Author

Croatian Hot Spots

Browsing

[:HR]Čokoljupci ne propustite 4. Choco & Wine fest u Brtonigli!

Strastveni čokoljupci koji uvijek traže više u slatkom svijetu čokoladnih okusa i mirisa pozivaju se u Brtoniglu na 4. Choco & Wine fest koji svojim gostima otkriva nove trendove sljubljivanja čokolade s vinom.

Choco & Wine Fest otvara svoja vrata u subotu 20.02. u šatoru na glavnom trgu u Brtonigli.

Choco2v

Prezentacije, degustacije čokoladnih delicija, vina i raznovrsnih čokoladnih proizvoda, neke su od ponuda strastvenim čokoljupcima.
Ne propustite izradu čokoladne skulpture by Stefano Comelli i  razne choco show programe  popraćene glazbenom zabavom Gordana Gregurovića – najljepši glas Hrvatske!

Choco1v

Povedite i vaše najmlađe na Lino Choco Party!

Za ljubitelje sporta, tog će se dana održati 6. Brtonigla Adventure trek sa okusom mora i soli!

Dođite i otkrijte kako se čokolada i vino  sljubljuju sa sportom!

Choco3v

Više informacija o ovogodišnjem programu potražite ovdje

Izvor; www.coloursofistria.com
Fotografije: www.coloursofistria.com[:]

[:HR]Kada se uz pokladnu zabavu ispreplete plemeniti cilj oživljavanja tradicije i revitalizacija povijesne baštine, te nestvarno lijepa priroda Dalmatinske zagore – imamo puni doživljaj! Posjetite ovih dana Sinj i budite dio najuzbudljivije pokladne priče mistične Zagore!

BCP_6016

2. Smotra mačkara cetinskoga kraja – doživite pokladne običaje na posve drukčiji način

Dana 06. veljače (subota) 2016. Grad Sinj je po drugi put postao središte događanja Godišnjih pokladnih ophoda mačkara podkamešničkih sela koji imaju dugu  tradiciju održavanja i najbolji su pronositelji i čuvari tradicionalnih pokladnih običaja u bajkovitom cetinskome kraju.

BCP_6069

Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela nalaze se na listi zaštićene nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.

BCP_6036

Pokladna povorka poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Najatraktivniji dio povorke čine didi . Zanimljivi su zbog strogih pravila ponašanja, demonstraciji snage i izdržljivosti te čuvanja zavičajnih tradicija. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama.

BCP_6581

Slični pokladni običaji postoje i u drugim djelovima Hrvatske i Europe, te utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem.

BCP_6562Grupe mačkara ove godine  iz 20 sela cetinskoga kraja invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, polaze u 15:00 sati rutom: NK Junak – Put Šumarije – Put Piketa – Ulicom Miljenka Buljana do autobusnog kolodvora – Put Ferate – Ulicom Kneza Branimira – Brnaškom ulicom do Trga kralja Tomislava.

BCP_6180

Vrhunac manifestacije predviđen je na sinjskoj Pijaci uz predstavljanje grupa; program će trajati od 15:30 do 18:00 sati. Nakon predstavljanja slijedi zabavni program u bivšoj vojarni Ivaniša Nelipića (19:00 – 24:00).

BCP_6166

Organizatori manifestacije su Grad Sinj i Turistička zajednica grada Sinja, a glavni sponzor Ožujsko pivo. 
Donosimo popis Udruga mačkara kao i broj sudionika svake od udruga koje će sudjelovati na drugoj Smotri mačkara cetinskog kraja:

BCP_6562

  1. SINJ -40 osoba
  2. BRNAZE -15 osoba
  3. GRAB -30-40 osoba
  4. VELIĆ -30 osoba
  5. KARAKAŠICA -40 osoba
  6. BAJAGIĆ&OBROVAC -50 osoba
  7. GALA -100 osoba
  8. VRPOLJE -30 osoba
  9. GLAVICE -20-30 osoba
  10. VEDRINE -40 osoba
  11. NEORIĆ –nije potvrđen dolazak
  12. TRILJ  -70 osoba
  13. GLJEV -90 osoba
  14. OTOK, RUDA, UDOVIČIĆI -50 osoba

BCP_6509

Više informacija pronađite na: www.visitsinj.com i na Facebook stranici Grada Sinja.

Photo Boris Filipović GrčićFoto: Boris Filipović Grčić

Pogledajte sjajan video: DIDI S KAMEŠNICE i posjetite ovaj kraj, koji će vas inspirati tradicijom, divljom ljepotom i gostoljubivošću.

