Author

Croatian Hot Spots

Browsing

[:HR]Predstavljamo novo putovanje okusa i mirisa sa portala okusi.eu koji su posjetili najpoznatiju zagrebačku tržnicu Dolac.
Jedinstveni simbol grada Zagreba, plijeni kako bogatstvom okusa i mirisa tako i tradicijom koja se ogleda u svakom njegovom šarenom kutku.
Slikovita razglednica i živahan puls centra metropole, posljednjih nekoliko godina postao je  i atraktivan mamac za strane i domaće posjetitelje, a ujedno i temom vrsnih putopisaca sa okusi.eu, čiji su poseban predmet interesa tržnice svijeta.
Članak prenosimo u cjelosti.

ID-543-Dolac-helena_8045

DOLAC – NAJŠARENIJE MJESTO U GRADU

Dolac je najpoznatija zagrebačka tržnica. Ako se ne prehranjujete u pekarama i ne čekate u redu za tri dana stari panirani pureći šnicl u nekom od supermarketa, onda znate za Dolac. I ne samo Dolac, jer Zagreb ima nekoliko legendarnih tržnica koje su poznate po svojim specifičnostima. I svaka ima svoje vjerne štovatelje. Moja mama nikad ne ide na Dolac jer ima nevidljivi loyalty card Trešnjevačkog placa. Tamo su njene kumice, Tatjana sa sirom i jajima, Drago s Plešivice s povrćem..,

No ovo je priča o Dolcu.

ID-134-dolac-helena_8018

Dolac je u sadašnjem obliku otvoren 1930. godine gdje je glavna gradska tržnica preseljena s tadašnje Harmice, današnjeg Trg bana Jelačića. Glavni prolaz od Trga do Dolca zove se Splavnica i tamo se danas prodaje cvijeće i sadnice raznih biljaka. Od Splavnice se može glavnim stepenicama do otvorenog dijela ili kroz velika vrata do zatvorenog dijela tržnice Dolac. Zatvoreni dio tržnice čine uglavnom mesari i veliki mliječni odjel gdje možete kupiti čuveni sir i vrhnje ili veliku šnitu čistog kukuruznog kruha. Otvoreni dio tržnice čine prodavači voća i povrća te zasebna zgrada ribarnice.
Svaki put kad se vratim u Zagreb – obavezno odem na Dolac. I svaki se put razveselim kad vidim da su stvari, ljudi, boje, buka i mirisi isti kao i zadnji put ili prije 20 godina. Veseli me to opiranje modernizaciji i globalizaciji!

ID-534-dolac-Zagreb_8021_a

Jedina stvar koja je drugačija je ta da je Dolac postao turistička atrakcija tako da vam se sad češće dogodi da vas u prolazima između gusto načičkanih štandova gurkaju turisti s foto-aparatima nego penzioneri sa svojim kolicima. A i kad pogledate oko sebe, shvatite da se ima i što za fotografirati. Crveni šestinski suncobrani, zelene tikvice, žuti brački limuni, ljubičasti luk… … sve to kao u nekom psihodeličnom kolažu.

ID-130-dolac-cover_7987-900x506

Ono što ne možete zabilježiti fotografijom, još je uzbudljivije i zanimljivije. Pregovori s prodavačima, komentari na komentare, detaljna analiza političke zbilje, jesu li limuni špricani ili ne – sve to čini jedan ugodan zamor koji će vam, ako razumijete dijalekte, vratiti osmjeh na lice.

ID-536-dolac-helena_7998_a

Ulazak u ribarnicu u espadrilama se ne preporučuje. Mramorni stolovi i uvijek mokri podovi samo su dio doživljaja. Riba je izložena pred vama i uvijek se može dobro pregledati. Nema zaštitnog stakla i rasvjete pod kojom izgleda svježije i sjajnije – takva je kakva je. Pravi znalci uvijek idu na ribarnicu samo kad je na moru bilo dobro vrijeme, jer ako je bila bura ili nevrijeme nema svježe ribe!

Dolac je zaista doživljaj i drago mi je što se uvrstio u jednu od gradskih atrakcija. To je mjesto gdje se najbolje može vidjeti kako diše jedan grad, što ljudi kuhaju i što im je u životu bitno. Nadajmo se da će još dugo vremena ostati takav kakav je i da će se redovi za tri dana stari panirani šnicl u nekom od supermarketa smanjivati, a količina ljudi koji svoje tjedne zalihe dobre hrane kupuju na tržnicama poput Dolca povećati!

ID-133-kumica-Helena_8006

Izvor:  Okusi.eu

Autor: Maša Taylor

Fotografije: Helena Varendorff

 [:]

[:HR]Još jedno priznanje domaćem turizmu dolazi sa portala European Best Destinations.
Nakon Zagreba koji je se našao na prvom mjestu izbora najbolje božićne destinacije u Europi, na istom portalu sada se natječe i grad Zadar za titulu najbolje europske destinacije u 2016 godini.
U izboru za najbolju destinaciju godine u Europi 2016, Zadar se tako našao u društvu gradova kao što su Beč, Prag, Pariz, Berlin, Bruxeless, Madrid, Rim, Azor, Edinburg, Barcelona, Atena, Nantes, Milano, Plovdiv, London, Amsterdam, Novi Sad i Kotor.
Iz Turističke zajednice grada Zadra napominju kako je Zadar jedini grad iz Hrvatske koji je ušao u uži izbor od 20 gradova, te pozivaju sve Zadrane, goste Zadra i građane Hrvatske da dadu svoj glas Zadru i time doprinesu uspjehu i promociji samog grada.
Glasati inače možete ovdje: European Best Destinations  a rezultate glasovanja saznat ćemo 10.veljače 2016.  Portal European Best Destinations broji preko 2,5 milijuna posjetitelja te više od tisuće pratitelja na raznim društvenim mrežama, a uvrštenje naših gradova u ovakve izbore svakako predstavlja izvrsnu promociju za domaći turizam.

Naslovna fotografija: Turistička zajednica grada Zadra[:]

[:HR]Užitak u slasnom morskom zalogaju gurmani imaju prigodu iskusiti na Danima školjaka koje na području sjeverozapadne Istre, od 13. veljače do 20. ožujka 2016. godine organiziraju turističke zajednice Umaga, Novigrada, Brtonigle i Buja.
U ponudi restorana naći će se maštoviti meniji  na bazi školjaka,po prigodnim cijenama! Kulinarske delicije sljubljivat će se s vrhunskim lokalnim vinima i maslinovim uljima po kojima je ovaj kraj nadaleko poznat.

skoljke-01v

Istarske školjke – kapešante, pedoći, dondole, mušule, kanaštrele i oštrige posebnog su okusa zahvaljujući čistom podmorju.
Na tanjur stižu iz izlova i uzgoja čija tradicija seže u antičko doba, a kapešante se najčešće vade iz mora uz zapadnu obalu Istre, kraj izvora slatke vode, ponajprije na ušću Mirne, poznatom po vrhunskim primjercima.

skoljke-02v

Najbolje su zimi, a koji god recept izaberete nećete pogriješiti. U buzari s klasičnim začinima poput češnjaka i peršina, pomidorima, maslinovim uljem i bijelim vinom, s domaćom tjesteninom, u rižotima, zapečene u pećnici i na roštilju ili pak u sofisticiranim suvremenim kombinacijama. Dani školjaka odličan su povod za dolazak u sjeverozapadnu Istru tijekom veljače i ožujka.

skoljke-03v

Dobrodošli!

