Aktivni odmor

Grad Hvar ovoga vikenda postaje svjetska avanturistička destinacija – održava se ӦTTILӦ SWIMRUN!

By Croatian Hot Spots 06/04/2018

Najavljene kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u swimrunu

u četvrtak, 6. travnja 2018. održana je press konferencija u Splitu, povodom održavanja ovogodišnje ӦTTILӦ Swimrun utrke: sprint utrke te kvalifikacijske utrke za swimrun svjetsko prvenstvo. Drugo izdanje prestižne ÖTILLÖ swimrun utrke otvara sezonu, u gradu Hvaru koji ove godine slavi veliku 150. obljetnicu organiziranog turizma.

Nakon izrazito uspješnog prošlogodišnjeg izdanja,, Grad Hvar i Turistička zajednica grada Hvara ponosni su partneri ӦTTILӦ Swimrun utrke, koje će se održati u subotu i nedjelju, 7. i 8. travnja 2018. godine u Hvaru.

Na početku konferencije za medije, prisutne su pozdravili Petar Razović, direktor Turističke zajednice grada Hvara te Georges Buj, voditelj marketinga Turističke zajednice grada Hvara. Istaknuli su čast što će, u sklopu obilježavanja 150 godina organiziranoga turizma u Hvaru, grad ugostiti svjetsko prvenstvo u jednoj od najzahtjevnijih, ali i najinovativnijih svjetskih utrka – swimrunu te dodali kako se Hvar želi na svjetskoj mapi pozicionirati upravo kao inovativan grad – u kulturnom, umjetničkom, društvenom i sportskom smislu.

Henrik Wahlberg, swimrunner i natjecatelj iz Švedske, pojasnio je kako je swimrun – kombinacija plivanja i trčanja – svoju popularnost stekao od samoga začetka, 2006. godine, kada su prve utrke održane u njegovoj zemlji.

Radi se o zahtjevnoj sportskoj disciplini izdržljivosti, a upravo je grad Hvar, zbog svojih prirodnih ljepota i povijesne baštine, jedna od najzanimljivijih destinacija za swimrun utrke u svijetu. Istaknuo je kako je hvarska utrka – kojom se otvara sezona ӦTTILӦ swimrun natjecanja – jedna od najzahtjevnijih u svijetu, što ovim izuzetnim sportašima predstavlja dodatan izazov.

Dobrodošlicu svim natjecateljima u Splitsko-dalmatinsku županiju poželio je Joško Stella, direktor županijske Turističke zajednice koja od početka snažno podržava ovu međunarodnu suradnju. Rekao je kako je Hvar, jedna od najuspješnijih i najprepoznatljivijih destinacija u Županiji, važna karika zaslužna za kontinuirani rast realiziranih turističkih potencijala Splitsko-dalmatinske županije, čemu svjedoči i veliki prošlogodišnji uspjeh u organiziranju ove zahtjevne utrke.

Rikardo Novak, gradonačelnik Grada Hvara naglasio je dugoročna nastojanja Grada Hvara u pogledu produženja sezone i privlačenja turista različitih profila i interesa, a upravo ovakve sportske manifestacije obogaćuju ponudu i produžuju turističku pred i posezonu. Obilježavanje 150. godišnjice organiziranoga turizma u Hvaru želi upravo skrenuti pažnju na brojne sadržaje, događanja i ljepote koje ova jedinstvena destinacija nudi 365 dana u godini.

Nakon ӦTTILӦ Swimrun utrke, Hvarane i turiste u sljedeća dva mjeseca čekaju brojna druga događanja, primjerice otvaranje izložbe o Grguru Bučiću i 160 godina meteorologije u Hvaru, koje će se održati već 20. travnja, dok je za svibanj najavljena središnja proslava 150. obljetnice organiziranoga turizma u Hvaru, koja će se održati od 10. do 15. svibnja, uz niz kulturnih, umjetničkih i društvenih događanja.

„Od otoka do otoka“

Swimrun kao sportska disciplina nastao je 2006. godine u Švedskoj, a prva swimrunorganizacija ÖTILLÖ (što na švedskom znači „od otoka do otoka“) ovu je izuzetnu sportsku avanturu proširila diljem svijeta. Domaćinstvom manifestacije „ÖTILLÖ Swimrun Weekend Hvar“ u organizaciji Grada i Turističke zajednice Hvara, Hrvatska je ušla u prestižno društvo zemalja u kojima se održavaju utrke ÖTILLÖ Svjetskog prvenstva (uz Švedsku, Njemačku, Englesku i Švicarsku). Utrke su kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo koje se tradicionalno svakog rujna održava u stockholmskom arhipelagu, iz kojeg je sve i krenulo.

Utrka okuplja istinske zaljubljenike u sport i prirodu jer natjecatelji moraju biti u izvrsnoj formi i vrhunske istreniranosti kako bi naizmjenično mogli plivati i trčati na stazama dugim od 45 do 75 kilometara.

Hvarska će utrka povezati stari dio Hvara s Forticom, rt Pelegrin, četiri Paklena otoka, naselja Brusje, Malo Grablje i Milnu te južne i sjeverne uvale otoka. Start i cilj utrke je na glavnom Trgu sv. Stjepana u Hvaru.

www.tzhvar.hr

Foto: Tz grada Hvara, Otillo

Keep Reading

Aktualno

Srednja Dalmacija – raj za nautičare

By Croatian Hot Spots 04/04/2018

Nautički turizam u Srednjoj Dalmaciji

Nautički turizam fenomen je koji je u protekla tri desetljeća zabilježio jednu od najviših razvojnih stopa u europskom, ali i u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska ima iznimne preduvjete za razvoj nautičkog turizma, te niz komparativnih prednosti u odnosu na većinu drugih sredozemnih zemalja. To se posebice odnosi na marine, luke i lučice na području Srednje Dalmacije koje privlače sve više nautičara.

Da je tome tako, dokaz su odlični prošlogodišnji rezultati u nautičkom turizmu na području Splitsko-dalmatinske županije. Naime, osim po ostvarenim izvrsnim rezultatima u posezoni, ta je županija postala i rekorder u nautičkom turizmu Hrvatske. U 2017. godini u nautičkim lukama i lučicama zabilježena je polovina svih nautičkih noćenja registriranih u tom razdoblju u hrvatskom nautičkom turizmu.

I za ovu godinu pozivaju se nautičari na dolazak u marine na području Srednje Dalmacije, koja obuhvaća najljepše otoke na hrvatskom Jadranu. Brač, Hvar, Šolta, Vis…svojim marinama, dobrim lukama i ponekim skrivenim lučicama privući će svakog turistu željnog dobrog odmora.

Brač je najveći srednjodalmatinski otok, a uvala Milna je jedna od najpoznatijih sigurnih uvala za čarter tijekom ljeta. Njena je posebnost što pruža sigurnost i mir od svih vjetrova. U Milni je jedina marina na Braču koja ima 200 vezova na moru i 20 na kopnu.

Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji nedaleko Splita, a zapadno od Brača. Na zapadnoj strani otoka nalazi se Maslinica u koju dolaze nautičari. Gusta šuma i predivne uvalice karakteriziraju taj dio otoka. Tamo se nalazi restoran i hotel ispred čega je izgrađeno novo privezište za tridesetak brodova.

Hvar pripada grupi srednje-dalmatinskih otoka, a danas se smatra jednim od 10 najljepših otoka na svijetu. U Starom Gradu na otoku Hvaru nalazi se marina sa 40 vezova. Marina u Vrboskoj smještena je na sjevernoj strani otoka Hvara i poznata je kao yacht čarter destinacija. Nasuprot Hvara nalaze se Pakleni otoci i Marina Palmižana s 200 vezova. Najpopularnije i elitno mjesto je Hvar čiji ga noćni sadržaji čine jednim od najatraktivnijih destinacija na hrvatskom Jadranu.

Vis je istureni hrvatski otok, a od kopna je udaljen 45 km. Njegove skrivene uvale i lučice privlače sve više nautičara.

Drvenik Veli je otok u splitskom akvatoriju, sjeverozapadno od Šolte, od koje ga dijeli Šoltanski kanal. Trenutno je u izradi marina koja će imati 140 vezova za prihvat brodova do 25 metara duljine. Obala otoka je razvedena, s puno uvala s pješčanim i šljunčanim plažama. Glavno naselje se nalazi u najdubljoj uvali na otoku, a treba izdvojiti i uvalu Grabule jedinu zaštićenu od svih vjetrova. Na istočnoj strani otoka, uz otočiće Krknjaše nalazi se mjesto povoljno za sidrenje.

Drvenik Mali je otok koji se nalazi oko 10 nautičkih milja jugozapadno od Trogira, zapadno od otoka Drvenika Velog, od kojeg ga dijeli tjesnac Drvenička vrata.

Trogir je od Splita udaljen 27 kilometara i nalazi se u blizini kaštelanskog zaljeva i splitske zračne luke. Na desetak minuta šetnje od staroga grada, na otoku Čiovu, nalazi se marina Trogir s 200 vezova. Trogir je pod UNESCO-vom zaštitom od 1997. godine.

Split je drugi najveći grad u Hrvatskoj, a poznat je po Dioklecijanovoj palači i brojnim kulturno-povijesnim znamenitostima. Marina u Splitu ima 350 vezova i nalazi se u blizini središta starog dijela grada i na samo desetak minuta šetnje od Dioklecijanove palače. Ta marina prihvaća i čarter turiste. Blizu Splita nalazi se i Marina Kaštela, velika moderna marina koja pruža smještaj za sve veličine brodova, čak i megajahte. Između Splita i Šibenika smjestila se Marina Agana koja može primiti jahte svih veličina. Važno je naglasiti kako ta marina nautičarima nudi moderne sadržaje.

Putujući dalje od Splita dolazi se do Podstrane i njene Marine Lav, koja se nalazi u samom središtu pješčane obale. Ta marina pruža vez jahtama do 30 metara, a idealna je za VIP goste. Krečući se još malo južnije dolazi se do Marine Baška Voda koja je dostupna zbog blizine grada Splita. U toj se marini mogu usidriti brodovi svih veličina. U blizini Makarske je Marina Podgora sa 220 vezova i svim potrebnim sadržajima za nautičare, a u Makarskoj se smjestila Marina Tučepi sa 150 vezova u moru i još 50 suhih vezova.

