Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije udružila je snage s Institutom za turizam i Ekonomskim fakultetom u Splitu i pokrenula projekt turističkoga razvoja Dalmatinske zagore. Predstavnici navedenih institucija, Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam i Vinko Muštra, dekan splitskog Ekonomskoga fakulteta, danas su u Centru za posjetitelje „Skrivena Dalmacija“ u Dugopolju potpisali ugovor o izradi Strategije razvoja turizma Dalmatinske zagore – Splitskoga zaleđa čiji je cilj utvrditi turističke proizvode koji će se nuditi na području zagore.

Turistička zajednica Splitsko – Dalmatinske županije kao jedan od temeljnih programskih ciljeva postavila je turistički i infrastrukturni razvoj unutrašnjosti Dalmacije.

• Velika je čast što ovakve dvije institucije stoje uz Turističku zajednicu i što ćemo njihovo znanje moći iskoristiti i primijeniti u izradi strategije. Vjerujemo da ćemo zajedno napraviti jednu lijepu i uspješnu priču u kojoj ćemo pomaknuti granice turističkoga pojasa Dalmacije  i potaknuti investicije i infrastrukturni razvoj na ovome području. Splitsko zaleđe je biser u kojega moramo ulagati i čiji potencijal moramo maksimalno iskoristiti. Ovo je tek početak jedne suradnje gdje ćemo testirati područje Zagore i vidjeti koje su nam granice, a nakon izrade Strategije očekujemo i suradnju na izradi akcijskih planova. Svakako treba pohvaliti i predstavnike lokalnih turističkih zajednica koji su svakodnevno na terenu i ulažu mnogo napora i truda u promociju i razvoj ruralnih područja – istaknula je Vladović, direktorica županijske Turističke zajednice.

Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, naglasio je kako se turistički trendovi mijenjaju te kako upravo područje Dalmatinske zagore može kvalitetno odgovoriti na te promjene.

• Zahvaljujemo Turističkoj zajednici Splitsko – dalmatinske županije što nas je spojila jer ovo definitivno neće biti jedini projekt na kojem ćemo surađivati. Institut za turizam već se skoro 70 godina bavi znanstvenim istraživanjem ove grane, dok Ekonomski fakultet ima jednu lokalnu ekspertizu i poznavanje ovoga područja. Dalmatinska zagora ima mnogo toga za ponuditi, a trendovi se na turističkom tržištu itekako mijenjaju. Iako su „sunce i more“ još uvijek dominantan motiv dolaska u Dalmaciju, sve više se javlja interes za ruralnim destinacijama poput Dalmatinske zagore koje mogu ponuditi i nešto drugo. Turistički proizvodi koje će Zagora nuditi posjetiteljima tek bi se trebali utvrditi kroz ovu Strategiju, no vrlo vjerojatno će se to bazirati na aktivnom i eno- gastro turizmu te odmoru u netaknutoj prirodi koji bi privukao turiste iz užurbanih sredina koji traže nešto drugačije. A to drugačije upravo nudi Dalmatinska zagora, počevši od mentaliteta, lokalne kulture pa sve do reljefa i gastronomije – kazao je Krešić.

Vinko Muštra, dekan splitskog Ekonomskoga fakulteta, ovu suradnju vidi kao odličnu priliku za nadograđivanje znanja studenata.

–    Zahvaljujem direktorici Turističke zajednice i Institutu na turizam na ukazanome povjerenju koje, osim kao veliku čast, smatramo i velikom odgovornošću kako prema partnerskim institucijama tako i prema svim stanovnicima i tvrtkama u Dalmatinskoj zagori. Ta odgovornost je posebno velika kada znamo koliki potencijal Dalmatinska zagora zapravo ima, a zbog toga ćemo sva znanja koja imamo upregnuti u maksimalno unaprjeđenje i razvoj ovoga područja. Ova je suradnja, između ostaloga, važna i za naše studente turizma koji će nakon što završe fakultet imati gdje primijeniti naučeno i biti kreatori jednog boljeg i kvalitetnijeg turizma. Vjerujemo da ćemo se na kraju projekta opet sastati ovdje i svjedočiti pozitivnim stvarima koje su proizašle iz ove suradnje – poručio je Muštra.

