SPONTANO, MOĆNO I PRIRODNO UŽIVANJE U SPIZI I ŽIVOTU. Na radost gastronomada i svih ljubitelja fantastične domaće spize, jučer je u Brelima otvoren Autentica Food&Wine festival!

Veličanstvena fešta lokalne hrane i vina, koja će se održati od 10. do 20.05.2024. na javnim gradskim površinama i u ugostiteljskim objektima na području Makarske rivijere, započela je riječju struke o trendovima na eno-gastro tržištu, kao i o stanju te mogućnostima unapređenja domaće gastronomije.

Događaj održan u organizaciji TZ Općine Brela, TZ Grada Makarska, TZ Općine Tučepi, te TZ Općine Podgora, uz partnerstvo Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinske županije i Bluesun hotela, podijeljen je u dva atraktivna panela – u prvom se debatiralo na temu Uloge gastronomije u razvoju destinacije, dok su u drugom panelisti iznijeli svoje Koncepte izvrsnosti i originalnosti u gastronomiji.

Tematski i intencijom, sadržaji su se savršeno naslonili na projekt Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije posvećen Kraljici dalmatinskih pijata – Dalmatinskoj marendi, koji u fokus stavlja mediteransku prehranu po kojoj smo prepoznatljivi na svjetskoj turističkoj mapi, te tipičan mediteranski recept za hedonizam: spontano, moćno i prirodno uživanje u spizi i životu!

NEKA POSTANE TRADICIJA. Prisutnima su najprije srdačnu dobrodošlicu zaželjeli domaćini – načelnik Općine Brela Stipe Ursić te direktorica TZ Općine Brela, Valentina Medić Vitković. „Cilj ovog festivala je da stvorimo jedan novi sadržaj, jedan novi brend, u vidu kvalitetnog food&wine iskustva. Za to je potrebna simbioza svih turističkih aktera, a začetak te ideje je upravo ovaj festival“ – istaknuo je breljanski poteštat Ursić.

Domaćica festivala, direktorica općine, Valentina Medić Vitković, ponosno je naglasila: „Ovakve stvari u predsezoni su nama zlata vrijedne. Zaista se nadamo da ćemo na njima raditi i da imaju sjajnu perspektivu. Ono što je započelo sa Brela food&wine festivalom, proširilo se na cijelu Makarsku rivijeru. U narednih 10 dana očekuje nas Dalmatinska marenda u više od 30 restorana na Makarskoj rivijeri. Znajući da je gastronomija jedan od 4 glavna motiva dolaska turista u destinaciju i sudeći po ovolikom odazivu, nadamo se dugoj budućnosti ovog festivala i njegovu daljnjem razvoju!“. Njenim riječima radujemo se i mi – po svemu sudeći, bit će ovo pravo slavlje okusa i autentičnosti!

OSNAŽIVANJE, ALI I ZAŠTITA KVALITETE ŽIVOTA LOKALNOG STANOVNIŠTVA. Prvi panel otpočeo je izlaganjem savjetnika ministrice turizma i sporta, Igora Radića, koji nam je iznio zakonsku pozadinu upravljanja destinacijom, koja je važna ne samo da bi se postigao održivi razvoj turizma, već i dugoročno očuvanje prostora po mjeri lokalnog stanovništva. Za takvo što moramo imati zakonodavni okvir koji nam daje alate, a donošenje četverogodišnjeg plana upravljanja destinacijom će biti zakonska obaveza.

Dožupan splitsko–dalmatinski Stipe Čogelja i Joško Stella zamjenik direktorice Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Ivane Vladović, složili su se u jednom: iako ne mogu dovoljno naglasiti koliko je važno izbrendirati domaću eno-gastro priču, ona se mora odvijati uz maksimalno blagostanje lokalnog stanovništva, čija kvaliteta života ne smije degradirati. Njihov recept za dovoljan reach je, žargonski rečeno, uhvatiti se za isti štap – sinergija svih subjekata u turizmu, zajedno sa ministarstvom, uz snaženje dobrih i kvalitetnih pojedinaca. 

