Ministar Capelli posjetio Imotsku krajinu
U Prološcu je održan sastanak Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i čelnih ljudi imotske lokalne samouprave na kojem je nazočio ministar turizma Gari Cappelli, župan Zlatko Ževrnja, direktor županijske turističke zajednice Joško Stella. O postignutim rezultatima, radu županijske turističke zajednice i planovima za nadolazeću sezonu govorio je direktor Joško Stella.
Ministar Cappelli istaknuo je kako Vlada, i Ministarstvo turizma, namjeravaju stvoriti bolje uvjete za poticaje poduzetništvu i malim obrtima u turizmu.
Naglasio je potrebu suradnje turističkog i poljoprivrednog sektora. Pozdravljena je i inicijativa za osnivanjem područne turističke zajednice za cijelu Imotsku krajinu, gdje bi i koordinacija iznajmljivača bila sustavnija, a i prihod od boravišne pristojbe veći. Na taj način bi se otvorile nove mogućnosti za neka dodatna ulaganja u promidžbu imotskoga kraja.
foto: arhiv turističke zajednice Splitsko - dalmatinske županije
Vision one - nova aplikacija koja na jednom mjestu umrežava brojne turističke sadržaje
Poželjeli ste na jednom mjestu imati kompletnu ponudu turističkih sadržaja, restorana, manifestacija, kulturnih i sportskih događanja po čitavoj Hrvatskoj. Ujedno vas zanima i ponuda kvalitetnih OPG-ova Hrvatske sa vrhunskim autentičnim proizvodima, ali ju nemate vremena pretraživati?
Nedavno je na tržište lansirana Vision One - mreža mobilnih aplikacija koja povezuje aplikacije iz različitih kategorija interesa. Pomoću Vision One korisnik može pronaći raznolike sadržaje i povezati se s onime što mu je potrebno.
Skidanjem samo jedne aplikacije jednostavno i brzo pretražite interesne kategorije, pregledajte sadržaje ostalih aplikacija te se povežite s omiljenima. U izborniku su vijesti, manifestacije, smještaj, gastro ponuda, turistička ponuda, znamenitosti, suvenirnica, brošure, galerija, kontakt, društvene mreže i poveznice, na taj način možete ući iz jedne aplikacije u drugu. Također je kroz aplikaciju lansirana jedinstvena i stimulativna platforma koja okuplja i potiče potrošnju domaćih proizvoda i usluga kroz model “Zelena kuća”. Projekt je prepoznala i HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA
Ponuda Vision One trenutno obuhvaća 8 županija kontinentalne Hrvatske i sadržaja unutar njih, a razvija se i dalje. U planu je i mogućnost ocjenjivanja sadržaja, primjerice osoblja i jela u restoranima ili kafićima, mogućnost kupovine unutar aplikacije, a bit će i multijezična. U kalendaru će biti sve manifestacije, a korisnici koji žele, o njima će moći dobivati i notifikacije.
Vision One aplikacija omogućava kreiranje vlastite liste interesa kako biste na jednostavan i zanimljiv način u svakom trenutku imali kontakt s omiljenim turističkim ponudama i atrakcijama, raznim manifestacijama, sportskim organizacijama, gastronomskim ponudama i ostalim raznolikim sadržajima.
Pogodnost za korisnika!
Svakom korisniku koji se registrira, Vision One omogućava kreranje M-Carda – osobne digitalne vizitke. Kreirajte svoju M-Card potpuno besplatno i olakšajte si povezanost i pronalazak svojih poslovnih kontakata.
Funkcionalnosti:
- Pronalazak sadržaja iz raznolikih interesnih kategorija
• Svakodnevni pregled najatraktivnijih vijesti iz raznovrsnih aplikacija
• Odabir omiljenih aplikacija
• Spremanje omiljenih članaka i mogućnost kasnijeg pregleda
• Pravovremeno informiranje o sadržaju koji Vas zanima
• Jednostavno i efikasno planiranje putovanja, vikenda ili druženja zbog uvida u raznolike ponude na jednom mjestu
• Pregled omiljenih sadržaja i manifestacija putem karte
• Podizanje osobnog iskustva na omiljenim destinacijama, ocjenjivanjem ponude i osoblja
• Besplatno kreiranje jednostavne i veoma praktične M-Card (digitalne vizitke)
• Pregledavanje sadržaja raznolikih aplikacija bez obavezne registracije
Cilj i vizija projekta Vision one je umrežavanje svih dionika u turizmu kontinentalne Hrvatske u suradnji s gradovima i turističkim zajednicama promovirajući lokalne poduzetnike sa svojim proizvodima i uslugama.
Aplikaciju Vision one možete skinuti ovdje.
Zvjezdana glazbena imena zapalit će glavnu pozornicu ovogodišnjeg Samoborskog fašnika
Uz vrhunske koncerte, sve posjetitelje 191. Samoborskog Fašnika očekuje i zabavan dječji program te niz sadržaja koji će krajem veljače Samobor učiniti najpoželjnijom kontinentalnom destinacijom. Dođite i posjetite najzabavnije događanje Zagrebačke županije, glasoviti Samoborski fašnik - party za sve generacije!
Samoborski fašnik, njegovo 191. izdanje počinje u petak 17. veljače 2017. godine velikim koncertom grupe Colonia, koja će rasplesati glavni samoborski trg, atmosferu podignuti do vrhunca i označiti 11 nezaboravnih dana Fašničke republike. Da Samobor živi u jednakom ritmu i dobrim glazbenim ritmovima, nakon Colonie pobrinut će se već 18.02. Psihomodo Pop, koji će biti nastavak odličnog glazbenog programa koji su organizatori pripremili za ovogodišnji Fašnik. Nastavak vrhunskih koncerata obilježit će nastup Nine Badrić, jedne od najvećih hrvatskih glazbenica, koja će na glavnoj pozornici svoj koncert održati 24.02., dok je subota 25.02. rezervirana za Opću opasnost i njihove prepoznatljive rock izvedbe. Ništa manje spektakularno neće biti ni zatvaranje Samoborskog fašnika, 28.02., kada će se na pozornicu popeti kultno Prljavo kazalište i spustiti zavjesu na 191. izdanje jednog od najboljih fašnika regije.
