Dolac - najšarenije mjesto u gradu
[:HR]Predstavljamo novo putovanje okusa i mirisa sa portala okusi.eu koji su posjetili najpoznatiju zagrebačku tržnicu Dolac.
Jedinstveni simbol grada Zagreba, plijeni kako bogatstvom okusa i mirisa tako i tradicijom koja se ogleda u svakom njegovom šarenom kutku.
Slikovita razglednica i živahan puls centra metropole, posljednjih nekoliko godina postao je i atraktivan mamac za strane i domaće posjetitelje, a ujedno i temom vrsnih putopisaca sa okusi.eu, čiji su poseban predmet interesa tržnice svijeta.
Članak prenosimo u cjelosti.
DOLAC - NAJŠARENIJE MJESTO U GRADU
Dolac je najpoznatija zagrebačka tržnica. Ako se ne prehranjujete u pekarama i ne čekate u redu za tri dana stari panirani pureći šnicl u nekom od supermarketa, onda znate za Dolac. I ne samo Dolac, jer Zagreb ima nekoliko legendarnih tržnica koje su poznate po svojim specifičnostima. I svaka ima svoje vjerne štovatelje. Moja mama nikad ne ide na Dolac jer ima nevidljivi loyalty card Trešnjevačkog placa. Tamo su njene kumice, Tatjana sa sirom i jajima, Drago s Plešivice s povrćem..,
No ovo je priča o Dolcu.
Dolac je u sadašnjem obliku otvoren 1930. godine gdje je glavna gradska tržnica preseljena s tadašnje Harmice, današnjeg Trg bana Jelačića. Glavni prolaz od Trga do Dolca zove se Splavnica i tamo se danas prodaje cvijeće i sadnice raznih biljaka. Od Splavnice se može glavnim stepenicama do otvorenog dijela ili kroz velika vrata do zatvorenog dijela tržnice Dolac. Zatvoreni dio tržnice čine uglavnom mesari i veliki mliječni odjel gdje možete kupiti čuveni sir i vrhnje ili veliku šnitu čistog kukuruznog kruha. Otvoreni dio tržnice čine prodavači voća i povrća te zasebna zgrada ribarnice.
Svaki put kad se vratim u Zagreb – obavezno odem na Dolac. I svaki se put razveselim kad vidim da su stvari, ljudi, boje, buka i mirisi isti kao i zadnji put ili prije 20 godina. Veseli me to opiranje modernizaciji i globalizaciji!
Jedina stvar koja je drugačija je ta da je Dolac postao turistička atrakcija tako da vam se sad češće dogodi da vas u prolazima između gusto načičkanih štandova gurkaju turisti s foto-aparatima nego penzioneri sa svojim kolicima. A i kad pogledate oko sebe, shvatite da se ima i što za fotografirati. Crveni šestinski suncobrani, zelene tikvice, žuti brački limuni, ljubičasti luk… … sve to kao u nekom psihodeličnom kolažu.
Ono što ne možete zabilježiti fotografijom, još je uzbudljivije i zanimljivije. Pregovori s prodavačima, komentari na komentare, detaljna analiza političke zbilje, jesu li limuni špricani ili ne – sve to čini jedan ugodan zamor koji će vam, ako razumijete dijalekte, vratiti osmjeh na lice.
Ulazak u ribarnicu u espadrilama se ne preporučuje. Mramorni stolovi i uvijek mokri podovi samo su dio doživljaja. Riba je izložena pred vama i uvijek se može dobro pregledati. Nema zaštitnog stakla i rasvjete pod kojom izgleda svježije i sjajnije – takva je kakva je. Pravi znalci uvijek idu na ribarnicu samo kad je na moru bilo dobro vrijeme, jer ako je bila bura ili nevrijeme nema svježe ribe!
Dolac je zaista doživljaj i drago mi je što se uvrstio u jednu od gradskih atrakcija. To je mjesto gdje se najbolje može vidjeti kako diše jedan grad, što ljudi kuhaju i što im je u životu bitno. Nadajmo se da će još dugo vremena ostati takav kakav je i da će se redovi za tri dana stari panirani šnicl u nekom od supermarketa smanjivati, a količina ljudi koji svoje tjedne zalihe dobre hrane kupuju na tržnicama poput Dolca povećati!
Izvor: Okusi.eu
Autor: Maša Taylor
Fotografije: Helena Varendorff
[:]
Zadar nominiran za najbolju europsku destinaciju u 2016 godini
[:HR]Još jedno priznanje domaćem turizmu dolazi sa portala European Best Destinations.
Nakon Zagreba koji je se našao na prvom mjestu izbora najbolje božićne destinacije u Europi, na istom portalu sada se natječe i grad Zadar za titulu najbolje europske destinacije u 2016 godini.
U izboru za najbolju destinaciju godine u Europi 2016, Zadar se tako našao u društvu gradova kao što su Beč, Prag, Pariz, Berlin, Bruxeless, Madrid, Rim, Azor, Edinburg, Barcelona, Atena, Nantes, Milano, Plovdiv, London, Amsterdam, Novi Sad i Kotor.
Iz Turističke zajednice grada Zadra napominju kako je Zadar jedini grad iz Hrvatske koji je ušao u uži izbor od 20 gradova, te pozivaju sve Zadrane, goste Zadra i građane Hrvatske da dadu svoj glas Zadru i time doprinesu uspjehu i promociji samog grada.