“Splitsko – dalmatinska županija izradila je studiju nosivih kapaciteta još 2018., s ciljem da se regulira pritisak turističkog prometa na obalne prostore u sezoni. Splitsko – dalmatinska županija izdvaja za potpore manifestacijama preko pola milijuna eura. Naša je filozofija ako su projekti prihvatljivi lokalnom stanovništvu prepoznat će ih i turisti. Uskoro će biti završen i naš Regionalni centar kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva, još jedan projekt s kojim ćemo dodatno osnažiti i pozicionirati Splitsko – dalmatinsku županiju” – kazao nam je Stipe Čogelja.

A KAKO DOBRI I KVALITETNI POJEDINCI funkcioniraju u praksi, saznali smo iz izlaganja prvog čovjeka restorana Pelegrini, kuharskog perfekcionista koji je ucrtao Šibenik na gastro mapu svijeta te stoji iza novog brenda obiteljskih i malih hotela Gourmet Authentic! Ključna riječ je prilagodba – tržište je jako dinamično i mora se neprestano osluškivati; a osim njegove interpretacije hrane prilagođene svakom specifičnom podneblju u Republici Hrvatskoj, oduševile su nas i vizionarske ideje dostojne jednog Michelinovim zvjezdicama nagrađivanog chefa – ponovno uvesti kategorizaciju u objekte – primjerice, oživjeti taverne koje su nudile lokalnu hranu! – i jednostavno biti – autentični i iskreni.

Ovim lajtmotivom vodio se i naš naredni panelist, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, koji je uspješno potaknuo deapartmanizaciju, u suradnji sa zamjenicom Antonijom Radić Brkan pokrenuo projekt i vratio Lokale u kale i samim tim život u staru gradsku jezgru Makarske, dodavši joj mediteranski štih i anuliravši estetsku buku. Želeći izbjeći kebab-čevapi-pomfrit scenarij, poticali su tradicionalnu gastronomiju u staroj gradskoj jezgri i razvili strategiju nastanka kulturnog turizma.

BRENDIRANJE SPECIFIČNOSTI STVARA MOTIVE ZA DOLAZAK. Još jedan zbilja fantastičan primjer kako brendiranje specifičnosti stvara motive za dolazak, izložila nam je naša gošća i panelistica, direktorica Turističke zajednice grada Novalje, Marina Šćiran. Fantastični projekti Life on Mars i Marsovca primjeri su uspješno obavljenih (i prilično zahtjevnih!) zadataka da se specifičan pejzaž otoka Paga, kao i priča o paškoj ovci, pretvore u stratešku prednost, ali i potaknu goste na dolazak van udarne ljetne sezone – primjerice, Marsovcu se može dobiti samo u periodu od 26. 4. do 26. svibnja, kad su paška janjetina i mladi sir ujedno i najukusniji.

Na ovu priču sjajno se nadovezala Tea Vela, direktorica TZ Podgora – naime, ondje su od podgorske blitve, koja je u prošlosti imala čak i pogrdne konotacije, putem svoje Blitvijade napravili pravi pravcati brend – sada od ovog povrća postoji čak i sladoled za koji se čeka u redovima, a projekt koji ima gastronomski, zabavni i edukativni segment dobio je i svoju trail utrku – Blitva run, koja će prolaziti kroz Podgoru i Drašnice!

Autohtonu gastro priču možda je i najteže implementirati u hotelskom segmentu, ali a la carte ponuda ostavlja prostora za kreativnost i napredak, o čemu je posvjedočio Dino Sokol, izvršni direktor Bluesun hotela, te istaknuo kako su Bluesun hoteli ponosni partneri Autentica food&wine festivala, “Sinergijom svih dionika u turizmu destinacije može se puno toga postići, potrebno je putem ovakvih manifestacija promovirati gastro ponudu, te turističke proizvode u pred i posezoni.”