Fotografije preuzete: www.coloursofistria.com[:]

[:HR]Zagrebačka županija tijekom 2015. zabilježila je 97132 turistička noćenja, što je za 13 posto više nego u istom razdoblju 2014. godine. Porastao je i broj dolazaka za 16 posto i to s 51.259 na 59.500.
Od ukupnog broja noćenja na području Zagrebačke županije, 60578 noćenja ostvarili su stranci, a domaći gosti 36554 noćenja.
Od ukupnog broja dolazaka, 37911 gostiju bili su stranci, a preostalih 21589 domaći gosti.

foto-zg-zupanija
I u 2015. godini Zagrebačku županiju tradicionalno su najviše posjećivali gosti iz Njemačke, Poljske, Italije, Bugarske i Ukrajine, a u ljepote „zelenog zagrebačkog prstena“ uvjerili su se i oni iz Južne Koreje, Indije, Južnoafričke Republike i Turske.
Na porast broja dolazaka i noćenja, uz već nadaleko poznate vinske ceste i biciklističke staze koje su rasprostranjene diljem županije, kao i vrhunsku gastronomsku ponudu, zasigurno je utjecao porast broja kvalitetnih manifestacija koje se organiziraju u gradovima županije. Kao najpopularniji, i dalje se svojom povijesnom arhitekturom, bogatom prirodnom i kulturnom baštinom ističe Samobor.

SAMOBOR 2

“Izvrsne rezultate turističke sezone u Republici Hrvatskoj prati i Zagrebačka županija koja je u 2015. godini ostvarila rekordan broj dolazaka i noćenja. Ponosni smo na postignute rezultate koji su posljedica kontinuiranog ulaganja u turizam, stoga ćemo i dalje stvarati što kvalitetnije turističke proizvode te se prilagođavati zahtjevima naših gostiju” – izjavila je gđa Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Izvor: www.tzzz.hr

Fotografije: Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica grada Samobora[:]

[:HR]Top liste renomiranih svjetskih medija, od početka ove godine ne prestaju sa panegirikama Hrvatskoj i njenim destinacijama. Reklame hrvatskom turizmu tako ne manjka, a godina je što se tiče pozitivnog PR-a i preporuka renomiranih stranih portala –  izvrsno započela.
Tako je The New York Times preporučio otok Korčulu kao jednu od must see destinacija u 2016, a magazin Conde Nast Traveller , uvrstio je bezvremeni Dubrovnik na top listu najljepših svjetskih destinacija za 2016 godinu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Grad Korčula, fotografija: www.visitkorcula.eu

Dubrovačke zidine i okolica sa dodatnom ponudom sadržaja upotpunjenog neodoljivom tradicijom primorja (Konavle, Cavtat, otoci arhipelaga) i njihove gastro posebnosti, sačuvale su svoju izvornu draž netaknutu stoljećima, dodatno obogaćenu potrebama nekog novog vremena i novih posjetitelja.

1272884216fotoL270Dubrovnik, foto:experience.dubrovnik.hr

A grad Split, bilježeći rekordne uspjehe zadnjih nekoliko godina, vinuo se na portalu Mashable.com na listi top 12 destinacija koje treba posjetiti ove godine.
Navode tako da je Split, hrvatski drugi najveći grad, sa centralnom Dioklecijanovom palačom građenom  još u doba rimskog carstva, okružen sa vibrantnim plavim odsjajem jadranskog mora. Arhitektura Splita i njegova ugodna klima preveliki mamac su za odoljeti, a izlet brodicom ili posjet tihoj plaži kao dnevni izlet bi se morao naći na obveznom itinerariju posjeta.
Koje su ostale top destinacije svijeta našle u izboru renomiranog Mashable.com, pročitajte ovdje.

Advent-31foto: www.visitsplit.com

A krajem prosinca 2015 godine, veliko priznanje zaslužio je i kontinentalni turizam zahvaljujući Zagrebu.  Advent u Zagrebu u proteklih nekoliko godina postao je prepoznatljiv simbol zagrebačke zime i prvoklasan turistički projekt u kojem podjednako uživaju kako njegovi stanovnici, tako i brojni domaći i strani posjetitelji.
Od 101.703 glasa iz 176 država svijeta, prema izboru portala European best destinations u izboru za najbolju europsku destinaciju za božićne blagdane, Zagreb je odnio uvjerljivu pobjedu.

Dubrovnik ili Split?

1a
Split, foto: www.visitsplit.com

Premda se teško odlučiti koja je destinacija ljepša, Split nam trenutno vodi u toj utrci čisto stoga jer grad vibrira posebnim ritmom života, specifičnim čak i za temperamentno dalmatinsko podneblje. Poseban je to grad koji u svom starom kamenom biću, nudi idealan omjer zabave i kulture.
Od super cool restorana, atraktivnih wine i sushi barova, galerija i raznolikih mjesta gdje se svako toliko održava neki koncert ili provod, do atraktivnih turističkih tura i dostupnih city break programa.

DSC_1927foto: Split, Adventilacija, www.visitsplit.com

Split se od nekoć tranzitnog lučkog odredišta koji je služio kao referentna točka prebačaja turista na okolne otoke, uspio isprofilirati kao ultimativni turistički centar i apsolutni hit srednje Dalmacije. Dubrovnik je pak grad koji očarava profinjenom  kulturom, prebogatom poviješću, nestvarno lijepom okolicom i prirodom, a ljepota starogradskih zidina se teško može usporediti s bilo kojom sličnom destinacijom (možda eventualno s Korčulom koju zbog arhitektonske sličnosti, zovu mali Dubrovnik). Njegov svjetski ugled svakako nije zanemariv i grad je zahvaljući tom  prestižu kojeg godinama njeguje, već odavno svojevrsni brand Hrvatske.

Dubrovnik

foto: experience.dubrovnik.hr
Vjerujemo i nadamo se da se će i naše kontinentalne destinacije uskoro naći u renomiranom izboru svjetskih preporuka jer kontinent Hrvatske bogatstvom ponude i prirodnih ljepota ničim ne zaostaje za našom obalom. A kako bilo, odluka o poduzetim izletima do proljeća neće biti nimalo lagana, jer na svakom koraku Lijepe Naše, vabi nas sve bolja i veća ponuda atraktivnih destinacija koje se već odavno transformiraju na radost turističkih djelatnika i naših turističkih čelnika, u svjetski prepoznatljiva odredišta.[:]

Anita Žuvela Hitrec

[:HR]Plaža Zlatni rat poznata je po tome što njen vrh često mijenja oblik ovisno o vjetru i struji. Svojom ljepotom osvaja u svakom dijelu godine, a posljednjih dana zbog dvodnevne dominacija zapadnih vjetrova, osobito tramontane, poznata bračka plaža promijenila je svoj izgled.
Prilagođavajući se tako smjeru vjetra i strujanjima mora, Zlatni rat se “zakrivio” prema istoku, Boljani kažu da postoji mogućnost, ukoliko zapadno strujanje potraje dovoljno dugo u sredini nastane i mali “bazen”.

12573020_10153828653881000_386896432206994365_n
E pa bazen je nastao i to taman za zaigrati picigin u njemu. Nije velik i nije dubok, ali je dovoljan za razgibati se!

12541027_10153828651666000_5741288565146554322_n
Sa stranice www.boljani.info, preuzeli smo ovaj odličan video i pozivamo vas da dođete na Brač koji pored brojnih pred i posezonskih aduta, nudi i ovakav aspekt cjelodnevne zabave, izvrstan za cirkulaciju i osvježenje:)

Fotografije preuzete sa Facebook stranice: Braconline.com.hr 

Autor fotografija: Darko Ćaleta (više fotografije potražite na Facebook stranici.)

Video: Frane Marinković

14.1.2016.[:]

[:HR]Zimski praznici su za nama. Isti praznici nas ponekad znaju pošteno financijski i emocionalno iscrpiti (sjetite se političkih rasprava za obiteljskim stolom  i vilica kojima se redovno i neshvatljivo maše kao kontraargument), te vjerujemo da kontemplativni odlazak u jednu od finijih gradskih kavana, može poslužiti kao ugodan lijek.  Svaka kavana koja drži do sebe, može pružiti gostu ugodno iskustvo bijega od hektične svakodnevnice i  gost može slobodno sam ispijati svoj espresso sjedeći u svojoj zoni komfora, tiho ometen jedino diskretnom muzikom klavira ili nekog klasičnog djela. Tako  nekako izgleda naša predstava o tom finom mjestu koje je nekoć bilo rezervirano za starije intelektualce i gospodu u mirovini,  a kako to izgleda  danas, poslušajte izvješće iz prve ruke vrsnih gastronomada i svjetskih ljudi sa portala okusi.eu  čiji izvrstan tekst o tematici bečkih kavana, predstavljamo našim čitateljima.

ID-211-Becke-kavane-co-hotel-sacher_3038

U kavanu idu ljudi koji žele biti sami ali …

Što su za Pariz bistroi, a za London pubovi, to su za Beč i Bečane upravo kavane. Kavana je prava bečka institucija u koju se ne ide samo popiti kavu nego razgovarati s prijateljima, pojesti nešto tipično bečko, kao iz mamine ili bakine kuhinje ili pak satima čitati brojne novine razapete na drvenim držačima. I ne, to nije mjesto samo za starije ili osobe u mirovini već za sve generacije i slojeve društva.

Navodno je prvu bečku kavanu otvorio Grk Johannes Theodat (Johannes Diodato) davne 1685. godine a neke su stvari ostale nepromijenjene. Iako je Beč danas čuven po kavanama i iako su one njegov zaštitni znak, prve kavane su otvorene oko 1530. godine u Osmanskom carstvu i to u Kairu i Damasku, a kasnije i Istanbulu. Čak su i London i Venecija bili brži od Beča. Iako danas kavane sve više odumiru odnosno zatvaraju se i preuređuju u nešto modernije, procjenjuje se da ih u glavnom gradu Austrije još uvijek ima oko 500.

ID-213-becke-kavane-co-cafe-drechsler_6645

Nemojte se nikako čuditi ako je konobar neljubazan i srebrni poslužavnik s kavom i čašom vode doslovce baci pred vas. I to je donedavno spadalo u tradiciju prave kavane, a danas pomalo izumire. U kavani se satima smije sjediti uz jednu kavicu,MelangeFiaker ili možda Einspänner, a da vam pritom nitko ne pokaže da je vrijeme da odete.

ID-210-Bec-galerija-i-clanak-kavane-Demel_3298 Davno je pisac Alfred Polgar(1873 do 1955) napisao kako “u kavanu idu ljudi koji žele biti sami, ali im je za to potrebno društvo.” Poznati pisci kao što su Arthur Schnitzler ili Egon Erwin su u kavanama napisali velik dio svojih radova a neki su u svojoj omiljenoj kavani primali i poštu, kao da tu stanuju. I danas se u kavanama nalaze poslovni ljudi kako bi u opuštenijoj atmosferi obavili radni sastanak.

 

Kavana je u Beču puno i svaki kvart ima one koje su popularnije ili manje popularne. Tipično im je što je veći broj gostiju uglavnom stalna klijentela. Zanimljivo je i da stranci prisvoje neke kvartovske kavane kao svoje i tu se nalaze s prijateljima. Tako je i moj prijatelj iz New Yorka za sastanke odabirao Café Pruckel ili Café Diglas, koji su od njegovog tadašnjeg stana bili udaljeni svega 50 metara.

ID-209-Bec-cafe-Diglas_3052

Jedna kavana koja spada u must see za posjetitelje Beča je Café Central u Herrengasse, što zbog uređenja (za koje je odgovoran slavni Alfred Loos) a što zbog slavnih posjetitelja poput Sigmunda Freuda i bečke inteligencije s početka 20. stoljeća. Café Central danas ima fantastične slastice, ali vam se tu može lako dogoditi da dugo čekate da na ulazak i stol, zajedno s dva autobusa ruskih turista. Turisti danas hodočaste i u već legendarni Café Hawelka u kojem je vlasnik, danas već 99-godišnjak, još od 1939. godine pa sve do nedavno dočekivao svoje goste. Kavanica je izuzetno malena i mračna, a domaći je izbjegavaju. Svejedno must see, barem jednom, pogotovo jer se nalazi blizu Grabena i turističkih putanja.

Podjednako privlačna domaćima, ali i turistima je Café Landtmann. Ovaj Kaffeehaus je čak zaštićen kao spomenik kulture. Zbog svoje lokacije u blizini gradske vijećnice (Rathaus) i Burgtheatera odnosno gradskog kazališta već godinama je okupljalište glumaca, političara i općenito starog bečkog društva. Ne smije se zaboraviti niti Café Schwarzenberg na Schwarzenbergplatzu koja je vrlo elegantnog izgleda i s odličnom hranom i kolačima. Sve nabrojane kavane su u samom centru Beča, u 1. okrugu.

ID-1046-becke-kavane-mala-goldegg-900x506

Flair bečke kavane odnosno atmosferu prošlih vremena nude domaćima i već gore spomenuti dragi Café Pruckel na Ringu,Café Diglas na Wollzeile, pomalo ofucani Café Sperl u Gumpendorferstraße (6. okrug), Café Goldegg (4. okrug) te Café Weimar na Währingerstraße (8. okrug). Café Diglas kod Naschmarkta (6. okrug) je bio preofucan te je nedavno preuređen, a natpis kod vrata naglašava kako su «Pušači dobrodošli» – što je pomalo postalo raritet u zemlji u kojoj je pušenje po lokalima zabranjeno.

ID-212-becke-kavane-co-cafe-sperl_5796

Pokraj hotela Sacher se nalazi kavana Mozart koja nije loša, ali nije ono što se očekuje od prave bečke kavane. Ugodna bez puno tradicionalnog. Ali ova, baš poput svih ostalih kavana, također ima dobre kolače i torte. Fantastične kolače ima i čuveni Demel koji je 2014. godine proglašen za najbolju gradsku kavanu. Kako Demel ima izuzetno dugu tradiciju konditora odnosno carskog slastičara, pročitajte o njemu više pod člankom Konditorei.