Glasati inače možete ovdje: European Best Destinations a rezultate glasovanja saznat ćemo 10.veljače 2016. Portal European Best Destinations broji preko 2,5 milijuna posjetitelja te više od tisuće pratitelja na raznim društvenim mrežama, a uvrštenje naših gradova u ovakve izbore svakako predstavlja izvrsnu promociju za domaći turizam.
Naslovna fotografija: Turistička zajednica grada Zadra[:]
U Zagrebačkoj županiji u 2015. porast broja turista za 16 posto
[:HR]Zagrebačka županija tijekom 2015. zabilježila je 97132 turistička noćenja, što je za 13 posto više nego u istom razdoblju 2014. godine. Porastao je i broj dolazaka za 16 posto i to s 51.259 na 59.500.
Od ukupnog broja noćenja na području Zagrebačke županije, 60578 noćenja ostvarili su stranci, a domaći gosti 36554 noćenja.
Od ukupnog broja dolazaka, 37911 gostiju bili su stranci, a preostalih 21589 domaći gosti.
I u 2015. godini Zagrebačku županiju tradicionalno su najviše posjećivali gosti iz Njemačke, Poljske, Italije, Bugarske i Ukrajine, a u ljepote „zelenog zagrebačkog prstena“ uvjerili su se i oni iz Južne Koreje, Indije, Južnoafričke Republike i Turske.
Na porast broja dolazaka i noćenja, uz već nadaleko poznate vinske ceste i biciklističke staze koje su rasprostranjene diljem županije, kao i vrhunsku gastronomsku ponudu, zasigurno je utjecao porast broja kvalitetnih manifestacija koje se organiziraju u gradovima županije. Kao najpopularniji, i dalje se svojom povijesnom arhitekturom, bogatom prirodnom i kulturnom baštinom ističe Samobor.
"Izvrsne rezultate turističke sezone u Republici Hrvatskoj prati i Zagrebačka županija koja je u 2015. godini ostvarila rekordan broj dolazaka i noćenja. Ponosni smo na postignute rezultate koji su posljedica kontinuiranog ulaganja u turizam, stoga ćemo i dalje stvarati što kvalitetnije turističke proizvode te se prilagođavati zahtjevima naših gostiju" – izjavila je gđa Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Izvor: www.tzzz.hr
Fotografije: Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica grada Samobora[:]
Biseri naše obale na meti svjetskih preporuka
[:HR]Top liste renomiranih svjetskih medija, od početka ove godine ne prestaju sa panegirikama Hrvatskoj i njenim destinacijama. Reklame hrvatskom turizmu tako ne manjka, a godina je što se tiče pozitivnog PR-a i preporuka renomiranih stranih portala - izvrsno započela.
Tako je The New York Times preporučio otok Korčulu kao jednu od must see destinacija u 2016, a magazin Conde Nast Traveller , uvrstio je bezvremeni Dubrovnik na top listu najljepših svjetskih destinacija za 2016 godinu.
Dubrovačke zidine i okolica sa dodatnom ponudom sadržaja upotpunjenog neodoljivom tradicijom primorja (Konavle, Cavtat, otoci arhipelaga) i njihove gastro posebnosti, sačuvale su svoju izvornu draž netaknutu stoljećima, dodatno obogaćenu potrebama nekog novog vremena i novih posjetitelja.
Dubrovnik, foto:experience.dubrovnik.hr
A grad Split, bilježeći rekordne uspjehe zadnjih nekoliko godina, vinuo se na portalu Mashable.com na listi top 12 destinacija koje treba posjetiti ove godine.
Navode tako da je Split, hrvatski drugi najveći grad, sa centralnom Dioklecijanovom palačom građenom još u doba rimskog carstva, okružen sa vibrantnim plavim odsjajem jadranskog mora. Arhitektura Splita i njegova ugodna klima preveliki mamac su za odoljeti, a izlet brodicom ili posjet tihoj plaži kao dnevni izlet bi se morao naći na obveznom itinerariju posjeta.
Koje su ostale top destinacije svijeta našle u izboru renomiranog Mashable.com, pročitajte ovdje.
foto: www.visitsplit.com
A krajem prosinca 2015 godine, veliko priznanje zaslužio je i kontinentalni turizam zahvaljujući Zagrebu. Advent u Zagrebu u proteklih nekoliko godina postao je prepoznatljiv simbol zagrebačke zime i prvoklasan turistički projekt u kojem podjednako uživaju kako njegovi stanovnici, tako i brojni domaći i strani posjetitelji.
Od 101.703 glasa iz 176 država svijeta, prema izboru portala European best destinations u izboru za najbolju europsku destinaciju za božićne blagdane, Zagreb je odnio uvjerljivu pobjedu.
Dubrovnik ili Split?
Split, foto: www.visitsplit.com
Premda se teško odlučiti koja je destinacija ljepša, Split nam trenutno vodi u toj utrci čisto stoga jer grad vibrira posebnim ritmom života, specifičnim čak i za temperamentno dalmatinsko podneblje. Poseban je to grad koji u svom starom kamenom biću, nudi idealan omjer zabave i kulture.