Da Samoborski fašnik nisu samo glazbene zvijezde potvrđuje i činjenica da će Fašnička republika živjeti u znaku maski i prije i nakon koncerata i to bogatim programom u kojem će svatko pronaći nešto za sebe. Tako su subote i nedjelje rezervirane za one najmlađe, kada će se održavati dječji programi i na glavnoj fašničkoj pozornici u jutarnjim satima ali i u Maloj dvorani Galerije Prica gdje su za najmlađe organizirane besplatne JumpingClay radionice, a prekrasne dječje predstave i radionice pripremio je Laboratorij zabave. I to nije sve, pozornica na Trgu Matice Hrvatske bit će ispunjena dječjim smijehom, plesnim skupinama, igrom, predstavama za djecu kazališta Šareni svijet i Udruge Antuntun.
“Ove godine potrudili smo se osigurati više sadržaja na različitim lokacija u zoni Fašničke republike, gdje smo osigurali bogat zabavni program za sve generacije. Dakako , dječji fašnik je nezaobilazna stanica na glavnoj fašničkoj pozornici gje se u nedeljna jutra očekuje više od 2500 djece samoborskih vrtića i osnovnih škola. Pozivamo sve zainteresirane da se prijave za najbolje obiteljske, grupne i pojedinačne maske koje ćemo ove godine bogato nagrađivati”, izjavila je Martina Paladina, direktorica Turističke zajednice Grada Samobora.
Samoborski fašnik priprema još niz događanja koji će sigurno privući veliki broj ljubitelja maskiranja, ali sve one koji vole biti dio fašničke povorke, koja iz godine u godinu oduševljava svojim programom i događanjima.
Bit će tu i izbor najboljih maski, u suradnji s Hrvatskom poštom tražit će se i najbolja i najljepša razglednica Dječjeg fašnika, a organizatori najavljuju još veliki broj iznenađenja, što je najbolja pozivnica svima da budu gosti 191. Samoborskog fašnika.
Više informacija o ovogodišnjem Fašniku pronađite na web stranici tz-samobor.hr, Samoborski Fašnik ili posjetite njihovu Facebook stranicu. Uživajte u najboljoj ovogodišnoj zimskoj zabavi a usput istražite i ljepote Samobora.
Dobro nam došli!
Promo
Nagrađivana rekonstrukcija Bitke kod Stubice i ove godine na meti brojnih posjetitelja
Buna traje! Naoružajte se dobrim raspoloženjem i pravac u Stubicu na fajt!
Poznati stubički „Fajt“ svake godine bilježi sve više pohvala i posjeta. Veličanstvena „Bitka nad bitkama“, koja je za svoju originalnost i dobru organizaciju dobila i SIMPLY THE BEST nagradu u kategoriji najboljeg turističkog događanja na ovim prostorima, medijski i od strane publike najpraćenija je hrvatska manifestacija. Razlog tome je i izuzetno duhovit i zabavan program u koji se tokom cijelog dana uključuje i staro i mlado. Stubica se vraća stotine godina unazad u doba kada se vodila bitka za pravicu seljaka.
U poznatom zagorskom kraju smještenom na sjevernim padinama Medvednice povijest se ponavlja svake godine kao spomen ustanka malog čovjeka u borbi za „pravicu“ i to kao događaj koji iz godine u godinu prikuplja sve više sudionika, a i posjetitelja. Riječ je o rekonstrukciji bitke kojom je dokrajčena znamenita Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca, koja se, kako povijesni izvori bilježe, zbila kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. Manifestacija počinje „Puntanjem seljaka“. Ispred rodne kuće Matije Gupca okuplja se kmetsko vodstvo koje na čelu s Matijom Gupcem kreće prema Gupčevoj lipi. Tamo ih dočekuju nezadovoljni seljaci te započinje „puntanje kmetov“ tj. naoružavanje kmetova, puntara koji dižu Bunu. Dan prije Bitke u šatoru u Parku Jure Stubičanca počinje zagrijavanje na Fešti kod Stubice.
Glavni događaj - „Bitka kod Stubice“, koja je sa statistima u srednjovjekovnim kostimima feudalaca i seljaka, naoružanim mačevima, topovima, vilama, kopljima i srpovima, vjerni prikaz završne bitke na stubičkom polju odvijat će se u subotu 11. 2.2017. Cjelodnevni program počinje već od 11 h sa kulturno -umjetničkim programom i okupljanjem vojski prije same centralne bitke. Uz prigodnu rekonstrukciju bune posjetitelji će imati priliku posjetiti sajam starih zanata, probati široku ponudu domaćih specijaliteta, dobre kapljice i naravno, kao i svake godine dobro se zabaviti.
U 13.30 sati kmetska vojska kreće putem Obrtničke ulice do Majsecova mlina, gdje će ih dočekati vojska Franje Tahyja, te oko 14 sati počinje završna Bitka kod Stubice. Svi posjetitelji imati će priliku uživo vidjeti spektakularnu bitka seljaka i Tahyjeve vojske, u kojoj je nadmoćnija vojska porazila kmetove predvođene Matijom Gupcem, Na bojnom polju sudjeluje više rodova vojski : pješadija s kratkim i dugim oružjem (mačevi, buzdovani, koplja, helebarde), puškari s vatrenim oružjem (topovi, puške kukače i arkebuze), streličari s lukom i strijelom i samostrelom te kmetska vojska s prekovanim oruđem u oružje (viliama, kosirima, sjekirama).
Buna koja je postala i međunarodni događaj okuplja udruge još iz Mađarske, Slovačke i Slovenije.
Ovogodišnja Bitka ima poseban značaj za sve one koji sudjeluju u njoj i posvećena je jednom od pokretača ove manifestacije -Zlatku Mirtu, zvanom Medo, koji je godinama igrao Matiju Gupca, a preminuo je krajem prošle godine.
Nakon žestokog fajta od 16 h u počinje poznati Buna party, a sve posjetitelje ove godine ugrijat će grupa „Vatra“ te Tamburaški sastav Arka, Cinkuši, i DJ Goc.
I ove godine godine organiziran je prijevoz poznatim zagorskim cugom za samo 5 kuna koji polazi iz Zagreba u 10.05 h-povratak je u 17.50 h, stoga vam ništa drugo ne preostaje nego da se naoružate dobrim raspoloženjem i krenete u fajt!
Buna traje, buna traje-postao je već tradiconalni povik svih sudionika a i posjetitelja , dajući do znanja Franji Tahyju i njemu sličnima da još uvijek ima nade i onih koji su spremni opet dići bunu i boriti se do zadnje kaplje kmetske krvi'!