NOSITELJI IZVRSNOSTI. „Povratak autentičnosti jedini je ispravan put“ – kazao nam je u drugom dijelu konferencije omiljeni domaći kuharski meštar, Ivan Pažanin. Znali su Ivanu čak i predbaciti da previše forsira svoje, ali on se ne da zbuniti. „Zagorac promiče svoje, svoje meso i verduru, i tako i triba. Naravno da ću inzistirati na onome što je moje, što je nama prisno i blisko“. Po njegovu mišljenju, samo zajedničkim, ujedinjenim nastupom na tržištu ostvarit ćemo željeno – fantastični smo doslovno u svemu, kaže Ivan, samo to treba znati plasirati.

Meštrovica o’ slatkoga, Tea Mamut, jedina je Hrvatica s diplomom prestižnog američkog kulinarskog instituta, ali kaže da je ulaženje u autohtone slastice – opasan teren. „To treba biti jedan kroz jedan ispravno!“ kaže Tea, vjerojatno imajući na umu sve one dalmatinske mame i none koje neke generacijske recepte ne žele tek tako ni otkriti – svatko ima neku svoju caku za tortu makaranu, splitsku tortu, rafiole… Tradicionalnih slastica definitivno treba i nedostaje, navodi, i priznaje kako turisti baš uvijek traže nešto što je autohtono i domaće. Kako ju dobro poznaje, duhovito se osvrnula i na splitsku slastičarsku scenu, tinjajući sladoledarski rat i konfužjun koji je pritom nastao.

Konfužjuna, međutim, nema u Supetru – kako nam kaže Martina Rendić, direktorica TZ Supetar, poigravši se simbolikom svojih gradskih svetaca zaštitnika, autentične su okuse ondje otključali još 2017. godine, a restorani se ponose kako namirnicama spravljenim po tradicionalnoj recepturi, tako i onima sljubljenim u novoj, modernijoj interpretaciji. Na otok su nedavno stigle i Michelinove preporuke, a Bračani se naročito ponose i Muzejom uja u Škripu, gdje se može ne samo razgledavati eksponate, nego i kušati autohtone delicije.

A koliko je turistima važno kušati lokalne namirnice u autentičnu ambijentu njihova nastanka, podijelila je s nama i Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira, jednog od najboljih ovčjih sireva na svijetu, koji je čest motiv dolaska na Pag i definitivno dodana vrijednost toj destinaciji.

NAŠA SNAGA JE U KVALITETI I RAZNOLIKOSTI. Ovom, tematski ponešto ukusnijem panelu od prethodnog, svoj doprinos dao je i Jurica Glavina iz agencije Eklata, koji je u duhu teme o izvrsnosti sugerirao da valja prepoznati i financijski i marketinški pogurati pojedince spremne ulagati u znanje; dok je Nenad Bašić iz agencije Taste Dalmatia istaknuo da autentične proizvode treba ponuditi u okolici prepoznatljivih turističkih središta gostima koji su otvoreni za sugestije i uvijek u potrazi za nečim novim i posebnim, poput onih koji dolaze iz američkog i kanadskog tržišta.

Dalmacija je iznimno napredovala u posljednjih 10 godina te se infrastrukturno približava Istri, ali i svjetskim destinacijama, s kojima se, prema riječima zadovoljnih klijenata itekako možemo mjeriti. Iako se s Italijom, Francuskom, Španjolskom ne možemo mjeriti u količinama, ono što nas izdvaja je iznimna kvaliteta koja se treba održavati – na svim razinama.

A da se kvaliteta baš uvijek prepozna, dokaz su i vina našeg panelista, nagrađivanog vinara Andrije Vasilja iz Međugorja, čovjeka s vizijom koja je njegovim vinima donijela šest medalja – od čega tri zlatne na prestižnom londonskom Decanteru! – ali i solidnu poziciju na prestižnim punktovima čak i u splitskom gastro bazenu.

FENOMENALNA DRUŽENJA UZ KUHANJE. Utemeljitelju Marendina, Mariu Tomašu, pripala je čast da zaokruži ovaj ukusni i poučni panel. Organizirao je on u dvije makarske konobe druženja uz kuhanje i mnogo prije famoznih Večera za pet. Kuhalo se u dvije ekipe, animiralo lokalne vinare da se priključe domaćom kapljicom, a makarske domaćice svojim kolačima. Želeći čuti mišljenje struke, u svoja su natjecanja uključili i ŠKMER, a za finalna kuhanja tražilo se uvijek mjesto više.

Kako je ova lijepa gastro priča zaživjela čak 7 godina, a nalazimo se na području koje cijeni domaće, autohtono i ukusno, ne sumnjamo i da ona našeg festivala zapravo – tek počinje!

Foto: Teo Begović

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo”, 30. studenoga 2023. godine dodijelila je 86 povelja i posebnih priznanja, u sklopu nacionalne nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award“, koja se održava već jedanaestu godinu.

Uz šampionsku titulu „Veliki zlatni suncokret“ koju je u kategoriji Vinski turizam osvojila Vinarija Boškinac, dodijeljene su još dvije te je „Veliki zlatni suncokret“ u kategoriji Aktivni turistički sadržaji šampionska titula „Veliki zlatni suncokret“ pripao Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet – Dubrovačko-neretvanska županija. U kategoriji Ruralno turistički projekti šampionska titula „Veliki zlatni suncokret“ pripala je Centru za posjetitelje – Dvorac Janković iz Suhopolja – Virovitičko-podravska županija. 

Vinarija Boškinac “Svijetu predstavljamo ono najbolje i jedinstveno s otoka Paga”

Ostati na kamenu i drači, nastaviti hodati stazama djedova bila je konstanta u životu obitelji Boškinac, od djeda do unuka. Tako je prije desetak godina, sagrađena vinarija Boškinac. Temeljna misija njihovog vinskog podruma je očuvanje i briga oko autohtone sorte Gegić. Uzevši plemke s tih starih trsova, podignut je vinograd i spašena autohtona sorta. Vino Gegić njihova je strast i opsesija, a svijetu žele predstaviti ono najbolje i jedinstveno s otoka Paga – a to je Gegić! Osim po Gegiću, Podrum Boškinac najpoznatiji je po kupaži cabernet sauvignon i merlota, a imaju i nekoliko bijelih etiketa maceriranih vina i bijelih kupaža.

Ukupno je bilo prijavljeno 197 kandidata iz 20 hrvatskih županija, osam kandidata iz Bosne i Hercegovine te jedan iz Republike Srbije. Nagradu Suncokret ruralnog turizma Hrvatske osvojila su 82 dobitnika iz Republike Hrvatske, tri iz Bosne i Hercegovine, te jedan iz Republike Srbije. 

Na svečanosti dodjele bio je izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te brojni drugi uzvanici: Osječko-baranjski župan Mato Lukić; Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta; Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Domagoj Mikulić, državni tajnik u ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije; Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu te brojni drugi uvaženi gosti.

O dobitnicima je odlučio Ocjenjivački sud kojim je predsjedala Slavija Jačan Obratov, a članovi su bili: Robert Baćac, Stjepan Cukor, Dubravko Fijačko, Slavija Jačan Obratov, Dijana Katica, Damir Krešić, Jelena Mesić, Mirjana Miličević, Ružica Rašperić, Spomenka Saraga, Dora Smolčić Jurdana, Tihana Sudarić i Dejan Tubić.

Dobitnici s područja Ličko-senjske županije su sljedeći:

Šampionsku titulu „Veliki zlatni suncokret“ u kategoriji Vinski turizam osvojila je Vinarija Boškinac. Zlatnu povelju u kategoriji Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru osvojila je Javna ustanova Park prirode Velebit. Srebrnu povelju u kategoriji Craft turizam osvojio je OPG Ivan Vlainić. 

