Author

Croatian Hot Spots

Browsing

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/golf2.jpg[/image]
[/nivo]
GOLF TURIZAM U HRVATSKOJ

Golfu – tom zelenom sportu nastalom u srednjem vijeku u škotskoj, ne može se poreći određena otmjenost, budući da generira raznolike turističke sadržaje te privlači goste visoke financijske klase. no, u kontekstu naše države, on ujedno predstavlja i fantastičan turistički potencijal, do mjere da se naziva metaforičnim izrazom „magičnog štapića“ koji bi mogao oživjeti otoke i znatno doprinijeti eksluzivnosti nacionalne turističke ponude. Ove su činjenice bile dovoljne da se magazin Hot spots pozabavi tim svojevrsnim turističkim fenomenom – osim onog što golf nedvojbeno može učiniti za nas, razmotrimo što bismo mi mogli učiniti za hrvatski golf.

Budući da još od 14. stoljeća privlači svoje poklonike nesmanjenim intezitetom, golf je, rekli bismo, sport koji posjeduje onaj magični je ne sais quoi faktor (ono nešto, franc.). Dan danas je poziv na golf itekako prepoznatljiv simbol u razvijenijim zemljama, a dodatni sadržaji i objekti koje ovaj sport generira, efikasno obogaćuju dijapazon turističke ponude bilo kojeg područja.

S obzirom na trenutnu situaciju u Hrvatskoj, gdje su iznimni napori turističkih djelatnika usmjereni na širenje ponude van sezone, možemo reći da je golf ne samo dobra ideja, već i nužnost. Naime, interesantan je podatak da je Hrvatska izgubila nekoliko organizacijskih ponuda međunarodnog karaktera, upravo zbog nemogućnosti da sudionicima ponudi igranje golfa!

POTENCIJALI

Da ironija bude veća, zahvaljujući svojim geografskim obilježjima te ugodnoj i blagoj klimi, Hrvatska posjeduje fantastičnu startnu poziciju upravo za razvoj ovog sporta. Naše obilate i raznovrsne prirodne ljepote pogoduju okrjepi duha i tijela koja je u srži golfa, te dinamici same igre. Strani investitori i stručnjaci u tom pogledu ponajviše su zainteresirani za područje Istre, ali i za dvorce Hrvatskog zagorja te dalmatinsku obalu i otoke. Istra i područje Zagreba posebno su atraktivni zbog blizine postojećih golf terena u Sloveniji i Austriji (prostorna udaljenost je važan faktor kad je u pitanju motivacija igrača za odlazak na neki drugi teren), a Dalmacija i otoci zbog blage klime i mogućnosti prakticiranja golfa tijekom cijele godine. Kakvoća vremenskih uvjeta zaista može biti presudna kada je u pitanju „sudbina“ golf destinacija, budući da dugačka kišna i hladna razdoblja mogu imati poguban utjecaj na njihovu frekventnost.

Razvoj golfa na otocima, koji se mogu podičiti lijepim vremenom i za zimskih mjeseci, bio bi od posebna značaja, jer bi potaknuo širenje ponude i van udarne ljetne sezone, što je boljka s kojom se turistički sektor često suočava.

LOKACIJE

Trenutno najdominantnija golf destinacija u Hrvatskoj je Istra, koja se diči sa čak 14 potencijalnih lokaliteta za razvoj golf turizma. Prvo istarsko profesionalno igralište, Golf Club Adriatic, dugačko je 6.360 m i rasprostire se na 80 hektara, a na raspolaganju je i skraćeno igralište od 4.690 m. Valoviti teren i idiličan krajolik čine ga jednako zanimljivim i uhodanim igračima i početnicima. Na Brijunima se pak, nalazi jedno od najvećih igrališta u Europi, nekadašnja omiljena destinacija europske aristokracije s početka 20. stoljeća, koja nudi čar igre na samoj obali mora i užitak u mediteranskoj fauni. Nužno je spomenuti i natjecateljski vrlo aktivan Golf klub „Motovun“, Golf klub „Medulin“, te veoma atraktivno osmišljena vježbališta (driving range) u Umagu i na Krku.

Na području Slavonije ljubiteljima ovog sporta na raspolaganju je pregršt vježbališta za dugu i kratku igru u sklopu golf&ladanjskih klubova, a Golf centar „Novi Dvori“ u Zaprešiću nadomak Zagreba jedna je od rijetkih lokacija koja nudi i mogućnost igranja noću.

Osim postojećih golf terena, trenutno su aktualni i projekti izgradnje novih, poput Golf parka Dubrovnik, čije je terene od 9 i 18 rupa osobno dizajnirao jedan od najvećih igrača u povijesti, Greg Norman, koji, prema riječima inicijatora ovog projekta, vjeruje kako svako igralište mora ponuditi jedinstven, neponovljiv doživljaj.

POLEMIKE

Oko razvoja golfa u Hrvatskoj su se, nažalost, povele i brojne rasprave koje insinuiraju da su ulaganja u ovaj sport paravan za osobne interese pojedinaca. Kao magazin posvećen promociji nacionalnog turizma, pozdravljamo svaku iskrenu inicijativu da se pospješi njegov napredak, a u golfu u tom smislu prepoznajemo izniman potencijal. Druga vrsta polemika odnosi se na ekološko ugrožavanje područja koja bi bila pretvorena u golf igrališta. Kako je golf sport koji je oduvijek u sintoniji s prirodom, podržavamo poštivanje visokih standarda izgradnje, koji ne remete prirodnu ravnotežu i ne predstavljaju suviše invazivne intervencije na okoliš.