Za sve koji žele doći na Bunu, Grad Zagreb i ove godine poklanja besplatne ZET linije!
foto: Davor Vojvoda
ŠOKAČKO SIJELO – TRADICIJSKO BLAGO PITORESKNE ŽUPANJE
Šokačko sijelo je najstarija i najveća manifestacija tradicijske kulture Županjskog kraja. Dobitnik je brojnih priznanja iz kojih bi izdvojili nagradu Hrvatske turističke zajednice „Antun Štifanić“ za izniman doprinos razvitku turizma u RH za 2000. godinu, te nagradu „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ u organizaciji Klub članova „Selo“ – „Zlatna povelja“ u kategoriji manifestacija.
Uz pokladne običaje, ova je manifestacija uvijek sadržavala i prezentaciju nekih drugih izvornih folklornih sadržaja, primjerice običaje kroz godinu i običaje koji prate čovjekov život. Kroz „Večeri folklora“, pružena je prilika kulturno – umjetničkim društvima da na pozornici pokažu tradicijske plesove, pjesme i svirke, te ožive već pomalo zaboravljene narodne običaje kao kontrast današnjoj životnoj trci (poput šokačkih svatova, pečenja rakije, žetvenih običaja, branja kukuruza, kupljenja žira po našim hrastovim šumama, divana, čijala i moba).
Večeri folklora su dokazale da je folklor nepresušno i bogato vrelo ovog naroda koje oplemenjuje duhom koji izvire iz svakog tona, pokreta u plesu ili trenutka običaja, dok su žice tambure samičara i tamburaša ustreptale mnoga srca.
Najmlađi se okupljaju na „Malom šokačkom sijelu“ i „Malom literarnom sijelu“, dok se starije generacije književnika i pučkih pisaca već dugi niz godina okupljaju na „Večeri pučkih pisaca“.
Turistička zajednica grada Županje u okviru programa „Šokačkog sijela“ zadnjih deset godina organizira tradicijski sajam, koji od 2010. godine nosi naziv „Sajam Zlatne niti“. Sajam je zamišljen kao mjesto susreta, druženja, razmijene iskustva, znanja, ideja i vještina s ciljem promocije tradicijskih zanata, razvoja ruralnog turizma, poticanja ekološke poljoprivrede i zaštite kulturne baštine.
Od 1987. godine u program „Šokačkog sijela“ ulazi „Večer uz tamburu“, prva takve vrste u Hrvatskoj. Županja kao kolijevka sviranja na tamburi na taj način dobiva priredbu na kojoj nastupaju poznati tamburaški sastavi ali i mali, školski sastavi, kao dokaz budućnosti sviranja tambure, te veliki tamburaški orkestri.
Jedan od tradicijskih događaja Slavonije od posebne vrijednosti je „Pokladno jahanje“ koje, kao stari narodni običaj, vuče korijene iz vremena kada su graničari na Savi čuvali granicu od Turaka, a danas jahači jašući uz pjesmu i pokladno raspoloženje najavljuju početak „Šokačkog sijela“.
Pozivamo Vas na sva navedena događanja u okviru jubilarnog 50. Šokačkog sijela pod nazivom “Oj Županjo, oj Županjo, bečki perivoje” u razdoblju od 18. – 28. veljače 2017. godine u Županji. Dobro došli dragi gosti!
Posjetite ovu neodoljivu tradicijsku manifestaciju i uvjerite se zašto je jedna od najboljih na ovogodišnoj kontinentalnoj sceni zimskih događanja!
Turistička zajednica grada Županje
Turistička zajednica Vukovarsko – srijemske županije
Foto: Ivan Ripić,Vesna Štajner,Ivica Miličević, arhiv TZ Vukovarsko – srijemske županije, TZ grad Županja
Maslina kao drevni lijek - iskoristite blagodati čaja i njenog eliksira - djevičanskog maslinovog ulja!
Jedan od najizdašnijih i najdarežljivijih dalmatinskih plodova svakako je maslina. Postojano i vjerno prati opstanak čovjeka u regiji, služeći mu svojim nezahtjevnim blagodatima. Procjenjuje se da na području Dalmacije postoji negdje oko 4.5 milijuna stabala maslina, što je fascinanatan podatak ako se usporedi sa brojem stanovnika u Dalmaciji.
Sveto stablo i simbol Dalmacije, izdržljiva dugovječna maslina, krije u sebi brojna ljekovita svojstva. Jeste li znali da je drvo masline može živjeti i više od 3000 godina i da se u samoj Bibliji spomenula više od 1000 puta?
Najranija poznata uporaba lista masline u medicinske svrhe čini se da potječe od drevnih Egipćana. U njihovoj se kulturi list masline smatrao simbolom nebeske moći. Od tada naovamo, stoji nam raspolaganju sa svim svojim benefitima, prednostima, mogućnostima i zdravim opcijama čiji puni potencijal još ne nalazi potpunu primjenu u Hrvatskoj. Šteta je tim veća jer nam je maslina posve dostupna, lako održiva, zahvalna za održavanje..jednom riječju - sveta biljka.
LIŠĆE MASLINE - BOGAT IZVOR ZDRAVLJA, DOSTUPNO I U PRVOM DOMAĆEM ČAJU SA KORČULE
Drevna ljepotica krije u svom lišću brojne tajne zdravlja, dugovječnosti zahvaljujući svojim antioksidacijskim svojstvima. Maslinov list tako može poboljšati različita stanja od upale pluća, gripe, meninigtisa, hepatitisa B, herpesa, infekcija mokraćnog sustava kao i kod bržeg oporavka od kiruških infekcija.
Ljekoviti sastav koji se nalazi u maslinovom listu smatra se da jača imuno sistem, smanjuje krvni pritisak, ublažava kolesterol, smanjuje koncentraciju šećera u krvi, pomaže bržem oporavku organizma od upalnih stanja i djeluje revitalizirajuće na opće stanje organizma. Brojni svjetski i domaći brandovi u kozmetici, koriste upravo maslinovo ulje kao neizostavan eliksir mladosti i ljepote.
Prednosti konzumacije maslinovog lista su brojne, a Hrvatska se može pohvaliti i prvim domaćim čajem od maslinovog lista koji je zadovoljio stroge svjetske kriterije i ukrcao se na Slow food arku okusa.
'Arka okusa' je veliki online katalog hrane kojoj prijeti nestanak, tj. ugroženih tradicijskih proizvoda, a projekt su 1999. godine zajednički pokrenuli Slow Food Fondacija za bioraznolikost i Gastronomsko Sveučilište u Pollenzu.