Bilo da dolazite velikom jahtom, brodicom ili jedrilicom, ako ste profesionalni nautičar ili avanturist željan pustolovine, marine, luke i lučice na području Srednje Dalmacije nude savršeno mjesto za odmor svakom nautičaru i onome tko će to tek postati.

Foto: arhiv marine Srednje Dalmacije, TZ Splitsko – dalmatinska

www.dalmatia.hr

Keep Reading

Aktualno

7 razloga zašto posjetiti Omiš

By Croatian Hot Spots 04/04/2018

Grad Omiš nalazi se na ušću rijeke Cetine, na jednom od najljepših kanjona u Europi, omeđenog strmim stijenama pa stoga izgleda kao da je uklesan u planini. Neosvojivi gradić nekada je bio gusarsko gnijezdo i imao burnu prošlost na koju podsjećaju ostaci kulturno-povijesnih znamenitosti. Panoramska vožnja brodom na najbolji način dočarava moć rijeke, klisura i mora. Upravo taj spoj daje poseban adrenalinski doživljaj na raftingu Cetinom, spuštanjem zip-lineom niz stijene ili za one hrabrije – kanyoingom.

Sedam znamenitosti Omiša zbog kojih ga treba posjetiti:

1 Tvrđava Fortica iz 15. stoljeća do koje se može doći iz središta grada kroz naselje Baučići. Staza je dobra i odlično obilježena, a do tvrđave treba oko sat vremena hoda. S Fortice se pruža predivan pogled na Omiš, kanjon Cetine te otoke Hvar, Brač i Šoltu.

2 Tvrđava Mirabela iz 13. stoljeća do koje vode zanimljive stepenice kroz povijesnu jezgru grada. Nekada je bila gusarska utvrda na čijem se ulazu i danas mogu naći razni gusarski suveniri. U spomen ta burna, prošla vremena, u Omišu se svake godine održava Gusarska bitka, rekonstrukcija stvarne povijesne bitke između omiških gusara i Mlečana. Mirabela je tvrđava vidikovac s koje se pruža pogled na Omiš i Brački kanal.

3 Crkva Svetog Mihovila u Omišu u kojoj se nalaze mnoga umjetnička djela. Trg ispred crkve posebice je pun turista i Omišana u ljetno doba, jer se tamo održavaju mnoge glazbene i kulturne manifestacije, pa i nadaleko poznati Omiški festival dalmatinskih klapa. Upravo je klapsko pjevanje uvršteno na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

4 Staro omiško groblje nalazi se istočno od središta grada, a na tom se groblju nalazi i najstarija grobnica iz 1515. godine. Tamo su i sarkofazi iz rimskog doba, pa i to staro groblje vrijedi posjetiti u šetnji Omišom.

5 Na prostoru zaseoka Baučići pronađeni su ostaci antičkog naselja Oneum, a ti najvažniji spomenici s rimskim natpisima mogu se razgledati u Gradskom muzeju. Na doba gusara podsjetit će tzv. omiške strijele koje su oni koristili. To su ustvari brodovi na vesla koji su u ono doba imali izvrsne karakteristike za plovidbu. Na neovisno i samostalno administrativno područje Poljičku Republiku koja se od 13. do početka 19. stoljeća nalazila sa zapadne strane rijeke Cetine, podsjetit će Poljički statut, koji se također nalazi u muzeju. Upravo je taj statut, uz Vinodolski zakonik jedan od najstarijih hrvatskih povijesnih dokumenata, a pisan je hrvatskom čakavicom.

6 Tržnica u Omišu nalazi se uz glavnu prometnicu koja prolazi kroz taj grad. Ne možete proći kroz Omiš, a da ne posjetite taj važan „trbuh gradića“ na kojoj je dobra ponuda voća i povrća. Turiste privlače i simpatični nazivi kojima se pokušavaju privući kupci, a neki od zanimljivih su – „Prva liga!“ i „Slađe nema!“ za voće i povrće. U sklopu tržnice nalazi se i ribarnica na kojoj je uvijek svježa riba.

7 Rafting na Cetini je jedna od najpopularnijih aktivnosti u Omišu. Na tu se pustolovinu kreće oko 9 kilometara uzvodno od izletišta Radmanovih mlinica, odakle se čamcima spušta do izletišta Luka koje je i završna točka raftinga. Srednje teška ruta je dugačka 9 kilometara, a na raftingu se prolazi kroz brzace i ispod malenog vodopada, pa se preporuča da se taj dio ipak prođe pješice. Nakon raftinga, uživat ćete u tradicionalnim specijalitetima u Radmanovim mlinicama.

Foto: TZ Split – dalmatia

www.dalmatia.hr

Keep Reading

Aktivni odmor

Željni ste adrenalina? Isprobajte rafting izazov na rijeci Cetini

By Croatian Hot Spots 03/04/2018

Avanturizam na rijeci Cetini

Željni ste adrenalina? Volite vodene sportove i druženje s prijateljima, a sve zaokruženo s mnogo smijeha i dobre zabave? Tada je prava poslastica za vas – rafting na rijeci Cetini, jednoj od najljepših i najdužih hrvatskih rijeka koja sa svoja 102 kilometra dužine pruža brojne mogućnosti za avanturističke sportove te aktivni turizam. Tijekom povijesti, Cetina je imala važnu ulogu u životu lokalnog stanovništva, o čemu svjedoče i brojna arheološka nalazišta. Danas se tom rijekom svi oni željni adrenalina mogu spuštati niz brzace, sudjelovati u raftingu ili pak samo uživati u kupanju.

Avantura počinje u Omišu

Poželite li otići na rafting na Cetini tada trebate znati da ta avantura započinje u Omišu, i to na velikom parkingu udaljenom 200 metara uzvodno od omiškog mosta ili pak u izletištu Radmanove mlinice. S tih ćete mjesta minibusevima ili kombijima krenuti prema mjestu ukrcaja u gumene brodove tzv. raftove. Nakon 25 minuta ugodne vožnje tijekom kojeg ćete uživati u predivnom pogledu na kanjon Cetine, doći ćete do mjesta ukrcaja.

Važno je napomenuti kako se svi koji sudjeluju u raftingu moraju preodjenuti u neopranska odijela koja štite od hladne vode. Uz to, glavu će vam čuvati kaciga, a dobit ćete i pojas za plivanje te veslo. U svakom raftu nalazi se po 8 rafting turista i jedan iskusni skiper. I tada avantura može početi!

Nakon kratke obuke tijekom koje skiperi svojoj „posadi“ daju naputke kako treba veslati i ponašati se u raftu, a to je pet osnovnih rafting komandi: svi naprijed, svi nazad, lijeva nazad, desna nazad i svi u brod ili popularna „bomba“, kreće rafting. U prvom dijelu, rijeka nije tako brza pa posada ima dovoljno vremena naučiti te osnovne komande. Nakon toga, dolazi se do dijela Cetine, koji je tehnički dosta zahtjevan, pa se moraju slušati komande skipera. Oni taj dio rijeke nazivaju „labirintom“. Kada se i to prođe, raft dolazi do malog jezera gdje se svi mogu okupati i rashladiti. Važno je napomenuti kako na rafting mogu ići i djeca kojoj su namijenjeni posebni mali prsluci za plivanje i kacige. No, djeca moraju obvezno biti u pratnji roditelja ili staratelja.

Nakon kupanja dolazi se do male brane gdje sudionici raftinga mogu popiti čistu izvorsku vodu, odomoriti se i pojesti voće. Za to vrijeme skiperi prebacuju prazne raftove preko male brane i spuštaju se niz opasni brzac Oblačnik. Tek tada sudionici raftinga ponovno ulaze u raftove. Tada počinje nekoliko kilometara dug, najbrži i najzanimljiviji dio rafting avanture na Cetini.

Za rafting potrebno – malo dobre volje i vještine

Kako bi sve ostalo zabilježeno, tijekom rafting avanture fotograf s profesionalnim digitalnim fotoaparatom fotografira na najzanimljivijim djelovima sve sudionike raftinga. Jedna od nezaboravnih fotografija svakako će biti ispod slapa „Studenci“ i brzaca „Z“, mjesta na kojem će vam se srce „spustiti u pete“. Potom slijedi još desetak zanimljivih brzaca i tada dolazite do dijela nazvanog „Tisne stine“.

Upravo se na tom dijelu snimao poznati američki western film „Winnetou“, pa ćete se tako i vi na tren osjetiti kao glumci. Oni odvažniji mogu isprobati svoju vještinu skakanja u rijeku sa stijene. Još malo raftinga i …dolazak do izletišta Radmanove mlinice. Sva se oprema ostavlja u raftu kojeg sudionici raftinga iznose na obalu. I nakon trosatne ili četverosatne avanture ponovno se vraćate u Omiš.

Nakon svega, ostaje vam sjećanje na nezaboravan rafting u zapjenjenoj rijeci, a za sudjelovanje vam nije potrebno ništa drugo osim dobre volje i vještine. I, na kraju, preostaje vam samo uživanje u domaćoj hrani koju su pripremile vrijedne ruke kuhara u izletištu Radmanove mlinice.
Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Hot Spots

www.dalmatia.hr

Keep Reading

Hot Spots destinacije

Zašto je Split jedno od najatraktivnijih svjetskih City break odredišta

By Croatian Hot Spots 03/04/2018

Provedite nezaboravni vikend u gradu Dioklecijana

„City break“ turizam sve je popularniji u Europi i svijetu. Gosti borave svega 3-4 dana u destinaciji, najčešće u vlastitoj režiji ili u sklopu paket aranžmana koje nude putničke agencije. Logični su razlozi popularnosti ovog oblika odmora – ne zahtijeva suviše novca i vremena, ne treba sunce, a nudi predah od užurbane dnevne rutine. Uz megapopularne svjetske metropole, i naši gradovi su se isprofilirali kao iznimno atraktivna odredišta city break turizma, koji je u stalnom porastu.