Posebno priznanje za sklad prirode i turizma u kategoriji Turirstička seljačka gospodarstva osvojio je OPG Vukobratović s projektom Ruralna kuća za odmor Ježeva kućica. Posebno priznanje za očuvanje tradicijskih sorti u kategoriji Projekti/nositelji zaštićenih i marketinških oznaka osvojio je Agrovelebit s projektom Svijet krumpira.

SENZACIONALAN NOVITET NA OTOČKOJ GASTRO SCENI

DA JE SVE ŠTO VIDIMO OKO NAS U POČETKU BILO IDEJA, najbolje pokazuje primjer Larise Hržić, magistre sociologije koja je napravila jedan krajnje neobičan, ali kreativan odmak u karijeri. Uživajući u čaši omiljene žestice – gina, koji je 2019. zabilježio svoj veliki povratak na alkoholnu scenu, ova se djevojka našalila da će napraviti primjerak sasvim po svom ukusu. Rečeno – učinjeno: 4 godine kasnije, nakon jako puno edukacije – kako o bilju od kojeg se spravlja, tako i o samoj sceni gina – iz male destilerije s778 Heritage izlaze prve boce ove sofisticirane žestice sa snažnim bračkim pečatom! Kako su za sada dospjele prilično daleko – do Njemačke, Švicarske, pa i daleke Kanade – nastala je i interna šala da ga očigledno čeka – svjetska slava!

PAZILI NA SVAKI DETALJ. Asocira li Vas broj 778 u nazivu na nešto osobito, niste se prevarili – riječ je, naime, o aluziji na najviši vrh Jadrana (bračka Vidova gora) od 778m nadmorske visine, a da se pazilo na baš svaki detalj, pokazuje i slovo s ispred 778 – oznaka je to za sun, sea, stone, ili u našem prijevodu, za sunce, sol i stinu – sve ono što definira otok. Priču priča već i sama boca, pa je u vizualnom identitetu gina svoju ulogu dobio i čep napravljen od bračkog kamena, a vrhunac je, naravno, okus – osim planinske borovice koja je temelj ovog pića, s778 gin sadržava čak osam autohtonih biljaka i začina s otoka!

IAKO TVORCE OVE SOFISTICIRANE ŽESTICE neizmjerno veseli što je fino zaokružena priča s bračkim ginom naišla na sjajne reakcije publike, ciljevi su im, za sada, skromni. „Barem oni kratkoročni“, kaže vlasnica Larisa. „Korak po korak, konstantno savladavanje novih izazova, educiranje i druženje sa kolegama i kolegicama destilerima kako bi izmijenili znanja i iskustva. Oni dugoročni su, naravno, proširiti proizvodnju i preseliti destileriju u srce Brača te je smjestiti tamo gdje je ja vidim zadnje četiri godine. Također, ciljevi su imati i druge verzije gina kao i neka druga pića koja će proizaći iz naše destilerije“ – dodaje.

MI VIDIMO SENZACIJU. Unatoč Larisinoj skromnosti, ono što mi jasno vidimo je da kad magistra sociologije poželi napraviti gin po svojem ukusu, nastaju – čuda! Teško je i povjerovati da je ova osebujna žestica, koja je u superotmjenu bocu sa kamenim detaljima pospremila samu srž Brača, u početku bila – samo šala. Prvom bračkom ginu poželjeli bismo svjetsku karijeru, a njegovoj kreativnoj autorici – da se našali malo češće!

JELA S PRSTOHVATOM SVJETSKOG ŠTIHA I ISTINSKE GOSTOPRIMLJIVOSTI!

U VELOLUČKOM RESTORANU „DALMACIJA“ ovog se ljeta tražilo mjesto više, a da bi se guštalo u morskim i mesnim delicijama, valjalo je značajno unaprijed rezervirati svoj stol. 