ID-214-becke-kavane-co-demel-show_1266Na Karlsplatzu (sa strane 1. okruga) je Café Museum koji je nedavno preuređen i poprilično je ugodan. U blizini, preko puta samog Naschmarkta, na strani 6. okruga, smjestila se kavana Savoy koja ima vrlo interesantno uređen interijer i posebnu klijentelu.

No kad smo kod kavana, ne može se ne spomenuti Café Anzengruber (4. okrug) u blizini Naschmartka. Kavana koja to i nije, je u stvari već godinama kultno mjesto u gradu. Od kvartovskog okupljališta za Bečane, Anzengruber se razvio u okupljalište raznih skupina i slojeva ljudi. Što je našim ljudima možda još zanimljivije znati je da Anzengruber već tridesetak godina vodi obitelj iz Dalmacije. Tako da kad se mi domaći želimo tamo naći, kažemo po dalmatinski: Vidimo se u Anzengrubera! Cijela obitelj ovdje radi, tu se dobro jede, šnicla je savršena, krumpir-salata također, a ponekad ima i sarme ili punjenih paprika. Tu ćete dobiti i vina iz Hrvatske, a ako ostanete dovoljno dugo, jedan od vlasnika će vam i zapjevati.

Fotografije i tekst preuzeti sa portala Okusi.eu
Autor: Helena Varendorff
Izvorni tekst pročitajte ovdje.[:]

[:HR]Izvanredni rezultati kroz povećanje broja domaćih i stranih gostiju

Krapinsko-zagorska županija je u prošloj godini, kao i prethodnih godina, bilježila rast broja dolazaka i noćenja turista. Temeljem statističkih podataka zabilježen je dolazak 93.828 turista sa 202.594 ostvarena noćenja. Navedeni podaci predstavljaju rast u dolascima 13% te u noćenjima od 8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Povećan je broj dolazaka i noćenja kako domaćih, tako i stranih turista- kod domaćih turista zabilježeno je 13% više dolazaka (54.842) i 6% noćenja (121.200), a kod stranih 15% više dolazaka (38.986) i 10% noćenja (81.394). Obzirom na konstantan rast koji se tokom godina bilježi u dolascima i noćenjima, možemo samo iskazati izrazito zadovoljstvo i vjeru u još uspješniju turističku 2016. godinu.

Picture 004 (Medium)

Kada se gledaju brojke vezane za goste iz inozemstva, na prvom su mjestu već dugi niz godina gosti iz Slovenije kojih je ove godine u našu županiju došlo više od 9.000 i koji su ostvarili rast broja noćenja od 18%. Drugi po broju dolazaka su gosti iz Njemačke, s brojem noćenja većim od 13.000, treći su gosti iz Poljske, četvrti iz Bosne i Hercegovine i peti iz Austrije. Važno je napomenuti da ovaj rast nije prepušten slučajnosti već predstavlja uspješnu suradnju s hotelima i gospodarskim subjektima temeljem koje su detektirana ciljana tržišta na kojima su se predstavljali i promovirali.

press2

Kod domaćih gostiju, na prvom su mjestu gosti iz grada Zagreba. Drugo mjesto po broju dolazaka zauzeli su gosti iz Primorsko-goranske županije, treći su gosti iz Splitsko-dalmatinske županije i četvrti, gosti sa područja Istarske županije. Jasno je da je svaki pojedinac željan mira i ljepote koju pružaju zagorski bregi, a isto tako i barem kratkotrajnog bijega od gradske vreve, što je ujedno i jedan od motiva prilikom formiranja želje za posjetom Zagorju. Također raduje sve veći broj dolazaka gostiju iz Dalmacije i Primorja, koji uz svoje more jednako vole i zelenilo zagorskih brega.

Bolfan vinski vrh manjaFoto: Bolfan Vinski vrh

U zagorska kupališta je u prošloj godini došlo 533.007 kupača, što je za 31,5% više nego prošle godine. Muzeje Hrvatskog zagorja je posjetilo 166.737 gostiju što je na nivou prošlogodišnje posjećenosti.
Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke je posjetilo 812.000 hodočasnika, odnosno 3,8% manje nego prošle godine. Krapinsko-zagorska županija se po broju dolazaka turista nalazi na visokom drugom mjestu, među 12. županija kontinentalne Hrvatske (izuzevši Grad Zagreb), odmah iza Karlovačke županije.

Picture 002 (Medium)

Temeljem ostvarenih rezultata jasno je, kako i sama izreka kaže da se ništa ne događa slučajno već za sve postoji razlog. Ovi podaci prije svega, rezultat su stručnosti i predanosti turističkih djelatnika, koji kroz promociju turizma Krapinsko-zagorske županije, postižu ovakve rezultate.
Isto tako treba napomenuti kako je “Zagorje- Bajka na dlanu”, jedinstveno i po prirodnim bogatstvima, termalnim izvorima, kulturnoj baštini, svetištima, a svakako i po bogatoj enološkoj i gastronomskoj ponudi, što pridonosi ovakvim rezultatima, tj. Krapinsko-zagorska županija posjeduje kvalitetnu osnovu za razvoj onih oblika turizma koji odgovaraju njezinom prirodno-geografskom i kulturno-povijesnom nasljeđu.

Brojke govore u prilog činjenici kako je destinacija Zagorje – Bajka na dlanu, tako postaje najrazvijenija kontinentalna turistička regija RH, koja svojom turističkom ponudom pobuđuje sve veći interes na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Želimo im puno uspjeha i dobar vjetar u leđa!

Fotografije: Turistička zajednica Krapinsko – zagorske županije

 

 

 [:]

[:HR]

USPJEH ZA USPJEHOM – PONOVNO NAJBOLJI!

Splitsko – dalmatinska županija uistinu je destinacija puna života! Ovo sve omiljenije odredište turista iz cijelog svijeta može se pohvaliti rekordnim brojkama turističkih dolazaka i noćenja u u prosincu!

svecana povorka 1

Prema podacima koje pomno prate čelni ljudi županijskog turizma,  u prosincu je zabilježen najveći porast noćenja od svih županija u Republici Hrvatskoj.

FOTO Andrija Carli (23)

IZNIMNO USPJEŠNI PROSINAC
Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije tako je u prosincu 2015. imala 14% više dolazaka i 37% više noćenja u odnosu na isto razdblje predhodne godine. U prosincu je ostvareno ukupno 66.766 noćenja i 18.364 dolazaka. U samoj županiji prednjačili su grad Split sa povećanjem od 78% u noćenjima, a tu su još grad Omiš sa 42%, grad Trogir sa 22% i grad Kaštela sa 19%.

Omiš - Ac

Splitsko-dalmatinska županija je u studenom imala najveći porast od svih županija u Republici Hrvatskoj, a u listopadu je ostvareno najviše noćenja u Hrvatskoj – čak 488.000.

DSC_1927

U SPLITU ČAK  78 % VIŠE NOĆENJA
Nevjerovatan je podatak da je grad Split u odnosu na prosinac 2014. godine, premašio ostvarena noćenja za čak 78%.

10815655_788468831194252_675870414_n

ADVENT U SPLITU – PROJEKT  KOJI SE ISPLATIO
Split je ove godine postao hit destinacija i srušio sve rekorde. Manifestacija Advent u Splitu projekt je koji se stvarno isplatio. Dalmatinska metropola postala je zahvaljujući njemu jedna od najtraženijih zimskih destinacija. Splitski kolorit  posebno se isticao blagdanskim bojama i čudesnim ugođajem mediteranske zimske bajke, a gradski trgovi bili su vesele adventske pozornice. Kvalitetan program i brojna događanja imala su odličan financijski učinak za hotelijere i ugostitelje, a Splitski Advent  je sada već tradicionalno postao motiv dolazaka domaćih i stranih turista.