I za kraj zaključujemo: ako se, primjerice, prije nekoliko godina, Turska vrtoglavom brzinom izdvojila kao hit-destinacija za ljubitelje ovog visoko profitabilnog sporta, ne vidimo ni jednog razloga zašto svoje mjesto pod golferskim suncem ne bismo mogli izboriti i sami!

Foto: www.golf-adria.com

PAŠKA ČIPKA
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/P3030073.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/paska-cipka.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/paška-čipka.jpg[/image]
[/nivo]
Paška čipka je jedinstveni ručni rad vrijednih i vještih ruku žena iz grada Paga. Smatra se da je korijen paške čipke u Mikeni, a u gradu Pagu se počela izrađivati potkraj 15.st. za potrebe crkvenog ruha. Proizašla je iz Benediktinskog samostana svete Margarite gdje je radila škola šivanja paške čipke. Ministarstvo kulture RH je proglasilo kulturnim dobrom kolekciju koju časne sestre ovog samostana čuvaju i sakupljaju više od 150 godina. Povijest pamti vrijeme kada su Paškinje odlazile na dvor Marije Terezije kako bi specijalno za nju šile pašku čipku.
S vremenom je čipka postala samostalan dekorativan predmet, ukras na namještajima, uokvirena na zidovima, urezivana ili „ušivana” u odjevne predmete, ukras plahtama, jastucima, zastorima, stolnjacima te kao ukras na crkvenom ruhu.
Posebnost paške čipke je i to da prije nisu postojale šablone ili nacrti za izradu već se način izrade i njihov uzorak prenosio usmenom predajom i praktičnim radom s naraštaja na naraštaj.
Glas o njenoj ljepoti i savršenstvu pročuo se nadaleko, a njena proizvodnja i samostalno obilaženje svijetom pojačava se nakon osnivanja „Čipkarske škole” u Pagu. Škola je osnovana 1906 . godine i kontinuirano je radila do 1945. godine.
U sklopu Srednje škole „ Bartola Kašića” 1994.godine organizirano je obučavanje žena za zvanje paške čipkarice kako bi se spriječilo izumiranje stvaranja paške čipke, Uz školu, važnu ulogu u očuvanju paške čipke ima Udruga paških čipkarica „Frane Budak”. Danas se paške čipkarice mogu vidjeti na gradskim ulicama kako stvaraju ovu najljepšu rukotvorinu ženskih ruku. U samom središtu grada na Trgu Petra Krešimira IV uređena je Galerija paške čipke.

Foto: Vesna Karavanić
Tekst: Tz grada Paga

IMOTSKO CRVENO JEZERO[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/base_jumping_red_lake01-_S.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/base_jumping_red_lake1s.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/base_jumping_red_lake1s.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/base5_s.jpg[/image]
[/nivo]

Imotsko Crveno jezero ponovo je bilo  poprište nekog  pustolovnog spektakla. Devet base jumpera u dva dana unatoč kiši i povremenom vjetru skočila su sa strmih litica Crvenog jezera u vodu pri tome padajući i leteći nekih 300 metara pred više od pet stotina Imoćana načičkanih oko litica ovog spomenika prirode. Hrvat Vanja Šiljak, Talijan Maurizio de Palma, tri Austrijanca Edmond Guschall, Hirschi Thomas i Jurgen Schridi, dvojica Mađara  Csaba Szorcnxi i Gergo Kovacs, te Nijemac Tobias Preidel među lokacije na koje su skočili upisali su i ovu, po mnogočemu jedinstvenu.

„Eto završili smo i drugo poluvrijeme nevjerojatnih skokova u Imotsko Crveno jezero. Prvi put i povijesni put 2007. godine, i evo sada, doživio sam i ja po drugi put, a ovi moji prijatelji po prvi put nešto nevjerojatno. Rekoše mi, a i sam znam da su skakali s mnogih litica diljem svijeta, bilo je toliko izazova no svi se slažu u jednom – da je skok s litica Crvenog jezera nešto nevjerojatno, neponovljivo. Doći će opet,a kažu mi, da će se pohvaliti onim što su ovdje u Imotskom učinili. Skočili su u  provaliju, koja koliko god zastrašujuća, toliko je i predivna. Uživali smo“, riječi su Vanje Šiljka base jumpera iz Zagreba  koji je i okupio ekipu neustrašivih junaka.

Logistiku skakačima pružili su Turistička zajednica grada Imotskog, članovi HGSS te HPD Imotski.

Cijeli adrenalinski spektakl na liticama Crvenog jezera, snimao se  s nekoliko kamera. Na jednoj od njih bio je i Stipe Božić. Zajedno s ostalim snimcima, te sa snimcima iz kamera koje su na svojim kacigama nosili i base jumperi, Stipe će izrežirati dokumentarac koji će vjerujemo privući iznimnu pozornost šireg gledateljstva.