Od super cool restorana, atraktivnih wine i sushi barova, galerija i raznolikih mjesta gdje se svako toliko održava neki koncert ili provod, do atraktivnih turističkih tura i dostupnih city break programa.
foto: Split, Adventilacija, www.visitsplit.com
Split se od nekoć tranzitnog lučkog odredišta koji je služio kao referentna točka prebačaja turista na okolne otoke, uspio isprofilirati kao ultimativni turistički centar i apsolutni hit srednje Dalmacije. Dubrovnik je pak grad koji očarava profinjenom kulturom, prebogatom poviješću, nestvarno lijepom okolicom i prirodom, a ljepota starogradskih zidina se teško može usporediti s bilo kojom sličnom destinacijom (možda eventualno s Korčulom koju zbog arhitektonske sličnosti, zovu mali Dubrovnik). Njegov svjetski ugled svakako nije zanemariv i grad je zahvaljući tom prestižu kojeg godinama njeguje, već odavno svojevrsni brand Hrvatske.
foto: experience.dubrovnik.hr
Vjerujemo i nadamo se da se će i naše kontinentalne destinacije uskoro naći u renomiranom izboru svjetskih preporuka jer kontinent Hrvatske bogatstvom ponude i prirodnih ljepota ničim ne zaostaje za našom obalom. A kako bilo, odluka o poduzetim izletima do proljeća neće biti nimalo lagana, jer na svakom koraku Lijepe Naše, vabi nas sve bolja i veća ponuda atraktivnih destinacija koje se već odavno transformiraju na radost turističkih djelatnika i naših turističkih čelnika, u svjetski prepoznatljiva odredišta.[:]
Anita Žuvela Hitrec
"Zagorje- Bajka na dlanu" jedna od vodećih destinacija kontinentalnog turizma RH
[:HR]Izvanredni rezultati kroz povećanje broja domaćih i stranih gostiju
Krapinsko-zagorska županija je u prošloj godini, kao i prethodnih godina, bilježila rast broja dolazaka i noćenja turista. Temeljem statističkih podataka zabilježen je dolazak 93.828 turista sa 202.594 ostvarena noćenja. Navedeni podaci predstavljaju rast u dolascima 13% te u noćenjima od 8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Povećan je broj dolazaka i noćenja kako domaćih, tako i stranih turista- kod domaćih turista zabilježeno je 13% više dolazaka (54.842) i 6% noćenja (121.200), a kod stranih 15% više dolazaka (38.986) i 10% noćenja (81.394). Obzirom na konstantan rast koji se tokom godina bilježi u dolascima i noćenjima, možemo samo iskazati izrazito zadovoljstvo i vjeru u još uspješniju turističku 2016. godinu.
Kada se gledaju brojke vezane za goste iz inozemstva, na prvom su mjestu već dugi niz godina gosti iz Slovenije kojih je ove godine u našu županiju došlo više od 9.000 i koji su ostvarili rast broja noćenja od 18%. Drugi po broju dolazaka su gosti iz Njemačke, s brojem noćenja većim od 13.000, treći su gosti iz Poljske, četvrti iz Bosne i Hercegovine i peti iz Austrije. Važno je napomenuti da ovaj rast nije prepušten slučajnosti već predstavlja uspješnu suradnju s hotelima i gospodarskim subjektima temeljem koje su detektirana ciljana tržišta na kojima su se predstavljali i promovirali.
Kod domaćih gostiju, na prvom su mjestu gosti iz grada Zagreba. Drugo mjesto po broju dolazaka zauzeli su gosti iz Primorsko-goranske županije, treći su gosti iz Splitsko-dalmatinske županije i četvrti, gosti sa područja Istarske županije. Jasno je da je svaki pojedinac željan mira i ljepote koju pružaju zagorski bregi, a isto tako i barem kratkotrajnog bijega od gradske vreve, što je ujedno i jedan od motiva prilikom formiranja želje za posjetom Zagorju. Također raduje sve veći broj dolazaka gostiju iz Dalmacije i Primorja, koji uz svoje more jednako vole i zelenilo zagorskih brega.
Foto: Bolfan Vinski vrh
U zagorska kupališta je u prošloj godini došlo 533.007 kupača, što je za 31,5% više nego prošle godine. Muzeje Hrvatskog zagorja je posjetilo 166.737 gostiju što je na nivou prošlogodišnje posjećenosti.
Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke je posjetilo 812.000 hodočasnika, odnosno 3,8% manje nego prošle godine. Krapinsko-zagorska županija se po broju dolazaka turista nalazi na visokom drugom mjestu, među 12. županija kontinentalne Hrvatske (izuzevši Grad Zagreb), odmah iza Karlovačke županije.
Temeljem ostvarenih rezultata jasno je, kako i sama izreka kaže da se ništa ne događa slučajno već za sve postoji razlog. Ovi podaci prije svega, rezultat su stručnosti i predanosti turističkih djelatnika, koji kroz promociju turizma Krapinsko-zagorske županije, postižu ovakve rezultate.
Isto tako treba napomenuti kako je "Zagorje- Bajka na dlanu", jedinstveno i po prirodnim bogatstvima, termalnim izvorima, kulturnoj baštini, svetištima, a svakako i po bogatoj enološkoj i gastronomskoj ponudi, što pridonosi ovakvim rezultatima, tj. Krapinsko-zagorska županija posjeduje kvalitetnu osnovu za razvoj onih oblika turizma koji odgovaraju njezinom prirodno-geografskom i kulturno-povijesnom nasljeđu.
Brojke govore u prilog činjenici kako je destinacija Zagorje – Bajka na dlanu, tako postaje najrazvijenija kontinentalna turistička regija RH, koja svojom turističkom ponudom pobuđuje sve veći interes na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Želimo im puno uspjeha i dobar vjetar u leđa!
Fotografije: Turistička zajednica Krapinsko - zagorske županije
[:]
U prosincu najveći porast noćenja u Splitsko - dalmatinskoj županiji!