Više: dalmatia.hr
F
oto: arhiv Tz SDŽ, TZ Split

 

 [:]

[:HR]PRIVLAČI POZORNOST U SVA GODIŠNJA DOBA

Jedna od najatraktivnijih hrvatskih plaža Zlatni rat u Bolu, koja se nalazi u gotovo svim promo kampanjama Hrvatske te na svakom razvikanom travel portalu na listi najljepših svjetskih plaža, vrlo često zbog svoje besprijekorne ljepote i oblika  izaziva nevjericu postoji li doista.

alt

Plaža Zlatni rat poznata je po tome što njen vrh često mijenja oblik ovisno o vjetru i struji. Svojom ljepotom osvaja u svakom dijelu godine, a posljednjih dana zbog dvodnevne dominacija zapadnih vjetrova, osobito tramontane, poznata bračka plaža promijenila je svoj izgled! Prilagođavajući se tako smjeru vjetra i strujanjima mora, Zlatni rat se “zakrivio” prema istoku, Boljani kažu da postoji mogućnost, ukoliko zapadno strujanje potraje dovoljno dugo u sredini nastane i mali “bazen”.


Plaža Zlatni rat u ljetnom periodu puna je turista

U prilogu su fotografije koje prikazuju prekrasne prizore “zakrivljenog” Zlatnog rata koje je snimio Frane Marinković iz Bola.


Foto: Frane Marinković, TZ Bol[:]

[:HR]Poluotok Pelješac dio je ruralne turističke ponude Dubrovačko-neretvanske županije. Bogatstvo ovog prostora – od eno i gastro ponude do kulture i prirodnih ljepota – čine ga idealnom destinacijom za ugodan i aktivan odmor. Zato je Dubrovačko-neretvanska županija oformila svoju prvu tematsku turističku cestu upravo na prostoru Pelješca i nazvala je po njezinom najvrijednijem resursu – vinsko carstvo.

korta_katarina 30_1

Ovaj vodič poslužit će vam kako bi ste uspjeli dokučiti i one najskrivenije kutke u kojima možete otkriti pravo carstvo okusa. Odvest će vas do svake vinarije i kušaonice vina, do agroturizama, restorana i školjkara, do vrijednih primjeraka kulturne baštine, upoznati vas sa zanimljivim manifestacijama, običajima i domaćim suvenirima.

Ivica Dajak (2)_1

Pohodite vinarije i kušaonice vina, agroturizme i vrhunske restorane, okupajte se u čistom moru, razgledajte kulturna bogatstva i senzacije – osjetite Pelješac svim svojim čulima!

DSC_6730_1

Pelješac je sinonim za dobro vino. Asocijacija na Dingač i Postup, zaštićene zemljopisne položaje. Prostor u kojem caruje plavac mali. Ali i sva druga blaga prirode koja vrijedne ruke pretoče u prošek, likere, rakije i… djevičansko maslinovo ulje.

IMG_2499_1

Pelješac je sinonim i za najkvalitenije školjke. Kamenice i mušule iz Malostonskog zaljeva cijenjene su u cijelom svijetu, bogatstvo ribe iz dva mora: malog (plitkog i toplog) i velikog (prozračnog i dubokog), domaći proizvodi s obiteljskih agroturizama – sve vas to vodi u neponovljivi gastro svijet.

29_08_2008 084_1a

A prirodne ljepote – prekrasne plaže, skrovite uvale, čisto more i nedirnuta priroda, miris ljekovitog bilja odvode vas u prostor kakvi se danas još rijetko nalaze. Padine vinograda, od kojih su najspektakularniji oni u Dingaču, pružaju jedinstvene vizure, kao i brojni vidikovci poput onog s franjevačkog samostana Velike Gospe u Orebiću, na brdu sv. Ilija.

Andrea Šain (56)_1

Kultura i civilizacija odavno stanuju na Pelješcu. Život ovdje seže još u vrijeme kamenog doba i antike. Ovaj važni kutak Mediterana živio je kroz stoljeća pod utjecajem brojnih kultura koje su ostavile svoj trag. Tu je solana iz 2. stoljeća prije Krista, stonske zidine iz 16. stoljeća – najduže u Europi, skladni gradići i naselja, s mnoštvom prekrasnih srednjovjekovnih crkava i samostana. Pomorski muzej svjedoči o slavnoj pomorskoj tradiciji Pelješca.

Vinarije/ Vinery
Vinarija Pelješac vino
Vinarija Ćurlin
Vinarija Vukas
Vinarija Andrović
Vinarija Ledinić
Vinarija Miloš
Vinarija Putnikovići
Vinarija Drače
Vinarija Bezek
Grgić vina
Vinarija Roso
Pelješki vinogradar
Vinarija Miličić

Vina Matković
Vinarija Madirazza
Vinarija Matuško
OPG Boris M. Violić
Vinarija Dingač
Podrum Bura
Vina Kiridžija
Vina Tomašević
Vinarija Korta Katarina
Vinarija Arambašić

Agroturizmi/ Agroturism

Taverna Domanoeta
Agroturizam Antunović
Agroturizam Bartulović
Agroturizam Kapor
Seljačko domaćinstvo Ivo Tolj
Izletište Hrid
Seljačko domaćinstvo Panorama
Izletište Kod Ivana
Tekst:
Dubrovačko – neretvanska županija
www.rural-dubrovnik-neretva.hr

Foto: Dubrovačko – neretvanska županija, Tz općine Orebić: Andrea Šain, Ivica Dajak[:en]The Pelješac Peninsula is a part of the rural tourism offer of Dubrovnik-Neretva County. The richness of this region – from its enological and gastronomical offer to its culture and natural beauty – make it an ideal destination for a pleasant and active vacation. That is why Dubrovnik-Neretva County has laid out the first thematic tourist road on Pelješac and has named it after its most valuable resource – the Empire of Wine.

korta_katarina 30_1

This guide will help you uncover even the most hidden corners where you can discover a true empire of tastes. It will guide you to every winery and wine tasting establishment, to agro tourism, restaurants and shell-fishermen, to outstanding examples of our cultural heritage, and it will acquaint you with interesting events, customs and native souvenirs.

Ivica Dajak (2)_1

Visit wineries and wine tasting establishments, agro tourism, and excellent restaurants, bathe in a clean sea, see the cultural riches and sensations – experience Pelješac with your senses!

DSC_6730_1

Pelješac is a synonym for good wine. It is associated with Dingač and Postup and protected geographical locations. It is an area in which plavac mali reigns, but also all the other natural riches that hard-working hands transform into prosecco, liqueurs, rakija, and virgin olive oil.

IMG_2499_1

Pelješac is a synonym for the highest quality shellfish. Oysters and mussels from the Mali Ston bay are appreciated around the world, then there is the richness of fish from two seas: small (shallow and warm) and large (spacious and deep), and homemade products from family-owned agro tourism – all lead you to a unique gastronomical world.

