of the project, marathon Kapela Dvor – Szentlőrinc is also organized.
Where to go, where to stay and what to eat?
We invite you to explore cycling routes marked on this link, and if you want to stay overnight, several hotels are at your disposal, together with some smaller facilities you can find here. For refreshment and exploring gastronomic distinctiveness of this region there are numerous traditional restaurants that offer homemade specialties and autochthonous desserts.
Further information is available in Tourist Board of Virovitica-Podravina County.
Facebook page.
Photos: Martin Čotar, Damir Bedeković, Mijo Pavelko, Ivan Šemper, Matija Turkalj
[:]
Tiho teče Drava
[:HR]Zelena kraljica ili zeleno srce Europe, kako zovu rijeku Dravu, magična je rijeka, koja je ujedno i poveznica zemalja i kultura te je nezaobilazan adut Virovitičko – podravske županije. Zelena ljepotica koja spaja mađarsku i hrvatsku obalu, od ušća Mure do obližnjeg Barcsa uza svoje obale nema nikakvog naselja niti građevina, stoga je zovu Iskonska Drava.
Poplavna područja Dunava Drave i Mure koja čine područje veće od 150,000 ha, predstavljaju jedinstveno prirodno i kulturno naslijeđe Hrvatske, a navedeno područje osim po svojoj vrijednosti zaštićenog područja, posjeduje takvo bogatstvo i raznolikost vrsta koje se može usporediti samo s onim u tropskim kišnim šumama. A područje toka rijeke Drave nalazi se u obuhvatu UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere Mura -Drava - Dunav.
Bogatstvo i raznolikost biljnih i životinjskih vrsta
Tu se nalazi dom za oko 100 gnijezdećih parova ugroženog orla štekavca i vrlo rijetke crne rode. Šljunkovite i pješčane obale gnjezdišta su brojnim vrstama ugroženih ptica među kojima je i mala čigra čije su populacije u kontinentalnom dijelu Europe gotovo nestale. Te prirodne obale, dom su za više od 13.000 parova ptica bregunica što čini više od 70% ukupne populacije te vrste u Hrvatskoj.
Rekreativni i sportski ribolov
Bogatstvo ribljeg fonda rijeke Drave, dodatna je vrijednost turističke ponude kraja. Uz rekreativni ribolov, značajno je zastupljen i natjecateljski sportski ribolov. Savez športsko – ribolovnih udruga Virovitičko – podravske županije, krovna je organizacija ribolovnog športa na području županije ukojoj je učlanjeno 29 udruga – klubova koji djeluju kroz 4 zajednice.
Više informacija o športsko – ribolovnim društvima, potražite u pdf brošuri.
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2015/12/VPZ-U-zagrljaju-zelene-kraljice_2.pdf"]
Drava je čudesna nizinska rijeka, rijeka s otocima i šumama na obali, te ostacima rukavaca i pritoka. Potencijal ove rijeke ogleda se u brojnim mogućnostima aktivnog turizma kao što je sportski i rekreacijski ribolov, jahanje, bicikliranje, pješačenje ili jogging uz rijeku, a njeni mekani pješčani sprudovi, savršeno posluže i za proljetno - ljetna osvježenja.
Drava je ujedno i labirint šljunčanih sprudova i otoka, rukavaca, dinamičnog utočišta za živi svijet. Iako nepredvidljiva i hirovita i još neistražena, ona je duboko srasla s ljudima ovog kraja. Kao dio življenja, tradicije starih vremena, Drava je nezaobilazan simbol i zaštitni znak Virovitičko – podravske županije.
Više informacija o prirodnim i kulturnim ljepotama županije, kao i mogućnostima otkrivanja bogatstva Drave, potražite na stranicama Turističke zajednice Virovitičko - podravske županije i posjetite njihovu Facebook stranicu.
Video TZ Virovitičko - podravske županije - Županija s osmijehom
Autori fotografija: Kristijan Toplak, Željko Šelimber, Josip Mikolčić
Dobro došli!
[:]