Split, grad šampion hrvatskog turizma za 2017. godinu, nastao je iz palače rimskog cara Dioklecijana, jedne od najbolje očuvanih i najimpresivnijih građevina rimskog doba u Europi, čija je povijesna jezgra 1979. godine uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske baštine.

Split je prava city break destinacija, koja iz godine u godinu privlači sve veći broj turista iz cijelog svijeta. Nigdje se kao u Splitu, nisu sretnije isprepleli povijest i suvremeno, i nigdje se u tako zavodljivom ritmu nije sretnije sljubila baština vrijedna 1700 godina, sa energičnim i neodoljivim pulsom modernog življenja. Sve više stranih medija i blogera dive se energiji novog svjetskog “must visit” city break odredišta.

Ukoliko se prepoznajete među city break gostima, krenite u obilazak atrakcija ovog svjetskog city break “in” odredišta

1. Veličanstvena carska palača sa središnjim trgom Peristilom najatraktivniji je dio grada, koji za ljetnih mjeseci vrvi turistima naoružanim fotoaparatima, osobito u podne kada se očekuje smjena Dioklecijanove straže… Posjetite jedinstveni Vestibul, udaljen tek nekoliko metara od Peristila, turističku atrakciju posebne akustike u kojoj klape pjesmom dočekuju oduševljene turiste.

Posjetite i katedralu Sv Dujma, nekadašnji mauzolej cara Dioklecijana, žestokog progonitelja kršćana, koji je u 7. je stoljeću postao katedrala u kojoj su na počasnim mjestima oltari s relikvijama Svetog Dujma i Svetog Staša, mučenika pogubljenih u obližnjem Solinu.

Nakon šetnje Dioklecijanovom gradom doći ćete do Narodnog trga ili popularne Pjace. To je mjesto na kojem se od srednjeg vijeka odvijao gradski društveni život. Na trgu je i stara, gotička gradska vijećnica.

2. Prošećite najduljom pistom
Dioklecijanova palača prepuna je atrakcija koje se ne propuštaju, suncem okupana splitska Riva, prepoznatljivi je simbol grada, najomiljenija promenada građana i turista svih generacija.

3. Zaigrajte Picigin na popularnom gradskom kupalištu Bačvice
Gradska plaža Bačvice, omiljeno je gradsko kupalište, poznata po „piciginu“, jedinstvenoj igri nastaloj baš na tom mjestu. Picigin se ne igra samo u ljetnim mjesecima, grupa piciginaša okuplja se i u ljepšim danima tokom cijele godine i u zimskim mjesecima. Nakon kupanja i igre, ako vas je poslužilo vrijeme, osviježite se u nekom od tamošnjih kafića

4. “Zaželi želju” dotaknite palac grandioznog kipa Grgura Ninskoga i zaželite skori povratak
Ne propustite “za sreću” i ispunjenje želja dotaknuti nožni prst grandioznog kipa Grgura Ninskog, rada velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Kip se nalazi na stepenicama pored veličanstvenih Zlatnih vrata koja su u rimskim vremenima vodila do Salone, najvećeg rimskog grada na istočnoj obali Jadrana.

5. Neka trenutak stane – napravite selfie na Marjanskoj vidilici
Ima nečeg jedinstvenog u splitskoj atmosferi i ležernom mediteranskom stilu što zavodi i opušta. Upravo je takav Marjan, simbol i slika grada iznad kojeg se uzdiže. Vole ga i domaći i furešti. Gotovo da nema turista koji se ne popenje do Prve marjanske vidilice kako bi uhvatio najlješi pogled na grad, luku i obližnje otoke i napravi pokoji suncem obasjani selfie.

6. Posjetite hram posvećen bogu Jupiteru
Šetajući kroz Dioklecijanov grad doći ćete i do Jupiterovog hrama, posvećen bogu Jupiteru, glavnom božanstvu starih Rimljana. Sagrađen je krajem 3. stoljeća, u vrijeme gradnje carske palače, a vjerojatno je već u 6. stoljeću pretvoren u krstionicu sv. Ivana Krstitelja. Sfinga na samom ulazu u hram dopremljena je iz Egipta po naredbi cara Dioklecijana.

7. Popnite se na zvonik Sv Duje i doživite najljepšu panoramu na svijetu
Uz katedralu smješten je 57 metara visok zvonik, najizvornija dalmatinska srednjovjekovna građevina i jedinstveni splitski vidikovac sa spektakularnim pogledom na čitav grad.

8. Rashladite se u Dioklecijanovim podrumima i kupite najljepši suvenir
Spuštajući se s Peristila prema Rivi, prođite kroz Dioklecijanove podrume, nekad skladište za svakodnevne potrebe stanovnika Palače, danas jedne od najvećih splitskih turističkih atrakcija, u kojoj su snimljene scene popularne serije“ Igra prijestolja“. U podrumima se nalaze jedni od najljepših suvenir shopova u gradu.

9. Osvježite se najukusnijim voćem i delicijama na splitskoj tržnici – Pazaru
Pazar, smješten uz sami istočni zid Dioklecijanove palače, jedno od centralnih mjesta života u Splitu, sve je popularnije odredište među turistima željnim uranjanja u lokalni duh. Boje, okusi i mirisi svježeg voća i povrća, ali i zvukovi, dovikivanje, cjenkanje, sve će vam to nepogrešivo reći da se nalazite u centru Mediterana, u najlipšem gradu na svitu.

10. Želite li upoznati Split do u dušu – krenite s nama u šetnju kroz znamenitu povijest Hajduka!
Bez obzira na to jeste li zaljubljenik u Hajduk – želite li upoznati Split do u dušu, krenite u posjet Hajdukovom stadionu i klupskim prostrijama uz pratnju stručnog vodiča. Upoznajte znamenitu povijest kluba koji zajedno s njim diše već cijelo stoljeće.

Doživite ljepotu Splita i uzmite od njega ono najbolje. I ne zaboravite – jedan vikend je dovoljan da Split nosite u sebi – i poželite se ponovno vratiti!

Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Split

www.dalmatia.hr

Keep Reading

Aktualno

7 razloga da se zaljubite u Trogir

By Croatian Hot Spots 03/04/2018

Nakon Splita, Trogir je druga najposjećenija city break destinacija u Srednjoj Dalmaciji

U razdoblje predsezone mnoga mjesta na području Splitsko-dalmatinske županije sve se više posjećuju pa tako i Trogir. To je gradić na području Srednje Dalmacije u kojemu je svaki kamen spomenik, sa starom jezgrom čije obalne dijelove sa svih strana okružuje more. Trogir je 1997. godine uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Prošetajte trogirskim ulicama kroz prošla vremena i slušajte priče i legende u Trogiru. Grčka, rimska, venecijanska povijest na malom otočiću čine Trogir jednim od najzanimljivijih povijesnih oaza na Jadranu. Ukoliko ste u polusatnoj ili jednosatnoj posjeti Trogiru obiđite staru gradsku jezgru. Posjetite katedralu Sv. Lovre, razgledajte veličanstveni portal majstora Radovana, jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih portala u ovom dijelu Europe. Nastavite svoj pohod do Palače Cipico koja je sa svojim jedinstvenim i vrijednim značajkama bila vlasništvo jedne od najistaknutijih trogirskih obitelji. Nemojte zaobići ni Toranj Kamerlengo, koji je u doba Mlečana bio guvernerova palača.

Imate li malo više vremena obiđite ovih 7 atrakcija. Upravo će vas tajanstvene priče u ostacima gradskih zidina, palača i utvrda potaknuti da se zaljubite u ovaj šarmantni gradić u srcu Dalmacije.

1. Kula Kamerlengo

Tvrđava ili kaštel Kamerlengo nalazi se na jugozapadnom dijelu grada Trogira. Najstariji njezin dio je poligonalna kula iz kraja 14. stoljeća. Tvrđava je građena u 15. stoljeću, a služila je za smještaj mletačke vojne posade. Danas je Kamerlengo pozornica i kulisa za brojne kazališne predstave i druga kulturna događanja na otvorenom.

2. Katedrala sv. Lovre

Katedrala sv. Lovre jedna je od najljepših katedrala u Hrvatskoj i njena gradnja trajala je skoro 300 godina, završena je 1598. godine. Na ulazu u katedralu Sv. Lovre vašu pozornost privući će veličanstveni portal majstora Radovana, i to je jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih portala u ovom dijelu Europe.

3. Gradska vrata

Južna gradska vrata ili porta civitatis, sagrađena su u renesansnom stilu 1953. godine. S njihove istočne strane smještena je loggia namijenjena za boravak ondašnjih putnika koji su u grad stigli u vrijeme kada su njegova vrata bila zatvorena, a danas se tu nalazi galerija i suvenirnica. Na njihovom vrhu nalazi se kip Sv. Ivana Trogirskog, zaštitnika grada Trogira.

4. Knežev dvor

Knežev dvor datira iz 13. stoljeća, a u 19. stoljeću je restauriran u renesansnom stilu. U njemu se nalaze povijesni grbovi mletačkih knezova i drugih plemića, a na vratima iznad stepeništa istaknut je natpis kako je pristup dozvoljen samo plemićima. Dvor je sadržavao i kazalište koje je kasnije uništeno. Danas je u zgradi smještena gradska uprava – Gradska vijećnica.

5. Palača Ćipiko

Palača trogirske obitelji Ćipiko sklop je od više zgrada koje su koloplet romanike, gotike i renesanse, vremenom spojenih u jedinstvenu cjelinu. Najveći je dio sklopa nastao je u 13. stoljeću. Južna vrata palače krasi natpis “Nosce te ipsum” što u prijevodu znači “Upoznaj samoga sebe”, a u samoj nalaze se brojna i vrijedna umjetnička djela.

6. Drvo ljubavi

Da je “uvijek vrijeme za ljubav”, u Trogiru svjedoči neobično stablo kojeg su Trogirani, zbog diskretnog mjesta u hladovini krošnje gdje su se okupljali ljubavni parovi, nazvali Drvo ljubavi. Prema romantičnoj legendi, par koji se poljubi na ovom mjestu, u srcu će nositi vječnu ljubav, do smrti.