[:HR]
USPJEH ZA USPJEHOM - PONOVNO NAJBOLJI!
Splitsko – dalmatinska županija uistinu je destinacija puna života! Ovo sve omiljenije odredište turista iz cijelog svijeta može se pohvaliti rekordnim brojkama turističkih dolazaka i noćenja u u prosincu!
Prema podacima koje pomno prate čelni ljudi županijskog turizma, u prosincu je zabilježen najveći porast noćenja od svih županija u Republici Hrvatskoj.
IZNIMNO USPJEŠNI PROSINAC
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije tako je u prosincu 2015. imala 14% više dolazaka i 37% više noćenja u odnosu na isto razdblje predhodne godine. U prosincu je ostvareno ukupno 66.766 noćenja i 18.364 dolazaka. U samoj županiji prednjačili su grad Split sa povećanjem od 78% u noćenjima, a tu su još grad Omiš sa 42%, grad Trogir sa 22% i grad Kaštela sa 19%.
Splitsko-dalmatinska županija je u studenom imala najveći porast od svih županija u Republici Hrvatskoj, a u listopadu je ostvareno najviše noćenja u Hrvatskoj – čak 488.000.
U SPLITU ČAK 78 % VIŠE NOĆENJA
Nevjerovatan je podatak da je grad Split u odnosu na prosinac 2014. godine, premašio ostvarena noćenja za čak 78%.
ADVENT U SPLITU - PROJEKT KOJI SE ISPLATIO
Split je ove godine postao hit destinacija i srušio sve rekorde. Manifestacija Advent u Splitu projekt je koji se stvarno isplatio. Dalmatinska metropola postala je zahvaljujući njemu jedna od najtraženijih zimskih destinacija. Splitski kolorit posebno se isticao blagdanskim bojama i čudesnim ugođajem mediteranske zimske bajke, a gradski trgovi bili su vesele adventske pozornice. Kvalitetan program i brojna događanja imala su odličan financijski učinak za hotelijere i ugostitelje, a Splitski Advent je sada već tradicionalno postao motiv dolazaka domaćih i stranih turista.
Više: dalmatia.hr
Foto: arhiv Tz SDŽ, TZ Split
[:]
Najatraktivnija hrvatska plaža Zlatni rat promjenila oblik
[:HR]PRIVLAČI POZORNOST U SVA GODIŠNJA DOBA
Jedna od najatraktivnijih hrvatskih plaža Zlatni rat u Bolu, koja se nalazi u gotovo svim promo kampanjama Hrvatske te na svakom razvikanom travel portalu na listi najljepših svjetskih plaža, vrlo često zbog svoje besprijekorne ljepote i oblika izaziva nevjericu postoji li doista.
Plaža Zlatni rat poznata je po tome što njen vrh često mijenja oblik ovisno o vjetru i struji. Svojom ljepotom osvaja u svakom dijelu godine, a posljednjih dana zbog dvodnevne dominacija zapadnih vjetrova, osobito tramontane, poznata bračka plaža promijenila je svoj izgled! Prilagođavajući se tako smjeru vjetra i strujanjima mora, Zlatni rat se “zakrivio” prema istoku, Boljani kažu da postoji mogućnost, ukoliko zapadno strujanje potraje dovoljno dugo u sredini nastane i mali “bazen”.
Plaža Zlatni rat u ljetnom periodu puna je turista
U prilogu su fotografije koje prikazuju prekrasne prizore “zakrivljenog" Zlatnog rata koje je snimio Frane Marinković iz Bola.
https://www.youtube.com/watch?v=haG7qOE6BDg
Foto: Frane Marinković, TZ Bol[:]
Posljednja «moda»: tržnice na zatvorenom kao centar kvartovskog života vikendom
[:HR]Okusi.eu - upoznajte predivne priče o hrani i životu
Pretražujući online bespuća i prostranstva raznolikih tema, te tražeći starinske recepte kroz koje se spretno isprepliće majstorska priča, naletjeli smo nedavno na portal okusi.eu, i momentalno se oduševili jer sve je tu! Zanimljivi putopisi koji će vas odvesti primjerice u profinjeni Beč ili magični Lisabon, primješani s super receptima, a osim brojnih recepata, nije zanemarena ni praktična strana svakodnevnog života. Želite li napokon naučiti kako se propisno postavlja stol, ili impresionirati goste receptom iz doba starog Rima? Doznati nešto o povijesti finih kavana?
Teme su brojne i raznolike a mi prenosimo njihovu izvrsnu reportažu o tržnicama na zatvorenom kao ultimativnom hitu kvartovskog života vikendom u susjednim nam zemljama.
Posjetite portal okusi.eu i inspirirajte se predivnim pričama o životu i hrani i njihovoj neraskidivoj vezi!
Posljednja «moda»: tržnice na zatvorenom kao centar kvartovskog života vikendom
Zatvorite oči i udahnite duboko. Misli očistite od svakodnevnih obaveza i zamislite da ste na tržnici. Ili placu, pijaci – ovisno o tome što vam je draže. Prvo vam dolaze mirisi, pa buka kolica i slaganja kašeta, prodavačkih ćakula, utega koji udaraju u vagu, brojanja sitnih novaca ili krumpira koji se kotrljaju niz tezgu.