Dalmatia outdoors

Tradicija vinarstva i vinogradarstva na otoku Hvaru seže do antičkih vremena. U IV stoljeću pr.K. Grci s otoka Parosa osnovali su svoju koloniju Pharos na području današnjeg Starog Grada. Iz svoje pradomovine donijeli su kulturu vinove loze. O značenju vinove loze i vina za stare Grke govore nam metalni novčići koji su se kovali u Pharosu i Issi (današnji Vis), a koji su prikazivali grozd s lišćem vinove loze s jedne, a pehar za vino (kantharos) s druge strane. Dolaskom Rimljana 219. pr.K. širi se uzgoj vinove loze. U ruševinama rimskih villa rustica mogu se pronaći ostaci vinskih presa. Hvarski statut iz 1331. godine zabranjivao je uvoz vina na teritorij hvarske komune, osim ako je bila nerodna godina.
Sredinom XIX stoljeća lug (oidium),filoksera i peronospora uništili su vinograde u Francuskoj i Italiji što je dovelo do velike potražnje za dalmatinskim vinima koja su se isticala bojom, većom količinom alkohola i aromom. Tada na Hvaru, kao i ostalim dijelovima Dalmacije, vinogradari počinju sjeći masline, smokve i rogače a sade vinovu lozu, i to isključivo crne sorte.
Početkom 1892. Austrija i Italija potpisuju trgovački sporazum koji omogućuje uvoz jeftinih talijanskih vina na tržištu Austro-Ugarske i time uzrokuje krizu dalmatinskog vinogradarstva. Samo dvije godine kasnije u Dalmaciji se pojavljuje filoksera koja na Hvar stiže 1909. godine. Kriza u vinogradarstvu prisiljava mnoge težake na odlazak u Novi svijet u potrazi za poslom. U tim zemljama mnogi Hvarani su bili pioniri vinogradarstva. Obnovu vinograda onemogućilo je i izbivanje Prvog svjetskog rata.
Pojava privatnih proizvođača vina krajem 1980-ih uvodi novu perspektivu u proizvodnju otočkih vina. Za razliku od kvantitete kojoj se težilo tijekom za vrijeme socijalizma, privatni proizvođači naglasak su stavili na kvalitetu vina. Da su u tome uspješni potvrđuju mnogobrojne nagrade koje dobijaju na međunarodnim natjecanjima vinara.
Ako Vas put ponese do otoka Hvara ne propustite kušati neka od ovih vina:
Bogdanuša je autohtona vinska sorta s otoka Hvara. Jedno je od najboljih bijelih dalmatinskih vina sa 11-12,5 % alkohola, svijetložute boje, lagano kiselkasta i blagog mirisa. Najviše je ima u okolici Vrboske.
Parč se od davnine sadio u istočnom dijelu otoka Hvara. Odlikuje se mirisom po muškatu i zlatnožutom bojom te ima oko 12 % alkohola.
Plavac mali najpoznatija je dalmatinska sorta vina a najkvalitetnija vina ove crne sorte dolaze s južnih obronaka otoka Hvara. Tamnocrvene je boje, raskošnog bukea i izražene arome plavca te 13-14,5 % alkohola. Ovo vino je vrhunac hvarskog vinarstva.

 

Foto i tekst: Siniša Mikulčić Matković – Secret Hvar travel agency
http://www.secrethvar.com/

INTERVJU: Joško Stella, direktor turističke zajednice Splitsko – Dalmatinske županije

Sudeći prema aktualnim podacima, turizam se u Splitsko-dalmatinskoj županiji čak i u post-sezoni kreće uzlaznom putanjom, a njeno središte – grad Split, na nedavno održanim danima turizma u Zadru proglašen je pobjednikom u kategoriji srednjih turističkih destinacija te se istaknuo kao drugo najprepoznatljivije turističko odredište nakon Dubrovnika. Najbolji pokazatelj porasta u broju posjeta i noćenja upravo su brojke, a čemu ih dugujemo, priupitali smo direktora Splitsko-dalmatinske županije, Joška Stellu.

Josko Stella

Splitsko-dalmatinska županija ove je sezone oborila svojevrsne turističke rekorde, te se po broju gostiju smjestila odmah iza Istre. Čemu, prema Vašem mišljenju, dugujemo ove izvanredne rezultate?
Izvanredni rezultati su produkt višegodišnjeg brendiranja Dalmacije, odličnog rada i zalaganja svih djelatnika u turizmu. Što se tiče TZ Splitsko – dalmatinske županije, mi smo pripremili sezonu koristeći napredni oblik marketing miksa internet oglašavanja, sajmova, novinara i agenata koje smo doveli, članaka u stranom tisku koje smo sponzorirali, te posebne prezentacije na skandinavskom i poljskom tržištu, što se pokazalo kao odlična strategija. Tržišta na koja smo najviše marketinški ulagali upravo su ona s kojih imamo u 2013. rast od preko 20% – to su tržišta Poljske, Velike Britanije i Skandinavije tako da je korelacija uloženo-dobiveno očita.

Koliko Splitsko-dalmatinska županija ulaže u razvitak posebnih oblika turizma? Postoje li određeni segmenti turizma u kojima vidite osobit potencijal?
Splitsko-dalmatinska županija ima razrađenu strategiju razvoja kulturnog turizma, a osim nje imamo i strategiju razvoja ruralnog turizma. To su selektivni oblici turizma na kojima radimo u cilju produženja turističke sezone. Osim njih budućnost vidimo i u aktivnom odmoru, zdravstvenom turizmu i sličnim specifičnim oblicima turizma koji se upravo idealni za održivi razvoj i produženje turističke sezone.

Koje su strategije razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije u budućnosti? Koje konkretne mjere će se poduzeti kako bi se poboljšala cjelokupna kvaliteta turističke ponude?
U budućnosti želimo što više raditi na destinacijskom menadžmentu i uključivanju što više subjekata u isti, kako bi zajedno definirali još kvalitetniju turističku ponudu.
Već smo ove godine odradili set of 9 edukacija za privatne iznajmljivače, a u suradnji sa UHPA ćemo do kraja godine održati i edukacije za destinacijske menadžment kompanije, te ćemo objaviti natječaj za pomoć istima. Dakle, cilj nam je razviti nove turističke proizvode.