29_08_2008 084_1a

And natural beauty – beautiful beaches, hidden covers, a clean sea, and pristine nature, the aroma of medicinal plants will lead you to a region that is rarely found today. The slopes of the vineyards, the most spectacular of which are at Dingač, provide a unique view, as do the other scenic overlooks, such as the one at the Franciscan monastery Our Lady in Orebić on St. Ilya hill.

Andrea Šain (56)_1

Kultura i civilizacija odavno stanuju na Pelješcu. Život ovdje seže još u vrijeme kamenog doba i antike. Ovaj važni kutak Mediterana živio je kroz stoljeća pod utjecajem brojnih kultura koje su ostavile svoj trag. Tu je solana iz 2. stoljeća prije Krista, stonske zidine iz 16. stoljeća – najduže u Europi, skladni gradići i naselja, s mnoštvom prekrasnih srednjovjekovnih crkava i samostana. Pomorski muzej svjedoči o slavnoj pomorskoj tradiciji Pelješca.

Vinarije/ Vinery
Vinarija Pelješac vino
Vinarija Ćurlin
Vinarija Vukas
Vinarija Andrović
Vinarija Ledinić
Vinarija Miloš
Vinarija Putnikovići
Vinarija Drače
Vinarija Bezek
Grgić vina
Vinarija Roso
Pelješki vinogradar
Vinarija Miličić

Vina Matković
Vinarija Madirazza

Vinarija Matuško
OPG Boris M. Violić
Vinarija Dingač
Podrum Bura
Vina Kiridžija
Vina Tomašević
Vinarija Korta Katarina
Vinarija Arambašić

 

Agroturizmi/ Agroturism

Taverna Domanoeta
Agroturizam Antunović
Agroturizam Bartulović
Agroturizam Kapor
Seljačko domaćinstvo Ivo Tolj
Izletište Hrid
Seljačko domaćinstvo Panorama
Izletište Kod Ivana
Tekst:
Dubrovačko – neretvanska županija
www.rural-dubrovnik-neretva.hr

Foto: Dubrovačko – neretvanska županija, Tz općine Orebić: Andrea Šain, Ivica Dajak[:]

[:HR]Oni su ekskluzivni, uzbudljivi, znameniti, intrigantni, ukusni – a što je najbolje, sada smo od njih udaljeni tek kratkim letom hidroavionom.

Naravno, govorimo o jednom od najjačih aduta domaćeg turizma – našim otocima!

Donje Selo_1a

Možda vam se čini da im prečesto tepamo kao draguljima, biserima, perlama… no 1244 otoka, otočića, hridi i grebena naše zemlje upravo i asociraju na nakit koji resi našu čipkasto razvedenu obalu!

ADR-APPBOL-12

I baš kao što dragulj prelama svjetlost u bezbroj boja, tako je i mnoštvo naših otoka ove sezone otkrilo neko sasvim novo lice – ili pak dodatno ulaštilo ona već postojeća i dobro poznata. Donosimo vam listu otočkih superlativa – bilo da želite osmisliti svoj odmor, ili pak obogatiti ponudu svog mjesta, vjerujemo da će vam biti vrlo korisna!

01a

PREDSEZONE SU UZBUDLJIVIJE. Sve je više otoka podiglo svijest o tome koliko je sezonalnost pogubna za domaći turizam. Naravno, svi vole udarne ljetne mjesece kada se brodske linije užare od turista, ali gostu valja ponuditi kvalitetan sadržaj i van ljetne „špice“. Atraktivne gastro-manifestacije i razvijanje aktivnog odmora pokazale su se prokušanim formulama za uspjeh. Biser mora u Supetru? Gastro show u Novalji?

korcula-smokvica-grape

Kušanje čarobnih korčulanskih bijelih vina? Naši su otoci gastronomade i u predsezoni stavili na „slatke muke“, a ne mogu im odoljeti ni ljubitelji rekreacije – ponuda seže od velolučkih biciklističkih i trkačkih maratona kroz atraktivnu prirodu, preko bračkog brdskog biciklizma, pa do pašmanskog škrapinga!

10a

TURIZAM POPRIMA NOVE OBLIKE. Otoci prate turističke trendove u svijetu, a povratak čovjeka prirodi u ovo frenetično i stresno doba, jedan je od najpopularnijih u posljednje vrijeme. Sve se više pojavljuju, za moderne Robinzone idealne, kućice na osami, koje variraju u ekskluzivnosti – od tradicionalne starinske kuće sa autentičnim domaćim „štihom“, pa do otmjene vile u zabačenoj uvali sa wi-fi tehnologijom i bazenom!

a (7)

Organsko i ekološko na cijeni su čak i kada je riječ o materijalima od kojih su izgrađene, a osim robinzonskih kuća, pravi procvat doživjela su i stara autentična otočka sela. Uzmimo samo primjer Donjeg Sela na Šolti čije su se stare kuće adaptirale i obnovile, te se transformirale u prave „ljepotice“! Stara sela su ujedno i idealno okruženje za kušanje domaćih vina i specijaliteta, koji su najslađi upravo u izvornom ambijentu; a osim robinzonskog i ruralnog turizma „pojačanje“ su dobili i onaj vjerski i arheološki – naročito otkako je otok Brač atraktivnim biltenom popisao i sistematizirao svoju impozantnu sakralnu baštinu, koju čini čak 119 građevina!

903B4129

AUTENTIČNOST I TRADICIJA UVIJEK DOBRO PROLAZE. Da je oduvijek bilo važno gostu ponuditi nešto 100% lokalno i svoje, dokaz je ogromno zanimanje turista za otočke tradicije i običaje. Ako ste pomislili da su sinonim luksuza za njih zlatne slavine, prevarili ste se – elitni gost dolazi po proizvod koji ne može pronaći u svom mjestu stanovanja – po nešto autentično.

sve 006

Stoga ćete na stranim travel portalima pročitati kako su turisti najviše uživali u za nas naizgled jednostavnim aktivnostima kao što su pravilan način branja maslina, ili pak kušanje domaćeg meda sa saća koje su im priredili ljubazni domaćini! Dakako, iznimno su posjećene i tradicionalne pučke fešte – od slavlja mjesnih svetaca i smotri folklora, pa do božićnih i uskrsnih užanci!

Paška ovca

A-LISTA JE JOŠ DULJA. Ne fali na otocima ni luksuza, a tko bi se među elitnim destinacijama istaknuo, doli naš Hvar! Poduža lista globalnih celebritija, koja je do sada uključila kako najplaćenije holivudske zvijezde sedme umjetnosti, tako i planetarno popularne glazbenike te članove kraljevskih obitelji, sve je bogatija, a ove nam je godine došla i famozna G.I. Jane – bezvremenska Demi Moore, koja je nakon posjeta ništa manje ekskluzivnom Dubrovniku, skoknula malo do Hvara probati morske delicije! Ondje uistinu nikada ne možete znati, tko pije capuccino na stolu do vašeg!

Tekst: Hot Spots
Foto: arhiva turističkih zajednica, ECA, Maksim Bašić[:en]They are exclusive, exciting, famous, intriguing, delicious – and the best of all, we are only a hydroplane flight away from them.

Off course, we are talking about the biggest advantage of national tourism – our islands!

Donje Selo_1a

Maybe you think that we are exaggerating when we call them jewels and pearls…but 1244 islands, islets and rocks of our country remind us of a jewellery that decorates the lace of our shore!