Tržnica je mjesto gdje se najbolje osjeti život u nekom gradu. Tamo vidite kako ljudi žive i što im je bitno. Raznovrsnost boja, količina, oblika, vrsta hrane je nešto što vam puno govori o gradu i zemlji. O običajima i mentalitetu. Čim dođete u bilo koji grad u Italiji, na jednom od središnjih trgova do ranog popodneva je tržnica. Kraćim obilaskom te tržnice shvatit ćete da je Talijanima hrana bitna. Par vrsta artičoka, gljive, rajčice, sir, pršuti, radić i sve čega se možete sjetiti iz talijanske kuharice je u ponudi. I folklor koji uz to ide. U Italiji ili u Hrvatskoj, ako kupujete dok su djeca s vama, prodavači će vam gotovo uvijek pokloniti voćku dvije – jer su zdrave i jer vesele djecu.
Slika je potpuno drugačija krenete li tražiti tržnicu u recimo Oslu ili Kopenhagenu. Tržnice južnjackog tipa (na otvorenom i u centru grada) gotovo ne postoje. Povremeno i samo određenim danima više kao dio pop up mode ili zatvorenog tipa. Razlog tome je djelomično i negostoljubiva klima sjevera. No u zadnje vrijeme Berlin bilježi pomake u nekom drugom smjeru a prati ga i Beč.
Berlin, osim jedne «turske» tržnice na otvorenom ima čak nekoliko tržnica na zatvorenom odnosno Markthallen (tržničkih hala). Najpoznatije su Markthalle Neun i Arminius Markthalle ili Moabiter Markthalle, koja još odiše duhom «starog Berlina» i ima najdužu tradiciju. Smještena u radničkom kvartu Moabit, to nije obična hala poput one na Dolcu u Zagrebu, gdje je mračno i hladno i gdje se miješa miris sirovog mesa s mirisom sira i gdje projurimo kupujući što nam je potrebno. U Arminiusmarkthalle nema strke a nema ni nekog posebnog i prodornog mirisa unatoč raznim štandovima te restoranima. Hala je svijetla i grijana te odiše nekom posebnom atmosferom. Mirom i opuštanjem kakvog nalazimo u vlastitom domu a koji je pak neobičan za ovako velik prostor. Ali Berlinci su ionako opušten narod…
Svratite na brunch ili ručak i sjedite možda na dugački stol pokraj potpunih stranaca. Budite sami u društvu. Provedite više ugodnih sati jedući koliko želite (po principu švedskog stola), uz zvuk klavira koji satima svira jedan glazbenik. Mabitska je hala jedna od 14 sličnih, i jedna od samo nekoliko preostalih hala koje su u Berlinu otvorene krajem 19. Stoljeća (1891. Godine) a koje su zamijenile otvorene tržnice zbog bolje higijene. Uz ovu, Markthalle X, prije nekoliko godina je ponovno otvorena i 9. Markthalle odnosno Markthalle Neun.
Markthalle Neun (Tržnička hala devet) se naziva još i Eisenbahnhalle (željeznička hala) a prije nekoliko godina je gotovo prestala postojati. Poput mnogih drugih širom svijeta, počela je služiti kao veletržnica a onda joj je priprijetilo i zatvaranje te prodaja velikom ulagaču koji je na ovom mjestu planirao shopping centar s garažom. Sve je spasila inicijativa građana kvarta Kreuzberg koja je od grada po bagatelnoj cijeni od 1 milijuna Eura, uspjela preuzeti ovaj objekt posebne arhitekture. U obrazloženju je bilo navedeno «oživljavanje života kvarta». I u tome su uspjeli, već 2011 je otvorena Markthalle Neun koja okuplja regionalne i bio proizvođače hrane.
Naravno i tu je dugački stol za one koji žele nešto pojesti i popiti u društvu. I upravo je to smisao tržničkih hala i tržnica i nakon dugog perioda supermarketa, vraćamo se onome što je stoljećima činilo fokus života gradova i sela: druženje uz kupnju. Tržnice su kroz povijest bile centar zbivanja. Danas možemo kupiti što poželimo jednim klikom, kod kuće u papučama, no sve je krenulo s tržnica. I doista, koje iskustvo može zamijeniti živu, izravnu kupnju?
Mirisanje jabuka, pipkanje tikvica, pregovaranje s vašim prodavačem. I taj odnos je najvažniji i često vam se čini da te ljude koji vam godinama prodaju svoje plodove i proizvode, poznajete bolje od nekih članova obitelji i doživotno ste im odani. Čak i ako vam tu i tamo prodaju nešto što nije na uobičajenom nivou, to nema veze jer je sve domaće – ili barem u to želimo vjerovati – no barem je živo, u boji, na dnevnome svjetlu uz zvukove života punih pluća.
Od prije nekoliko mjeseci novu «modu» u tržišnim halama slijedi i Beč, koji je izgradnjom centra Wien Mitte na Landstrasserhauptstrasse, ostao bez zadnje značajne tržnišne hale u kojoj se moglo kupiti i slavonskog kulena ali i srpskog kajmaka. U Beču je privatna inicijativa Markterei zakupila prazni i neiskorišteni prostor stare pošte i uspjela stvoriti mini kopiju berlinskih tržničnih hala. Malo izložbe, malo glazbe, igraonica za djecu, obrok na obaveznom dugačkom stolu ili pak vani, ispred nekog od sve popularnijih Food trucks (kamiona s hranom). Nakon toga slijedi možda kupnja vrlo originalnih ili proizvoda organskog porijekla malih proizvođača, kušanje insekata kao novog hita zdrave hrane budućnosti, prepune proteina, kušanje izuzetno ukusnih dimljenih jegulja i šarana, pričanje s prodavačima, pokoja kavica i već su prošli ugodni sati.
Tržnice nisu samo kupnja. Tržnice su doživljaj. Čak i za ljude koji misle da je hrana gorivo nužno za preživljavanje. (Ima ih!) Jer nije bit tržnica i modernih tržišnih hala samo hrana već ritual, mjesto koje nas podsjeća na to otkud potječemo i tko smo u suštini. I koliko je god jednostavno stisnuti miša i kupiti tjednu zalihu hrane online – tržnice nam nitko ne može zamijeniti. Po kiši, snijegu ili vrućini, tržnice nas vraćaju u život, u društvo i nagrađuju nas najboljim plodovima.
Kako se radi o uzlaznom trendu, može se izraziti i želja da on nikad više ne prestane nego postane tradicija.
Autori: Masa Taylor i Helena Varendorff
Markterei, Dominikanerbastei, 1. Bezirk, Beč. Zasada samo petkom od 15.00-00:00 i subotom od 10:00-22:00 sati
Arminiusmarkthalle – Berlin Tiergarten Moabit, Bezirk Mitte, U9 Turmstraße http://arminiushalle.zunftnetz.org/
Markthalle Neun – Berlin Kreuzberg, Eisenbahnstrasse 42/43, U1 Görlitzerbahnhof http://markthalleneun.de/
Tekst i fotografije prenesene su sa portala Okusi.eu.
Link na izvorni tekst potražite ovdje.
[:]
Dubrovački zimski festival
[:HR]Nakon blagdanskih užitaka koji su se zrcalili najviše u gurmanskom prepuštanju i uvijek korisnom ljenčarenju, vrijeme je za izlet. Brojni građani zaputili su se prema europskim skijališnim odredištima mahom van Lijepe Naše, a mi predlažemo ponešto drukčiju turu.
U Dubrovniku, gradu čija bezvremena ljepota zimi posebno dolazi do izražaja, još je u tijeku Dubrovački zimski festival. Prepustite se čaroliji kamenih zidina i zubatom zimskom suncu, te navratite na južnu stranu i popijete svoju šalicu kave na Stradunu, neometeni ljetnom vrevom.
Ove je godine Dubrovnik – prema portalu www.europeanbestdestination.com proglašen jednom od omiljenih destinacija u Europi za Božićne i novogodišnje blagdane. Razlog više za posjetiti Dubrovnik i dubrovačku regiju, te uživanje u sadržajima Dubrovačkog zimskog festivala.
Program festivala potražite na linku: Program festivala
Fotografije: Turistička zajednica grada Dubrovnika[:]
Utrenirajte se za skijanje u Podstrani
[:HR]Isprobajte simulator skijanja u sklopu "Božićne bajke" u Podstrani kao efikasan trening prije odlaska na skijanje !
Simulator skijanja postavljen u hotelu Le Meridien Lav pored klizališta Božićna bajka, nije samo podigao razinu ponude adventskih događanja u Podstrani, već se pokazao i kao odličan uređaj za pripremu svih dalmatinskih skijaša koji uskoro kreću u osvajanje skijaških padina. Novinari i fotoreporteri koji su ga imali odvažnosti prije par tjedana isprobati, bili su oduševljeni kako su rekli " skijanjem po stazi bez hupsera".
SKI simulator je za vožnju dostupan svaki dan od 10 do 21 sata, svima koji žele doživjeti užitak skijanja i prije odlaska na snijeg, ali je očito već mnogima poslužio i kao dobar trening prije odlaska na pravo skijanje.
Kako bi se potakao dolazak skijaša iz cijele Dalmacije, ustanovljena je i vrijedna nagrada za najbržeg skijaša na simulatoru. Naime, onaj koji u natjecanju koje je otvoreno do 15. siječnja bude najbrži, odnosno onaj koji bude imao najbolji rezultat na ovom “Podstrana ski kupu 2016.”, osvaja vikend u hotelu “Le Meridien” u Barceloni, uz napomenu, da iako se osim slaloma mogu isprobati i druge discipline, veleslalom i superveleslalom, te jednostavne i teže simulacije, spomenuto natjecanje vezano je samo za slalom.
Od ostalih događanja na klizalištu Božićna bajka u Podstrani, osim klizanja po cijeni od samo 10 kuna, ističemo i glazbenu poslasticu u organizaciji TZ i Općine Podstrana. Naime, Hrvatsko glazbeno katoličko društvo Podstrana priređuje Božićni koncert limene glazbe u hotelu Le Meridien Lav, 6.siječnja 2016 godine, s početkom u 18 sati.
Ulaz kao i parking u garaži hotela su besplatni.
Više o svemu potražite na www.visitpodstrana.hr i dođite nam na skijanje!
[:]
Nova godina na trgu bana Jelačića u Zagrebu 2015/2016
[:HR]Ljubitelji zabave na otvorenom i ove godine će imati priliku proslaviti veselu, sadržajnu i uzbudljivu Novu godinu na nekoliko istaknutih zagrebačkih punktova. Tradicionalni ponoćni vatromet i glazbena ponuda po ukusu svih generacija, ponovno će napuniti zagrebački glavni trg kao i žarišne točke najbolje europske božićne destinacije, brojnim posjetiteljima.
Program dočeka Nove godine na Trgu bana Jelačića, počinje večeras u 21h, a brojne posjetitelje zabavljat će Nina Badrić, Vatra i Teška industrija.