7. Trogirska riva

Trogirska riva vrhunska je šetnica uz more s brojnim ugostiteljskim objektima, mjesto je privezišta jahti i megajahti.

Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Trogir

www.dalmatia.hr

Keep Reading

Aktualno

Filmski turizam Srednje Dalmacije u procvatu

By Croatian Hot Spots 03/04/2018

Dolaskom proljetnih dana stižu i fanovi mega popularne serije

Popularnost serije “Igra prijestolja”, nagrađene s 38 Emmyija i dalje je na vrhuncu. I ove će godine brojni turisti proputovati našu obalu tražeći mjesta gdje su snimani prizori serije. Podrumi antičke palače rimskog cara Dioklecijana u Splitu, predivni riječni krajolici Žrnovnice, Kaštela, zeleno zaleđe parka prirode Biokovo iznad Baške Vode i tvrđava Klis, te ostala mjesta gdje su snimani kadrovi serijala i dalje su meta vjernih obožavatelja. Svi žele biti dio filmske povijesti.

Game of Thrones groznica ne jenjava

Brojne turističke agencije u Splitu i okolici iskoristile su povoljan trenutak te pokrenule specijalizirani obilazak glavnih lokacija na području Dalmacije na kojima su snimane scene serije! Ova je priča obogatila već ionako uzbudljivu splitsku turističku ponudu, a za obilazak filmskih lokacija kojima se šetala slavna princeza Daenerys i njeni zloglasni zmajevi traži se mjesto više.

Srednja Dalmacija vrvi atraktivnim filmskim lokacijama

Priobalje i niska zelenih otoka, pitome šljunčane plaže s najbistrijim morem Sredozemlja uvučene pod skute planina, zeleno “srce” u dolinama rijeka Cetine i Jadro, područje je središnjeg dijela Jadranske obale od Marine na sjeveru do Gradca na jugu, u kojemu turizam živi već više od stotinu godina, privukli su producente te serije.

Baš onako kako je u milenijskoj povijesti Srednje Dalmacije svaki došljak bio zadivljen pogledom na uvale i otoke, slikovite brežuljke i planine, tako i danas ova regija očarava posjetitelje i obožavatelje istom ljepotom prirode, ali i bogatim povijesnim nasljeđem.

Tako su i tri spomeničke cjeline svjetske kulturne baštine UNESCO-a – Dioklecijanova palača u Splitu, Starogradski ager na otoku Hvaru i povijesna jezgra grada Trogira, imale važnu ulogu u snimanju serije.

Među njima se smjestila Salona, danas najveći arheološki lokalitet na istočnoj obali Jadrana, a nekad prijestolnica rimske provincije Dalmacije. Kulturno nasljeđe u Srednjoj Dalmaciji stvarali su i ostavili u nasljeđe nadahnuti umjetnici upisujući svoje umijeće u drvu, mramoru i kamenu zidova i palača ovdašnjih gradova.

Bili su to i sredjovnjekovna tvrđava Klis, zatim slikovito naselje Žrnovnica, poznato po svojin vodenim mlinovima, ali i Kaštela, tj. niz mjesta Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić. Kaštel Stari, Kaštel Novi i Kaštel Štafilić. Upravo je Kaštel Gomilica bila odabrana za snimanje četvrte sezone popularne televijske serije „Igre prijestolja“, ekranizirane treće knjige iz ciklusa „Pjesma leda i vatre“, američkog pisca Gergea R.R.Martina.

Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Stari Grad, Tz Trogir, Tz Klis, Tz Solin

www.dalmatia.hr

Keep Reading

Aktualno

UNESCO zaštićena nematerijalna kulturna baština, snažan adut kulturne ponude Splitsko – dalmatinske županije

By Croatian Hot Spots 02/04/2018

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije prepoznala je potencijal kulturnog turizma kao jedan od prioriteta u strategiji razvoja turizma, kako bi se smanjila sezonalnost te potaknula turistička aktivnost tijekom većeg dijela godine.

Oko 37 posto svih međunarodnih putovanja pripisuje se putovanjima motiviranim kulturom. S tri lokaliteta na Popisu svjetske baštine UNESCO-a, izuzetno vrijednom i bogatom arheološkom baštinom te koncentracijom zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina, Splitsko-dalmatinska županija idealno je pozicionirana za razvoj kulturnog turizma. Polovina svih nacionalnih dobara materijalne i nematerijalne kulturne baštine RH s popisa UNESCO-a na području je te županije.

Nematerijalna baština obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja, kao što su jezik, usmena književnost, glazba, ples, igre, mitologija, obredi, običaji i tradicijski obrti, ali i kulturalni prostori, odnosno žive zajednice u kojima se ti oblici još uvijek njeguju, iznimno je važno vrijednu baštinu zaštititi, prezentirati i staviti u funkciju turizma.

Hrvatska se može pohvaliti i sa trinaest dobara uvrštenih na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, a njih pet su s područja Splitsko-dalmatinske županije:

čipka od agave u sklopu čipkarstva u Hrvatskoj
hvarska procesija ‘Za Križen’
Sinjska alka
vrličko nijemo kolo
klapsko pjevanje

Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice benediktinskog samostana u Hvaru, a ta je vještina u Hvaru prisutna od sredine 19. stoljeća. Čipka se izrađuje od niti koje se posebnim, mukotrpnim postupkom dobivaju iz sredine svježih listova agave, a nakon obrade niti su bijele, prilično tanke, određene čvrstoće i dužine.

Procesija ‘Za Križen’ jedinstveni je obred osobite pobožnosti, izraz vjerskog i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara, koji se neprekidno odvija pet stoljeća i povezuje šest otočkih mjesta (Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska).

U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak iz šest župnih crkava započnu ophodi na čelu s križonošom koji nosi križ težak do 18 kilograma. Slijedi ga izabrana pratnja te mnoštvo vjernika i hodočasnika, zaustavljaju se u crkvama i kapelicama ostalih mjesta da bi se pred jutro vratili u svoju župnu crkvu. Procesija traje osam sati tijekom kojih se prijeđe 25 kilometara.

Sinjska alka viteški je turnir koji se u Sinju održava od 1717. godine prve nedjelje u kolovozu, u spomen na pobjedu nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine. Tijekom natjecanja alkari jašu na konjima u galopu niz glavnu ulicu ciljajući kopljem željezni prsten koji visi na užetu. Pravila turnira promiču poštenu igru i naglašavaju značaj sudjelovanja u životu zajednice, sudionici Alke moraju biti članovi obitelji s područja Sinja i Cetinske krajine. Sinjska alka je jedini preživjeli primjer srednjovjekovnih viteških natjecanja koja su se redovito održavala u hrvatskim obalnim gradovima sve do 19. stoljeća.

Vrličko nijemo kolo jedinstveno je po načinu izvođenja, bez glazbene pratnje ili neovisno o njoj kada postoji (svira se u tradicijski instrument diple, mijeh tipa gajdi, ili specifičan način pjevanja u malim skupinama ‘potresanjem’ glasa – rera, ganga, ojkavica).

Jedino se na području Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru.

Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno pjevanje bez pratnje instrumenata. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu poznajemo i danas formirala se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, naročito u Dalmaciji. Najstariji klapski model, pučka klapa, neformalna je skupina pjevača koji povremeno pjevaju zadovoljavajući na taj način prvenstveno svoju ljubav prema pjevanju. Usmena tradicija i jednostavnost glazbenog izričaja, spontano pjevanje, glavne su karakteristike ovog klapskog modela. Posljednjih desetljeća klapsko je pjevanje doživjelo velike promjene i steklo veliku popularnost i izvan Dalmacije, kolijevke klapskog pjevanja.

Foto: Tz Splitsko – dalmatinske županije, Tz Stari Grad, Tz Vrlika, Tz Sinj

www.dalmatia.hr

Keep Reading

Aktualno

Gozba na otoku soli i kamena – tragom aromatičnih sireva, stihova, posoljenog zraka i odlične hrane

By Croatian Hot Spots 02/04/2018

Piše: Anita Žuvela Hitrec

Kada se otočko čeljade zaputi na drugi otok, očekuje ne vidjeti ništa novo jer sve mu je manje više poznato. Očekuje vidjeti eteričnu ljepotu još jednog hrvatskog otoka, koji lebdi u svom svijetu oko svijeta, ukusnu autentičnu hranu, osebujne ljude i specifičan puls utkan u kamenu priču otoka. No kad se s Gastronautima pristigne na Pag, priča dobiva neočekivani smjer i pravac.
Naredna poglavlja pokušati će dočarati naše putovanje Pagom i nevjerojatnu lepezu okusa, mirisa, doživljaja, hirovitog proljeća koje nam je razotkrilo Pag u možda svom najljepšem obliku. Pag šiban vjetrom, opkoljen drevnim maslinama, Pag koji miriši po aromatičnim sirevima i najboljom hranom koju je autorica ovih redaka, imala prilike degustirati u zadnjih nekoliko mjeseci.

Pag je otok vjetra, otok ovaca, otok sira, otok specifičnog mjesečevog krajolika, no Pag je i otok gostoljubivih i odmjerenih ljudi, naučenih dočekati propisno i dolično svojeg gosta. Pag je otok ukusnih konoba i podruma, vrsnih sireva i savršenog spoja moderne gastronomije sa tradicijskim recepturama i namirnicama, Pag je mjesto kontrasta i surove ljepote. Pag je teško iskušenje za ljetnu planiranu dijetu, a varljiva asketska konfiguracija otoka obučenog u goli krš i okruženog kobaltnim plaštom, figurira kao zgodan početni privid, ispod koje vam se odmotava gastro hedonizam u svom punom sjaju.

Da ne duljimo dalje, krenimo sa preporukama što sve u Pagu vidjeti, što omirisati, što pojesti, što uslikati i što posjetiti onako kako smo to mi napravili uz stručno vodstvo domaćina TZ Paga i TZ Novalje, te izvrsno gostomprimstvo kampa Šimuni, restorana Boškinac, i ostalih dragocjenosti otoka.

