FAŠNIK U MARIJI BISTRICI
[:HR]Još jedan Fašnik otvara posjetiteljima svoja vesela vrata, ali na ovom fašničkom veselju dijelit će se i super nagrade.
FAŠNIK U MARIJI BISTRICI - NE PROPUSTITE
Stiže fašničko ludilo: U subotu 06. 02. 2016. u 14:00 sati Marijom Bistricom će zavladati Fašinečka republika. Naoružani veseljem i dobrom voljom planirajte uskočiti u kostime, staviti maske na lice i doći na 25. izdanje tradicionalnog Bistričkog fašinka!
Ako još niste, počnite se ubrzano pripremati da maskirani dođete u Bistricu!!! 06. 02. 2016. birat će se po tri najbolje maske iz publike u pojedinačnoj konkurenciji te najluđi sebić pod maskom! Probudite svoju kreativnost, maskirajte se, pridružite se Bistričkom fašinku.
POJEDINAČNE MASKE:
1.Tema: slobodna
2.Ocjenjuje se originalnost i urednost kostima, kreativnost te duhovitost i način prezentacije
3.Ocjenjivački sud Odbora za kulturu i turizam Marije Bistrice od 3 člana odabrati će tri najbolje maske iz publike!
4.Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada bit će na kraju fašinečkog programa 06. 02. 2016.
NAGRADE:
1.NAGRADA - Gastro paket Okus Zagorja u Bluesun hotelu Kaj za dvije osobe
2.NAGRADA - Gastro paket Popodne u Kaju u Bluesun hotelu Kaj za dvije osobe
3.NAGRADA - Wellness tretman: Ljepota buđenja uz jutarnju rosu salona ljepote Paris za jednu osobu
"NAJLUĐI SEBIĆ POD MASKOM“
Rok za slanje Vaše slike je na dan odražavanja Bistričkog fašinka od 13:00 do 16:00 sati. Najbolji sebić pod maskom bit će nagrađen POKLON BONOM U „GUBAŠEVO ART“ u vrijednosti od 500,00 kuna.
Uvjeti za sudjelovanje su sljedeći:
1. Fotografija na kojoj ste maskirani
2. Upload slike na FB stranicu Bistrički fašinek uz dodavanje opisa #bistrickifasinek
3. Uređivane slike (više slika u jednoj) neće se uzimati u obzir.
Više informacija potražite na stranicama Turističke zajednice općine Marija Bistrica.
Posjetite Zagorje i Mariju Bistricu jer najbolja zabava dolazi sa idiličnih zagorskih brega.
[:]
Bečke slastičarnice nisu samo Sacher
[:HR]Donosimo novi putopis sa portala Okusi.eu, inspiriran slatkim zalogajima čuvenih bečkih slastičarna. Pročitajte sve o kultnim slastičarnama koje posjećuju brojni turisti i domaći ljudi a s prvim naznakama proljeća možete se nadahnuti i na brzinsku posjetu domaćim slastičarnama.
Svaki grad Lijepe Naše ima svoje slatko grešne adute, te se poznate domaće slastičarne, već neko vrijeme uspješno pozicioniraju kao dio atraktivne turističke ponude kojoj je teško odoljeti, posebno (onim rijetkima) s autohtonom i tradicijskom ponudom kolača i torti kao što je recimo korčulanski Cukarin. No ako vas put nanese u carski Beč, predlažemo da slijedite preporuke s Okusi.eu i nećete pogriješiti.
BEČKE SLASTIČARNICE NISU SAMO SACHER
Konditorei ili slastičarnica u Beču je jedna od važnih institucija hrane ovog grada te jedno od „obaveznih” mjesta koje pravi foodie treba posjetiti. Ovo je samo mali pregled onih najvažnijih. Svi turisti pod obavezno idu u onu najčuveniju i najrazvikaniju slastičarnicu Demel, koja se nalazi na Kohlmarktu, najskupljoj ulici u gradu.
Demel sebe i danas naziva K. u. K. Hofzuckerbäcker odnosno Carski i kraljevski dvorski „pekač slastica” i zbog ove se titule i duge tradicije obično čeka red na ulazak. Demel je osnovala obitelj Demel davne 1786. godine i nalazila se u njihovim rukama sve do 1972. godine. Na sadašnjoj se lokaciji nalazi od 1857. Demel je također proglašen i za najbolju gradsku kavanu u 2014. godini. Nalazi se na najelitnijoj i najskupljoj adresi u gradu, Kohlmarkt, pred samim dvorcem Hofburg koji je bio zimska rezidencija carske obitelji Habsburg (Schönbrunn je bio ljetna).
Demel ima i otvorenu kuhinju gdje se može gledati kako se rade neke od slastica. Tu je „naša“ Tea Mamut bila na stažiranju kad je tek počela sa slastičarskim studijem na američkoj CIA. Demel vrijedi vidjeti pa makar i samo izvana jer su izlozi uređeni najneobičnijim slatkim kreacijama. Možda nije loše pripomenuti da su porcije godinama postale sve manje, a cijene sve više jer je Demel naravno na onoj najobaveznijoj must see listi svakog turista.
Tko je željan probati odlične bečke slastice, jednako je dobar i klasični Gerstner koji je nedavno otvorio podružnicu na Kärtnerstraße, preko puta Operne kuće (Staatsoper). Manji izbor kolača imaju i unutar robne kuće Peek&Cloppenburg u shopping ulici Mariahilferstrasse.
Svaki će turist poželjeti otići u Hotel Sacher na pravu tortu Sacher. Nešto što ćete doživjeti jednom u životu vrijedi čekanja u redu, jer gužve su česte. Želite li pravo iskustvo, probajte si rezervirati mjesto u crvenom salonu ili jednoj od prostorija koje gledaju na ulicu. U slučaju gužve bi vam se moglo dogoditi da sjedite u jednoj od stražnjih prostorija koje po ničemu nisu posebne (za razliku od spomenutih salona). Treba napomenuti da je njihova torta ipak Sacher ukusna i sočna. Kome se ne čeka, može si u Sacherovoj trgovini iza ugla kupiti jednu malu, cijelu tortu te ponijeti kući u drvenoj kutijici.
Možda nije zgorega spomenuti i Aidu, lanac slastičarnica koje krasi pastelna ružičasta boja, a koja se odnedavno doselila i u Hrvatsku. Inače je ovo mjesto na kojem se rado susreću penzioneri. Kolači su tipični za bivšu Monarhiju i nisu loši, a prodaju i čitave kuglofe, štrudle od jabuka i slično, Aida je odlično mjesto na koje možete skoknuti po kolač ako vas netko spontano pozove na večeru, a vi poželite donijeti desert. Oberlaa je nešto slično poput Aide, kolači su dobri, kava nije loša a u zadnje vrijeme nude i macarons.
Dok je Aida okupljalište penzionera, Ströck Feierabend i Josephbrot su postali omiljena okupljališta mladih. Radi se o dvije obiteljske pekare koje, poput francuskih boulangeries, nude malo više: odlične i uglavnom francuske kolače! Za Ströck ih priprema Francuz Pierre Reboul. U obje pekare-slastičarne je moguće pojesti i dobar doručak i večeru, a u Josephbrotu i ručak. Josephbrot nudi na prodaju i svoje namaze i razne druge specijalitete. Obje se slastičarnice nalaze na živoj Landstrassehauptstrasse u 3. okrugu a Josefbrot je na nekoliko metara udaljenosti od stanice podzemne željeznice Wien Mitte i tako odlično povezan s cijelim gradom.
Za preporuku je i Motto am Fluss na Schwedenplatzu koji ima izuzetno dobre slastičare i uvijek zanimljive slastice. U gradu ima i puno drugih mjesta s kolačima (pogotovo u kavanama, o kojima pišemo posebno) no ovo su ipak ona koja bi barem jednom trebalo posjetiti.
Autor: Helena Varendorff
Fotografije: Helena Varendorff
Okusi.eu[:]
Dođite na prvi festival maslina u Zagrebu!
[:HR]Udruga Zagrebački maslinarski institut, poziva vas na 1. Festival maslina u Zagrebu koji će se održati na Zagrebačkom velesajmu, u prostoru paviljona 7 i 7a, dana 6. i 7. veljače 2016.
Organizator i idejni začetnik Festivala je udruga Zagrebački maslinarski institut, uz pomoć Udruge branitelja domovinskog rata „Zagrebački velesajam“ (UBDRZV). Suorganizator i pokrovitelj ove manifestacije je Grad Zagreb. Najvažniji cilj ove izložbe je približiti građanima Grada Zagreba maslinu i proizvode od masline.
Stoga dođite poslušati:
- predavanja poznatih stručnjaka i znanstvenika o nutritivnoj i zdravstvenoj vrijednosti maslinova ulja;
- predavanja o hrvatskom maslinarstvu (o kvaliteti domaćih u odnosu na uvozne proizvode, kako se postiže optimalna kakvoća proizvoda pristupom u masliniku, berbi, preradi i čuvanju te prikaz metoda za provjeru kakvoće);
- kušaonice ulja (vođena degustacija) pod vodstvom certificiranih stručnjaka koji će zainteresirane naučiti pepoznati i razlikovati dobra od loših ulja;
- prodajnu izložbu na kojoj će se predstaviti pojedinačni maslinari, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i udruge iz Istre, Primorja i Dalmacije sa svojim proizvodima;
- predstavljanje rezultata zagrebačkih i ostalih maslinara na području maslinarstva;
- kreativne radionice izrade kreme od maslinova ulja,
- program za djecu
- program namjenjen maslinarima.
Želja organizatora je da ova manifestacija preraste u tradicionalno godišnje zimsko druženje građana Grada Zagreba s maslinom i maslinarima. Donosimo također i program te letak Festivala.
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2016/01/Najava_1_Festivala_maslina_u_Zagrebu_-veljača_-2016.pdf"]
Više informacija o ovom kreativnom i korisnim događanju potražite na www.zagreboliveinstitute.hr
Posjetite ZG Velesajam, i saznajte sve što ste željeli doznati o maslinama i maslinarstvu.
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2016/01/Letak_A5_Maslina.pdf"]
[:]
Zadar – zašto je poseban[:en]Zadar – a city of extraordinary history
[:HR]Preko 130.000 čitatelja i putnika koji su dosada glasovali na portalu European Best Destinations, dali su svoj glas Zadru nasuprot turističkim centrima kao što su London, Barcelona, Pariz.. Drugim riječima Zadar se trenutno nalazi u top 10 najboljih europskih destinacija a poželite li i vi pripomoći glasom i dati prednost Zadru, slobodno to napravite na slijedećoj poveznici. Još stignete.
Osnaženi brojnim listama koje ne prestaju bisere Hrvatske svrstavati u vrh svojih preporuka (posljednja nam stiže od renomiranog Harpersbazaar.com, koji je Hrvatsku uvrstio na 3.mjesto najbolje nove destinacije za medeni mjesec) - donosimo kratki pregled zadarskog blaga i nekoliko razloga zašto bi ga trebali posjetiti.
Zadar - zašto je poseban?
foto: Croatia.hr
U spoju ljepote prošlosti i svih pogodnosti koje traži suvremeni putnik Zadar Vam nudi brojne turističke atraktivnosti: tražite li idealan smještaj, autohtone gurmanske delikatese, kulturne znamenitosti, suvremene sportske objekte te raznovrsni izletnički program, odabrali ste pravu destinaciju za odmor, sport i zabavu.
Sakralni objekti i spomenici kulture - na svakom uglu spomenici ponosnoj prošlosti
Morska vrata Zadar, foto: www.zadar.travel
Posebnost grada neodoljiva je za poštovatelje i ljubitelje povijesnih spomenika i kulturne baštine, umjetnike, turiste i njegove građane. Šetnja uglačanim kamenim ulicama grada postat će šetnja kroz povijest, ali i doživljaj suvremenog života. Kao grad spomenik okružen povijesnim zidinama, Zadar je prava riznica arheološkog i spomeničkog blaga antičkog, srednjovjekovnog i renesansnog razdoblja, kao i brojnih suvremenih arhitektonskih ostvarenja poput prvih Morskih orgulja na svijetu. Višestoljetna burna povijest, razaranja i stvaranja ostavili su ožiljke, ali i brojne zapise vremena, današnju vrijednu spomeničku baštinu grada. Iz svih povijesnih razdoblja sačuvane su brojne crkve i spomenici kulture na kojima su vidljiva umjetnička graditeljstva svih stilova. Njih 70-ak nalazi se u samoj povijesnoj jezgri grada, dok njegovi ostali dijelovi s užom i širom okolicom broje preko 600 nepokretnih spomenika kulture.
Sveti Donat, foto: www.zadar.travel
3 parka prirode i 5 nacionalnih parkova
NP Velebit, foto: www.zadar.travel.hr
Izrazito razvedena obala, otoci i netaknuta priroda privlače brojne nautičare upravo na ovo područje. Arhipelag koji broji 24 veća i čak 300-tinjak malih otočića i hridi, 3 parka prirode - Telašćica, Sjeverni Velebit i Vransko jezero te 5 nacionalnih parkova - Paklenica, Plitvice, Kornati, Krka i Velebit svrstavaju Zadar i njegovu okolicu u sam vrh turističke ponude Hrvatske.