KORČULANSKI ČAJ OD LISTA MASLINE - HRVATSKI SLOW FOOD PROIZVOD
Mnogostruko ljekovito djelovanje čaja maslinova lišća danas je i znanstveno potvrđeno pa se stoga njegova uporaba u svijetu sve više povećava. I mi u Hrvatskoj imamo svoj čaj od lista masline!
Hrvatski čaj od lista masline našao je svoje mjesto na ovom vrijednom popisu slow food arke okusa zahvaljujući Fanitu Žuveli iz Vele Luke na Korčuli, vlasniku tvrtke 'Fanito' poznatijem po proizvodnji extra djevičanskog maslinovog ulja TORKUL, zaštićenog branda ovjenčanog brojnim priznanjima i nagradama, a koji je prije nekoliko godina krenuo u proizvodnju čaja od masline, želeći široj javnosti ponuditi prvorazredni ekološki proizvod. Želite li isprobati ove čajeve možete ih naručiti putem adrese: [email protected]
čokoladna torta s vrhunskim maslinovim uljem - neobičan ali izvrstan gastro spoj
PRIČA O TORKULU - PRIČA O JEDNOM OD NAJBOLJIH EUROPSKIH ULJA
Maslinarski i vinogradarski raj otoka Korčule, Vela Luka na Korčuli je posebno mjesto u kojem se čuvaju tradicija i vrijednosti nekih zaboravljenih vremena, a škrta zemlja otoka u mogućnosti je uz marljivost i umješnost njenih stanovnika, iznjedriti upravo nevjerojatne proizvode, proizvode koji ravnopravno mogu stati uz bok svjetskim brandovima. Sama Vela Luka posjeduje nasade maslina stare preko 2.000,00 godina a obrt Fanito prvi je u Hrvatskoj registriran za isticanje oznaka izvornosti na extra djevičanskom maslinovom ulju Torkul. Veloluško maslinovo ulje postalo je tako prvo izvorno extra djevičansko sortno zastićeno ulje, nagrađivano na brojnim medjunarodnim manifestacijama maslinovog ulja.
Ostaje za nadati se da će valorizirati trud malih proizvođača ekološki održivih kvalitetnih proizvoda u sve agresivnijioj utrci za profitom unutar koje se sve više u svijetu prodaju brojni nekvalitetni proizvodi pod extra djevičansko ulje, i da će Lijepa Naša svoju turističku prepoznatljivost sve više isticati i kroz ovakve projekte i pozitivne priče kojih na našim otocima ne manjka. A upravo su ovakve priče neizostavan dio našeg turističkog uspjeha.
https://www.youtube.com/watch?v=ntM42UWwnWo
Izvor: Youtube, G.E.T REPORT
Na Korčuli su se oduvijek produkti masline koristili u ljekovite svrhe, te vam ovom prilikom donosimo kratak popis blagodati masline za kućnu primjenu.
Maslinovo ulje i zdravlje (recepti preuzeti s stranice Udruge maslinara Vela Luka
Maslinovo ulje - primjena izvana
Maslinovo ulje opušta, relaksira, grije, pa se koristi kod mišićnih tegoba, upala, oboljenja nokata, opeklina, uboda insekata, reumatskih tegoba, grčeva, bubuljica. Ulje se nanosi na bolno mjesto i utrlja. Još je bolji način primjene sa zavojima i oblozima. Općenito, izvanredno je ulje za masažu.
Maslinovo ulje - unutarnja primjena
Ispiranje usta
Uzeti 1 žlicu maslinovog ulja ekstra, mućkati 10 do 20 minuta i ispljunuti. Ova kura čisti organizam.
Jutarnji napitak
Uzeti 1 žlicu maslinovog ulja s par kapi limuna i popiti s malo mlake vode.
Ovo je narodni lijek protiv čira i žućnih kamenaca, a daje i vitalnost.
Maslinovo lišće kao lijek
Čaj od maslinova lišća može biti lijek i odličan pomoćnik za uklanjanje viška urina u krvi, viška kolesterola, viška šećera, visokog krvnog tlaka, pomoć kod svladavanja stresa, i teškoća kod menopauze.
Priprema se na slijedeće načine:
30 – 40 g maslinovog lišća (po mogućnosti svježeg) prelije se s litrom kipuće vode i ostavi stajati 10 – 15 minuta, procjedi, dodaje limunova soka i šećera po želji. Čaj se pije četiri puta dnevno po jednu šalicu : prva na tašte, druga i treća pola sata prije obroka, a četvrta prije spavanja. Kura traje petnaest dana , a ponavlja se poslije osam dana. Kod dugotrajne upotrebe dobro je povremeno prekidati kuru.
Za liječenje dijabetesa čaj se priprema na slijedeći način:
10 g maslinovog lišća se usitni, stavi u 0.5 litara hladne vode i pusti da prenoći.
Drugi dan se kuha 20 minuta, procjedi i pije pola šalice 4 – 5 puta na dan.
Kod dugotrajne primjene dobro je praviti pauze u primjeni.
fotografije:arhiv urednistva, Fanito.hr
Stari Grad na otoku Hvaru bori se za najbolju europsku destinaciju!
Atraktivna mala destinacija bori se za najbolju europsku destinaciju 2017. godine!
Službeno je započelo glasanje za odabir najbolje europske destinacije za 2017. godinu. U sklopu organizacije European Best Destinations, Stari Grad će predstavljati Hrvatsku na turističkoj karti Europe za sljedeću godinu u društvu još 19 europskih gradova koji se bore za istu titulu.
Ovo je godina dobrih rezultata za Stari Grad, 2016. godine proslavio svoj 2400-ti rođendan, te se ove godine natječe za laskavu titulu najbolje europske destinacije za 2017. godinu, pored Pariza, San Sebastiana, Amsterdama, Praga i Atene.
Glasanje je otvoreno od 20. siječnja do 10. veljače. U tom periodu možete dati i vi svoj glas i izabrati naš mali dalmatinski raj za najbolju europsku destinaciju za 2017. godinu!
Glasati možete na linku http://vote.ebdest.in
Više informacija možete doznati na facebook stranici.