Wine & cheese bar Trapula i Paška sirana – prve točke posjete i razgleda

Sirevi Paške sirane bili su prva točka posjete, a bitni su stoga jer vam predstavljaju čuvene ovčje sireve čija tradicija datira još iz 1946 godine i gdje će vam objasniti sve o postupku dobivanja sira iz mlijeka ovaca koje na Pagu žive u totalnoj slobodi i sreći. Ovce ćete sresti na prometnicama, po gologlavom kršu, po raznim ćoškovima, a tu i tamo sretne se koja čupava glavica ispod prazne ležaljke na plaži. Ovce mirno pasu raslinje i totalno su nezainteresirane za gradske turiste i posjetitelje koji ih raspamećeno fotografiraju.

Naša druga postaja bio je wine & cheese bar Trapula, fini bar na glavnom trgu gdje smo degustirali paške baškotine te još malo sireva uz pogled na crkvu. Sve smo oplemenili vinima Plenković s Hvara te bijelim vinom sorte Gegić. Trapula wine&cheese bar je fino mjesto, na cool lokaciji, koji nas je lijepo ugostio i kojem želimo puno novih posjetitelja.

Kamp Šimuni – propulzivno naselje mobilnih kućica, udobnih plaža i izvrsne gastronomije
Gastronauti su se stacionirali u iduća 2 dana, u kamp Šimuni, ljupko naselje naizgled bezbrojnih kućica sa fotogeničnim plažama koje su kako smo poslije doznali, iz stijenja pretvorene u šljunčane oaze sa besprijekornim pogledom na suton i praskozorje.

Sunce sviće i zalazi na Pagu svakodnevno, no nama je definitivno svanulo za večerom ilitiga gozbom u 6 slijedova. Večer je započela elegantnim ispijanjem majstorski spravljenih koktela od gin tonika u kojima su se kočoperili Kotany začini upotpunjeni kombinacijama raznih egzotičnih travki.

Gozba kreirana palicom chefa Nikole Leke uz pomoć dva kuhara iz Indije i jednog iz Nepala (savršeni kozmopolitizam u otočkoj kuhinji), predstavila nam je otok kao carstvo hedonizma, iz razloga pobrojanog u čak šest slijedova:

Janjeća pašteta na brusketi na podlozi od mladog sira
Otočki sirevi s baškotinom i preljevom od lunskog maslinovog ulja
Janjeća juha s domaćim punjenim noklicama
Tris od domaće tjestenine janjetine, puževa i mirodija otoka Paga

Janjetina na pireu od boba s preljevom od majčine dušice i palentom u ovitku
Cheesecake od skute sa sladoledom od kadulje.

Uz vina PZ Svirče, i navedenih šest slijedova hrane, druženje je potrajalo do dugo u noć.

Ručak u tisućljetnoj Lunjskoj maslinadi, ljupka Novalja i starorimski vodovod

Ponešto omamljeni od obilne gozbe, drugi dan smo se zaputili u plavu Novalju gdje smo razgledali Antički vodovod ili Talijanovu bužu.O ovom tunelu koje je u cjelosti isklesano u živom kamenu, izvolite se informirati na ovom linku, te se neka nađe kao nezaobilazna točka vaše posjete Novalji jer spada u važnije turističke atrakcije grada.

Obavezno posjetitite Gradski muzej u Novalji na adresi: Gradski Muzej Novalja, Ul. kralja Zvonimira 27. gdje ćete saznati sve o ovom antičkom podzemnom vodovodu dugačkom 1050 m, u koji se ulazi iz muzeja, a izlazi iz njega u Novaljskom polju.

Zahvaljujemo se prof. Vesni Denoni koja nam je izvrsno prezentirala antičko naslijeđe Novalje te se pobrinula da ne odemo gladni u Lunjski maslinik, nutkajući nas sa ovećom platom prefinih ušećerenih badema. Čekao nas je Lun, i simpatičan maslinarski pogon gospodina Badurine, Uljara Lun, u kojem smo degustirali po čašicu maslinova ulja a potom smo se uputili u ekspediciju po Lunu gdje smo razgledali drevna stabla maslina.

Kad bi te masline mogle pričati, svašta bi nam mogle reći o protoku Vremena i bremenitoj povijesti, obzirom da neke stare ali posve dobrodržeće dame u tom rezervatu, imaju od 1600 – 2000 godina, a ukupan broj divljih maslina se procjenjuje na oko 80.000,00. Tamo smo poručali rižoto od sipa i božansku pašticadu s lunjskim šupljim makaronima.

Treba li isticati da je nova gozba na otvorenom, u maslinarskom raju bila jako dobro prihvaćena, unatoč obilnoj večeri dan prije. Ta nismo krivi što nam je svježi zrak i predivan pogled, nanovo otvorio apetit.
Želite li saznati više o Lunjskom masliniku, posjetite web stranicu i obavezno prehodajte ovaj djelić povijesti u kojem je živim reljefom izdržljivih i dugovječnih maslina, ispisana srž samog Paga.

Boškinac – kruna gastronaut ekspedicije, šlag na torti, završna gozba na otoku soli i kamena

Hotel restoran i vinarija Boškinac je mjesto kojemu brojne panegirike ispisuju korisnici Trip Advisora , (čak 72% korisnika koji su ga recenzirali, označilo ga je najvišom ocjenom), slaveći ga usklicima i oznakama koje kao da su izašle iz kopirajterskih priručnika: Mama mia, On a different level, Absoulutely perfect, Top 1 restoran in Croatia, Place where taste and nature meets in one moment.. tako da sam s velikim zanimanjem ušla u taj paški hram profinjene atmosfere i hrane.

Prvo smo u vinskom podrumu poslušali nadahnuto predstavljanje vlasnika Borisa Šuljića Boškinca, koji nam je ispričao sve o vinskom podrumu, hrani koja se bazira na redefiniranju tradicijske paške kuhinje uz kombiniranje novih trendova a posjeduju i 4 hektara svojih vinograda koja okružuju hotel, dok ekipa chefova u njegovom restoranu ( mlada ali nevjerojatno kreativna), spravlja tradicijska paška jela u novom ruhu.

Pa su nas tako dočekali slijedeće blagodati:

Carpaccio od peškarije na želeu od mišance i kreme od bosiljka

Vinogradski puževi na kremi od peršina i varijacijama divljeg koromača
Raviol od skute s umakom od kadulje, prahom suhe ovčetine i salicornijom koji je prebrzo nestao, te se nije našao na slici

Janjeći butić na kremi od čimulica, ukiseljeno mlado povrće i mladi bodulski krumpir

Paška jabuka uz Boškinac prošek

Dakle the moment. Negdje između janjećeg butića i paške jabuke, došao je najzad trenutak kad urođenu logoreju, zamijeni pobožna tišina zbog toga što ste osjetili sa ljubavlju pripremljenu hranu, uz savršeno dizajniran okus, oblik i izgled. Kad shvatite da ste uhvatili trenutak između jurnjave, posla, obaveza, rokova koji ćete zauvijek sačuvati u škrinjici uspomena, tada ne preostaje drugo već proglasiti večeru u Boškincu, krunom ovog putovanja.

I potom se razdragano uslikati s većinskim izaslanstvom Gastronauta i večere, pored načelnika Novalje, g. Ante Dabe, i vođom puta, našom Karin Mimicom, šeficom Gastronaut ture.

Sirana Gligora – vjetar, sir, stih i rastanak od Paga

Završetak ove studijske Gastronautske avanture primaknuo se iduće jutro posjetom slavnoj sirani Gligora u Kolanu. Iako sam znala iz medijskih prijenosa sve o kvaliteti i nagradama sira Gligore koje redovno kupujem u zagrebačkom Vrutku, zamišljala sam da ću upoznati malu pitoresknu siranu na livadama rijetkog aromatičnog raslinja sa ovcama koje bezbrižno pasu posoljeno bilje, ili se nonšalantno šeću usred ceste, a dočekala nas je high tech sirana sa halama i pravim laboratorijem u kojoj čeznutljivo prebrojavate brojne kolutove najboljeg sira.

Tamo smo u profesionalnim bijelim kutama maksimalno opremljeni i oprezni, razgledali siranu. Vlasnik Ivan Gligora nam je priredio zakusku u kušaoni gdje smo ponovno prionuli mini gozbi sira, skute i vina a poseban doživljaj bili su stihovi Ivana Gligore koji osim što proizvodi najbolje sireve, ovjenčane brojnim nagradama (koje izvolite potražiti na ovom linku), piše i pjesme u to malo slobodnog vremena što mu preostane kada ne proizvodi vrhunske sireve ili prima nagrade, kupce i posjetitelje. Vrhunski sirevi i lijepi stihovi o ljubavi bili su savršena uvertira za oproštaj od Paga.

Očarani, omamljeni, prepuni dojmova, umorni ali razdragani od trodnevne gastronomske sreće, krenuli smo svatko na svoju stranu.
U nove obveze, rokove, jurnjavu i stresove, noseći sa sobom sliku mjesečevog otoka kao posebne destinacije sa dušom ali i stilom.
Hvala TZ Paga i TZ Novalje na vodstvu i gostoprimstvu, divno je predstaviti svoj otok i njegove ljepote na ovaj način sa puno pažnje i ljubavi prema svojoj destinaciji.

Hvala kampu Šimuni na smještaju i prvoj gozbi koja nam je otkrila novo lice Paga kao otoka obilja i sjajnih plaža, i čarobnom Boškincu na djeliću zaustavljenog vremena kroz večeru iz bajke. Ako još niste, uplanirajte Pag u svoj putni itinerer i dopustite mu da vam pokaže zašto je tako poseban.