Najljepši zalaz sunca na svijetu by Alfred Hitchcock
foto: Croatia.hr
Još prije četrdesetak godina Alfred Hitchcock proglasio je zadarski zalazak Sunca „najljepšim na svijetu“. S njegovim mišljenjem slažu se i brojni turisti koji uživaju u pogledu na zagrljaj mora, zalazećeg Sunca i neba uz zvukove svjetski poznatih Morskih orgulja i čaroliju svjetlosti instalacije Pozdrav Suncu.
Ukratko, put pod noge i dobrodošli u Zadar!
Fotografije preuzete: Turistička zajednica grada Zadra i Croatia.hr
[:en]
Welcome to the city of Zadar, a city with an extraordinary 3,000 year-old history and extremely valuable cultural inheritance – a city which will always again and again offer something new and completely original to captivate the visitor with its special atmosphere and rich life.
The beauty of its past together with the requirements of the modern traveller's needs are submerged in the number of tourist attractions which Zadar offers to the visitor: if you are looking for the perfect accommodation, authentic gourmet delicacies, cultural sights, modern sports objects or different kinds of excursions, you have chosen the right destination for relaxation, sport and entertainment.
The city is both special and irresistible for those who respect and value the historical monuments, cultural heritage, artists, tourists and the town's citizens. A walk through the streets of polished stone will soon become a walk through history, but also give a taste of modern life. As a town of monuments surrounded by city walls, Zadar is a real treasure of archaeological Roman, Medieval and Renaissance monumental heritage, as well as numerous modern architectural achievements, such as the first Sea Organ in the world. The centuries old dynamic history of destruction and rebuilding have left their scars, but at the same time numerous records of time, such as today's valuable monumental heritage of the town. From each historical period numerous churches and cultural monuments have been preserved on which can be seen artistic architecture of all styles. About 70 of these are located in the historical nucleus of the city, and other parts of the town and its surroundings there are over 600 cultural monuments.
The extremely rugged coastline, islands and unspoilt nature attracts numerous nautical visitors to this area. The archipelago is made up of 24 large islands, and as many as 300 small islands and rocks, three nature reserves – Telašćica, Sjeverni Velebit and Vrana Lake as well as 5 national parks – Paklenica, Plitvice Lakes, Kornati Islands, Krka Waterfalls and Velebit putting Zadar and its surroundings at the very top of touristic offers in Croatia.
Forty years ago Alfred Hitchcock declared the sunset in Zadar as the most beautiful in the world. Numerous tourists would agree with his opinion, who have enjoyed the sight of the sea embracing the setting sun and the sky, together with the unique sound of the world-known Sea Organ and the magic light of the installation called Greeting to the Sun.
Welcome to Zadar!
Tourist board Zadar
[:]
Dođite na 190. Samoborski Fašnik!
[:HR]Zašto volimo fašnik?
Šarene maske, karnevalska vesela povorka, zamamni miris kremšnita i zime u zraku..ima li bolje preporuke za veseli izlet do Samobora?
Zabava na svakom koraku, uz neizostavno veselje najmlađih i onih koji se veselih karnevalskih dana ponovno pretvaraju u najmlađe, dovoljan su mamac za izlet do najveselijeg kontinentalnog eventa, nadomak Zagrebu.
Jedna od najstarijih i najveselijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj ove godine bilježi 190.obljetnicu održavanja. Grad Samobor 29. siječnja 2016. godine postaje ponovno Fašnička republika te brojnim fašničkim događanjima čuva stoljetnu tradiciju ove danas moderne manifestacije, a koju koju svake godine posjeti oko 150 000 posjetitelja.
Prilike za zabavu neće nedostajati, od mladih do starih, svi će na trenutke pod maskama zaboraviti na sivilo svakodnevnice jer će svakodnevno jutra do kasnih večernjih sati, od 29. siječnja do 9. veljače, Fašnik ispuniti veselo prisustvo više od od 3000 djece, 800 članova mjesnih odbora i njihovih alegorijskih kola te 1000 sudionika karnevalskih skupina iz cijele Hrvatske.
I ove godine uz tradicionalni program na Trgu kralja Tomislava sa Fašničkom princezom Srakom, Princem Fašnikom, Fiškalom i Sucem, posjetitelje očekuju programi na nekoliko lokacija - program uličnih zabavljača, tabori mjesnih odbora i KUD-ova, poseban program za mlade, radionice za djecu, kao i brojna druga događanja.
Samoborski fašnik, 190. po redu, tradicionalno završava na pokladni utorak, 9. veljače 2016. godine, osudom Princa Fašnika i paljenjem njegove lutke kako bi se osiguralo da godina pred nama bude bez negativnih utjecaja. Pitoreskna atmosfera ovog čarobnog gradića uz ovaj događaj, dolazi do punog izražaja uz ovakva okupljanja.
U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju nazivi mesopust, poklade ili fašnik (od njem.Fastnacht, tj. noć posta), koji su vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”.
Tmurna zima u Hrvatskoj tako biva prošarana bojama i šarenilom vesele fašničke povorke, mirisima i okusima specijaliteta koje priređuju gradovi i manja mjesta, te veselju koje nesputano proizlazi iz prepuštanja duhu poklada i odmaku od svakodnevnog tempa.
Fašnik je jedna od rijetkih prigoda kada se uz djecu mogu opustiti i zaigrati i odrasli, pa njegova slavna gotovo dva stoljeća duga tradicija u Zagrebačkoj županiji blista punim sjajem.
Više o Fašniku potražite na: www.fasnik.com.
Fotografije: Arhiva Turističke zajednice grada Samobora
[:]
Višestruko nagrađivan turistički događaj, ove godine u još raskošnijem izdanju!
[:HR]Veličanstvena rekonstrukcija i slavno uprizorenje bitke kod Stubice, ove godine još bogatije i raskošnije za sve posjetitelje. Ne propustite top događaj sezone u Zagorju - Bajci na dlanu!
Tko nije još vidio najzabavniju i najuvjerljiviju „Bitku nad bitkama“ turističko-kulturno-povijesnu manifestaciju koja je od prošle godine i nositelj nagrade SIMPLY THE BEST u kategoriji najboljeg turističkog događanja na ovim prostorima, zasigurno je čuo od mnogih posjetitelja, koji se stalno vraćaju na poznati stubički „Fajt“ mnoge pohvale. Dokaz tome je i prestižna nagrada koja je dodijeljena na poslovnoj turističkoj burzi PUT. Nagrada SIMPLY THE BEST dodjeljuje se za inventivnost i kreativnost u turizmu i doprinos razvoju turističke ponude lokalne zajednice, a puntari iz Stubice dobili su je u kategoriji 'Manifestacije i događanja - prikaz povijesnih događanja, legenda i priča'.
U poznatom zagorskom kraju smještenom na sjevernim padinama Medvednice povijest se ponavlja svake godine kao spomen ustanka malog čovjeka u borbi za pravdu i to kao event iz godine u godinu privlači sve više sudionika, a i posjetitelja. Riječ je o rekonstrukciji bitke kojom je dokrajčena znamenita Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca, što se, kako povijesni izvori bilježe, zbila kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573.
Manifestacija počinje „Puntanjem seljaka“. Ispred rodne kuće Matije Gupca okuplja se kmetsko vodstvo koje na čelu s Matijom Gupcem kreće prema Gupčevoj lipi. Tamo ih dočekuju nezadovoljni seljaci te započinje „puntanje kmetov“ tj. naoružavanje kmetova, puntara koji dižu Bunu.
Glavni događaj - „Bitka kod Stubice“, koja je sa statistima u srednjovjekovnim kostimima feudalaca i seljaka, naoružanim mačevima, topovima, vilama, kopljima i srpovima, vjerni prikaz završne bitke na stubičkom polju u subotu 13.2.2016. 'Na bojnom polju sudjeluje više rodova vojski i to pješadija s kratkim i dugim oružjem (mačevi, buzdovani, koplja, helebarde), puškari s vatrenim oružjem (topovi, puške kukače i arkebuze), streličari s lukom i strijelom i samostrelom te kmetska vojska s prekovanim oruđem u oružje (vilama, kosirima, sjekirama).
Važno je napomenuti da program počinje već od 11 h sa kulturno - umjetničkim programom i okupljanjem vojski prije same centralne bitke. U 13.30 sati kmetska vojska kreće putem Obrtničke ulice do Majsecova mlina, gdje će ih dočekati vojska Franje Tahyja, te oko 14 sati počinje završna Bitka kod Stubice.
Bitka nad bitkama, borba seljaka za pravicu zasigurno je najorginalnija manifestacija u široj regiji. Danas je to ne samo svehrvatski, nego i međunarodni događaj, jer sudjeluju udruge iz još tri europske države: Mađarske, Slovačke i Slovenije, a ove godine organizatori su najavili još raskošniju manifestaciju– stoga navucite oklope, naoružajte se dobrim raspoloženjem i sa cugom za samo 5 kn u Stubicu krenite na fajt! Uz prigodnu rekonstrukciju bune, bit će tu i kmetski sajmovi starih zanata, široka ponuda domaćih specijaliteta, dobre kapljice i, naravno, kao i svake godine puno dobre zabave.
VIDEO SELJAČKE BUNE 2015
https://www.youtube.com/watch?v=gbMr0eMJj48
Nakon bogatog dnevnog programa slijedi veliki Buna party od 16 h u Parku Jure Stubičanca , Donja Stubica gdje nastupaju LaGef, Picksiebneri, Fifty Gi DJ Goc-vesele butnovne ekipe koje će vas rasplesati uz ponudu prigodnih bunskih domaćih specijaliteta i dobre kapljice.
VLAKOM SAMO ZA 5 KUNA
U vrijeme trajanja manifestacije obilazak Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici je uz popust od 50%, a organiziran je i dolazak vlakom iz Zagreba za samo 5 kn.
- Polazak iz Zagreba GK u 10:00 sati
- Povratak za Zagreb iz Donje Stubice u 19:25 sati
"Buna traje, buna traje" - Postao je već tradicionalni povik svih sudionika a i posjetitelja , dajući do znanja Franji Tahyju i njemu sličnima da još uvijek ima nade i onih koji su spremni opet dići bunu i boriti se do zadnje kaplje kmetske krvi'!
Sve informacije pratite i na facebook eventu:
FACEBOOK STRANICA SELJAČKA BUNA 2016
Detaljan raspored događanja donosimo u letku u prilogu
Ne propustite ugostiteljsku super ponudu u poznatim restoranima;
Fotografije: Turistička zajednica Krapinsko - zagorske županije, TZ područja Gornja Stubica i Donja Stubica
[:]
Dolac - najšarenije mjesto u gradu
[:HR]Predstavljamo novo putovanje okusa i mirisa sa portala okusi.eu koji su posjetili najpoznatiju zagrebačku tržnicu Dolac.
Jedinstveni simbol grada Zagreba, plijeni kako bogatstvom okusa i mirisa tako i tradicijom koja se ogleda u svakom njegovom šarenom kutku.
Slikovita razglednica i živahan puls centra metropole, posljednjih nekoliko godina postao je i atraktivan mamac za strane i domaće posjetitelje, a ujedno i temom vrsnih putopisaca sa okusi.eu, čiji su poseban predmet interesa tržnice svijeta.
Članak prenosimo u cjelosti.
DOLAC - NAJŠARENIJE MJESTO U GRADU
Dolac je najpoznatija zagrebačka tržnica. Ako se ne prehranjujete u pekarama i ne čekate u redu za tri dana stari panirani pureći šnicl u nekom od supermarketa, onda znate za Dolac. I ne samo Dolac, jer Zagreb ima nekoliko legendarnih tržnica koje su poznate po svojim specifičnostima. I svaka ima svoje vjerne štovatelje. Moja mama nikad ne ide na Dolac jer ima nevidljivi loyalty card Trešnjevačkog placa. Tamo su njene kumice, Tatjana sa sirom i jajima, Drago s Plešivice s povrćem..,
No ovo je priča o Dolcu.
Dolac je u sadašnjem obliku otvoren 1930. godine gdje je glavna gradska tržnica preseljena s tadašnje Harmice, današnjeg Trg bana Jelačića. Glavni prolaz od Trga do Dolca zove se Splavnica i tamo se danas prodaje cvijeće i sadnice raznih biljaka. Od Splavnice se može glavnim stepenicama do otvorenog dijela ili kroz velika vrata do zatvorenog dijela tržnice Dolac. Zatvoreni dio tržnice čine uglavnom mesari i veliki mliječni odjel gdje možete kupiti čuveni sir i vrhnje ili veliku šnitu čistog kukuruznog kruha. Otvoreni dio tržnice čine prodavači voća i povrća te zasebna zgrada ribarnice.
Svaki put kad se vratim u Zagreb – obavezno odem na Dolac. I svaki se put razveselim kad vidim da su stvari, ljudi, boje, buka i mirisi isti kao i zadnji put ili prije 20 godina. Veseli me to opiranje modernizaciji i globalizaciji!