I dok vlasnici restorana Ivo i Danijela Sardelić ovo ponosno ističu kao dokaz dugogodišnjeg rada i truda, zasluga je to i novog gastro koncepta ovog restorana, od kojeg će, tvrde profitirati cijela zajednica.

A da restoran „Dalmacija“ ima zbilja velike planove s gastro predznakom, pokazuje i angažman pravog meštra od kužine, koji je standardnom ribljem meniju pridružio najbolje bokune zeca, divlje svinje i jelena!

Naime, ravioli s mesom od divljači po domaću svojevrsno su signature jelo kulinarskog virtuoza pod imenom Vladimir Cvetković, kojim je razbio monotoniju nesumnjivo preukusnog, ali ipak uglavnom ribljeg menija. A svi oni koji bi se mogli začuditi konceptu divljači na otoku, nek dođu i kušaju harmoničnu Vladimirovu majstoriju, u kojoj su divljačina, srnetina i divlja svinja sljubljene u slasnom umaku!

VRHUNSKI BACKGROUND I RADNA ETIKA. Vladimir dolazi iz Novog Sada, a u Veloj Luci skrasio se kao da je ondje čitavog života. Dolazeći iz podneblja poznatog po istinskoj gostoprimljivosti i slasnoj tradicijskoj gastronomiji, ali i nepresušnoj znatiželji kad su u pitanju doslovno sve svjetske kuhinje, donio je sjajan štih ovom velolučkom restoranu (ili, kako bi to njegovi sunarodnjaci šeretski rekli, šmek). I to kakav!

Činjenica da se “kalio” u kreativnom timu Street Guys Hospitality koji oduševljava izbirljiva nepca od Beograda do Washingtona već dovoljno govori sama za sebe – ovi ljudi za sebe vole reći da na svojim tanjurima ne isporučuju hranu već – gastro iskustvo, a gastronomiju shvaćaju kao strast, ne kao obavezu!

Nedavno se restoran Dalmacija našao na popisu 100 najboljih restorana u Hrvatskoj, prema izboru vodećeg hrvatskog gastro portala Gastronaut , izabran je između 5600 ugostiteljskih objekata. Navedeni kriteriji odabira bili su: mjesto gdje se gosti osjećaju ugodno, gdje okusne senzacije potiču na povratak, gdje kvaliteta opravdava cijenu, gdje se veselite ponovo vidjeti osoblje, gdje su u vas ugradili lijepa sjećanja…

OSTANIMO NA OTOKU!

KREIRANJE DOŽIVLJAJA. Cilj gastro koncepta ovog restorana, a koji je još u procesu izgradnje, je osmisliti vrhunski fine dining na tradicijski način. „Zašto ne bismo“, ističe menadžerica Danijela,“od Vele Luke napravili omiljenu i prepoznatljivu gastro destinaciju poput Opatije ili Hvara? Ostanimo na otoku, ne moramo putovati u Split da bismo dobro i kvalitetno pojeli i doživjeli vrhunsko gastro iskustvo!“ 

U tom duhu, rekla nam je, u planu su poslovna druženja, raznovrsne degustacije koje će uključiti i domaće vinare, kvalitetna usluga cateringa, tematske večeri različitih kuhinja i poneblja iz cijelog svijeta, potom vrhunske Gastro Experience večeri gdje će se osposobljavati budući kuhari, a već kroz 12. mjesec kreću B2B druženja!

Uz dobre bokune dobro će pristajati i dramske priče i note gitare, pa i pokoja modna revija, a sve u cilju da se od lokalnih okusa napravi – čitavo iskustvo! Pozdravljamo ovu ukusnu i plemenitu inicijativu koja je na dobrom putu da od jedne relativno zatvorene destinacije napravi prepoznatljivi gastro punkt, a za kraj im poželimo dobar vjetar u leđa, i pijate pune doživljaja i delicija!