Informacije:

Turistička zajednica grada Paga

Turistička zajednica grada Novalje

Kamp Šimuni

Hotel restoran i vinarija Boškinac

Gradski muzej Novalja i Antički vodovod

Muzej soli

Gastro avanture i ponajbolja pera kušača hrane, pratite na portalu Gastronaut.hr

Fotografije: A.Hitrec, arhiva Gastronaut.hr, naslovna fotografija Turistička zajednica grada Paga

Keep Reading

Gastro

Pelješac u vinskoj kapljici

By Croatian Hot Spots 01/04/2018

Priča o tradiciji vinogradarstva na Pelješcu

Vrijeme održavanja: 28. travnja od 11 do 18 sati u mjestu Putniković

Osim prirodnih ljepota, zeleni poluotok Pelješac skriva razne šarmantne tajne. Jedna od njih su nepoznate vinske ceste. Naime, poznato je da je Pelješac domovina Plavca malog, Dingača i Postupa, vina koja se dobivaju od sorata vinovih loza s istoimenih područja na tom poluotoku, ali kako je zapravo sve nastalo i gdje se sve skrivaju vinogradi saznat ćete ako se pridružite manifestaciji Pelješac u vinskoj kapljici, koja će se održati 28. travnja od 11 do 18 sati u mjestu Putniković.

Organiziranom šetnjom kroz vinograde Putniković doći ćete do obližnjeg brda Svetog Trojstva. Vrijedni domaćini koji će vas voditi kroz vinograde, ispričat će priču o tradiciji vinogradarstva i vinarijama toga kraja.

Kako ne biste bili gladni i žedni, također će se pobrinuti domaćini koji će vam ponuditi aperitiv i čašu vina. Nakon kratkog predaha obilazak se nastavlja kroz selo Vukotići do Guvna gdje se organizira seljačka marenda, na način kako su to radili naši stari.

Vino, gastronomija i zabava

Kušajte pancetu, pršut, sir, starinsko pecivo pecipale ili principale ili pak jednostavno – popriguše kako ga nazivaju u Dubrovniku te ukusnu marendu završite uz tradicionalne kolače. Popriguše možete isprobati u slatkoj ili slanoj varijanti, pa tako ih možete posuti šećerom ili na njih namazati marmeladu ili pak, ako ste ljubitelj slanoga, jednostavno na njih stavite sir ili salamu.

I dok ćete biti zabavljeni tim gastro okusima, zabavljat će vas KUD Putniković, Bijeli maškari. Uz njih možete i zaplesati. Nakon uživanja u enogastro i glazbenom doživljaju, nastavit ćete šetnju do Doma vinarske tradicije gdje će se održati prezentacija o povijesti vinarstva Pelješca i Poljoprivredne zadruge Putniković. Saznat ćete sve o autohtonim vinskim sortama te njihovoj važnosti za ukupno hrvatsko vinarstvo. I na kraju priče o vinskoj kapljici – uživajte u zabavi uz živu glazbu te tradicionalni grah. Dobrodošli u Putniković!

Foto: Tz općine Ston, Vina Matuško, vina Grgich
Više: www.ston.hr

Projekt je sufinancirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Keep Reading

Aktualno

Marseille – Feniks Provanse

By Croatian Hot Spots 31/03/2018

Piše: Vlado Šestan

Prošle jeseni sam pisao reportažu iz Bukurešta, koji me podsjetio na pticu Feniks koja se ponovo uzdiže iz pepela. Slično sam pomislio i pri posjeti Marseju. Prilikom svakog posjeta u zadnjih nekoliko godina grad izgleda sve bolje, modernije i uređenije.

Mnogo je godina Marsej pratio image opasnog lučkog grada. S pravom, jer se raznim etničkim skupinama, prvenstveno Alžircima i Korzikancima, nije moglo stati na kraj u borbi za vlast u gradu. Grad su zaobilazili svi koji bi došli u Provansu, no situacija se promijenila. Od kada je 2013. bio Europski grad kulture i doživio značajna ulaganja u infrastrukturu, javni prijevoz te kulturne sadržaje, Marsej je doslovno procvao. Ne samo vizualno, već se promijenila i svijest stanovnika o njemu. Upoznao sam nekoliko ljudi u gradu i svi se slažu u istom. Stanovnici su postali ponosni i kao da su ponovo otkrili ljepotu mjesta u kojem žive.

Od lučkih gradova na Mediteranu niti jedan se ne može pohvaliti takvom lukom za male brodove kao što je Vieux Port. Revitalizirani potez od bivših dokova prema spektakularnom muzeju MUCEM te dalje prema luci, pretvoren je u elegantnu četvrt u kojoj se nalaze prodajni centri, restorani, hoteli i zgrade sa skupim stanovima. Marsej je tako postao poželjno mjesto za život. Drugi najveći francuski grad, ponovo je našao svoje mjesto na turističkoj karti Mediterana.

Što vidjeti u Marseju?

Glavna atrakcija Marseja je grad sam za sebe. Dio grada oko luke, zatim stari dio na brdu Panier, pored La Vielle Charite te uz elegantnu ulicu uz more Corniche JFK pokazuju svu raznolikost kultura i povijesti. Najbolje je početi posjetom Bazilici Notre Dam de la Garde. Sagrađena u neobizantskom stilu na mjestu kapelice iz 13.stoljeća. Nadvila se nad gradom poput prave zaštitnice pomoraca. Pogled na grad i na more je jedinstven. Pruža se na sve strane te je informativan jer se lako dobije orijentacija gdje se što nalazi. Do vrha brda je najugodnije doći vlakićem Les petits trains koji stoji na Quai du Port. Cijena povratne karte je 8E za odrasle i 4E za djecu. Vožnja u jednom smjeru traje oko pola sata i prolazi zanimljivim dijelom grada.

Središte svega je Vieux Port – stara luka. Na prostoru na samom dnu zaljeva (Quai des Belges Market) se održava sve što je bitno za grad. Protestira se protiv ovoga ili onoga, slave se pobjede svetog kluba Olimpique Marseille (još s nostalgijom spominju Skoblara i Bokšića), a vikendom sluša nekog od brojnih uličnih svirača. Ujutro se ovdje kupuje riba direktno od ribara, poslijepodne se prodaje cvijeće, a navečer je puno šetača koji uživaju u lijepo osvijetljenom gradu. Posebno je atraktivna instalacija Normana Fostera – Miror ombriere koje poput ogromnog krovnog zrcala štiti od kiše i sunca. Gomila ljudi slika svoje odraze i mogu se naći zanimljive fotke na društvenim mrežama. Iz sredine tog dijela obale kreće jedna od glavnih ulica grada Le Canebiere. U blizini je i Opera de Marseille oko koje je zgodna četvrt malih trgovina i lokala, s raznolikom ponudom etničkih kuhinja.

Od muzeja treba posjetiti MUCEM – Musee des Civilisations de l,Europe et de la Mediteranee. Stalna izložba je s temom povijesti i razvoja mediteranskih kultura i civilizacije. Ulaz je 9,5 E. Često se organiziraju i značajne izložbe, što MUCEM postavlja na prvo mjesto najvažnijih muzeja Južne Francuske. Moguće je i proći dijelom zgrade do vrha s kojeg vodi pješački most do utvrde Le Fort Saint Jean. Lijepi park se nalazi s druge strane zaljeva oko Palais des congres du Pharo.

Od modernih zdanja, najspektakularniji je novi stadion Velodrom poznatog kluba Olimpique Marseill koji ima status božanskog entiteta baš kao i hajduk u Dalmaciji. Oko stadiona je sagrađen novi šoping centar te brojni sadržaji i luksuzni stanovi i hoteli. Nalazi se u Boulevard Michelet.

Marsej je na moru, pa naravno ima i nekoliko vrlo popularnih plaža. Mala i ekskluzivna je Anse des Catalans blizu samog centra. Dalje uz ulicu Corniche JFK, u dužini od tridesetak kilometara se nalaze i brojne druge uređene plaže za kupanje te razni javni sportski tereni i parkovi. Na samom kraju je šarmantno mjestašce Des Goudes u kojem se mogu naći odlični restorani s morskim delicijama koje drže obitelji ribara pa se može tvrditi da hrana stiže direktno iz mora na stol. Iza mjesta počinje nacionalni park des Calangues koji se proteže do Cassisa.

Preko puta grad se nalazi nekoliko otoka koji su vrlo popularni za kupanje ljeti. Najpoznatiji je Ile d,If na kojem se nalazi utvrda u kojoj je prema romanu bio zatočen Grof Monte Kristo.

Što pojesti ? Odogovor je jednostavan – Bouillabaisse. Najpoznatija i najbolja juha s morskim plodovima na Mediteranu. Ona prava je od biranih i skupih vrsta riba. Jeli su je samo bogataši. U restoranima može biti do 50 E. Jeftinije verzije su od svega što je iz mora, i nimalo lošije. Služi se s kruhom, češnjakom i putrom.

Ako želite boraviti u Marseju i raditi dnevne izlete u okolicu onda su za preporuku izleti u Aix de Provence vlakom te Cassis i Saint Cyr sur Mer autobusom. Javni prijevoz je vrlo dobar, a i bolje rješenje od automobila jer je parking vrlo skup i teško ga je naći u sezoni. Marsej svakako zaslužuje boravak od nekoliko dana.

Travel Advisor.eu

YoTube

Keep Reading

uncategorised

Ni Rimac joj nije odolio! Novalja osvojila top brendove svjetske automobilske industrije!

By Croatian Hot Spots 31/03/2018

Nakon reklame za Mercedes, BMW, Porche i Grand tour, promo video za novi električni hiperautomobil Rimac Automobila sniman je u Novalji

Osim što je popularno turističko odredište, Novalja je sve popularnija destinacija za snimanje reklama domaćih i svjetskih brendova kao i automobila iz najviše klase autoindustrije. Na tom prostoru bogatom mnogim tradicijskim i prirodnim ljepotama snimaju se modni editorijali, a upravo je hrvatsku Ibizu – plažu Zrče izabrao redatelj Alex Richanbach za snimanje filma „Ibiza“. Taj poznati redatelj, suprug još poznatije glumice Julije Roberts, u ranu jesen prošle godine na plaži Zrće snimao je kadrove u kojima je, uz mnoge hrvatske statiste, sudjelovao i fatalni Robb Stark, glumac iz popularne HBO-ve serije „Igre prijestolja“.