Svake godine zagrebački doček Nove i ispraćaj stare godine, biva izvrsno posjećen unatoč hladnoći zahvaljujući dobro osmišljenom programu i glazbenim zvijezdama koje se pobrinu za odličan štimung. Nije ni čudo da stoga ovakav tip dočeka ima sve više svojih poklonika, koji preferiraju zabavu na otvorenom, doček u spontanoj i opuštenoj atmosferi.
Zagreb je ove godine pripremio i na nekoliko adventskih punktova dodatnu zabavu, te prenosimo detaljniji program:
Doček Ledeni park
21:00h Tena i krivi smjer
31.12. 10:00 h - 02:00 h
Zrinjevac doček Nove godine
21:00h Iva Smojver Acoustic
31.12. 10:00 h -4:00 h
Doček na Europskom trgu
31.12. 21h
DJ Eddy Ramich
DJ Mr Mendel (Amsterdam)
DJ Saint-James (Pariz)
Fuliranje
BIZZO BODEGA i Fuliranje te vode na R&B putovanje do Velike Jabuke.
Kurelčeva ulica, 22 h početak.
Program je preuzet sa stranica adventzagreb.com, na kojima možete potražiti dodatne informacije o večerašnjoj zabavi na otvorenom.
Toplo se obucite, umotajte se od glave do pete osmijehom i pozitivnim vibracijama i proslavite Novu godinu vani u gužvi i veselju. Uredništvo Croatia Hotspotsa želi vam dobar vjetar, što više mirnog mora i što manje oluja u uzbudljivoj 2016!
Dobra vam zabava gdje god bili i sretna vam Nova 2016 godina!
Fotografije: adventzagreb.com[:]
U Supetru predstavljen kulturno-turistički katalog SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA
[:HR]SLIKOVITI UVID U SVE SLOJEVE OTOČKE POVIJESTI!
Nakon što je prošle godine katalogizirala dalmatinske tvrđave, Splitsko-dalmatinska županija odlučila je atraktivnim vodičem obuhvatiti i sakralnu baštinu otoka Brača! Autori ovog jedinstvenog kataloga, predstavljenog 22. prosinca 2015. u supetarskoj galeriji „Ivana Rendića“ su Vedran Barbarić i Lino Ursić, dizajnirao ga je Žarko Tičinović, a izdavač je Turistička zajednica Splitsko–dalmatinske županije.
22.prosinca 2015.g. u supetarskoj galeriji „Ivana Rendića“ predstavljen je kulturno-turistički katalog „SAKRALNA BAŠTINA OTOKA BRAČA“.
Na predstavljanju su se prisutnima obratili Joško Stella, Vedran Barbarić i Lino Ursić. Predstavljajući ovaj katalog predstavnicima turističkog i kulturnog života otoka Brača, posebno je istaknuta neprocijenjiva spomenička vrijednost sakralne baštine otoka Brača, a ovaj katalog omogućava jednostavan i odlično prezentiran uvid u gotovo sve slojeve povijesti Brača.
DVA CILJA – OČUVANJE I KORIŠTENJE U TURISTIČKE SVRHE
Kako je naglašeno na prezentaciji u kojoj su sudjelovali autori te čelni čovjek županijskog turizma, Joško Stella, dva su osnovna cilja katalogiziranja bračke sakralne baštine. Namijenjena je prvenstveno turističkim agencijama koje bi trebale kreirati nove turističke proizvode i programe, te svim ostalim zainteresiranim subjektima u turizmu.
No, kako je dodao gospodin Stella, cilj nije samo turistički – tu je i želja da se svi sakralni objekti sačuvaju na dobrobit svih. Naglasivši da je, osim turističkih agencija, ovaj katalog vrijedan materijal i za hotelijere i iznajmljivače te turističke zajednice, izrazio je nadu da će se sakralni objekti bolje označiti i održavati u doista reprezentativnom stanju.
ZAVIRIMO U SAM VODIČ. Iako ni vrsnim poznavateljima katkada nije lako sistematizirati ovako opsežno kulturno naslijeđe, u vodiču je ono podijeljeno na pet kulturnih itinerara: ranokršćanske i srednjovjekovne crkve, župne crkve, crkve na mjestima predkršćanskih kultova, te samostane i eremitaže.
Važno je napomenuti da je većina crkvenih objekata zatvorena, pa ljubitelji razgledavanja koji žele pogledati njihovu unutrašnjost, trebaju kontaktirati nadležni župni ured.
Vodič sadržava i detaljan shematski prikaz relevantnih lokacija na otoku, a različite tematske skupine građevina, označene su i posebnim bojama, što znatno olakšava snalaženje. I dok su osobine pojedinih zdanja lako čitljive, ponegdje će one, poput onih na mjestima predkršćanskih kultova, čak i za znalce predstavljati pravu poslasticu, intrigu i izazov!
Od 119 bračkih sakralnih građevina, što je uistinu reprezentativan broj, vodičem je detaljno obrađeno preko 60, što posjetiteljima pomaže da one za razgled odaberu prema osobnom ukusu i afinitetima, a zainteresiranim subjektima u turizmu da još bolje razrade svoju ponudu, posebice onu sa predznakom vjerskog i arheološkog turizma.
Izdavači i autori kataloga pozvali su sve dionike turističke ponude otoka da krenu u još snažniju promociju sakralne baštine otoka Brača kao turističkog proizvoda te ponudili nekoliko vrlo zanimljivih itinerara kroz ranokršćanske, srednjovjekovne i crkve na mjestima predkršćanskih kultova te fascinantne bračke samostane i eremitaže.