ADR-APPBOL-12

And just as light refracts in a jewel in numerous colours, this season numerous islands have discovered their new faces – or at least polished their old and very famous ones. We bring you a list of our islands’ superlatives – whether you want to arrange your vacation, or enrich offer of your place, we believe it will be very useful!

01a

PRESEASONS ARE EXCITING. All the more islands have raised awareness of fatal consequences of seasonality for national tourism. Of course, everyone likes hot summer months when ferry lines get crowded with tourists, but a guest should be offered quality content outside high summer season as well. Attractive gastro-manifestations and development of active vacation proved to be great formulae for success. Pearl of the Sea in Supetar? Gastro Show in Novalja?

korcula-smokvica-grape

Tasting of magic Korčula’s wines? Our islands have attracted gastronomads, but recreation enthusiasts cannot resist them either – offer goes from Vela Luka’s cycling and running marathons through attractive nature, Brač’s hill cycling, to Pašman’s škraping!

10a

TOURISM TAKES NEW SHAPES. Islands are in step with world tourism trends, and the return of a man to nature in these frenetic, stressful times has been one of the most popular trends recently. There are all the more, ideal for modern Robinsones, isolated houses that vary in exclusiveness – from traditional old houses with authentic atmosphere, to modern villas in remote bay with Wi-Fi technology and a pool!

a (7)

Organic and ecologic are at price even when construction materials are in question, and apart from Robinson houses, authentic island villages have become very popular, too. For example, there is Donje Selo in Šolta where old houses have been renovated and adapted, and thus transformed into real ‘beauties’! Old villages are also ideal surrounding for tasting homemade wines and specialties, which are most delicious in their original ambience; and apart from Robinson and rural tourism, religious and archaeological have been also developed – especially since Brač listed and systematized its remarkable sacral heritage – composed of even 119 buildings!

903B4129

AUTHENTICITY AND TRADITION ALWAYS DO WELL. The fact that it has always been good to offer a guest something 100% local and original is proved by enormous interest of tourists for islands’ tradition and customs. If you think that golden taps are their synonym for luxury, you are wrong – elite guest comes for products he cannot find in his/her place – something authentic.

sve 006

Therefore, on foreign travel portals you can read that guests enjoyed the most in something we find simple as, for example, the right way of olive picking, or tasting homemade honey from honeycombs, all arranged by kind hosts. Off course, traditional folk festivities are exceptionally visited – from local patrons festivities and folklore festivals to Christmas and Easter customs!

Paška ovca

A – LIST IS EVEN LONGER. There is plenty of luxury on our islands, but who would stand out among elite destination but our Hvar! Long list of celebrities, which so far has included the best paid Hollywood stars, planetary popular musicians and members of royal family, is getting longer. This year famous J.I. Jane – great Demi Moore was there, who came to Hvar to try some sea delicacies after her visit to exclusive Dubrovnik! There you can really never know who drinks cappuccino next to your table!

Hot Spots
Photo: arhiva turističkih zajednica, ECA, Maksim Bašić[:]

[:HR]Ugledni magazin The New York Times, uvrstio je otok Korčulu među najpoželjnije svjetske destinacije ove godine. Kako su naveli da je broj prelijepih destinacija u svijetu velik, izbor nije bio lak pa ga stoga suzili na popis od 52 top lokacije koje preporučaju svojim čitateljima.
Hrvatska se zahvaljujući ljepotici s juga, našla  tako na sedamnaestom mjestu u društvu turističkih sila kao što su Kuba, Švedska, Toronto u Kanadi,  Argentina Kine, Meksika..

korcula-citywallsPod motom “Iskusite autentičan život na dalmatinskoj obali”, Korčulu su portretirali kao skromnog  susjeda otoka Hvara, sa netaknutom većom površinom otoka koja je ispresijecana manjim ribarskim  mjestima i malim pješčanim plažama.
Preporuka posjetiteljima je da se ne fokusiraju samo na Stari grad poznat po Marku Polu, već da iznajme moped i krenu prema zapadu te kroz maslinike i šume, isprobaju zaštitni znak Korčule kao što je bijelo vino Grk ili istraže šarmantne obiteljske vinarije.
Ostale top destinacije kao i preporuke za 2016 godinu NYT, potražite ovdje.

Vina otoka Korčule

korcula-smokvica-grape

Otok Korčulu su stari Grci nazvali Korkyra Melaina, a u doba Rimskog carstva bila je poznata kao Corcyra Nigra, Crna Korčula.
Ime zahvaljuje bujnoj mediteranskoj vegetaciji, a danas je, osim po prirodnim ljepotama i izuzetnoj kulturnoj i gastronomskoj baštini, poznata i po tisućljetnoj tradiciji izrade vrhunskih vina. Za razliku od ostalog dijela Dalmacije, koja je znamenita po crnim vinima, Korčula nudi zanimljiva bijela vina od autohtonih sorti grožđa – u središnjem dijelu otoka, u Smokvici i Čari, to su Pošip i Rukatac, a u Lumbardi na istočnom dijelu otoka, Grk.
Od crnih sorti najrašireniji je Plavac mali. Dakle poslušate li preporuku uglednog portala i krenete li na jug posjetiti ovaj doista poseban otok, na ovom linku pronađite popis vinarija koje trebate posjetiti.
Dobro došli na Korčulu!

korcula-city

Fotografije: visitkorcula.eu[:]

[:HR]Okusi.eu – upoznajte predivne priče o hrani i životu

Pretražujući online bespuća i prostranstva raznolikih tema, te tražeći  starinske recepte kroz koje se spretno isprepliće majstorska priča, naletjeli smo  nedavno na  portal okusi.eu, i momentalno se oduševili jer sve je tu! Zanimljivi putopisi koji će vas odvesti primjerice u profinjeni Beč ili magični Lisabon, primješani s super receptima, a osim brojnih recepata, nije zanemarena ni praktična strana svakodnevnog života. Želite li napokon naučiti kako se propisno postavlja stol, ili impresionirati goste receptom iz doba starog Rima? Doznati nešto o povijesti finih kavana?
Teme su brojne i raznolike a mi prenosimo njihovu izvrsnu reportažu o tržnicama na zatvorenom kao ultimativnom hitu kvartovskog života vikendom u susjednim nam zemljama.
Posjetite portal okusi.eu i inspirirajte se predivnim pričama o životu i hrani i njihovoj neraskidivoj vezi!

ID-1120-Berlin-Arminiushalle_3342

Posljednja «moda»: tržnice na zatvorenom kao centar kvartovskog života vikendom

Zatvorite oči i udahnite duboko. Misli očistite od svakodnevnih obaveza i zamislite da ste na tržnici. Ili placu, pijaci – ovisno o tome što vam je draže. Prvo vam dolaze mirisi, pa buka kolica i slaganja kašeta, prodavačkih ćakula, utega koji udaraju u vagu, brojanja sitnih novaca ili krumpira koji se kotrljaju niz tezgu.