Nedavno je i popularni trojac Grand tour-a otkrio potencijale ovog mističnog otoka u svrhu atraktivnih reklama te se time Novalja polako pozicionira na mapi kao poželjno marketinško odredište za popularni advertise commercial.

No, da Novalja postaje sve traženija na karti snimanja reklama svjetskih uspješnica dokaz je i to što se na lokaciji državne ceste, popularno nazvane D106, od trajektne luke Žigljan prema Novalji, snimao i editorijal hiperjurilice poznatog automobilskog inovatora Mate Rimca. Prije njegova automobila, na tom su prostoru snimane reklame za nekoliko svjetskih auto brendova poput Mercedesa, BMW-a i Porchea.

C_Two se prilagođava vlasniku

Mega popularni Rimčev Concept Two (C_Two), koji je nedavno pokorio i sve svjetske automobilske premijere na automobilskom sajmu u Ženevi, izazvao je veliku pažnju Pažana, stanovnika Novalje, ali i svih ostalih koji su imali sreće i našli se na pravom mjestu u vrijeme na snimanju tog predivnog automobila.

Rimčev C_Two do 300 kilometara na sat dolazi za manje od 11,8 sekundi, a maksimalno dostiže brzinu od 412 kilometara na sat. Novost na vozilu je prepoznatljiv dizajn uz niz aerodinamičnih dodataka, što taj automobil smješta u rang najpametnijih i najpovezivijih automobila na svijetu. Taj električni automobil, čija cijena doseže vrtoglavih 1,7 milijuna eura, u potpunosti se prilagođava vlasniku i pruža mu neponovljivo iskustvo korištenja s On-board AI tehnologijom.

Novalja, ali i cijeli otok Pag postaje svojevrstan brend za snimanje takvih reklama te vrhunsko svjetsko odredište sedme umjetnosti.

Foto: Rimac, VisitNovalja

Keep Reading

Aktualno

Brda&doline – predstavljen novi vizualni identitet grada Požege

By Croatian Hot Spots 30/03/2018

Grad Požega u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Požege s ponosom predstavlja novi vizualni identitet, slogan i kreativnu platformu za sustavni branding Požege kao turističke destinacije.

Riječ je o prvom projektu takvog opsega u Slavoniji s obzirom na opseg cjelovitog brandinga kroz strateški orijentirana kreativna rješenja unutar kreativne strategije te seta principa u dizajnu i pisanju primjenjivih na sve buduće turističke materijale grada, ali i primjenu strategije na logotipe i slogane svih gradskih manifestacija.

Jedan od prvih primjera primjene kreativne strategije mogao se vidjeti u logu, sloganu i na plakatima ovogodišnje proslave Grgureva – Dana Grada. Iako su vizualni identitet i slogan Požege definirani, kroz čitavu 2018. čeka nas sustavna primjena strategije na logotipe i slogane svih većih gradskih manifestacija.

Branding rješenje sadrži još osnove komunikacijske strategije i nastupa u medijima te dizajnerske prijedloge niza materijala, od tiskanih oglasa i billboarda do naslovnice knjiga i brošura, setova uredskog materijala i brojnih promotivnih artikala.

Kako bi projektu osigurali univerzalnost i primjenjivost u svim prilikama i sa svim suradnicima, kreiran je i prvi Priručnik osnovnih grafičkih standarda vizualnog identiteta Požege kao turističke destinacije.

Iza ovih, ponekad tehničkih termina iz područja brandinga i oglašavanja stoji prvi sustavni branding jedne turističke destinacije na istoku Hrvatske. Požega je tako po prvi put dobila jedan izniman resurs i rijetku vrijednost u sadašnjoj i budućoj promidžbi domaćim i stranim turistima.

U ovoj uzbudljivoj i za turizam grada strateški iznimno važnoj avanturi posebno smo ponosni što su autori kreativnih rješenja domaći kreativni dvojac iz Candypepper studija s višegodišnjim iskustvom u oglašavanju.

BRDA & DOLINE

Požega danas nudi modernu turističku ponudu s fokusom na tri glavne kategorije usluga:

1. aktivni odmor jedinstven u regiji

2. gastro ponudu po ukusu nove generacije

3. živu i bogatu suvremenu kulturu

Ideja koja ih sve povezuje: Brda&Doline, novi slogan.

Novi brending komunicira:

1. jedinstvene vizure Požege

2. bogatstvo & raznolikost povijesti, ljudi, običaja

3. sva tri ključna aspekta Požege kao turističke destinacije

Projekt brandinga grada je velika vrijednost zbog toga što je smatramo ulaganjem u turističku infrastrukturu koja će ostati dugi niz godina iza nas.

Grad Požega ulaže mnogo u biciklističke i pješačke rute, a cikloturizam je jedan od prioriteta u razvoju turizma sa stalno novim ulaganjima u infrastrukturu i promidžbu. Ono što aktivni odmor u Požegi čini posebnim, jedinstven je spoj slavonske ravnice i gora koje okružuju grad, uz blizinu Papučkog masiva i Parka prirode.

Uz cijenjena vina odnjegovana u gotovo idealnim geografskim uvjetima, grad je u posljednjem desetljeću zahvatila prava gastro-revolucija. U Požegi je kreiran koncept Muzeja u loncu, koji se proširio cijelom Slavonijom, a cilj mu je sačuvati i ponovno ponuditi posjetiteljima zaboravljene slavonske delicije. Požeška „gastro revolucija“ ne bi bila ista bez svojih piva. A kao nešto slatko za kraj, ne smijemo zaboraviti Požega je i dalje grad čokolade, u kojem neće nedostajati novih kreacija za ljubitelje te fine slastice.

Nadimak „Slavonska Atena“, koji je Požega stekla u 17. stoljeću danas je primjereniji no ikad. Požega je domaćin međunarodnog jednominutnog filma, organizator Ljetne škole znanosti koja je ugostila nekoliko dobitnika Nobelove nagrade, regionalni centar obrazovanjau klasičnoj, jazz i suvremenoj glazbi, grad čija kviz scena je među najjačima u Hrvatskoj… i još mnogo toga što će mudre glave znati cijeniti.

Možemo zaključiti da moderni branding Požege u prvi plan iznosi nove i suvremene i urbane sadržaje koji čine današnji grad. Bogatstvo tih sadržaja ponekad je potpuno iznenađujuće i odaje dojam mnogo većeg i bogatijeg mjesta.

Požega je mali grad koji nudi sadržaje većeg grada. Tradicionalno mjesto koje se sve više modernizira. Sadašnjost koja je iz prošlosti zadržala ono najbolje: široku slavonsku dušu, gostoljubivost i umijeće življenja po mjeri čovjeka. Polagano, opušteno, po slavonski…

Izvor: Turistička zajednica Grada Požege

Facebook

fotografije: TZG Požega

Keep Reading

Aktualno

Starim razglednicama krenimo kroz povijest Petrinje

By Croatian Hot Spots 30/03/2018

Autor teksta: dr.sc. Ivica Golec

Petrinja, stoljećima važno gospodarsko, prosvjetno i kulturno središte Banovine, a danas i cijele Sisačko-moslavačke županije, prema nekim povjesničarima postojalo je već u zadnjim stoljećima opstanka Rimskog Carstva (3. i 4. st. n.e.), a njezin naziv svoj korijen najvjerojatnije vuče ili od latinizirane grčke riječi petrus (kamen) ili pak po crkvi sv. Petra što se na tim prostorima nalazila još od vremena Sisačke biskupije.

Posebne razvojne okolnosti svrstale su Petrinju među rijetka europska naselja koja služe kao svojevrstan primjer prestanka postojanja već jednom aktivne urbane strukture na izvornoj lokaciji i njezina preseljenja sa starog na novi prostor. Stoga se u geografskom smislu prostorni hod Petrinje u prošlosti razlikuje od povijesno-prostornih iskustava obližnjeg Siska ili primjerice Karlovca, gdje je zadržan kontinuitet povijesnih pravaca kretanja, gdje aktivna urbana masa nije varirala pa je takvo stanje obilježilo njihovu trajnost i stalnost opstojanja u određenom već zadanom lokacijskom prostoru.

Na izvornoj i prvoj lokaciji u neposrednoj blizini današnjeg naselja Jabukovca, Stara srednjovjekovna Petrinja već je 1240. godine bila poznato i dobro naseljeno mjesto, koje je slavonski herceg Koloman iste godine udijelio povlastice slične onima što ih tada dobivaju i ostali slobodni kraljevski gradovi. Međutim, nakon pada Bosne 1463. godine uslijed osmanlijskih prodora i pustošenja, ponajprije u rubnim dijelovima Habsburške Monarhije, mnoge utvrde i stari gradovi, među kojima je bila i Stara Petrinja, bili su razoreni i napušteni.

Osnivanje novovjekovne, odnosno Nove Petrinje (1592.-1618.)

Nasilnim prestankom prostornih i urbanih funkcija srednjovjekovne Petrinje, turski vojskovođa Hasan-paša Predojević na ušću Petrinjčice u Kupu, mjestu otprilike udaljenom 10 km od prvobitne lokacije srednjovjekovne Petrinje, u proljeće 1592. godine gradi Novu Petrinju. Novovjekovna Petrinja postaje značajno ishodište za pustošenje hrvatskih krajeva. Odavde Osmanlije pokušavaju osvojiti Sisak i izvode pljačkaške pohode u selima Posavine, Turopolja, pa sve do Zagreba. Kršćanska vojska prvi put u razorenu tursku petrinjsku utvrdu ulazi 10. kolovoza 1594. godine na dan sv. Lovre zbog čega je ovaj svetac kasnije i proglašen zaštitnikom Grada i svake godine svečano obilježavan kao Dan Grada Petrinje. Međutim, konačno je Osmanlijama Petrinja oteta u nedjelju 24. rujna 1595. godine u poslijepodnevnim satima i otada ostaje trajno u kršćanskim rukama. Petrinjska tvrđa i naselje Petrinja nedugo potom, pa sve do 1871./81. sastavni je dio Vojne krajine, specifičnog obrambenog sustava u Europi, utemeljenog zbog zaustavljanja osvajačkih pohoda Osmanlija. Od 1595. godine petrinjska tvrđava je organizirana kao središte petrinjske kapetanije, koja se nalazi pod hrvatskom vlašću i postaje ključnom točkom obrane petrinjsko-sisačkog Pokuplja.