Što mislite o novom ustroju turističkih zajednica prema DMO sistemu? Smatrate li da će novi sistem poboljšati učinak turističkih zajednica i u kojim aspektima?
Novi ustroj turističkih zajednica je veliki izazov, te smatram da je potrebna opsežna i temeljita rasprava kako bi sustav kvalitetno evoluirao prema DMO sustavu, za što će trebati određeni vremenski period.

Foto: Tz Splitsko – dalmatinska županija

PRIČA O RIJEČKIM MORČIĆIMA
Osim što se iz njega iščitava riječka povijest i tradicija naših predaka i vještih zlatarskih ruku, to je simbol koji širi pozitivnu energiju, jer u sebi nosi optimizam da nam upravo njegova blizina jamči ostvarenje želja, spokoj, zaštitu od neprijatelja i svih zlih sila. Naušnicu s morčićem nekoć su nosili i muškarci, posebice ribari i njihovi sinovi jedinci, a u uhu pripadnika muškog spola ni danas nisu rijetkost, kao ni broševi, narukvice, prstenje i pribadače morčića u riznicama svake starije riječke gradske obitelji.

Zbog atraktivnosti i povijesnog značaja morčić je postigao i zavidnu svjetsku slavu dobivši i turistički letak koji važnost ovog popularnog simbola opisuje na čak 30 jezika. O nastanku morčića ispričane su brojne priče, spjevane narodne pjesme i legende, među kojima su dvije najpoznatije. Prvu, legendu o Zrinskom, opisala je poznata riječka arheologinja i povjesničarka umjetnosti Radmila Matejčić. Datira iz 16. st. kad su se Turci utaborili na Grobničkom polju, prijeteći napadom na Rijeku. Plemeniti Zrinski je s Gradine kod Jelenja odapeo strelicu koja je pogodila turskog pašu u sljepoočnicu, nakon čega se vojska razbježala. Svo vrijeme te opsade Riječani su, navodi Matejčić, podizali oči k nebu i molili da kamenje s neba pobije Turke. Upravo to se i dogodilo uslijed njihova bijega, zatrpavši Turke do vrata.

Tako su na polju ostali samo njihovi turbani. Kao uspomenu na taj događaj Riječani su svojim ženama stavili naušnice u obliku glave pokrivene turbanom. Druga legenda koja potječe s Pelješca govori da je jedna talijanska kontesa imala crnu sluškinju koju je jako voljela. Darovala joj je slobodu, a kao uspomenu na nju dala je izraditi naušnice s njenim likom. Na nastanak morčića velik je utjecaj imala i Venecija, jer je u 17. i 18. stoljeću bila opsjednuta Orijentom, pa je tako uz orijentalne začine, mirise, tkaninu, odjeću i nakit, u odaje bogatih venecijanskih patricija uvela paževe i sluge – crnce u orijentalnoj odjeći. To je potaknulo mnoge venecijanske zlatare da počnu izrađivati ukrasne igle u obliku crnca s turbanom, zlatnog poprsja, bogato ukrašenog dragim kamenjem, prozvanog “moretto”.

Foto i tekst: www.visitrijeka.eu[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Morčići-mala.jpg[/image]
[/nivo]

ODMAK OD FRENETIČNE SVAKODNEVNICE KOJI GODI SVIMA

Termin „City break“ u turističkoj djelatnosti označava kratak boravak u drugom gradu, najčešće u nekoj od svjetski poznatih metropola, bilo u vlastitoj režiji, bilo u sklopu paket aranžmana koje nude putničke agencije. Logični su razlozi popularnosti ovog oblika odmora – ne zahtijeva suviše novca i vremena, a nudi predah od užurbane dnevne rutine. Prava ekspanzija potražnje za vikend odmorom zabilježena je i u našim najvećim gradovima!
[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/ZADAR-glavna-panorama-by-Velid-Jakupovic.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/0201.jpg[/image]
[/nivo]

Uz megapopularne svjetske metropole, i naši gradovi isprofilirali su se kao iznimno atraktivna odredišta city break turizma, koji je u stalnom porastu.

Znajući da su sažetost i efikasnost ključne riječi kod ovog oblika odmora, grad Zagreb je cjelokupnu ponudu 35 turističkih agencija, koja se bazira na trodnevnim i četverodnevnim odmorima, kvalitetno i pregledno predstavio na atraktivnoj poveznici (http://citybreak.zagreb-touristinfo.hr/). Tako će, primjerice, gurmanski nastrojeni gosti upoznati ukusnu stranu naše metropole kroz vrhunske delicije i domaća vina, a ljubitelji kulturnih znamenitosti odlučit će se za upoznavanje s dvorcima Hrvatskog zagorja. Nudi se ponešto za svačiji ukus, a oni koji žele vidjeti još više, u sklopu raznih tura mogu „skoknuti“ do Zadra, Plitvica…ili pak do svega sat vremena udaljenog Varaždina te uživati u razgledu njegove povijesne jezgre ili ondje veoma popularnoj vožnji biciklom!

„Ča je pusta Londra kontra Splita grada“, čulo se ove godine na svakom uglu i svim jezicima, jer je naš cvit Mediterana vrvio inozemnim gostima. Osim što je u srpnju trodnevni festival Ultra Europe polučio nezapamćen interes mladih koji su se u grad sliijevali sa svih strana svijeta, uvedeni su izravni letovi iz osam europskih metropola, te su se nudili aranžmani po vrlo povoljnim cijenama leta i hotelskog smještaja, kao i takozvani „Split card“ za besplatan ulaz u gradske muzeje i galerije te vodstvo stručnog turističkog vodiča.

Svojom energijom i živom atmosferom, turiste su jednako privukli i Šibenik i Zadar koji su ovdje nadohvat ruke. Sudeći prema stranim internet portalima, inozemne goste posebno su oduševili katedrala Sv. Jakova, očaravajući pogled sa tvrđave Sv. Ane, vrt Sv. Lovre, te ručkovi na otvorenom na terasama šibenskih restorana gdje su uživali u ribljim specijalitetima, janjetini i posebno ukusnom tiramisu kolaču! Tek sat vremena vožnje udaljen Zadar, osvojio ih je spojem urbane kulture, monumentalne arhitekture, zabave i noćnog života – impozantna Kopnena vrata na ulazu u staru gradsku jezgru izazvala su pravo divljenje, a kavana na glavnom gradskom trgu proglašena je idealnom za simpatičnu kulturu ispijanja kave te upijanje opuštenog mediteranskog stila života! Turiste su oduševile i crkva Sv. Donata, morske orgulje te svjetlosna instalacija Pozdrav suncu.

Dubrovnik se zbog svoje raskošne arhitekture istaknuo kao ultimativna city break destinacija. Neizostavna je šetnja legendarnim Stradunom te gradskim zidinama, a lista znamenitosti za obilazak je poduža – od Palače Sponza koja ponajbolje oslikava fascinantan dubrovački spoj gotičke i renesansne arhitekture, pa do Rektorove palače, Franjevačkog samostana, katedrale Uznesenja Marijina, Onofrijeve fontane…gostima su posebno šarmantni restorani u staroj gradskoj jezgri koji nude riblje delicije, a rado svrate i do otočića Lokruma.

 

Foto: Tz grada Splita, Tz grada Zadra

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/outdoor_christmas_decorations_2003091.jpg[/image]
[/nivo]
1. prosinac 2013. – 1. siječanj 2014.

Advent u srcu Zagreba obuhvaća niz predblagdanskih manifestacija na zagrebačkim trgovima koja svojim bogatim glazbenim i umjetničkim programom te mnogobrojnim sadržajima gostima i gađanima grada Zagreba donose ugođaj Adventa i Božića. Zainteresirani građani, gosti našeg grada kao i slučajni prolaznici tijekom Adventa mogu uživati u raznovrsnim programima brojnih kulturno-umjetničkih društava, dječjih zborova, dramskih ansambala, plesnih grupa, glazbenih sastava različitih izričaja, kao i u prigodnim prodajnim sajmovima.

www.adventzagreb.com

GASTRO BLOG

I tako, Sinj Vam je smješten dvadeset minuta od Splita uzbrdo, ima Alku, Gospu, Cetinu, Alkar i Junak od sporta, u polju masa obradive zemlje na brdima kamenjar. Ima semafor i nekakvi aerodrom, eto vidite, možemo i charterom do gori. Hajde sada ću malo ozbiljno.

O Sinju i čitavom Cetinskom kraju zaista je napisano mnoštvo tekstova, na metre knjiga i na kilometre filmskih traka je snimljeno, pa opet uvijek se ima nešto za dodati, nekakvi sitni detalji koje su neki prije nas preskočili evidentirati ili spomenuti.

Koliko je ovo lijep i specifičan kraj skužili su ljudi davno, pa čak i stari rimljani.  Na Čitluku, naselju na sjevernome ulazu u Sinj podigli su koloniju, gradić Kolonia Claudia Aeekum, a znate da su stari rimljani gradove i zidine dizali planski i osmišljeno. Voda, zemlja, kanalizacija, vjetar…i tako dalje,sve su to oni kalkulirali.

Ugodno mjesto za stanovanje! Pronađeno je i par ostataka villa rustica i nadgrobnih spomenika koji nam dokazuju da su rimski legionari uživali svoje zaslužene mirovine baš u Sinju i okolici nakon što su osvojili cijeli, do tada, poznati svijet.

A onda se besio big bang, nestalo je struje, nastao je mrak, Rim je otišao u stečaj, vrime je stalo, došli su neki novi divlji ljudi sa sjevera, udomaćili su se tu, pripitomili su se, sredili zemljišne knjige i odlučili se da ih više nikada neće potjerati sa njihovih parcela.

Obećanje su održali, cijelu povijest ovoga kraja obilježili su ratovi, zemlja je natapana krvlju, ljudska sjena i korak je skoro bio rijetkost, tako dragi moji, nemojte se čuditi i pitati se zašto su ovdašnji stanovnici ovoliko ponosni!

Ostat ću još malo u povijesti. Ovaj put na redu su putopisci iz 17. i 18. stoljeća.

Prvi na redu je talijanski fratar, biolog, geolog i putopisac Alberto Fortis. Ako vas zanima Dalmacija i njena povijest, nabavite ovu knjigu, biti će Vam od velike pomoći. Danas kad smo međusobno povezani na sve moguće načine, zamislite smo kako je bilo njemu na konju po zaraslim rimskim cestama i golom kamenjaru, skoro je zaplakao na Klisu kad je pogledao more i otoke, civilizaciju…mislio je da se više nikada neće vratiti. Samo putovanje je prošlo bolje nego što je ikada zamišljao. Zanemarimo li stručne dijelove knjige primijetit ćemo da se puno riči potrošilo na SPIZU, šta se jede i šta se pije.

Baš ta spiza i spizavanje je trebala biti tema ove dizertacije, ali malo sam se zanio, pa ne možeš odma za stol i u kužinu. Treba upoznati i neke elementarne stvari, pinku kulture i mrvu povijesti.

Znači prvi gastro-Robinsin je bio talijan.

Njemu je bilo posebno drago mlijeko, na sve moguće načine. ‘Kiselina’, vrhnje, maslo, sirevi, ovčiji, kravlji kozji, toliko je otkačio na milsove pretke, da je skoro svaku stručnu disertaciju završavao sa hranom i koliko su domaćini uljudni i kako se dobro i kvalitetno hrane. Naravno, nema light proizvoda, kefira niti soja latte, ali dragi moji ako dublje pronjuškate po sinjskoj i splitkoj peškariji ( pazaru ), možete pronaći upravo upravo takve proizvode.

Sir iz mišine je ono kao hit danas?

A tek pečeno meso? Janjetina, puretina, divljač?

Sve je to moj talijan prova, ja ga zasad samo pratim, moram, da ne bih štogod slučajno preskočio, evo nikako da provan pečenu janjetinu u prirodi serviranoj na crnoj pogači, danas poznatijoj kao Vrlička pogača.

Tko zna, možda mi se posrići jednog dana.

Da mi se vegetarijanci ne bi našli štufi i uvriđeni, ljutike, kapule i luka se gutalo na tone, danas bi se reklo da ‘ jedan Orbit nakon jela….bla bla’.

Vrime leti dalje, a jednoga dana temo neke 1838 godine, u Sinju se pojavila i jedna okrunjena glava. Dosadilo mu more i otoci, pa je poželio vidjeti šta je ‘giri iza brda’. One se zvao Friedrich, Kralj saksonski. Dvorski kancelar je vodio dnevnik, a naš Ivan Mažuranić  prevodio. Sve bi bilo u najboljem redu i po starom rasporedu, od alke, čistog i urednog grada, lipih kuća i vrtova, kulturnih domaćina, genijalne spize da se na meniju nije pojavio – sladoled.

Tu slasticu u Sinj su donijeli venecijanski vojnici, porijeklom švicarci – obitelj Trek. Koliko je ekipa ostala oduševljena pokazuje rečenica : ‘ Kavana Tomasseo u Trstu ne bi napravila boljega!’.

Ovaj ulomak iz dnevnika samo je pokazatelj koliko su se Sinj i Cetinska krajina počeli buditi nakon stoljeća ratovanja i počeli ubrzano uključivati u moderna nadolazeća vrimena, ali i da je ovo sredina u kojoj se i te kako dobro miješaju Mediteran i kontinent, zapad i orijent, pogotovo u kuhinji.

Istina je da ne postoji nešto što bi se moglo nazvati ‘ Sinjska kuhinja’. Isto tako istina je da u svim mogućim hrvatskim kuharicama ima te recepte što za vršavaju sa ‘ po sinjski’ ili ‘na sinjski’.

A znam da znate da su Sinjski arambaši zaštićeno nematerijalno dobro RH? Jel’ tako?

Bilo bi možda najbolje da se popnete ili spustite do Sinja. Restorana ima, nije ih problem naći, ja ih za sada neću reklamirati, samo moram ti reći – ‘ sve šta pliva, leti, gmiže, puže i raste u Sinju će ti spremiti u pijat!’Stvarno, ovamo se još drži do stađuna, sezonske hrane i ne brini, industrije nema, zrak je čist, priroda buja, rijeke i jezera su hladni, pitki i puni ribe. Nema GMO mesa ni verdure, na vino se navikneš brzo, malo je jače i oporije, sotre su domaće.

Zaboravi i na žgaravicu ako te muči, popit ćeš domaću orahovicu!

Mario Despotović – Fizi

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/BCP_3936ss.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/BCP_3937s.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/BCP_3938_s.jpg[/image]
[/nivo]

BLAGDAN VINA
U studenom se na Dan sv. Martina mošt pretvara u vino. Popularno Martinje, blagdan vina, običaj je koji je duboko ukorijenjen u tradiciju sjeverozapadnih krajeva Hrvatske pa se tako još i danas posebno obilježava. U Zagrebačkoj županiji Martinje se slavi po mnogim gradovima i mjestima. Među njima se tradicijom i bogatstvom programa ističe Dugo Selo, čiji je sveti Martin zaštitnik, te Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Jastrebarsko.

PROMOCIJA SEOSKIH DOMAĆINSTAVA

03.11.2013 – 24.11.2013

Dani otvorenih vrata agroturizma Istre organizirani su od strane AZRRI-Agencije za ruralni razvoj Istre Pazin u suradnji sa agroturizmima Istarske županije. Cilj otvorenih vrata agroturizma Istre je promovirati seoska domaćinstva i njihovo imanje te istarsku gastronomiju kao zaštitni znak ruralnog prostora sa svrhom da nadrastu regionalni značaj i postanu međunarodno zanimljiva destinacija. Oživljavanjem i širenjem ponude autohtonih jela i proizvoda polako se vraća, na veliko zadovoljstvo uživatelja u dobrim okusima, povratak na selo, floru i faunu te gostoljubive domaćine.

Dani otvorenih vrata agroturizma Istre održati će se od 03.11. do 24.11. (samo nedjeljom) a uključeno će biti 11 agroturizama koji će nuditi jelovnik po promotivnoj cijeni od 60,00 HRK.

Program Dana otvorenih vrata agroturizma Istre preuzmite OVDJE.

ISTRIA BIKE

15.12.2013 – 15.12.2013 Buje-Buie,

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/istra-bike-foto.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/slide2bn.jpg[/image]
[/nivo]

Sportska manifestacija
10:00| h

Prije 111 godina, 15. prosinca 1902. godine, relacijom Buje-Poreč prvi je put prošao vlak, vozeći tada novom uskotračnom željezničkom prugom Parenzanom. Time je puštena u promet druga dionica spomenute pruge koja je spajala Trst i Poreč. Ukupno duga 123 kilometra, vijugala je kroz zelene pejzaže Istre i povezivala 33 istarska mjesta.
U posljednjih desetak godina dijelovi Parenzane preuređeni su u pješačku i biciklističku stazu, jedinstvenu po vijaduktima, tunelima i željezničkim postajama sačuvanim duž trase, još iz vremena kada je njome svakodnevno tutnjila mala lokomotiva.
Povodom 111. godišnjice prve vožnje vlaka od Buja do Poreča, organizira se pješačko-biciklistički pohod od Buja do Grožnjana i natrag, obnovljenom rutom Parenzane.

Start je u 10 sati ispred zgrade stare željezničke postaje u Bujama, a okrjepa uz stazu osigurana je za sve sudionike

Foto: www.istria-bike.com

ŠOLTA – DESTINACIJA IZVORNE PRIRODNE LJEPOTE

Što je za Vas „otok“ ? Mir, bijeg, sloboda… toplina sunca, miris mora, smirujući hlad borova ili pak kišobrančić u koktelu, čekanje zore pod zvjezdanim nebom, kamenčić s plaže… Šolta je sve to, ali i mnogo više. Hodajte polako, dišite duboko i upoznajte svu punoću otočkog života, njegove radosti, ali i njegov mir i samoću.

Šolta Vas poziva na pravo prijateljstvo. Ona Vam želi pričati o sebi, o svom kamenju, ružmarinu, maslinama, uvalama… Želi Vam pričati o ribnjaku cara Dioklecijana, ilirskoj kraljici Teuti, ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću, o ribarima i težacima čije su vrijedne ruke od prapovijesnih vremena blikovale život u potpunom skladu s prirodom. Poljski putovi ograđeni kilometrima suhozida, vodit će Vas kroz maslinike i vinograde do seoskih bunara, arheoloških nalazišta, zavjetnih kapelica, poljskih skloništa i prelijepih uvala. Iako najbliža Splitu od svih dalmatinskih otoka, grčka Olyntha, rimska Solyntha ili ilirska Solenta, prečesto je bivala zaobiđenom i preskočenom, no upravo je zato današnja Šolta sačuvala svoje djevičanstvo i svu onu ljepotu netaknute prirode i izvornosti, što mnogima danas predstavlja luksuz u užurbanoj svakodnevnici.

Ovo potvrđuje i poznata uzrečica “Šolta te dopala”. Ipak dovoljno daleko da osigura osjećaj bijega, otok Šolta je profinjena destinacija izvorne prirodne ljepote. U skladu sa željama i dubinom džepa svojih posjetitelja, uz sve veću raznolikost ponuda, Šolta polako, ali sigurno, prerasta u idealnu turističku destinaciju, koja u uravnoteženim dozama spaja opuštanje i uzbuđenje, more i plavo nebo, povijesno i suvremeno…
Bez obzira gdje ste smješteni, Šolta je malen otok i idealno ga je upoznati šetajući, budući je duga svega 19 km, a široka 4,9 km. Na otoku postoji deset mjesta, međusobno povezanih pješačkim putevima za koje je šoltanski umjetnik izradio drvene putokaze. Neizostavne su postaje ateljei šoltanskih umjetnika, konobe obiteljskih gospodarstava i restorani s lokalnim specijalitetima.

Nikako ne propustite kušati vino autohtone loze Dobričić, maslinovo ulje domaće sorte Levantinke, zvane Šoltanka, i med od samoniklog ružmarina Olintio, koji je još Plinije Stariji hvalio u svojim spisima. Naravno, svima je poznato da otok Šolta, kao i mnogi otoci našeg prelijepog Jadrana, uglavnom nude privatni smještaj i apartmane. No, danas Šolta nudi i mnoge tajne bisere, koji iz godine u godinu privlače sve više obožavatelja koji traže luksuzni smještaj, iako ova kategorija gostiju, na žalost, još nema dovoljno mogućnosti da svoj novac ostavi na otoku i izvan smještaja …
Pored kuća za odmor na osami, do kojih se najbolje dolazi morskim putem, sve je više luksuznih vila s bazenom i visokim standardima današnjeg turizma. Kroz niz godina, stare kamene kuće u potpunosti su renovirane do razine visoko kvalitetnih objekata, a mnogi novosagrađeni moderni objekti nude korisnicima i dodatne usluge.Fotografije ovih objekata govore koliki je pomak Šolta napravila upravo u tom smjeru….

Šolta danas ima samo jedan hotel u prekrasnoj uvali mjesta Maslinica, čarobni Hotel kulturne baštine Martinis Marchi. Dvorac Martinis-Marchi izgradila su početkom 18. stoljeća braća Martinis- Marchi, s namjerom da zaštite Split i sam otok Šoltu od gusarskih napada, stoga je Dvorac originalno zamišljen kao vojna utvrda s dominantnim tornjem. Nedavno je restauriran i danas predstavlja fantastičan spoj starog i modernog. Ovo dominantno kameno zdanje nudi, uz 6 smještajnih jedinica, restoran, vinski podrum, wellnes oazu, veliku terasu uz bazen i prekrasni mediteranski stilizirani i osvijetljeni vrt, koji se prostire na 5000 m2.