Više informacija: Central Dalmatia
Foto: arhiva tz-ova Splitsko – dalmatinske županije
[:]
Posjetite Dane jadranskih lignji u sjeverozapadnoj Istri
[:HR]Da je domaća lignja uistinu slastan zalogaj gurmani će se uvjeriti tijekom Dana jadranskih lignji što se od 1. prosinca 2015. do 10. siječnja 2016.priređuju u restoranima sjeverozapadne Istre.
Oni će u navedenom razdoblju po povoljnim cijenama nuditi menije s više sljedova na bazi lignje, a sve u kombinaciji s lokalnim vinima i maslinovim uljima vrhunske kvalitete.
Ova gourmet manifestacija, osim što predstavlja dodatni motiv za posjet sjeverozapadnoj Istri tijekom božićnih blagdana, nastoji valorizirati izvanredne lignje iz Jadranskog mora koje se lovi upravo u zimskom razdoblju. Smjera k jačanju svijesti o njihovoj vrijednosti u kuhinji te potiče ugostitelje da osmisle nove, kreativne recepte na bazi te morske namirnice.
Od jeftine pučke, gotovo prezrene hrane, lignje su se na Jadranu u posljednjih pola stoljeća preobrazile u omiljeni specijalitet. Imaju delikatan okus po moru i vrstan su medij za najrazličitije okuse. Mogu se tretirati agresivno, s octom, ljutim papričicama i aromatičnim travama, ali i nježno, s nekoliko kapi limuna i malo vlasca.
Male, tanke i mekše lignje bolje su za pečenje cijele, dok su one velike i deblje pogodnije za pripremu jela koja zahtjevaju dulje kuhanje, pri čemu ih je dobro narezati ili zarezati s unutarnje strane. Posebno su cijenjene ako su umjesto mrežom ulovljene posebnom udicom, tzv. peškafondom.
Gostima se želi skrenuti pažnja i na bitnu razliku između jadranskih lignji te onih patagonijskih ili kalifornijskih. Iako je tržište preplavljeno potonjima, prve su daleko kvalitetnije polazište za kulinarske pothvate.
Ne propustite kušati jadranske lignje, jednu od istaknutih delicija bogate istarske trpeze.
Informacije potražite:
[email protected]
Telefon: +385 52 757 075
Izvor objave: www.coloursofistria.com
Fotografije: www.coloursofistria.com[:]
Bistro Fajn - gastro čarolija Gornjeg grada
[:HR]U vrijeme adventskog ludila, kada zagrebački centar vibrira od navale posjetitelja koji se slijevaju po blistavim adventskim punktovima, čarolija Gornjeg grada čini se pomalo nepravedno zapostavljena. No caffe barovi, i restorani s pogledom na Zagreb, romantične šetnice sa pogledom na zelenje i stare krovove, i dalje mame posjetitelje i turiste koji na Gornjem gradu dolaze predahnuti od donjogradskog šušura.
Nedavno smo tako naletjeli na restoran koji se smjestio se u gornjogradskoj Vranyczanyevoj ulici, Bistro Fajn iz Gornjeg grada koji oduševljava intimnom i ljupkom atmosferom nenametljivog gostoprimstva, a napose maštovitim menijima.
Fajn u zagrebačkom slengu znači fino, što samo po sebi uvjerava na uživanje u raskoši autohtonih delicija koje su u njemu dostupne. Sezonske namirnice i dostupnost istih s tržnice, temelj su njihovog gastro izričaja a kroz ponudu menija prožimaju se sve hrvatske regije, pripremljene s lokalnim namirnicama.
Cilj im je zadovoljiti potrebe svojih gostiju od kavice s bogato i smjelo kreiranim kolačima, do predjela koji u svom izboru imaju neizostavni Miljevački pršut koji služe sa kozjim sirom, džemom od rajčica, maslinama, humusom i svježe pečenom pogačom, preko ručka i večere koji su bogatstvo okusa spravljeni isključivo od sezonskih namirnica oplemenjenih suvremenim kulinarstvom.
Menu se zasniva isključivo na dnevnoj ponudi, koja je dnevno navedena na zanimljivoj crnoj ploči na istaknutnom mjestu bistroa, a ovisi o dnevnom ulovu na ribarnici i mesnicama Dolca.
Vinska karta nudi probran izbor iskrenih lokalnih vina s pokojim izletom u međunarodne vode u potrazi za vrhunskom kapljicom. Zimski kapacitet restorana ponešto je limitiran u odnosu na proljetno ljetnu sezonu, sa 25 mjesta stoga je uputno prije dolaska rezervirati svoj stol, dok se na proljeće otvara terasa za piće, ručak večeru ili tek usputni zalogaj.
Za kreiranje svakodnevnih jelovnika zaslužan je mladi chef Matija Kruhonja, čije kreacije vješto prizivaju tradiciju prilagođenu suvremenim kulinarskim tehnikama.
Bistro Fajn iako kvadraturom nevelik prostor, svakako spada u restorane koje je u Zagrebu šteta propustiti. Stoga tražite li iskustvo koje nije isključivo iskustvo dobre hrane, već u istom udjelu servira čaroliju ambijenta, usluge i gastro rapsodije – posjetite ga.
Fotografije: Facebook Bistro Fajn
Naslovna fotografija: fajnbistro.com.hr
[:]