Bitne značajke društvenog života novovjekovne Petrinje kao sastavnog dijela Vojne Krajine (1618.-1871./81.)

Zbog nesloge hrvatskih staleža i nemogućnosti namicanja potrebnih novčanih sredstava za izdražavanje petrinjske vojne postrojbe, Petrinja je poslije 1600. godine pripala Slavonskoj krajini kao zasebna teritorijalna jedinica Varaždinskog generalata. Prošla je kroz više razvojnih faza, a često je nazivana petrinjskom krajinom, grofovijom, vojvodstvom i sl. Unatoč tome što hrvatski ban na ovom području nije mogao uspostaviti punu vlast, ipak se za taj dio Hrvatsko-slavonske vojne krajine ustalio naziv Banska krajina, odnosno Banovina.

U razdoblju preuređenja Vojne krajine i osnivanja pukovnija (1746.-1753.) kada je Banska krajina diplomom vladarice Marije Terezije podijeljena na dvije pukovnije, Kostajničku i Glinsku, sve naglašenije postavljano je pitanje konačnog statusa Petrinje, njezina izlaska iz Varaždinskog generalata i ponovnog pridruživanja Kraljevini Hrvatskoj, a potom Banskoj krajini. To dugo raspravljano i riješavano pitanje okončano je 1753. godine, Petrinja umjesto Kostajnice postaje sjedište Druge banske pukovnije, a krajem 18. st. uz vojno, postupno prerasta u gospodarsko, prosvjetno-kulturno središte Banovine. Diplomom Marije Terezije 1773. godine dobiva cehovske privilegije kao središnje mjesto cehovskog obrtništva u Banovini, početkom 1777. godine dobiva sajamske privilegije, odnosno pravo na održavanje 4 sajma godišnje (13. svibnja, dan prije Tijelova, treći na dan zaštitnika sv. Lovre i četvrti 2. studenog svake godine), a iste 1777. godine dobiva i položaj povlaštenog krajiškog grada tzv. vojnog komuniteta što će ga uživati sve do 1871. godine, slično kao Bjelovar, Ivanić-grad, Karlobag, Senj i drugi povlašteni gradovi Hrvatsko-slavonske vojne krajine.

Prva katolička župna crkva u Petrinji izgrađena je 1603. godine, a zbog njene trošnosti zauzimanjem petrinjskog građanstva i carice Marije Terezije 1780. započeta je gradnja nove, koja je svečano otvorena 1781. godine, a građena je u kasnobaroknom i klasicističkom stilu. Tijekom 1785. godine iako malobrojni, žitelji pravoslavne vjere u gradu podižu svoju parohijalnu crkvu posvećenu sv. Spiridonu.

Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno – kulturno središte Banske krajine

Potkraj 18. i na početku 19. stoljeća uređivanjem središnjeg prostranog trga te izgradnjom vojnih i crkvenih objekata, kao i građanskih kuća s prepoznatljivim značajkama kasnog baroka Petrinja je prerasla u prosperitetno gradsko naselje vojnokrajiškog tipa. U razdoblju cehovskog obrtništva u Petrinji osobito su bili cijenjeni lončarski i košarački majstori, potom stolari, bravari i posebice mesari, što uostalom najbolje potvrđuje slučaj petrinjske obitelji Gavrilović čije prve obrtničke tragove u gradu valja tražiti već krajem 17. stoljeća. Trgovina se u Petrinji intenzivnije razvila nakon mira sklopljenog 1718. godine u Požarevcu, kada se povećao uvoz iz Osmanlijskog Carstva, a izvozilo i trgovalo bakrom, željezom, tkaninama, mesnim prerađevinama i lončarskim proizvodima.

Kao vojno i trgovačko obrtničko središte Krajine Petrinja od kraja 1809. do 1813. poput mnogih drugih hrvatskih mjesta ulazi u sastav „Napoleonove Ilirije“. Postaje značajna točka za trgovački promet između Indije i Francuske. Kraj Kupe se podižu velika skladišta za pretovar robe, dovršava se već ranije započeta izgradnja cesta od Kostajnice do Petrinje, sade se lipe po vojnom vježbalištu, Grad ima vlastito kazalište i domaću gradsku glazbu.

Petrinja je bila prepoznatljiva i po prosvjetno-kulturnom životu svojih stanovnika. Organizacija školstva ustalila se u gradu od 1774. godine kada je ovdje osnovana tzv. normalna (glavna) škola. Pohađati i završiti petrinjsku glavnu školu, do 1816. godine, jedinu na području Banske krajine i poznatu po vrsnim učiteljima, bila je želja ne samo djece petrinjskih stanovnika nego i žitelja cijele Banovine. O važnosti Petrinje moguće je suditi i na osnovi drugih oblika kulturnog života, osobito u doba hrvatskoga narodnog preporoda (1790.-1848.) kada, unatoč krutom krajiškom okruženju na ove prostore iz Civilne Hrvatske prodiru i hrvatska domoljubna nastojanja. To je osobito vrijedilo za Gradsku glazbu utemeljenju 1808. godine, Glazbeno društvo utemeljeno 1841., Čitaonicu-kasino (1842.), kao i podružnicu Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva iz Zagreba osnovanu 1843. godine.

Osim u kulturnim društvima, kao što su čitaonice i glazbena društva, petrinjski žitelji organizirali su društveni život i u nekim drugim specifičnim institucijama i udrugama, primjerice u Bratovštini za kršćanski nauk sv. Lovre mučenika, osnovanoj 1720. godine, u Građanskoj policiji od 1808. godine, Streljačkom društvu od 1816. godine i sl.

Petrinja – ponovno sastavni dio Civilne Hrvatske

Druga Banska pukovnija sa sjedištem u Petrinji konačno je ukinuta 8. rujna 1873. godine, a pukovnijski barjak predan je na čuvanje u župnu crkvu sv. Lovre. Konačnim razvojačenjem 1881. godine i Petrinja je ponovno priključena Civilnoj Hrvatskoj. Prvi Statut Grada Petrinje potvrđen je od Zemaljske vlade u Zagrebu 19. veljače 1883. godine, a od 1885. godine Petrinja se nalazi u sastavu Zagrebačke županije.

Od 1907. do 1914. godine Petrinja je doživjela procvat na gospodarskom području. Godine 1907. dovršeni su radovi na regulaciji Petrinjčice, sagrađena je električna centrala i Petrinja je 8. listopada 1911. dobila električnu rasvjetu. Tijekom 1912. i 1913. godine sagrađen je gradski vodovod, a u to vrijeme počeli su radovi na izvođenju gradske kanalizacije. Gradska ubožnica (starački dom) neprekinuto radi od 1. prosinca 1910. godine, a stalni gradski kinematograf svečano je otvoren 8. listopada 1911. godine. Petrinja je nadaleko bila poznata po učiteljskoj školi, koja sa stalnim radom počinje 1862. godine. Od 1864. u Petrinji je osnovano i počinje djelovati Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj, a 1880. ustrojeno je Dobrovoljno vatrogasno društvo.

Razdoblje od I. do konca II. Svjetskog rata (1914.-1945.) i Nove Jugoslavije (1945.-1991.)

Poslije propasti Austro-Ugarske Monarhije (1918.) i stvaranja nove države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Jugoslavije, Petrinja od 1924. godine pripada Karlovačkoj oblasti, a od 1929. Savskoj Banovini.U gradu je djelovalo više dobrotvornih, kulturno-prosvjetnih i vjerskih društava, kao npr. Gospojinsko društvo Dobrotvor od 1904. godine, Ženska udruga za promicanje kućne industrije od 1908. god., Hrvatska žena od 1921. god., Seljačka sloga od 1922. god., Društvo Hrvatica „Katarine grofice Zrinske“ od 1929. god., Klub prijatelja Engleska od 1934. god., Društvo prijatelja Francuske „Cercle Francais“ od 1924. god. i dr.

Petrinja je još od 19. stoljeća zapažena po svojim mnogobrojnim sportskim društvima. Osim Streljačkog društva utemeljenog 1816. god. tu djeluje Sklizalačko društvo utemeljeno 1881. god., Biciklističko društvo 1891. god., Hrvatski sokol 1906. god., Srpski sokol 1907. god., Nogometni klub Slaven 1910. god., Hrvatski nogometni klub Jelačić 1913. god., Hrvatsko planinarsko društvo Zrin 1922. god., Kuglaški klub Jelačić 1932. god. i sl.

U progonstvu (1991.-1995.) i povratak na svoja ognjišta

Počevši negdje iza 1600. god. Petrinja je stoljećima bila naseljena ponajviše hrvatskim pučanstvom. Nedvojbeno smišljenom promjenom etničke strukture stanovništva udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika kontinuirano se smanjivao, pa su prema popisu stanovništva iz 1991. godine Hrvati od nekada izrazito većinskog postali manjinski narod. Nakon velikosrpskog preuzimanja Petrinje (21. rujna 1991.) gotovo svi petrinjski Hrvati kao i Srbi koji nisu podupirali zamisao stvaranja Velike Srbije živjeli su kao prognanici u gradovima i selima diljem Hrvatske i svijeta.

Nakon završetka vojno-redarstvene akcije Oluja, koja je počela u petak 4. kolovoza 1995. godine, za samo 72 sata oslobođena je cijela Banovina s gradovima Petrinjom, Hrvatskom Kostajnicom, Glinom i Topuskim, i ti su krajevi vraćeni u sastav Republike Hrvatske. Tada su se Hrvati prognani s tog područja stali vraćati u svoja ognjišta, a nedugo potom ustrojena je civilna vlast, pokrenut rad u poduzećima i ustanovama, a kulturna i sportska društva ponovno djeluju u svome gradu.

Info: Turistička zajednica Grada Petrinje

www.petrinjaturizam.hr

044 815 431

Razglednice ustupila: TZG Petrinje

Keep Reading