ID-1114-Berlin-Markthalle-Neun_3272

Tržnica je mjesto gdje se najbolje osjeti život u nekom gradu. Tamo vidite kako ljudi žive i što im je bitno. Raznovrsnost boja, količina, oblika, vrsta hrane je nešto što vam puno govori o gradu i zemlji. O običajima i mentalitetu. Čim dođete u bilo koji grad u Italiji, na jednom od središnjih trgova do ranog popodneva je tržnica. Kraćim obilaskom te tržnice shvatit ćete da je Talijanima hrana bitna. Par vrsta artičoka, gljive, rajčice, sir, pršuti, radić i sve čega se možete sjetiti iz talijanske kuharice je u ponudi. I folklor koji uz to ide. U Italiji ili u Hrvatskoj, ako kupujete dok su djeca s vama, prodavači će vam gotovo uvijek pokloniti voćku dvije – jer su zdrave i jer vesele djecu.

Slika je potpuno drugačija krenete li tražiti tržnicu u recimo Oslu ili Kopenhagenu. Tržnice južnjackog tipa (na otvorenom i u centru grada) gotovo ne postoje. Povremeno i samo određenim danima više kao dio pop up mode ili zatvorenog tipa. Razlog tome je djelomično i negostoljubiva klima sjevera. No u zadnje vrijeme Berlin bilježi pomake u nekom drugom smjeru a prati ga i Beč.

Berlin, osim jedne «turske» tržnice na otvorenom ima čak nekoliko tržnica na zatvorenom odnosno Markthallen (tržničkih hala). Najpoznatije su Markthalle Neun i Arminius Markthalle ili Moabiter Markthalle, koja još odiše duhom «starog Berlina» i ima najdužu tradiciju. Smještena u radničkom kvartu Moabit, to nije obična hala poput one na Dolcu u Zagrebu, gdje je mračno i hladno i gdje se miješa miris sirovog mesa s mirisom sira i gdje projurimo kupujući što nam je potrebno. U Arminiusmarkthalle nema strke a nema ni nekog posebnog i prodornog mirisa unatoč raznim štandovima te restoranima. Hala je svijetla i grijana te odiše nekom posebnom atmosferom. Mirom i opuštanjem kakvog nalazimo u vlastitom domu a koji je pak neobičan za ovako velik prostor. Ali Berlinci su ionako opušten narod…

ID-1106-Berlin-Markthalle-Neun_3839 (Medium)Svratite na brunch ili ručak i sjedite možda na dugački stol pokraj potpunih stranaca. Budite sami u društvu. Provedite više ugodnih sati jedući koliko želite (po principu švedskog stola), uz zvuk klavira koji satima svira jedan glazbenik. Mabitska je hala jedna od 14 sličnih, i jedna od samo nekoliko preostalih hala koje su u Berlinu otvorene krajem 19. Stoljeća (1891. Godine) a koje su zamijenile otvorene tržnice zbog bolje higijene. Uz ovu, Markthalle X, prije nekoliko godina je ponovno otvorena i 9. Markthalle odnosno Markthalle Neun.

ID-1110-Berlin-Markthalle-Neun_3296 (Medium)

Markthalle Neun (Tržnička hala devet) se naziva još i Eisenbahnhalle (željeznička hala) a prije nekoliko godina je gotovo prestala postojati. Poput mnogih drugih širom svijeta, počela je služiti kao veletržnica a onda joj je priprijetilo i zatvaranje te prodaja velikom ulagaču koji je na ovom mjestu planirao shopping centar s garažom. Sve je spasila inicijativa građana kvarta Kreuzberg koja je od grada po bagatelnoj cijeni od 1 milijuna Eura, uspjela preuzeti ovaj objekt posebne arhitekture. U obrazloženju je bilo navedeno «oživljavanje života kvarta». I u tome su uspjeli, već 2011 je otvorena Markthalle Neun koja okuplja regionalne i bio proizvođače hrane.

ID-1111-Berlin-Markthalle-Neun_3300 Naravno i tu je dugački stol za one koji žele nešto pojesti i popiti u društvu. I upravo je to smisao tržničkih hala i tržnica i nakon dugog perioda supermarketa, vraćamo se onome što je stoljećima činilo fokus života gradova i sela: druženje uz kupnju. Tržnice su kroz povijest bile centar zbivanja. Danas možemo kupiti što poželimo jednim klikom, kod kuće u papučama, no sve je krenulo s tržnica. I doista, koje iskustvo može zamijeniti živu, izravnu kupnju?

ID-1106-Berlin-Markthalle-Neun_3839 (Medium)

Mirisanje jabuka, pipkanje tikvica, pregovaranje s vašim prodavačem. I taj odnos je najvažniji i često vam se čini da te ljude koji vam godinama prodaju svoje plodove i proizvode, poznajete bolje od nekih članova obitelji i doživotno ste im odani. Čak i ako vam tu i tamo prodaju nešto što nije na uobičajenom nivou, to nema veze jer je sve domaće – ili barem u to želimo vjerovati – no barem je živo, u boji, na dnevnome svjetlu uz zvukove života punih pluća.

ID-1121-Berlin-Arminiushalle_3338 (Medium)

 

Od prije nekoliko mjeseci novu «modu» u tržišnim halama slijedi i Beč, koji je izgradnjom centra Wien Mitte na Landstrasserhauptstrasse, ostao bez zadnje značajne tržnišne hale u kojoj se moglo kupiti i slavonskog kulena ali i srpskog kajmaka. U Beču je privatna inicijativa Markterei zakupila prazni i neiskorišteni prostor stare pošte i uspjela stvoriti mini kopiju berlinskih tržničnih hala. Malo izložbe, malo glazbe, igraonica za djecu, obrok na obaveznom dugačkom stolu ili pak vani, ispred nekog od sve popularnijih Food trucks (kamiona s hranom). Nakon toga slijedi možda kupnja vrlo originalnih ili proizvoda organskog porijekla malih proizvođača, kušanje insekata kao novog hita zdrave hrane budućnosti, prepune proteina, kušanje izuzetno ukusnih dimljenih jegulja i šarana, pričanje s prodavačima, pokoja kavica i već su prošli ugodni sati.

Tržnice nisu samo kupnja. Tržnice su doživljaj. Čak i za ljude koji misle da je hrana gorivo nužno za preživljavanje. (Ima ih!) Jer nije bit tržnica i modernih tržišnih hala samo hrana već ritual, mjesto koje nas podsjeća na to otkud potječemo i tko smo u suštini. I koliko je god jednostavno stisnuti miša i kupiti tjednu zalihu hrane online – tržnice nam nitko ne može zamijeniti. Po kiši, snijegu ili vrućini, tržnice nas vraćaju u život, u društvo i nagrađuju nas najboljim plodovima.

ID-1107-Berlin-Markthalle-Neun_3838

Kako se radi o uzlaznom trendu, može se izraziti i želja da on nikad više ne prestane nego postane tradicija.

Autori: Masa Taylor i Helena Varendorff

Markterei, Dominikanerbastei, 1. Bezirk, Beč. Zasada samo petkom od 15.00-00:00 i subotom od 10:00-22:00 sati

Arminiusmarkthalle – Berlin Tiergarten Moabit, Bezirk Mitte, U9 Turmstraße  http://arminiushalle.zunftnetz.org/

Markthalle Neun – Berlin Kreuzberg, Eisenbahnstrasse 42/43, U1 Görlitzerbahnhof  http://markthalleneun.de/

Tekst i fotografije prenesene su sa portala Okusi.eu.

Link na izvorni tekst potražite ovdje.

 [:]