Više: www.stari-grad-faros.hr
Fotografije: Adrija Carli
ANTIKVARIJAT STUDIO: KNJIGE SU VJEČNE - Od Aleksandrije do Zagreba
Najveća i najpoznatija knjižnica antičkog svijeta bila je i ostala Aleksandrijska knjižnica, ali njoj su prethodile brojne i javne i privatne zbirke najprije glinenih pločica, a zatim svitaka i knjiga. Pizistrat, atenski aristokrat iz 6. stoljeća prije nove ere, smatra se utemeljiteljem prve javne knjižnice, a osnovao ju je tako što je svoju privatnu zbirku ustupio za javno korištenje.
Prve su knjižnice Rima utemeljene na ratnom plijenu donesenom iz Grčke u 2. i 1. stoljeću prije nove ere, a prvu javnu rimsku knjižnicu osnovao je Gaj Azinije Polion oko 39. godine prije nove ere. Kroz naredne vjekove knjižnice su djelovale unutar crkvi i samostana i bile vezane uz skriptorije čija je funkcija bila umnažanje rukopisa prepisivanjem. Potkraj srednjega vijeka pojavile su se svjetovne i sveučilišne knjižnice poput onih u Sorbonni i Oxfordu.
Sorbonne, čitaonica sveučilišne knjižnice
Tijekom 15. stoljeća knjižnice doživljavaju svoj procvat, a osobito nakon izuma tiskarskog stroja. U 19. stoljeću konačno nastaju prve narodne knjižnice financirane od država ili gradova, te one u potpunosti postaju otvorene za javnost.
Arheološka iskapanja u Rimu otkrila su brojne privatne knjižnice koje su u neko doba bile rezultat pomodnosti, no zasigurno je među njihovim vlasnicima bilo i pravih bibliofila, a takva strast za posjedovanjem knjiga gotovo uvijek je vezana uz strast za čitanjem.
Werner Oechslin Bibliothek, privatna knjižnica nedaleko Zuricha
Suvremeni bibliofili ponekad posjeduju iste naslove različitih godina izdanja. Neke od tih knjiga su rijetke, druge ljepše dizajnirane od starijih, treće su uspomene kojih se vlasnik ne želi odreći. Bibliofil zna gdje se na njegovoj polici nalazi koja knjiga te često ima osobni način slaganja kojega teško itko drugi može shvatiti. Bibliofil sanja vlastitu knjižnicu neograničene kvadrature; nijedna mu javna knjižnica ne može zamijeniti vlastitu, on želi svoju, pa zato mnogo vremena provodi u knjižarama i antikvarijatima.
Knjižara u dominikanskoj crkvi, Maastricht, Nizozemska
Kad čitamo, ne čitamo slova, riječi i rečenice, već čitamo misli, poruke koje nam je autor napisanog želio prenijeti. Ponekad je to uputa za upotrebu kakvog uređaja, nekad gradivo koje će nam omogućiti polaganje ispita, ali čitanje je uvijek širenje vidika, čak i kad čitamo nešto s čim se ne slažemo.
Zimski ugođaj u antikvarijatu Studio, Zagreb
Plinije Mlađi rekao je kako nijedna knjiga nije toliko loša da se iz nje ne bi nešto dalo naučiti, a jedna rumunjska poslovica kaže: Nije učen onaj tko čita knjige, nego onaj tko zna što čita. Koja god vam se od ovih izreka čini istinitijom, čitajte, jer čitanje je dobro, a knjige su vječne: na vašim policama, na policama knjižnica, knjižara i antikvarijata, a iznad svega, ugrađene u vaše znanje.
Svitak je bolji od izrezbarena kamena.
Čovjek je umro: njegovo tijelo je prašina,
A njegovi ljudi su otišli sa zemlje.
Knjiga će podsjetiti na njega
U ustima govornika koji ga čita.
(Egipat, 1300 godina p.n.e.)
Nešto od književnih poslastica antikvarijata Studio po sniženim cijenama
Nešto staro, vrijedno, rijetko…
POSJETITE NAS U MASARYKOVOJ 20 u Zagrebu, i na webu: www.antikvarijat-studio.hr, a naša Facebook stranica je: facebook.com/AntikvarijatStudio/
Sretno i ugodno čitanje želi vam ekipa iz antikvarijata Studio!
Naslovna fotografija: Aleksandrijska knjižnica, rekonstrukcija.
Ostale fotografije: uz dopuštenje antikvarijata Studio.
Vincelovo u Požeško-slavonskoj županiji
Tradicionalna manifestacija Vinkovo/Vincelovo uz blagdan sv. Vinka održati će se od 21.01.do 28.01. na području Požeško-slavonske županije:
21.01. Požega
21.01. Kutjevo
21.01. Kaptol
22.01. Velika
28.01. Vetovo
Na obroncima koji okružuju Zlatnu dolinu tako prozvanu od Starih Rimljana ”Vallis Aurea”, ponajviše na Vinogorju Kutjevo, te Vinogorju Požega-Pleternica, gorjet će vincelovske vatre, spremat će se gastronomski specijaliteti, zarezivat će se trsje, točiti vrhunsko vino i ponovno njegovati tradicija.
Specifična je to pučka svetkovina u čast blagdana Sv. Vinka, zaštitnika vinogradara kojom vinogradari ovoga kraja kroz stoljeća obilježavaju početak rezidbe vinove loze u svojim vinogradima. Slavlje započinje blagoslovom vinograda kojega obavlja svećenik. Na trs koji se simbolično reže, vješaju se kobasice i zalije ga se s malo vina uz molitvu da godina bude rodna.
Velike fešte koje će se održati u nekoliko gradova i općina započinju paljenjem vincelovske vatre oko koje posjetitelji tradicionalno peku čuveni vincelovski ražanj. Vinari u svojim vinskim podrumima, ali i na posjetiteljskim štandovima priređuju bogatu ponudu vrhunskih vina i gastronomije, uz nezaobilazne zvuke tamburice.
Više informacija pronađite na webu www.tzzps.hr, dobro došli!
Naslovna fotografija: Turistička zajednica Požeško - slavonske županije
Vinkovo u Iloku - zlatna škrinjica vukovarsko srijemske baštine
„Vinkovo u Iloku 2017.“, 20.-22.01.2017. - zašto ne propustiti najbolju feštu početkom 2017!
Doći u Ilok za Vinkovo pravi je potez, jer širom vinogorja u vinogradima, a isto tako i u podrumima i u naselju, možete očekivati dobru vinsku kapljicu, domaću hranu, pjesmu i gostoljubivost.