Jedina stvar koja je drugačija je ta da je Dolac postao turistička atrakcija tako da vam se sad češće dogodi da vas u prolazima između gusto načičkanih štandova gurkaju turisti s foto-aparatima nego penzioneri sa svojim kolicima. A i kad pogledate oko sebe, shvatite da se ima i što za fotografirati. Crveni šestinski suncobrani, zelene tikvice, žuti brački limuni, ljubičasti luk… … sve to kao u nekom psihodeličnom kolažu.
Ono što ne možete zabilježiti fotografijom, još je uzbudljivije i zanimljivije. Pregovori s prodavačima, komentari na komentare, detaljna analiza političke zbilje, jesu li limuni špricani ili ne – sve to čini jedan ugodan zamor koji će vam, ako razumijete dijalekte, vratiti osmjeh na lice.
Ulazak u ribarnicu u espadrilama se ne preporučuje. Mramorni stolovi i uvijek mokri podovi samo su dio doživljaja. Riba je izložena pred vama i uvijek se može dobro pregledati. Nema zaštitnog stakla i rasvjete pod kojom izgleda svježije i sjajnije – takva je kakva je. Pravi znalci uvijek idu na ribarnicu samo kad je na moru bilo dobro vrijeme, jer ako je bila bura ili nevrijeme nema svježe ribe!
Dolac je zaista doživljaj i drago mi je što se uvrstio u jednu od gradskih atrakcija. To je mjesto gdje se najbolje može vidjeti kako diše jedan grad, što ljudi kuhaju i što im je u životu bitno. Nadajmo se da će još dugo vremena ostati takav kakav je i da će se redovi za tri dana stari panirani šnicl u nekom od supermarketa smanjivati, a količina ljudi koji svoje tjedne zalihe dobre hrane kupuju na tržnicama poput Dolca povećati!
Izvor: Okusi.eu
Autor: Maša Taylor
Fotografije: Helena Varendorff
[:]
Zadar nominiran za najbolju europsku destinaciju u 2016 godini
[:HR]Još jedno priznanje domaćem turizmu dolazi sa portala European Best Destinations.
Nakon Zagreba koji je se našao na prvom mjestu izbora najbolje božićne destinacije u Europi, na istom portalu sada se natječe i grad Zadar za titulu najbolje europske destinacije u 2016 godini.
U izboru za najbolju destinaciju godine u Europi 2016, Zadar se tako našao u društvu gradova kao što su Beč, Prag, Pariz, Berlin, Bruxeless, Madrid, Rim, Azor, Edinburg, Barcelona, Atena, Nantes, Milano, Plovdiv, London, Amsterdam, Novi Sad i Kotor.
Iz Turističke zajednice grada Zadra napominju kako je Zadar jedini grad iz Hrvatske koji je ušao u uži izbor od 20 gradova, te pozivaju sve Zadrane, goste Zadra i građane Hrvatske da dadu svoj glas Zadru i time doprinesu uspjehu i promociji samog grada.
Glasati inače možete ovdje: European Best Destinations a rezultate glasovanja saznat ćemo 10.veljače 2016. Portal European Best Destinations broji preko 2,5 milijuna posjetitelja te više od tisuće pratitelja na raznim društvenim mrežama, a uvrštenje naših gradova u ovakve izbore svakako predstavlja izvrsnu promociju za domaći turizam.
Naslovna fotografija: Turistička zajednica grada Zadra[:]
U Zagrebačkoj županiji u 2015. porast broja turista za 16 posto
[:HR]Zagrebačka županija tijekom 2015. zabilježila je 97132 turistička noćenja, što je za 13 posto više nego u istom razdoblju 2014. godine. Porastao je i broj dolazaka za 16 posto i to s 51.259 na 59.500.
Od ukupnog broja noćenja na području Zagrebačke županije, 60578 noćenja ostvarili su stranci, a domaći gosti 36554 noćenja.
Od ukupnog broja dolazaka, 37911 gostiju bili su stranci, a preostalih 21589 domaći gosti.
I u 2015. godini Zagrebačku županiju tradicionalno su najviše posjećivali gosti iz Njemačke, Poljske, Italije, Bugarske i Ukrajine, a u ljepote „zelenog zagrebačkog prstena“ uvjerili su se i oni iz Južne Koreje, Indije, Južnoafričke Republike i Turske.
Na porast broja dolazaka i noćenja, uz već nadaleko poznate vinske ceste i biciklističke staze koje su rasprostranjene diljem županije, kao i vrhunsku gastronomsku ponudu, zasigurno je utjecao porast broja kvalitetnih manifestacija koje se organiziraju u gradovima županije. Kao najpopularniji, i dalje se svojom povijesnom arhitekturom, bogatom prirodnom i kulturnom baštinom ističe Samobor.
"Izvrsne rezultate turističke sezone u Republici Hrvatskoj prati i Zagrebačka županija koja je u 2015. godini ostvarila rekordan broj dolazaka i noćenja. Ponosni smo na postignute rezultate koji su posljedica kontinuiranog ulaganja u turizam, stoga ćemo i dalje stvarati što kvalitetnije turističke proizvode te se prilagođavati zahtjevima naših gostiju" – izjavila je gđa Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Izvor: www.tzzz.hr
Fotografije: Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica grada Samobora[:]
Biseri naše obale na meti svjetskih preporuka
[:HR]Top liste renomiranih svjetskih medija, od početka ove godine ne prestaju sa panegirikama Hrvatskoj i njenim destinacijama. Reklame hrvatskom turizmu tako ne manjka, a godina je što se tiče pozitivnog PR-a i preporuka renomiranih stranih portala - izvrsno započela.
Tako je The New York Times preporučio otok Korčulu kao jednu od must see destinacija u 2016, a magazin Conde Nast Traveller , uvrstio je bezvremeni Dubrovnik na top listu najljepših svjetskih destinacija za 2016 godinu.
Dubrovačke zidine i okolica sa dodatnom ponudom sadržaja upotpunjenog neodoljivom tradicijom primorja (Konavle, Cavtat, otoci arhipelaga) i njihove gastro posebnosti, sačuvale su svoju izvornu draž netaknutu stoljećima, dodatno obogaćenu potrebama nekog novog vremena i novih posjetitelja.
Dubrovnik, foto:experience.dubrovnik.hr
A grad Split, bilježeći rekordne uspjehe zadnjih nekoliko godina, vinuo se na portalu Mashable.com na listi top 12 destinacija koje treba posjetiti ove godine.
Navode tako da je Split, hrvatski drugi najveći grad, sa centralnom Dioklecijanovom palačom građenom još u doba rimskog carstva, okružen sa vibrantnim plavim odsjajem jadranskog mora. Arhitektura Splita i njegova ugodna klima preveliki mamac su za odoljeti, a izlet brodicom ili posjet tihoj plaži kao dnevni izlet bi se morao naći na obveznom itinerariju posjeta.
Koje su ostale top destinacije svijeta našle u izboru renomiranog Mashable.com, pročitajte ovdje.
foto: www.visitsplit.com
A krajem prosinca 2015 godine, veliko priznanje zaslužio je i kontinentalni turizam zahvaljujući Zagrebu. Advent u Zagrebu u proteklih nekoliko godina postao je prepoznatljiv simbol zagrebačke zime i prvoklasan turistički projekt u kojem podjednako uživaju kako njegovi stanovnici, tako i brojni domaći i strani posjetitelji.
Od 101.703 glasa iz 176 država svijeta, prema izboru portala European best destinations u izboru za najbolju europsku destinaciju za božićne blagdane, Zagreb je odnio uvjerljivu pobjedu.
Dubrovnik ili Split?
Split, foto: www.visitsplit.com
Premda se teško odlučiti koja je destinacija ljepša, Split nam trenutno vodi u toj utrci čisto stoga jer grad vibrira posebnim ritmom života, specifičnim čak i za temperamentno dalmatinsko podneblje. Poseban je to grad koji u svom starom kamenom biću, nudi idealan omjer zabave i kulture.
Od super cool restorana, atraktivnih wine i sushi barova, galerija i raznolikih mjesta gdje se svako toliko održava neki koncert ili provod, do atraktivnih turističkih tura i dostupnih city break programa.
foto: Split, Adventilacija, www.visitsplit.com
Split se od nekoć tranzitnog lučkog odredišta koji je služio kao referentna točka prebačaja turista na okolne otoke, uspio isprofilirati kao ultimativni turistički centar i apsolutni hit srednje Dalmacije. Dubrovnik je pak grad koji očarava profinjenom kulturom, prebogatom poviješću, nestvarno lijepom okolicom i prirodom, a ljepota starogradskih zidina se teško može usporediti s bilo kojom sličnom destinacijom (možda eventualno s Korčulom koju zbog arhitektonske sličnosti, zovu mali Dubrovnik). Njegov svjetski ugled svakako nije zanemariv i grad je zahvaljući tom prestižu kojeg godinama njeguje, već odavno svojevrsni brand Hrvatske.
foto: experience.dubrovnik.hr
Vjerujemo i nadamo se da se će i naše kontinentalne destinacije uskoro naći u renomiranom izboru svjetskih preporuka jer kontinent Hrvatske bogatstvom ponude i prirodnih ljepota ničim ne zaostaje za našom obalom. A kako bilo, odluka o poduzetim izletima do proljeća neće biti nimalo lagana, jer na svakom koraku Lijepe Naše, vabi nas sve bolja i veća ponuda atraktivnih destinacija koje se već odavno transformiraju na radost turističkih djelatnika i naših turističkih čelnika, u svjetski prepoznatljiva odredišta.[:]
Anita Žuvela Hitrec
"Zagorje- Bajka na dlanu" jedna od vodećih destinacija kontinentalnog turizma RH
[:HR]Izvanredni rezultati kroz povećanje broja domaćih i stranih gostiju
Krapinsko-zagorska županija je u prošloj godini, kao i prethodnih godina, bilježila rast broja dolazaka i noćenja turista. Temeljem statističkih podataka zabilježen je dolazak 93.828 turista sa 202.594 ostvarena noćenja. Navedeni podaci predstavljaju rast u dolascima 13% te u noćenjima od 8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Povećan je broj dolazaka i noćenja kako domaćih, tako i stranih turista- kod domaćih turista zabilježeno je 13% više dolazaka (54.842) i 6% noćenja (121.200), a kod stranih 15% više dolazaka (38.986) i 10% noćenja (81.394). Obzirom na konstantan rast koji se tokom godina bilježi u dolascima i noćenjima, možemo samo iskazati izrazito zadovoljstvo i vjeru u još uspješniju turističku 2016. godinu.
Kada se gledaju brojke vezane za goste iz inozemstva, na prvom su mjestu već dugi niz godina gosti iz Slovenije kojih je ove godine u našu županiju došlo više od 9.000 i koji su ostvarili rast broja noćenja od 18%. Drugi po broju dolazaka su gosti iz Njemačke, s brojem noćenja većim od 13.000, treći su gosti iz Poljske, četvrti iz Bosne i Hercegovine i peti iz Austrije. Važno je napomenuti da ovaj rast nije prepušten slučajnosti već predstavlja uspješnu suradnju s hotelima i gospodarskim subjektima temeljem koje su detektirana ciljana tržišta na kojima su se predstavljali i promovirali.
Kod domaćih gostiju, na prvom su mjestu gosti iz grada Zagreba. Drugo mjesto po broju dolazaka zauzeli su gosti iz Primorsko-goranske županije, treći su gosti iz Splitsko-dalmatinske županije i četvrti, gosti sa područja Istarske županije. Jasno je da je svaki pojedinac željan mira i ljepote koju pružaju zagorski bregi, a isto tako i barem kratkotrajnog bijega od gradske vreve, što je ujedno i jedan od motiva prilikom formiranja želje za posjetom Zagorju. Također raduje sve veći broj dolazaka gostiju iz Dalmacije i Primorja, koji uz svoje more jednako vole i zelenilo zagorskih brega.
Foto: Bolfan Vinski vrh
U zagorska kupališta je u prošloj godini došlo 533.007 kupača, što je za 31,5% više nego prošle godine. Muzeje Hrvatskog zagorja je posjetilo 166.737 gostiju što je na nivou prošlogodišnje posjećenosti.
Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke je posjetilo 812.000 hodočasnika, odnosno 3,8% manje nego prošle godine. Krapinsko-zagorska županija se po broju dolazaka turista nalazi na visokom drugom mjestu, među 12. županija kontinentalne Hrvatske (izuzevši Grad Zagreb), odmah iza Karlovačke županije.
Temeljem ostvarenih rezultata jasno je, kako i sama izreka kaže da se ništa ne događa slučajno već za sve postoji razlog. Ovi podaci prije svega, rezultat su stručnosti i predanosti turističkih djelatnika, koji kroz promociju turizma Krapinsko-zagorske županije, postižu ovakve rezultate.