Sklapanju suradnje prisustvovali su i predstavnici Turističkih zajednica Dugopolja,Trilja, Sinja i Vrlike koji su konstatirali kako je nedostatak infrastrukture jedan od temeljnih problema Zagore te kako je ovakav projekt od velikog značaja za razvoj ruralnog turizma. U izradu Strategije uključeni su gradovi Sinj, Trilj i Vrlika te općine Dugopolje, Dicmo, Otok i Hrvace. Sklapanju suradnje prisustvovali su i predstavnici Turističkih zajednica Dugopolja,Trilja, Sinja i Vrlike koji su konstatirali kako je nedostatak infrastrukture jedan od temeljnih problema Zagore te kako je ovakav projekt od velikog značaja za ruralni turizam. U izradu Strategije uključeni su gradovi Sinj, Trilj i Vrlika te općine Dugopolje, Klis, Dicmo, Otok i Hrvace.

Nakon potpisivanja ugovora o suradnji, predstavnici institucija i lokalnih turističkih zajednica obišli su Centar za posjetitelje „Skrivena Dalmacija“ koji od travnja ove godine kada je uvedena Zelena autobusna linija bilježi visoki porast u broju posjetitelja.

U sklopu projekta IN-KULTUR – kulturnom inovacijom za rast zajednice, a kroz aktivnosti jačanja kapaciteta organizacija civilnoga društva i provedba savjetovanja udruga kao poslodavca u kriznim situacijama, provedeni su seminari za osposobljavanje zaposlenika na temu online poslovanja i rada na daljinu. Cilj edukacije je jačanje kapaciteta partnera na projektu za provedbu aktivnosti u lokalnim zajednicama u svrhu zapošljavanja, obrazovanja, socijalnog uključivanja, dobrog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama.

Obrazovanje u trajanju od 3 jednodnevna seminara (24 sati) organizirano je za dvoje zaposlenih iz udruga partnera na projektu (Hrvatska udruga za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“,  Hrvatsko društvo kulturnog turizma „CroCulTour“ i udruga „Dalmatia Event za organizaciju turističkih i kulturnih događanja i edukacija).

Seminare je održao i vodio g. Florijan Ćelić, stručnjak u poslovnom savjetovanju i strateškom i poslovnom planiranju.

Online poslovanje jednostavno se može definirati kao proces korištenja interneta kao medija za ostvarenje poslovnih aktivnosti. To uključuje sve oblike poslovanja od pregovaranja i dogovaranja, organizacije poslovanja pa sve do kupovine, prijenosa i razmjene proizvoda, usluga i informacija.

U vrijeme COVID-19 krize i lockdowna, dolazi do golemog rasta online poslovanja uzrokovano nemogućnosti obavljanja tradicionalnog, fizičkog načina poslovanja. To se prvenstveno donosi na kulturne sadržaje te kreativne proizvode i usluge. U tijeku pandemije COVID-19 bilježi se porast za internet uslugama svih oblika za više od 60%. Takav porast potražnje rezultat je  povećanom prisutnosti na internetu, ponajviše većim angažmanom na društvenim mrežama, praćenjem aktivnih predstavljanja događaja (on-line festivala, sajmova, manifestacija) i eksponata (on-line izložbe, virtualni muzeji) i prijenosom sadržaja uživo, kao i poticajnim podcastovima te igrama i aplikacijama za internet posjetitelje. To je dovelo i do razvoja novih znanja i vještina koje korespondiraju internetskoj tehnologiji a samim time i do novih zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta potrebnih za pružanje takvih vrsta usluga.