Vinkovo je pučko-vjerski obred blagoslova vinograda i početka vinogradarske godine, uz druženje, zvuke tamburice, pečene kobasice, slaninu i vino u vinogradima i podrumima vinara. Blagdan je uvijek 22.siječnja, ali se manifestacija u Iloku zbog brojnih gostiju zadnje četiri godine proširila i na najbliži vikend.
Blagdan sv.Vinka ili pučki „VINKOVO“ dugo je prisutan u tradiciji Iloka i Srijema, to je autentični i važan vinogradarski blagdan kada vinogradari trs vinove loze simbolično režu, vješaju se kobasice i sve zalije sa malo vina uz molitvu da godina bude rodna. S tog i drugih trsova običava se odrezati nekoliko ključića, koji nakon što u posudi s vodom i u toploj kuhinji potjeraju, služe za prognoziranje rodnosti nastupajućeg godišta. No to je i prigoda da se osim obreda zajedno sa svojim prijateljima, partnerima i gostima druži i veseli uz jelo, odlično iločko vino i pjesmu bez obzira na vremenske uvjete, jer toplija je i zima uz iločka vina!
Osim doživljaja u vinogradima i vinarijama/podrumima dvije večeri do kasnih sati u zajedničkom središnjem ugrijanom) vinskom šatoru Vinskog klastera Srijem u iločkoj tvrđavi u ponudi će biti puno dobrog vina i glazbe kako bi se svi što bolje na jednom mjestu ugrijali i zabavili.
Za petak 20.01. predviđen je tamburaški maraton (sviraju i natječu se tamburaški sastavi:Sokak, Endemi, Berdaševa priča i Allegro), a u subotu 21.01. pored uvijek atraktivnog „Pokladnog jahanja ulicama Iloka“ , bit će tu i „pokladni sajam“, sa ponudom srijemskih delicija, od fiša i ribe do mesnih zalogaja, čvaraka, priprava rakije, kuhano vino, razne sorte vina na degustaciji te izbor najboljeg traminca i drugo.
U subotnjem večernjem dijelu u šatoru će se uz ponudu brojnih iločkih vinarija po pristupačnim cijenama moći proveseliti uz Klapu Fjabula i TS Ringišpil.
Po četvrti put priprema se i posebno, zajedničko vino: „Graševinu Vinkovo“, koja je enološki sastavljena od vina gotovo svih iločkih vinarija.
Središnja proslava u vinogradima kao i inače predviđena je na vinogradarskoj poziciji Iločkih podruma - „Vukovo“, u subotu 21.01. od 14 sati. U nedjelju na sam dan sv. Vinka ujutro je sv. misa i blagoslov, a tijekom dana tradicijsko obilježavanje blagdana u vinogradima i vinarijama širom i okolo Iloka.
Sva ponuda tijekom manifestacije je uz kupljene bonove ili degustacijske čaše, odnosno u večernjem dijelu po cjeniku.
Organizatori i pokrovitelji : Vinski klaster Srijem, TZ Ilok, Grad Ilok
Pokladno jahanje u Iloku , 21.01.2017. - doživite vjetar u kosi uz iločku zimsku bajku!
I ove godine običaji konjogojaca u pokladnom godišnjem dobu obilježit će se tradicijskim pokladnim jahanjem iločkim ulicama. Od domaćina do domaćina, od dvorišta do ajnfora, uz ljepotu konja, kočija, nošnje, pjesme i uz dobro vino i rakiju te domaće zalogaje prodefilirat će članovi više konjogojskih udruga iz Vukovarsko-srijemske i okolnih županija..
Organizator i domaćin u Iloku je Konjogojska Udruga „Kadij“, podrška Grad Ilok i Turistička zajednica Ilok.
Dođite, jer toplija je i zima uz iločka vina!
[pdf-embedder url="http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2017/01/vinkovo_u_Iloku_2017.pdf"]
Turistička zajednica Vukovarsko - srijemske županije
Foto: Ivan Ripić,Vesna Štajner,Ivica Miličević, arhiv TZ Vukovarsko - srijemske županije
golly&bossy pohode badnjake
Božić je već neko vrijeme iza nas, a s njim se povukla i brojna plastična oprema, pirotehnička čudesa te blješteći ukrasi. Iako je svake godine adventsko vrijeme sve raskošnije i zabavnije, što u turističkom smislu svakako pozdravljamo, ipak se nekad ne možemo oteti dojmu da se negdje, nepovratno izgubio osnovni smisao tog blagdana. Zato smo se jako poveselili novom postu naših najdražih otočkih blogera gollyh&bossyh koji su svojim slikopisom donijeli dašak tradicije s naše Korčule i podsjetili na naš Praizvor i Ljepotu u njenoj jednostavnosti i skromnosti.
"Mir i blaženstvo obavili su mjesto i imali smo osjećaj da smo u bajci. Daleko od velikih urbanih središta gdje su ljepotu povijesnih pročelja gotovo prekrili brojni ukrasi na tragu Las Vegasa, u malom vinogradarskom raju na Korčuli carevala je dostojanstvena jednostavnost i humana interakcija, a bit onoga što znači Božić dosegnuta je bez pretencioznosti i pompe."
Dragi Klingoncy,
Dok Vi proučavate hramove na Baliju i guštate na tamošnjim plažama, mi drhturimo na temperaturama ispod nule i zagrijavamo se kontemplirajući o zimskim blagdanskim običajima. Odlučili smo da prije nego li se prebacimo na proljetne frekvencije, podijelimo s Vama doživljaj Badnjaka na Korčuli. Prvo ćemo objasniti riječ „badnjak“ koja označava panj tj. drvo koje se pali uoči Božića, a također znači i blagdan i u tom se slučaju piše velikim slovom. Etimolozi kažu da riječ dolazi od glagola „bdijeti“, a korijen te riječi zadržao se u svim slavenskim i baltičkim jezicima. Običaj paljenja badnjaka i bdijenja oko vatre vuče svoje korijene još iz pretkršćanskih vremena i direktno je povezan s obredima oko zimskog solsticija, suncostaja kada se slavi ponovni produžetak dana i povratak Sunca pri čemu je obredno bdijenje bilo povezano s kultom plodnosti. U tami se zemlja odmara, prikuplja snagu, sve miruje, istovremeno umire i ponovno se rađa. Klice života spavaju u utrobi tamne zemlje, a toplina vatre čovječjom rukom formiranog ognjišta daje sigurnost, vjeru, nadu i radost novog života.
Jedan od najimpresivnijih običaja koji su se očuvali na našemu otoku je paljenje badnjaka u Lumbardi. Na sam Badnjak na nekoliko punktova u mjestu, najčešće u neposrednoj blizini sakralnih objekata, postavljaju se debla stabala usječenih u obližnjim šumama Crne Korkyre pa se slažu jedna na druge tvoreći oblik krnje piramide. U kasnim popodnevnim satima drvena konstrukcija se zapali, vatra se razgori, frcaju iskre sa svih strana, a toplina isijava pozivajući stanovnike na druženje i veselje pa se staro i mlado sjati oko zapaljenog badnjaka na čašicu razgovora i domaćeg vina i rakije.
Na improviziranim stolićima bude i pršurata i drugih slastica, peče se riba i svega bude dovoljno za svih, pogotovo tekućih prehrambenih proizvoda. Kako vrijeme odmiče, a kazaljke na satu se počinju približavati ponoći, tako i obrazi postaju rumeniji, osmijesi širi, a srca otvorenija i čeljad razdraganija. Velika buktinja na otvorenom svijetli i plamti dok okupljeni nazdravljaju i jedni drugima zazivlju sreću.
Proteklog Badnjaka pohodili smo prvo zaselak Javić gdje je podno crkvice Svetog Špiridijuna plamtio impresivni veliki badnjak oko kojeg su se skupili uglavnom stanovnici zaselka, ali su ga pohodili i iz drugih djelova Lumbarde. Pilo se dobro domaće vino i jela riba koju su pekli dobro organizirani lokalni momci zaslužni i za paljenje badnjaka i dobru atmosferu. Nešto malo dalje od velikog badnjaka, napravljen je i jedan minijaturni za najmlađe, a tvorac ovog malog spektakla se, na oduševljenje malih i velikih, obukao u Djeda Mraza.
Kasnije smo napravili đir po Lumbardi gdje je još na nekoliko mjesta gorio badnjak, a posebno lijepo je bilo vidjeti onog pred Župnom crkvom Svetog Roka. Mir i blaženstvo obavili su mjesto i imali smo osjećaj da smo u bajci. Daleko od velikih urbanih središta gdje su ljepotu povijesnih pročelja gotovo prekrili brojni ukrasi na tragu Las Vegasa, u malom vinogradarskom raju na Korčuli carevala je dostojanstvena jednostavnost i humana interakcija, a bit onoga što znači Božić dosegnuta je bez pretencioznosti i pompe.
Oduševljeni atmosferom spustili smo se na Plavila u uvalu Račišće gdje je gorio veliki očaravajući badnjak u neposrednoj blizini mora. Pjevala je klapa, a nad morskom površinom je lebdila vodena para.
Ugodna toplina isijavajućeg badnjaka širila se prostorom i svi su bili blaženi i dobri, a u jednom trenutku imali smo osjećaj da smo u središtu neke prerafaelitske slike. Progovorili su jedni s drugima oni koji inače ne komuniciraju, namršteni su se smiješili, a grintavi su se veselili. A oni uvijek vedri i zadovoljni bili su još blaženiji. I dok je pjesma nježno prožimala uvalu, četiri elementa voda, vatra, zemlja i zrak bili su u jednoj točki pa je i onaj najveći peti došao na svoje. I bi Ljubav. U odsjaju plamena i toplinom u srcu dočekali smo Božić u blizini onih koje volimo, a onda smo išli leć i čvrsto smo zaspali. Opet ćemo poć gledat badnjake.
Vaši
tekst i foto: golly&bossy
"Novo ruho autohtonih jela" - kreativan projekt kuharice sisačkog kraja
U četvrtak, 12.1.2017. u 12:00 sati u prostorijama TZG Siska, održana je prezentacija kuharice pod nazivom „Novo ruho autohtonih jela“.
Kuharica je rezultat zajedničkog rada Gradskog muzeja Sisak, Kulinarskog instituta Sisak i Turističke zajednice grada Siska.
Kuharica je sufinancirana sredstvima TZ Sisačko-moslavačke županije i napravljena u formi turističke brošure te će se na taj način i dijeliti u Turističkom informativnom centru, TZG Siska. Izrada kuharice dio je šireg projekta koji su TZG Siska i Gradski muzej pokrenuli početkom prošle godine, a koji je uključivao etnografsko istraživanje te izložbu „U potrazi za najboljom kuhinjom: prepoznatljivost prehrane sisačkoga kraja“.
Nastavno na istraživanje i prikupljene starinske recepte kuhari Kulinarskog instituta su izradili recepte kojima su dali novo moderno ruho, primjereno današnjem načinu života i pripreme jela.
Želja partnera na ovom projektu je da ugostitelji koji djeluju u gradu Sisku prigrle mogućnost ponude autohtonih jela u svojim objektima te na taj način prezentiraju bogatu gastronomsku baštinu svojim gostima.
PRHKE OREHNJAČE ( recept)
NADJEV
– 350 g oraha
– 2 žlice meda
– 150 g šećera
– 150 – 200g mlijeka
– 70 g slatkog vrhnja
PRELJEV
– 1 paketić preljeva za voće
– 250 g vode
– 50 g šećera
– 50 g grožđica namočenih u rumu
TIJESTO
– 30 g svježeg kvasca
– 400 g glatkog brašna
– 280 g maslaca
– 1 jaje
– 1 žutanjak
– 60 g šećera
PRIPREMA TIJESTA
Sve sastojke zajedno zamijesite u glatko tijesto i ostavite da stoje na sobnoj temperaturi oko pola sata. Razvaljajte tijesto na 1,5 mm debljine i preko cijele površine namažite nadjev. Zamotajte ga u salamu i režite ga na duljinu cca 3 cm. Orehnjaču pecite na 180°C oko 15 minuta.
PRIPREMA NADJEVA
Mlijeko, šećer i med pomiješajte zajedno i zakipite. Prelijte preko mljevenih oraha i dobro povežite. Kad se ohladi po potrebi dodajte slatko vrhnje. Nadjev treba biti kremast i lako maziv.
PRIPREMA PRELJEVA
Skuhajte preljev sa šećerom i vodom i u vruću smjesu dodajte grožđice. Sve zajedno samljeti u blenderu i premažite preko ohlađenih orahnjača.
SAVJET
Kako bi izbjegli razdvajanje slojeva nadjeva od tijesta, treba paziti da prilikom namatanja tijesto sa nadjevom nema tragove brašna zaljepljenog na tijesto jer se prilikom pečenja to brašno neće povezati s ostatkom kolača i stvoriti će sloj između tijesta i nadjeva koji uzrokuje odvajanje , a ponekad i tvrdu i žilavu strukturu. Vrlo je bitno da prije pečenja na namotanom kolaču izbušite nekoliko rupica s nožem i to skroz do dna kako bi se spriječilo stvaranje džepova plina koji mogu razdvojiti slojeve.
SERVIRANJE
Poslužite orehnjače hladne i narezane na šnite dužine 3 cm. Po želji orehnjače možete preliti čokoladom.
Izvor: www.menu.hr,
Fotografije: Rene Karaman, Kulin
Krapinsko - zagorska županija zabilježila izvrsne rezultate u 2016 godini
Župan Željko Kolar, predsjednik Turističke zajednice Krapinsko - zagorske županije i voditeljica Ureda TZ KZŽ, Ksenija Tomić na konferenciji za medije održanoj u četvrtak, 12. siječnja 2017. godine, u prostorijama TZ KZŽ su predstavili turističke rezultate Krapinsko - zagorske županije u 2016. godini.
Krapinsko-zagorska županija već niz godina bilježi rast broja dolazaka i noćenja turista. U 2016. godini je tako zabilježen dolazak 122.664 turista koji su ostvarili 281.770 noćenja što predstavlja rast u dolascima od 31% te u noćenjima od 39% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Statistički podaci nam govore da je povećan broj dolazaka i noćenja kako domaćih, tako i stranih turista. Kod domaćih je zabilježeno 19% više dolazaka (65.151) i 33% više noćenja (160.676), a kod stranih 48% više dolazaka (57.513) i 49% noćenja (121.094).
Župan Željko Kolar je istaknuo da je izuzetno bitno napomenuti da su navedene brojke ostvarene u godini kad nije bilo izgradnje novih smještajnih kapaciteta. Već godinama, naši najvjerniji gosti dolaze nam iz Slovenije s porastom od 56% u broju dolazaka i porast od 58% u broju noćenja, a iza njih slijede gosti iz Njemačke, BiH, Italije, Poljske, Austrije, Izraela i Koreje.
U zagorska je kupališta došlo 608.731 kupača, što je za 14,21% više nego prošle godine. Muzeje Hrvatskog zagorja je posjetilo 177.797 gostiju što je za 6,63% više nego prošle godine. Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke je posjetilo 1.022.300 hodočasnik
Krapinsko-zagorska županija se po broju dolazaka turista nalazi na visokom drugom mjestu, među 12. županija kontinentalne Hrvatske (izuzevši Grad Zagreb), odmah iza Karlovačke županije.
Svi spomenuti rezultati, rezultat su cjelogodišnjih aktivnosti TZ županije, učestvovanjem na sajmovima i prezentacijama, kako na emitivnim tako i na receptivnim tržištima. Destinacija je u prošloj godini predstavljena na šest emitivnih sajmova i prezentacija, te je sudjelovala u potpori, suorganizaciji i promidžbi na više od 20 domaćih manifestacija i prezentacija, što je svakako privuklo domaće goste i rezultiralo spomenutim rezultatima.
Oglašavanje u promotivnim kampanjama javnog i privatnog sektora u vidu online kampanja na emitivnim tržištima Austrije, Italije i Njemačke i ostalim medijskim oglašivačima pozicioniralo nas je kao jednu nezaobilaznu i prepoznatljivu kontinentalnu destinaciju. Uvijek, naglasak stavljamo na one turističke proizvode koji čine dodatni motiv za dolazak u destinaciju stvarajući novi doživljaj. Istaknula je voditeljica ureda TZ KZŽ, Ksenija Tomić.
Župan Željko Kolar je zbog postignutih rezultata ovom prilikom čestitao svim djelatnicima Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županija te napomenuo da tu nisu navedeni podaci za dolaske dnevnih gostiju, ali probajte u zagorskim restoranima tijekom vikenda otići na ručak ili večeru bez rezervacije, i bit će vam jasno da smo i tu iznimno jaki“, rekao je župan Kolar, koji je potom iznio i očekivanja od 2017. godine. „Ova godina trebala bi biti još bolja,pogotovo ako uzmemo u obzir da će početi realizacija već ranije najavljenih investicija u turizmu; riječ je o gradnji triju hotela, a u tijeku su i razgovori sa stranim investitorom za izgradnju jednog velikog auto kampa. Očito je da je Zagorje prepoznato kao destinacija, što potvrđuje sve spomenuto, ali i činjenica da smo prema turističkim rezultatima 12 kontinentalnih županija, već standardno na drugom mjestu, odmah iza Karlovačke županije, na čijem se području nalazi svjetski poznati NP Plitvička jezera“, rekao je župan Kolar, koji je dodao da je prema Master planu turizma KZŽ, cilj do 2025. godine godišnje ostvariti milijun noćenja godišnje, što prema njegovom mišljenju, za Zagorje, bajku na dlanu ne bi trebala biti nedohvatljiva brojka.
Porast noćenja u Zagrebačkoj županiji za 36%
Zagrebačka županija je u 2016. zabilježila 131.641 turističko noćenja, što je za 36 posto više nego u istom razdoblju 2015. Porastao je i broj dolazaka za 26 posto (75.023 dolazaka).
Inozemni gosti ostvarili su 88.136 noćenja (51.092 dolaska), dok su domaći gosti ostvarili 43.505 noćenja (23.931 dolazak). Tradicionalno, najviše je gostiju iz Njemačke, Italije, Nizozemske, Bosne i Hercegovine te Poljske, ali bilo je turista i iz Kanade, Rusije, Novog Zelanda, Tunisa, Kine itd. Najposjećeniji gradovi bili su Velika Gorica, Samobor i Sveta Nedelja.
Rast turističkog prometa u županiji odraz je višegodišnjih napora turističkih djelatnika uloženih u podizanje aktivnosti destinacije, mnogobrojne manifestacije, razvijen izletnički lanac vrijednosti, raznolik i zanimljiv ruralni prostor te ono po čemu smo nadaleko poznati, a to je bogata eno-gastronomska ponuda. Na porast dolazaka i noćenja zasigurno je utjecala i blizina Zagreba (lokacijski je Zagrebačka županija vezana uz grad Zagreb, koji je jedno od najvećih turističkih središta), a također i internetski sustav prijave gostiju eVisitor koji je uveden prošle godine.
Izvor: www.tzzz.hr