Isto tako treba napomenuti kako je "Zagorje- Bajka na dlanu", jedinstveno i po prirodnim bogatstvima, termalnim izvorima, kulturnoj baštini, svetištima, a svakako i po bogatoj enološkoj i gastronomskoj ponudi, što pridonosi ovakvim rezultatima, tj. Krapinsko-zagorska županija posjeduje kvalitetnu osnovu za razvoj onih oblika turizma koji odgovaraju njezinom prirodno-geografskom i kulturno-povijesnom nasljeđu.
Brojke govore u prilog činjenici kako je destinacija Zagorje – Bajka na dlanu, tako postaje najrazvijenija kontinentalna turistička regija RH, koja svojom turističkom ponudom pobuđuje sve veći interes na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Želimo im puno uspjeha i dobar vjetar u leđa!
Fotografije: Turistička zajednica Krapinsko - zagorske županije
[:]
U prosincu najveći porast noćenja u Splitsko - dalmatinskoj županiji!
[:HR]
USPJEH ZA USPJEHOM - PONOVNO NAJBOLJI!
Splitsko – dalmatinska županija uistinu je destinacija puna života! Ovo sve omiljenije odredište turista iz cijelog svijeta može se pohvaliti rekordnim brojkama turističkih dolazaka i noćenja u u prosincu!
Prema podacima koje pomno prate čelni ljudi županijskog turizma, u prosincu je zabilježen najveći porast noćenja od svih županija u Republici Hrvatskoj.
IZNIMNO USPJEŠNI PROSINAC
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije tako je u prosincu 2015. imala 14% više dolazaka i 37% više noćenja u odnosu na isto razdblje predhodne godine. U prosincu je ostvareno ukupno 66.766 noćenja i 18.364 dolazaka. U samoj županiji prednjačili su grad Split sa povećanjem od 78% u noćenjima, a tu su još grad Omiš sa 42%, grad Trogir sa 22% i grad Kaštela sa 19%.
Splitsko-dalmatinska županija je u studenom imala najveći porast od svih županija u Republici Hrvatskoj, a u listopadu je ostvareno najviše noćenja u Hrvatskoj – čak 488.000.
U SPLITU ČAK 78 % VIŠE NOĆENJA
Nevjerovatan je podatak da je grad Split u odnosu na prosinac 2014. godine, premašio ostvarena noćenja za čak 78%.
ADVENT U SPLITU - PROJEKT KOJI SE ISPLATIO
Split je ove godine postao hit destinacija i srušio sve rekorde. Manifestacija Advent u Splitu projekt je koji se stvarno isplatio. Dalmatinska metropola postala je zahvaljujući njemu jedna od najtraženijih zimskih destinacija. Splitski kolorit posebno se isticao blagdanskim bojama i čudesnim ugođajem mediteranske zimske bajke, a gradski trgovi bili su vesele adventske pozornice. Kvalitetan program i brojna događanja imala su odličan financijski učinak za hotelijere i ugostitelje, a Splitski Advent je sada već tradicionalno postao motiv dolazaka domaćih i stranih turista.
Više: dalmatia.hr
Foto: arhiv Tz SDŽ, TZ Split
[:]
Najatraktivnija hrvatska plaža Zlatni rat promjenila oblik
[:HR]PRIVLAČI POZORNOST U SVA GODIŠNJA DOBA
Jedna od najatraktivnijih hrvatskih plaža Zlatni rat u Bolu, koja se nalazi u gotovo svim promo kampanjama Hrvatske te na svakom razvikanom travel portalu na listi najljepših svjetskih plaža, vrlo često zbog svoje besprijekorne ljepote i oblika izaziva nevjericu postoji li doista.
Plaža Zlatni rat poznata je po tome što njen vrh često mijenja oblik ovisno o vjetru i struji. Svojom ljepotom osvaja u svakom dijelu godine, a posljednjih dana zbog dvodnevne dominacija zapadnih vjetrova, osobito tramontane, poznata bračka plaža promijenila je svoj izgled! Prilagođavajući se tako smjeru vjetra i strujanjima mora, Zlatni rat se “zakrivio” prema istoku, Boljani kažu da postoji mogućnost, ukoliko zapadno strujanje potraje dovoljno dugo u sredini nastane i mali “bazen”.
Plaža Zlatni rat u ljetnom periodu puna je turista
U prilogu su fotografije koje prikazuju prekrasne prizore “zakrivljenog" Zlatnog rata koje je snimio Frane Marinković iz Bola.
https://www.youtube.com/watch?v=haG7qOE6BDg
Foto: Frane Marinković, TZ Bol[:]
Posljednja «moda»: tržnice na zatvorenom kao centar kvartovskog života vikendom
[:HR]Okusi.eu - upoznajte predivne priče o hrani i životu
Pretražujući online bespuća i prostranstva raznolikih tema, te tražeći starinske recepte kroz koje se spretno isprepliće majstorska priča, naletjeli smo nedavno na portal okusi.eu, i momentalno se oduševili jer sve je tu! Zanimljivi putopisi koji će vas odvesti primjerice u profinjeni Beč ili magični Lisabon, primješani s super receptima, a osim brojnih recepata, nije zanemarena ni praktična strana svakodnevnog života. Želite li napokon naučiti kako se propisno postavlja stol, ili impresionirati goste receptom iz doba starog Rima? Doznati nešto o povijesti finih kavana?
Teme su brojne i raznolike a mi prenosimo njihovu izvrsnu reportažu o tržnicama na zatvorenom kao ultimativnom hitu kvartovskog života vikendom u susjednim nam zemljama.
Posjetite portal okusi.eu i inspirirajte se predivnim pričama o životu i hrani i njihovoj neraskidivoj vezi!
Posljednja «moda»: tržnice na zatvorenom kao centar kvartovskog života vikendom
Zatvorite oči i udahnite duboko. Misli očistite od svakodnevnih obaveza i zamislite da ste na tržnici. Ili placu, pijaci – ovisno o tome što vam je draže. Prvo vam dolaze mirisi, pa buka kolica i slaganja kašeta, prodavačkih ćakula, utega koji udaraju u vagu, brojanja sitnih novaca ili krumpira koji se kotrljaju niz tezgu.
Tržnica je mjesto gdje se najbolje osjeti život u nekom gradu. Tamo vidite kako ljudi žive i što im je bitno. Raznovrsnost boja, količina, oblika, vrsta hrane je nešto što vam puno govori o gradu i zemlji. O običajima i mentalitetu. Čim dođete u bilo koji grad u Italiji, na jednom od središnjih trgova do ranog popodneva je tržnica. Kraćim obilaskom te tržnice shvatit ćete da je Talijanima hrana bitna. Par vrsta artičoka, gljive, rajčice, sir, pršuti, radić i sve čega se možete sjetiti iz talijanske kuharice je u ponudi. I folklor koji uz to ide. U Italiji ili u Hrvatskoj, ako kupujete dok su djeca s vama, prodavači će vam gotovo uvijek pokloniti voćku dvije – jer su zdrave i jer vesele djecu.