„Zašto online poslovanje ima prednost u odnosu na klasično poslovanje? Prije svega jer online prisutnost sa svojim proizvodima i uslugama povećava konkurentnost zbog dostupnosti kupnje proizvoda i usluga 24 sata dnevno. Tu je i mogućnost permanentne komunikacije s klijentima. A svakako treba istaknuti i stalno poboljšanje postojećih platformi kao i kreiranje novih za internetsko poslovanje i tržišno komuniciranje što opet razvija drugi oblik online poslovanja a to su programerstvo i dizajn“, pojasnio je Florijan Ćelić, izvođač seminara.

Online poslovanje nije ograničeno prostorom. Praktički se poruka i/ili informacija o konkretnom proizvodu i usluzi može prenijeti u realnom trenutku po cijelom svijetu uz uvjet dostupnosti interneta. Nadalje, omogućava bolju tržišnu vidljivost, poglavito kod uspostave Internet prodavaonica (webshop).

Poslovanje preko Interneta posebno je pogodno kod plasmana proizvoda i usluga kulturnih i kreativnih industrija, odnosno dostupnosti   kulturne baštine i tradicijskih kulturnih praksi kroz kreiranje inovativnih poslovnih modela, odnosno inovativnih načina kreiranja proizvoda i usluga koje se temelje na kulturnoj baštini.

Upravo Strategija Europa 2020 definira osnovu europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće koja se treba temeljiti na pametnom rastu (rastu gospodarstva temeljenom na znanju i inovacijama, održivom rastu (konkurentnije gospodarstvo kroz učinkovito korištenje resursa) i uključivom rastu (poticanje visoke stope zaposlenosti uz ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju).

Online poslovanje obuhvaća i teleworking. Teleworking predstavlja rad zaposlenika od kuće što za Internet poslovanje predstavlja veliku prednost obzirom na stalnu dostupnost. Za organizaciju to predstavlja manje troškova i povećanje efikasnosti, dok za zaposlenika predstavlja veću produktivnost zbog fleksibilnosti ali i organizacije rada. Već sada se procjenjuje kako 18% zaposlenika imaju zaposlenja koja su pogodna za rad na daljinu i  pristup internetskoj tehnologiji za e-poslovanje.

„Rad od kuće na daljinu vrlo je izazovan obzirom na bolje organiziranje radnog dana što uključuje više vremena za rad koji se ne troši na putovanje na posao. Tu svakako treba uzeti u obzir i činjenicu neformalnog okruženja gdje zaposlenik može biti produktivniji i opušteniji što u konačnici može dovesti do veće poslovne efikasnosti. Posebno je to važno kod kulturnih i kreativnih industrija gdje samo kreiranje a kasnije i plasman, odnosno prodaja, zahtijevaju možda drugačiju organizaciju radnog dana što rad na daljinu svakako dopušta“, pojasnila je Ana Urlić Kezić, zaposlenica udruge „Dalmatia event“ i stručna suradnica na projektu IN-KULTUR.

Ciklusom osposobljavanja zaposlenika za online poslovanje i rad na daljinu u smislu stjecanja  znanja, iskustva i vještina u kriznim situacijama, zaposlenici na projektu IN-KULTUR će  koristiti za daljnji rad u zajednici za transfer znanja i organizaciju inovativnih proizvoda i usluga kroz kreativne i kulturne industrije, a u svrhu kreiranja mogućnosti stvaranja uvjeta za zapošljavanje i samozapošljavanje poglavito ranjavih skupina.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta: 432.800 Kuna, bespovratna sredstva osigurana su iz Europskog socijalnog fonda u visini 367.880 Kuna Državnog proračuna Republike Hrvatske: 64.920 Kuna. 

Stajališta izražena u ovom priopćenju za medije isključiva su odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

 i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske

Sadržaj priopćenja za medije isključiva je odgovornost Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute „Tur Kultur“

Za više informacija o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr