Vir sveučilišni centar na jesen 2016. godine
Na nedavno održanom sastanku između predstavnika Općine Vir i predstavnika Sveučilišta u Zadru, predvođenih rektorom prof. dr. sc. Antom Uglešićem i prorektorom dr. sc. Josipom Faričićem, te predstavnika važnijih zadarskih kulturnih institucija raspravljalo se i o mogućnostima uključivanja Vira u obrazovno-znanstvene tijekove. Naime, Sveučilište u Zadru planira pokretanje studija ugostiteljstva s posebnim naglaskom na gastronomiju, a predložena je i mogućnost osnivanja studija kineziologije i mogućnost njegovog dislociranja na Vir. U tom bi pogledu izgradnja budućeg sportsko-rekreativnog centra „Sv. Jure Vitez" pružila važnu podlogu, a sam bi centar trebao biti izgrađen do polovine 2016. godine. U čitavu su se priču uključila i dva sveučilišna profesora porijeklom s Vira i to prof. dr. sc. Miljenko Kapović, pročelnik na Katedri za biologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i profesor na Studiju za zdravstveni turizam Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, ujedno dugogodišnji dekan riječkog Medicinskog fakulteta i prorektor Sveučilišta u Rijeci, te prof. dr. sc. Silvio Bašić s Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji predaje i na Odsjeku za sportsku rehabilitaciju Katedre za neurologiju Sveučilišta u Osijeku.
Sastanak s uvaženom gospodom načelnik Kristijan Kapović održao je u „Villi Lanterna", a iz konstruktivne rasprave proizišla je ideja osnivanja studija zdravstvenog turizma i sportske rehabilitacije, koji bi bio komplementaran sa studijima koje predlaže Sveučilište u Zadru. Profesori Kapović i Bašić, kao jedni od najvećih autoriteta na svojim znanstvenim poljima u Europi, pružaju svoju punu potporu u realizaciji ove ideje. Prema istaknutoj dobroj volji navedenih profesora i njihovih sveučilišta za pokretanjem navedenog studijskog programa, na općinskoj je upravi poduzimanje stanovitih radnji kako bi Vir postao sveučilišni centar. Ovaj bi projekt trebao biti ostvaren suradnjom četiriju sveučilista iz Zadra, Rijeke, Zagreba i Osijeka, a bio bi to prvi i jedinstveni takav centar u Hrvatskoj.
U tom pogledu predstoji poduzimanje određenih koraka i pripremnih radnji, odnosno osiguranje prostornih, materijalnih i tehničkih uvjeta, pa bi Vir na jesen 2016. godine mogao dočekati prve studente i profesore. Pred općinskom upravom i pred njenim čelnicima sada se nalazi zadatak stvaranja navedenih uvjeta, a kako bi se ovaj projekt mogao realizirati onako kako je i osmišljen. Ostvarenjem ovih prijedloga i planova, odnosno cijelog projekta, Viru bi se otvorila jedna posve nova dimenzija u cjelokupnom njegovom razvitku.
Izvor: Piše: 057info
Rusi zainteresirani za kupnju hrvatskih otoka
Oglas je objavila jedna domaća agencija iz Opatije čiji vlasnik kaže da su ovakvi kupci ekskluziva, da je trenutačno na prodaju dvadesetak hrvatskih otoka, a cijena po kvadratu između 10 i 60 eura.
Foto: Tz Murter
Prije nekoliko dana u malim oglasima Novog lista objavljena je ovakva obavijest: "Za poznatog kupca potražujemo otok na Sjevernom Jadranu". Na prvi pogled jedan ovakav oglas može zvučiti poput šale, ali – nije. Oglas je dala jedna opatijska agencija za promet nekretninama. Njezin vlasnik ističe da se radi o ozbiljnom kupcu kojem novac za kupnju otoka ne predstavlja baš neki problem.
Cijena desetak milijuna eura
Pitanje se samo nameće – radi li se o Rusu ili pak Englezu. "O Rusu", saznaje Novi list. Cijena četvornog metra otoka nije tako strašna; kreće se između 10 i 60 eura. Sve u svemu, za "svega" desetak milijuna eura moguće je postati vlasnikom većeg otoka na Sjevernom Jadranu!
"Ponuda za kupnju otoka nema puno. Tek pokoja. Kada do nas i stignu, najčešće dolaze iz država s područja bivšeg Sovjetskog Saveza. Uglavnom se ipak radi o Rusima. Doduše, znaju i Englezi pokazivati zanimanje za ovakve investicije. Naravno, sve su to iznimno imućni ljudi kojima je kupnja otoka prije svega stvar prestiža", kaže vlasnik agencije.
Najvažnije je da bude nenaseljen
Navodno zaniteresirani kupac traži otok površine od 50.000 do 400.000 četvornih metara, a najvažnije mi je da to bude nenaseljeni otok kako bi imao privatnost.
Izvor: net.hr I Novi list
Seljačka buna - bitka kod Stubice
8. veljača 2014.
Manifestacija prati događanja vezana uz Gupčevo puntanje seljaka i inscenaciju završne bitke (topovi, puške, legendarno oružje seljaka, streličari, vlastelinska i kmetska vojska) uz sudjelovanje preko 100 statista i 150 članova udruga partnera u realizaciji programa. Sjajna inscenacija tijeka bitke, , hvatanje Matije Gupca i njegovo odvođenje u Zagreb. U ovoj inscenaciji na kraju bitke pobjeđuju seljaci.
Organizirane su interesantne interaktivne radionice koje plijene pažnju i potiču na sudjelovanje kako i roditelja tako i djece, koji dolaze odjeveni u puntare ili vlasteline želeći biti dio događanja (najviše iz Zagreba).
Program:
08.02.2014.
BITKA KOD STUBICE
Donja Stubica
09:00 Park Jure Stubičanca (kod fontane) - polazak planinara na 44. planinarski pohod “Stazama Gupčevih puntara” u organizaciji PD “Stubičan
11:00 Park Jure Stubičanca - srednjovjekovni sajam uz ponudu zagorskih specijaliteta, zabavni program KUD-a Stubica. Okupljanje pobunjenih seljaka ispred crkve, seljaci kreću u povorci do seoskog imanja
Majsecov mlin u Obrtničkoj ulici
14:00 spektakularna Bitka kod Stubice –Majsecov mlin
16:00 koncert: Picksiebneri, Cinkuši i Zadruga – Majsecov mlin
22:00 after buna party - Noćni klub
Anonymous
Muzej seljačkih buna, Gornja Stubica
10:00 – 17:00 obilazak Muzeja uz popust od 50%
izvor: croatia.hr
Lastovski poklad - 500 godina stara tradicija
Lastovski poklad ima stoljećima staru tradiciju. Prvi put se spominje 1390. , u Statutu Lastova, jednom od najstarijih u Europi, kao "Carnevale" - vrijeme za zabavu, opuštanje i bijeg od svakodnevice. Možemo reći, s ponosom, da imamo jedan od najstarijih pokladnih običaja na ovom području , te smo svjesni naših obaveza da ga čuvamo, oplemenjujemo, njegujemo za buduće generacije.
Legenda kaže da se karneval slavi u spomen starog povijesnog događaja kada su katalonski gusari napali Korčulu i poslali su svog glasnika na Lastovo sa porukom da se Lastovci bez borbe predaju.
Umjesto predaje, stanovnici Lastova su se naoružali, a žene i djeca su se popeli na brdo Hom u kapelicu Sv. Jurja gdje su molili za pomoć. Pomoć je došla u obliku oluje koja je uništila Katalonsku flota na putu do Lastova. Lastovci su uhvatili katalonskog glasnika te ga za porugu stavili na magarca i proveli kroz mjesto. Tri puta su ga pustili niz "uzu" (konop dug 300 metara), te ga živog užegli i izgorili.
Jedan od prvih pismenih dokaza datira iz 1747., kada je dubrovački knez, Ivan Franjo Sorgona, napisao jednu pjesmu o Lastovskom pokladu.
Pokladi počinju blagdanom Sv. Antoneta (17. siječnja), a završavaju Čistom srijedom. Organiziraju se "bali" (ples) subotom i nedjeljom. Gospa Kandalora važan je dan u Pokladima jer taj dan izlazi lira na dvor i to je prvi dan kad lira može doći na "balo" (ples). Taj dan se također organizira večera za one koji skrbe o Pokladu.
Zatim imamo "pretilu nedjelju" koja je posvećena dječjim maškarama. "Pretili ponedjeljak" je završni dan pred Poklad. Tada se čini Poklad, kojeg čini meštar od Poklada, sa svojim pomoćnikom. Sama lutka Poklad napravljena je od žita, klasa i zobi te tvrde ribarske mreže. Ona se oblači u svečanu odoru. Također na taj dan imamo običaj "kupljenja jaja", koji je star koliko i sam Poklad i njemu može sudjelovati svo pučanstvo Lastova bez obzira na godine.
Na "Pokladni utorak", najsvečaniji dan, podne zvoni u 11 sati, te je to znak da Pokladari moraju biti obučeni te se skupljaju u parovima na sali. Osim Pokladara u toj svečanosti sudjeluju i Lijepe maškare.
Maškare se skupljaju na drugo mjesto i nikako se ne smiju sresti sa Pokladarima do samog paljenja Poklada. Kada načelnik ispred Općine dade privolu Pokladarima, povorka krene. Zatim Lijepe maškare dolaze po privolu i idu iza Pokladara.
Maškare kao i Pokladari idu u parovima (isto obučeni), a u lijepe maškare se mogu obući već i djeca od sedmog razreda osnovne škole.
Foto i izvor: lastovski-poklad.hr
Noć muzeja 2014.
Noć muzeja 2014 održava se u više od 100 hrvatskih gradova i mjesta, a simbolično će započeti otvaranjem izložbe Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu – Izložba s povodom. Jedan od povoda organizacije izložbe je podrška muzejske zajednice Hrvatske, Zemaljskom muzeju BIH u Sarajevu koji je zbog nerješene zakonske regulative zatvoren za javnost već više od godine dana.
Posebna podrška u organizaciji manifestacije, data je uključivanju lokalnih zajednica u programe Noći muzeja, te se naglašava važnost potencijalnog razvoja kulturno-turističkih itinerera temeljenih na ponudi kulturnih ustanova. Izvan Zagreba, ovogodišnju Noć muzeja obilježit će tema mogućeg itinerara krajem, od Splita do Drniša koji se profilirao tijekom proteklih Noći muzeja kroz iznimno uključivanje lokalnog stanovništva. Na ovaj itinerar bogatstvom svoje kulturne ponude nastavljaju se gradovi Sinj i Knin s potencijalima svojih kulturnih institucija i kulturno-turističkih atrakcija i lokaliteta u okruženju.
Odaberi grad
Zagreb |
Sesvete |
Split |
Karlovac |
Rijeka |
Varaždin |
Osijek |
Šibenik |
Zadar |
Velika Gorica |
Slavonski Brod |
Sisak |
Pula |
Dubrovnik |
Fešta svetog Vlaha - Dan grada Dubrovnika
|
|
||
Dan dubrovačkoga parca, Svetoga Vlaha, starca koji na dlanu nosi Grad i čiji kipovi obilježavaju dubrovačke zidine i gradske ulaze, posebnim je danom Grada Dubrovnika još od daleke 972. kad se započinje slaviti.
|
| I ove će godine po 1042. put Dubrovnik prekrasnom tradicionalnom svečanošću počastiti svog parca Sv. Vlaha čija je Festa 2009. uvrštena u registar nematerijalne baštine UNESCO-a. Tradicionalno slavlje započinje na Gospu Kandeloru, 2. veljače, puštanjem bijelih golubica, simbola slobode i mira, ispred svečeve crkve i uzdizanjem Vlahovoga barjaka na Orlandov stup.
Uz crkvene svečanosti u Dubrovniku je u te dane organiziran i niz svjetovnih manifestacija, namijenjenih stanovništvu i turistima. Restorani nude tipične zimske specijalitete, izložbe i koncerti posvećeni su sv. Vlahu, a šetnja zidinama otkriva više od stotinu kamenih obličja parca. Pozornost plijeni šarenilo crkvenih barjaka, njihovo lepršanje na trgu iza Orlanda i skupina trombunjera, što na ramenu nose kratke široke puške čijom su bukom nekad davno Dubrovčani plašili neprijatelje. Za više od tisuću godina što Grad pod Srđem proslavlja dan svoga zaštitnika, nije se puno toga promijenilo. Istina, Dubrovnik više nema svoga kneza niti plemstvo, ali je lijepi kameni Knežev dvor još tu, uz njega barokna crkva svetog Vlaha, barokna katedrala i što je najvažnije vjekovna privrženost žitelja parcu. Ove godine po 1042. put Dubrovnik će prekrasnom tradicionalnom svečanošću počastiti svog parca Sv. Vlaha čija je Festa 2009. uvrštena u registar nematerijalne baštine UNESCO-a. Slavlje započinje na Gospu Kandeloru, 2. veljače, puštanjem bijelih golubica, simbola slobode i mira, ispred svečeve crkve i uzdizanjem Vlahovoga barjaka na Orlandov stup. Svakog 2. veljače kad Dubrovnik proslavlja Gospu Kandeloru u narodu se ponavlja stara izreka: "Kandelora, zima fora, za njom ide sveti Blaž i govori da je laž." I uistinu, taj dan, kad se kopneni gradovi kupaju kišom, a Europa je često pokrivena snijegom, Dubrovnik je pun mimoze, rascvjetanih badema i sunčanih, pravih proljetnih dana. Na sam dan feste, 3. veljače, u procesiji barjaka i mnoštva vjernika koje hrli u Grad iz čitave dubrovačke okolice i crkvenih velikodostojnika, Stradunom i gradskim ulicama nose se moći sv. Vlaha, a pod baldahinom i najveća od svih relikvija dubrovačke katedrale – Isusova pelenica. Prigoda je to pokazivanja ovog posebnog umijeća, ali i prekrasnih bogatih narodnih nošnji koje plijene originalnošću i ljepotom. Svećenici “grličaju” vjernike koji čitavoga dana pohode crkvu, blagoslovom ispred isprepletenih svijeća jer prema vjerovanju sv.Vlaho čuva od bolesti grla. U te dane Dubrovnik pohodi diplomatski kor, brojni uglednici hrvatskog poslovnog i političkog svijeta, ali i Europe. Za sve njih, kao dio dubrovačke tradicije, organizira se u tvrđavi Revelin "Večera od kandelore" gdje se kušaju dubrovačke delicije – šporki makaruli i krafne. Niz crkvenih i svjetovnih koncerata, izložbi, predstavljanja knjiga, kazališnih gostovanja posvećeni su tad dubrovačkom zaštitniku. Izvor: visit.dubrovnik.hr |
Šibenski projekt „Virtualni Juraj Dalmatinac“ dobitnik prestižne svjetske turističke nagrade
Šibenski projekt „Virtualni Juraj Dalmatinac“ ovogodišnji je dobitnik prestižne svjetske nagrade u turizmu Ulysses koju dodjeljuje Svjetska turistička organizacija (UNWTO). Projekt „Virtualni Juraj Dalmatinac“ pobijedio je u najzahtjevnijoj kategoriji „Inovacije u istraživanju i tehnologiji“, u kojoj su se, uz hrvatski, u finalu natjecali još i projekt iz Italije i projekt iz Južne Koreje. Idejni začetnici projekta su Grad Šibenik i Turistička zajednica Grada Šibenika, a izrađivači zagrebački DSP Studio i Momentum Studio. Proglašenje pobjednika održalo se 22. siječnja na prestižnom svjetskom sajmu FITUR u Madridu.
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić istaknuo je kako je ovom nagradom potvrđena svjetska kvaliteta šibenskih turističkih projekata: „Ponosni smo na intelektualni i svaki drugi potencijal naših mladih Šibenčana, koji su ovim projektom dokazali kako se može živjeti u Šibeniku, a raditi svjetske stvari. Ovo je samo početak projekata kojima ćemo još više oživjeti povijest Šibenika i pozicionirati ga kao svjetsku turističku destinaciju“.
Projekt 3D AR Visual Portal oslanja se na najnoviju tehnologiju „proširene stvarnosti“ (augmented reality), koja je u svijetu tek u začecima kad je riječ o primjeni u turizmu. Uz pomoć pametnih telefona, proširena stvarnost omogućuje posjetiteljima da preko stvarne slike nekog objekta ili lokacije dobiju trodimenzionalni prikaz kreiran na računalu. Aplikacija funkcionira na način da se mobilni uređaj usmjeri prema kipu Jurja Dalmatinca koji potom na zaslonu uređaja oživi i započne s pričom o katedrali i njenoj gradnji te povede posjetitelja u šetnju navedenom lokacijom.
Šibenik je prvi grad u Europi koji je dobio virtualni vremeplov, za koji je Ministarstvo turizma izdvojilo 80 tisuća kuna, a Turistička zajednica Grada Šibenika 20 tisuća kuna.
Izvor i foto: sibenik.hr
Hrvatska kinezima sve zanimljivija
HRVATSKA OSVAJA ISTOČNO TRŽIŠTE
Foto: Tz grada Splita
Gosti iz Kine sve su češći posjetitelji naše zemlje, a pripadaju najbrže rastućem turističkom tržištu na svijetu. Naime, prema podacima Svjetske turističke organizacije, upravo su kineski turisti prošle godine potrošili vrtoglave 102 milijarde američkih dolara, čime su nadmašili Njemačku i SAD. Uzroci porasta potrošnje od čak 40% su povećanja kineskih osobnih prihoda, kao i smanjena ograničenja kada su u pitanju putovanja u inozemstvo.
Foto: Tz grada Hvara
Što privlači kineske turiste ka Hrvatskoj?
U prvom redu je to naša kulturno-povijesna baština, pošto su se destinacije koje njome obiluju, poput Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra, Hvara, Pule i Korčule izdvojile kao najpoželjnija odredišta.
Foto: Tz grada Zagreba
Pravi „boom“ doživjela je i sama metropola – grad Zagreb, koji je ocijenjen izuzetno lijepim i turistički atraktivnim gradom, a povećan broj kineskih turista zabilježen je na cijelom kontinentalnom području. Na renomiranim svjetskim internet portalima našlo se i nekoliko putopisnih vodiča napisanih od strane gostiju iz Kine, koji s oduševljenjem opisuju čaroban kolorit, opuštajuću atmosferu i šarm Zagreba i okolice.
Foto: Tz grada Šibenika
Muzeji, kulturno-povijesni spomenici, znamenite građevine, stoljetne crkvice i ostali dragulji naše povijesne arhitekture, svakako su najzanimljiviji sadržaji kineskim turistima, no veoma ih privlači i naša gastronomija, kao i razgled i kupovina izvornih suvenira. Iako prevladavaju grupni dolasci - na obalnom dijelu najčešće cruiserima, u porastu je i trend individualnih posjeta.
Gdje zvijezda Ruže vjetrova ljetuje?
INTERVJU: TOMISLAV ČUBELIĆ
Foto by Saša Pocrnić
Popularna domaća serija „Ruža vjetrova“ munjevitom ga je brzinom lansirala na zvjezdano estradno nebo. Zanima ga zdrav život i često ga možemo sresti u sportskim aktivnostima. Ovom prigodom priupitali smo ga o odmoru baš po njegovom ukusu!
HVAR JE MOJA DESTINACIJA!
• Gdje Vas možemo sresti na hrvatskoj obali – odajte nam svoje omiljeno „misto“ za ljetni odmor!
Uglavnom ljeto provodim u Splitu ali volim pobjeći i na neke otoke od kojih bi izdvojio Hvar na koji najradije odem na odmor ili bolje da kažem na "umor" jer svi znamo što je Hvar ljeti. Mi Dalmatinci u principu nemamo baš klasičan ljetni odmor kao ljudi koji žive na kopnu, nama se odmor svodi na vikend-bijeg od svakodnevnice.
• Da li Vas prepoznaju ljudi na plaži, ili ipak imate priliku ugrabiti za sebe trenutke mira i privatnosti?
S obzirom da je Ruža vjetrova relativno nedavno završila s prikazivanjem, ljudima je moj lik još uvijek poprilično poznat pa su me uglavnom ljudi prepoznavali kako na ulici tako i na plaži, ali ljudi su uglavnom ugodni i to sve bude simpatično tako da ne mogu reći da mi narušavaju mir i privatnost. Kad se baš zaželim mira odem na neku usamljeniju plažu ili se brodom odvezemo do neke uvale, to mi je oduvijek bio gušt.
Foto by Saša Pocrnić
• S kim najradije ljetujete? Koje su Vaše omiljene „morske radosti“?
Pa najradije ljetujem s ekipom. Sto se tiče omiljenih morskih radosti volim plivati i volim otići s brodom s prijateljima i to uvijek bude dobra zafrkancija, lovi se riba koju kasnije pojedemo, i to nam je svima možda najdraža " morska radost ".
• Vaš recept za idealnu ljetnu večer?
Pa moram priznat da evo ovo ljeto nisam ni imao svoju idealnu ljetnu večer, jer se svaka moja večer svodila na rad u Jazz baru na Hvaru koji smo od ovog ljeta preuzeli prijatelj i ja, tako da sam samo mogao maštati o opuštenoj i laganoj večeri uz ribu i vino na nekoj terasi, izlasku vani s društvom i odlasku u krevet kad poželim. Nakon prošlog radnog ljeta to je primjer moje idealne večeri.
• Što se od morske „spize“ najčešće nađe na Vašem „pijatu“?
Od morske spize preferiram naravno ribu i rižote, koji se ljeti najčešće nađu na mom tanjuru.Izdvojio bi moje omiljeno jelo, crni rižot tete Rine.
Pripremite najukusniji parfe od jagoda
Vrgorački kraj nadaleko je poznat po vrgoračkoj jagodi. Ovo slasno voće najbolja je i najkvalitetnija jagoda u Hrvatskoj, izvozi se diljem europe, te pokriva 55 posto domaćeg tržišta.
Foto: Tz grada Vrgorca
Bere se u svibnju i prava je inspiracija za izradu brojnih slastica, kolača, torti, krema...
Donosimo recept za izradu najukusnijeg parfea od jagoda. Za pripremu potrebna je svježe ubrana jagoda, preporuča se vrgoračka.
PARFE OD JAGODA
Sastojci: 450 g jagoda, 4 dcl slatkog vrhnja, 3 žumanjka, 200 g šećera, 2 žličice likera od jagode ili trešnje
Jagode oprati, izmiksati u multipraktiku ili lagano mikserom dok se ne dobije fina smjesa. Umutiti žumanjke i sećer (potrebno je da se sećer potpuno rastopi). Izmješati sa pasiranim voćem. Dodati 2 žličice likera od jagode ili trešnje. Umutiti šlag te pažljivo sjediniti sa pripremljenom smjesom. Smjesu izliti u kalup obložen folijom ili u manje zdjele za puding. Smjesu ostaviti preko noći u zamrzivacu da se dobro rashladi i stisne.
Serviranje: Ukrasiti šlagom i komadićima svježih jagoda.
Dobar tek!
Kako privući goste koji ne pitaju za cijenu?
ELITNI TURIZAM
Visokokvalitetna, izvanstandardna usluga usklađena sa zahtjevima gosta, ključ je uspjeha elitnog turizma svake države, pa tako i onog na domaćem terenu.
Iako Hrvatska nedvojbeno posjeduje ogroman turistički potencijal, ponuda elitnog turizma još je u fazi razrade. Istina, postoje mnoge agencije kod nas koje nude luksuznu, personaliziranu uslugu, ali potencijali elitnog turizma su, nažalost, nedovoljno iskorišteni.
No, što to znači „kvalitetna usluga“ u terminima luksuznog turizma, i što to traže gosti „dubljeg“ džepa?
Sve se svodi na nekoliko ključnih faktora: to su dostupnost, efikasnost i brzina, te visoko individualiziran pristup gostu.
Imućnim gostima izuzetno je važan brz i udoban transfer s jednog mjesta na drugo, pa će tako u odabiru destinacije važnu ulogu odigrati njena prometna dostupnost. Poželjna je blizina velikih zračnih luka, mada ni ekstravagantni zahtjevi poput iznajmljivanja helikoptera za osobne potrebe, nisu nikakva rijetkost. Iznajmljuju se također i luksuzna plovila poput jahti, a kao atipičan vid smještaja, otmjene vile ili čak čitavi dvorci!
Cilj je imućnih gostiju kroz vrlo sadržajan boravak, u što kraćem vremenu upoznati željenu destinaciju. Zainteresirani su za posjete gradovima i obilazak ekskluzivnih odredišta, a ukoliko je u pitanju slavna osoba, često se razgledavanje odvija pod budnim okom tjelohranitelja. Dok su angažman osobnog kuhara i redovita dostava svježih namirnica uobičajeni popratni zahtjevi, traže se i wellness terapeuti te osobni treneri, a po potrebi i frizeri i vizažisti.
Na području Hrvatske postoji više putničkih agencija te spa&lifestyle klubova koji se mogu uspješno nositi sa zahtjevima gostiju visoke platežne moći – od luksuznih paket-aranžmana koji uključuju posjet nekolicini najatraktivnijih domaćih odredišta unutar svega nekoliko dana, pa do spa centara koji su se u mogućnosti zajedno s osobljem i svim potrebnim rekvizitima nakratko „preseliti“ u nečiju vilu, brod, jahtu...
Poznato je da elitni gosti „sve mogu platiti“, a na nama je da im omogućimo adekvatne sadržaje. Turistički sektor trebao bi razviti poseban „sluh“ za ovu, najpoželjniju vrstu gostiju, a u domaću „knjigu posjeta“ već su se upisala i svjetski poznata lica poput Romana Abramoviča ili pjevačkog para Beyonce i Jay Z-a. Nadamo se da će i u budućnosti oni biti česti posjetitelji naše zemlje, a kako se dobar glas daleko čuje, ujedno i najbolji mogući promoteri domaćeg turizma!
Dubrovačka rozata - otkrivamo izvorni recept
BOGASTVO OKUSA
Dubrovačka rozata izvorna je dubrovačka delicija, dio hrvatske gastronomske baštine. Spominje se još od vremena Mletaka, u zapisima iz 1300. godine kao „fratrov puding“. Usprkos mnogim utjecajima tadašnjih sila Mletačkog i Osmanskog carstva, prenosila se generacijama i uspijela zadržate svoj izvorni recept. Dobila je ime po svom glavnom sastojku, Rosalinu - likeru od ruže.
Danas je rozata nezaobilazni dio ponude svakog boljeg restorana u Dubrovniku, također se priprema i u drugim djelovima Hrvatske.
Potrebni sastojci za 6 osoba
- 6 jaja
- šećer (kristal) 0,12 dkg
- mlijeko 0,5 l
- šećer kristal za karamel 0,06 kg
- liker od ruže (može i rum) 0,01 l
- polovina štapića od vanilije
- vrhnje (slatko) 0,2 l
- malo grožđica
- ušećerene kore naranče (arancini) 0,03 kg
Priprema
Prokuhajte mlijeko i vaniliju. U posebnoj posudi izmješajte jaja i šećer. Ohlađeno mlijeko dodajte izmješanoj smjesi. Neprestano miješanjte, pazite da se ne stvara pjena na površini.
Preostali šećer karamelizirajte i obložite kalup zdjele. U tako obloženi kalup izlije se pripremljena smjesa i stave u srednje zagrijanu pećnicu u zdjelu sa vodom da se krema stisne. Kad je smjesa napola stisnuta u sredinu zdjele ubaci se nekoliko grožđica namočenih u rum da ostanu u sredinu oblika. Peče se na umjerenoj temepereturi oko 150 do 160º C. Kada je smjesa stisnuta rozata se izvadi i ohladi i preko nje se ocijedi tekućina rastopljenog karamela. Ukrasi se po želji, tučenim slatkim vrhnjem, arancinima, grožđicama ili bademima.
Provedite Valentinovo uz Olivera Dragojevića i Stjepana Hausera
Glazbeni spektakl u Splitu
Photo by Goran Sabelic
SPLIT, SPALADIUM ARENA
Najveća hrvatska glazbena zvijezda Oliver Dragojević i Stjepan Hauser, član mega popularnog dua 2Cellos održati će koncert u Spaladium Areni dan uoči Valentinova, 13. Veljače.
Za ovu prigodu Spaladium Arena će se za ovu priliku pretvoriti u amfiteatar i u prodaji će biti samo ograničen broj ulaznica! Odlična glazba sa vrhunskim soundom i jedan od najpoznatijih hrvatskih glasova i muzičara učinit će 13. veljače 2014. nezaboravnom i najromantičnijom večeri u godini.
Ulaznice za koncert u Splitu 13. veljače, s početkom u 20 sati, uskoro će biti puštene u prodaju...
Stižu nam Skandinavci!
POZITIVNI TRENDOVI
UVODE SE NOVE CHARTER LINIJE IZ SKANDINAVIJE
Krajem svibnja švedski regionalni zrakoplovni prijevoznik Malmö Aviation uvodi još 3 dodatne charter linije za Split. Malmö Aviation povezati švedski Karlstad sa Splitom, jednom tjedno subotom od 24. svibnja do 6. lipnja. Prvi put u povijesti će biti povezani švedski Örebro sa Splitom takodjer jednom tjedno subotom od 7. lipnja do 6. rujna.
Skandinavci vole Hrvatsku
Skandinavci su jedna od najbrojnih skupina gostiju koja posjećuje našu obalu. Svake godine sve je veći interes gostiju iz Skandinavije za Hrvatsku. Trend se mijenja tako što osim obale posjećuju i hrvatski kontinent, te sve veći broj skandinavskih gostiju rado boravi u Hrvatskoj i izvan sezone.
Gosti iz Skandinavije u najvećoj mjeri odlučuju se na dolazak u Hrvatsku radi predivne prirode, čistog mora, dobre hrane i prometne dostupnosti tj. redovnih zračnih linija. Ova kategorija gostiju često se vraća u destinaciju, a za svoj odmor često biraju luksuzne vile, kuće za odmor i hotele sa bogatom wellness ponudom.