Slika je potpuno drugačija krenete li tražiti tržnicu u recimo Oslu ili Kopenhagenu. Tržnice južnjackog tipa (na otvorenom i u centru grada) gotovo ne postoje. Povremeno i samo određenim danima više kao dio pop up mode ili zatvorenog tipa. Razlog tome je djelomično i negostoljubiva klima sjevera. No u zadnje vrijeme Berlin bilježi pomake u nekom drugom smjeru a prati ga i Beč.
Berlin, osim jedne «turske» tržnice na otvorenom ima čak nekoliko tržnica na zatvorenom odnosno Markthallen (tržničkih hala). Najpoznatije su Markthalle Neun i Arminius Markthalle ili Moabiter Markthalle, koja još odiše duhom «starog Berlina» i ima najdužu tradiciju. Smještena u radničkom kvartu Moabit, to nije obična hala poput one na Dolcu u Zagrebu, gdje je mračno i hladno i gdje se miješa miris sirovog mesa s mirisom sira i gdje projurimo kupujući što nam je potrebno. U Arminiusmarkthalle nema strke a nema ni nekog posebnog i prodornog mirisa unatoč raznim štandovima te restoranima. Hala je svijetla i grijana te odiše nekom posebnom atmosferom. Mirom i opuštanjem kakvog nalazimo u vlastitom domu a koji je pak neobičan za ovako velik prostor. Ali Berlinci su ionako opušten narod…
Svratite na brunch ili ručak i sjedite možda na dugački stol pokraj potpunih stranaca. Budite sami u društvu. Provedite više ugodnih sati jedući koliko želite (po principu švedskog stola), uz zvuk klavira koji satima svira jedan glazbenik. Mabitska je hala jedna od 14 sličnih, i jedna od samo nekoliko preostalih hala koje su u Berlinu otvorene krajem 19. Stoljeća (1891. Godine) a koje su zamijenile otvorene tržnice zbog bolje higijene. Uz ovu, Markthalle X, prije nekoliko godina je ponovno otvorena i 9. Markthalle odnosno Markthalle Neun.
Markthalle Neun (Tržnička hala devet) se naziva još i Eisenbahnhalle (željeznička hala) a prije nekoliko godina je gotovo prestala postojati. Poput mnogih drugih širom svijeta, počela je služiti kao veletržnica a onda joj je priprijetilo i zatvaranje te prodaja velikom ulagaču koji je na ovom mjestu planirao shopping centar s garažom. Sve je spasila inicijativa građana kvarta Kreuzberg koja je od grada po bagatelnoj cijeni od 1 milijuna Eura, uspjela preuzeti ovaj objekt posebne arhitekture. U obrazloženju je bilo navedeno «oživljavanje života kvarta». I u tome su uspjeli, već 2011 je otvorena Markthalle Neun koja okuplja regionalne i bio proizvođače hrane.
Naravno i tu je dugački stol za one koji žele nešto pojesti i popiti u društvu. I upravo je to smisao tržničkih hala i tržnica i nakon dugog perioda supermarketa, vraćamo se onome što je stoljećima činilo fokus života gradova i sela: druženje uz kupnju. Tržnice su kroz povijest bile centar zbivanja. Danas možemo kupiti što poželimo jednim klikom, kod kuće u papučama, no sve je krenulo s tržnica. I doista, koje iskustvo može zamijeniti živu, izravnu kupnju?
Mirisanje jabuka, pipkanje tikvica, pregovaranje s vašim prodavačem. I taj odnos je najvažniji i često vam se čini da te ljude koji vam godinama prodaju svoje plodove i proizvode, poznajete bolje od nekih članova obitelji i doživotno ste im odani. Čak i ako vam tu i tamo prodaju nešto što nije na uobičajenom nivou, to nema veze jer je sve domaće – ili barem u to želimo vjerovati – no barem je živo, u boji, na dnevnome svjetlu uz zvukove života punih pluća.
Od prije nekoliko mjeseci novu «modu» u tržišnim halama slijedi i Beč, koji je izgradnjom centra Wien Mitte na Landstrasserhauptstrasse, ostao bez zadnje značajne tržnišne hale u kojoj se moglo kupiti i slavonskog kulena ali i srpskog kajmaka. U Beču je privatna inicijativa Markterei zakupila prazni i neiskorišteni prostor stare pošte i uspjela stvoriti mini kopiju berlinskih tržničnih hala. Malo izložbe, malo glazbe, igraonica za djecu, obrok na obaveznom dugačkom stolu ili pak vani, ispred nekog od sve popularnijih Food trucks (kamiona s hranom). Nakon toga slijedi možda kupnja vrlo originalnih ili proizvoda organskog porijekla malih proizvođača, kušanje insekata kao novog hita zdrave hrane budućnosti, prepune proteina, kušanje izuzetno ukusnih dimljenih jegulja i šarana, pričanje s prodavačima, pokoja kavica i već su prošli ugodni sati.
Tržnice nisu samo kupnja. Tržnice su doživljaj. Čak i za ljude koji misle da je hrana gorivo nužno za preživljavanje. (Ima ih!) Jer nije bit tržnica i modernih tržišnih hala samo hrana već ritual, mjesto koje nas podsjeća na to otkud potječemo i tko smo u suštini. I koliko je god jednostavno stisnuti miša i kupiti tjednu zalihu hrane online – tržnice nam nitko ne može zamijeniti. Po kiši, snijegu ili vrućini, tržnice nas vraćaju u život, u društvo i nagrađuju nas najboljim plodovima.
Kako se radi o uzlaznom trendu, može se izraziti i želja da on nikad više ne prestane nego postane tradicija.
Autori: Masa Taylor i Helena Varendorff
Markterei, Dominikanerbastei, 1. Bezirk, Beč. Zasada samo petkom od 15.00-00:00 i subotom od 10:00-22:00 sati
Arminiusmarkthalle – Berlin Tiergarten Moabit, Bezirk Mitte, U9 Turmstraße http://arminiushalle.zunftnetz.org/
Markthalle Neun – Berlin Kreuzberg, Eisenbahnstrasse 42/43, U1 Görlitzerbahnhof http://markthalleneun.de/
Tekst i fotografije prenesene su sa portala Okusi.eu.
Link na izvorni tekst potražite ovdje.
[:]