Prošle godine otvorena je i Marina, dragulj među marinama na Jadranu, s nagrađivanim idejnim rješenjem. Cijeli kompleks Martinis-Marchi idealan je za posebne svečanosti poslovnog i privatnog karaktera, a dosadašnja i buduća vjenčanja u suorganizaciji Agencije M-traveltouristservice, pokazala su da ovaj lokalitet u potpunosti odgovara ovakvoj namjeni.

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”600px” height=”360px”]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/MG_1128.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Solta.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Solta_wedding_pjphotos12.jpg[/image]
[image]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2013/11/Solta_wedding_pjphotos22.jpg[/image]
[/nivo]

Zato neka Vaš najljepši dan u životu kada ste izrekli svoje sudbonosno „DA“ za ljubav, ujedno postane i Vaše „DA“ Šolti, ovom jedinstvenom otoku kojem se Vaša duša uvijek rado vraća i ostaje na Vašem dlanu, a sjećanja ostaju za cijeli život kao dio ostvarenih maštanja i snova…

Autor: Marino Jakovčević Martinov
Fotografije: Ivo Pervan, pj photos,
Arhiva: TZO Šolta, Arhiva M-tts

Turistička zajednica Općine Šolta
Podkuća 8, 21 430 Grohote
Tel: 021/ 654-657
Email: [email protected]
Foto: Arhiv TZO Šolta
www.visitsolta.com

DOBRODOŠLI U ŠIBENSKO KNINSKU ŽUPANIJU!
Ovo je vrlo značajno vrijeme za hrvatski turizam, osobito s obzirom na ulazak Hrvatske u Europsku uniju u 2013. godini. Zbog značajnog povećanja broja letova prema dalmatinskim zračnim lukama, posebice Zadru i Splitu, pristupačnost regije je vidno poboljšana, što omogućuje posjetiteljima da istraže neke od manje poznatih destinacija.

Šibensko-Kninska županija, na primjer, idealno je smještena između dvije navedene zračne luke. Ovo je predio Dalmacije koji zaista ima sve, a da istovremeno nije prerastao u masovni turizam, već nudi rijetku kombinaciju kvalitete neotkrivenog turističkog potencijala na sofisticiranoj i pristupačnoj lokaciji.

Obala netaknutih plaža koje neprestano oplakuje plavo Jadransko more raj su za jedriličare, bilo početnike u jedriličarskim školama ili napredne koji sudjeluju u brojnim regatama. Simboli raznovrsnosti kulture su možda najbolje utjelovljeni u jedinoj katedrali u Europi sagrađenoj isključivo od kamena (velebna katedrala sv. Jakova u Šibeniku pod zaštitom UNESCO-a) i Međunarodnom Dječjem Festivalu koji se ove godine održava 53. put.
Prava blaga Šibensko-Kninske županije kriju se u prirodnim bogatstvima i potencijalu za avanturistički turizam. Izaberite iz niza nacionalnih parkova i parkova prirode koji su zbilja među onom najboljem što Hrvatska turistički nudi. Park prirode izvanredne ljepote Vransko jezero sa svojim ornitološkim rezervatom posebna atrakcija za zaljubljenike u ptice. Veličanstveni nacionalni parkovi Kornati i Krka su među najvećim atrakcijama u Hrvatskoj, s tim da su se slapovi Krke čak pokazali kao jedan od najpopularnijih dnevnih izletišta iz destinacija poput Splita. Osamdeset i devet otoka, otočića i hridi koji sačinjavaju nacionalni park Kornate jedan su od najspektakularnijih pejzaža u Dalmaciji.

Mnogobrojne su i geološke atrakcije, s posebnim naglaskom na dvije lokacije-vidljivi valovi na mjestu Stara straža u blizini Knina na putu prema Gračacu (zaštićeno od 1961.) te Vrelo Cetine (zaštićeno 1971.) koje sadrži niz kraških vrela.  Hrana i vina regije su dobro dokumentirani, možda najbolje u emisiji “No Reservations” Anthony Bourdain-a na Travel Channel-u prošle godine, no puno manje promovirana atrakcija je potencijal avanturističkog turizma Šibensko-Kninske županije. To je područje bogato vodom, rijekama kao i morem, sa sjajnim mogućnostima za kajaking, rafting, ronjenje i jedrenje. Ni na kopnu ne nedostaje opcija za zabavu; od relativno rijetkih regionalnih aktivnosti poput bungee jumpinga ili sokolarenja, do sportskog ribolova, jahanja, biciklizma i planinarenja.

Uz glavne atrakcije UNESCO-a, za ljubitelje povijesnih zanimljivosti tu je 600 arheoloških lokaliteta, 11 srednjovjekovnih utvrda i 230 kulturnih spomenika. Dakle, regija prepuna kulturnih blaga, prirodnih ljepota, slikovitih otoka, spektakularnih plaža, kvalitetne gastronomske ponude i izvanrednih aktivnosti! Idilično mjesto, ali da li je lako dostupno? Ovo je možda najbolja vijest od svega, jako je jednostavno! Split je povezan s više od 80 destinacija a Ryanair je otvorio stalnu bazu u Zadru (obje zračne luke su na manje od sat vremena vožnje od grada), što znači da pristup regiji nikada nije bio lakši, a s ulaskom u široku Europsku obitelj sada je najbolje vrijeme za otkrivanje Šibensko- kninske županije!

Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
Fra Nikole Ružića bb, 22 000 Šibenik
Tel: 022/219 072, 022/212 346
[email protected]
www.sibenikregion.com
Foto: Arhiv TZ Šibensko-kninske županije
Tekst: Paul Bradbury