Više o programu ove manifestacije potražite na letku:

[pdf-embedder url=”http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2016/02/maskare_citylight_1.pdf”]

 

Fotografije ustupila Turistička zajednica grada Sinja[:]

[:HR]PELJEŠKI RAJ ZA BIJEG OD FRENETIČNE SVAKODNEVNICE

U podnožju brda Sveti Ilija na poluotoku Pelješcu, smjestio se Orebić, nekadašnji grad kapetana i mornara čije pitoreskne kuće i dan danas asociraju na znamenita vremena čiji su tragovi brižljivo čuvani u mjesnom pomorskom muzeju.

IMG_2702

Osim što ćete zasigurno uživati u njihovu razgledu, čitavo je mjesto sa svojim okruženjem prava senzacija za čula – njegov je predivan morski ambijent, te položaj zahvaljujući kojem je tijekom cijelog dana licem okrenuto suncu, uistinu nešto posebno!

Andrea Šain (37)_1

Nestvarno lijep krajolik inspirirao je popriličan broj oduševljenih gostiju da na servisu Youtube, poput živih razglednica, podijele svoje snimke mjesnih plaža, kristalno čistog mora i sunca, ili pak fascinantnog kolorita njegova zalaska. Svi bi se oni nesumnjivo složili u jednom – Orebić je pravi odmor za dušu!

andrea šain

SJAJNE MOGUĆNOSTI ZA WINDSURFING. No, da ne biste pomislili kako se ondje možete isključivo odmarati, dokaz su i sjajne mogućnosti za ljubitelje aktivnog odmora, posebice kad je riječ o sportovima na vodi.

IMG_1992

U Orebiću je naročito popularan windsurfing – jedrenje na dasci, a iduće se godine, od 24. do 29.05., održava i Otvoreno državno prvenstvo u ovoj disciplini. Ljubitelji adrenalina, ne propustite windsurfing slalom u Vignju, koji je pravi surferski raj!

IMG_0820

DOVOLJNO JE REĆI – DINGAČ I POSTUP! Ova dva zvučna imena u području enologije razlog su što je Orebić crvenim slovima upisan u putni itinerar svakog zagriženog gastronomada, a posebice vinoljupca!

Andrea-P1230509

Nemojte posjetiti mjesto, a da ne probate ove dvije sjajne autohtone sorte plavca malog, ujedno i prve domaće vinske sorte koje su 1961., odnosno 1967. godine zaštićene Ženevskom konvencijom.

Ivica Dajak (2)

Rubin-crvena boja te raskošan i skladan okus sa notom trpkosti odlike su koje karakteriziraju i Dingač i njegova „mlađeg brata“, a izvrsna prilika da ih kušate su Dani otvorenih vrata peljeških podruma, koji se održala od 03.12. – 05.12.2015., te vjerojatno i u svibnju 2016. godine.

Andrea-P1240923

I dok Dingač, kojem radi osobito lijepe crvene boje i iznimne otpornosti sorte na sušu, znalci tepaju kao „krvi zemlje“, uživa uistinu kultni status, Postup je ponosno stao uz bok ponajboljim crvenim vinima čitave regije. Stoga ne treba čuditi što su ljubiteljima kvalitetne kapljice, ova dva znamenita naziva, za posjet gradu kapetana i mornara, i više nego dovoljna pozivnica!

Više: www.visitorebic-croatia.hr
[email protected]

 [:en]A HOLIDAY FOR YOUR SOUL IN A CITY OF CAPETAINS AND SAILOURS. At the foot of St Ilija hill, on Pelješac peninsula, Orebić is located. Former city of captains and sailors whose picturesque houses evoke, even today, famous times traces of which are carefully kept in local Maritime Museum.

IMG_2702

Apart from the fact that you will definitely enjoy sightseeing, the whole place is, together with its surrounding, a true sensation for senses – its beautiful sea ambience, its location due to which it faces sun during the whole day, is truly something unique!

Andrea Šain (37)_1

Surreal landscape has inspired quite the number of guests to share on YouTube, like vivid postcards, their videos of local beaches, crystal clear sea and sun, or fascinating colours of the sunset. All of them would definitely agree – Orebić is a true holiday for soul!

andrea šain

WONDERFUL POSSIBILITIES FOR WINDSURFING. But, not to make you think that here you can only rest, there are great possibilities for active vacation enthusiasts, especially for those who like water sports.

IMG_1992

In Orebić windsurfing is especially popular, and next year from 24 – 29 May Open State Championship in this discipline will be held. Adrenaline lovers, do not miss windsurfing slalom in Viganj, which is a genuine surfer heaven!

IMG_0820

IT IS ENOUGH TO SAY – DINGAČ AND POSTUP! These two famous names in enology are the reason why Orebić is put on itinerary of every gastro-nomad’s, and especially wine enthusiast.

Andrea-P1230509

Do not miss to taste these two autochthonous varieties of plavac mali, first homemade wine sorts that were protected by the Geneva Convention in 1961, i.e. 1967.

Ivica Dajak (2)

Ruby-red colour and luxurious, harmonious taste with a scent of astringency are characterise both Dingač and its ‘younger brother’ and excellent opportunity for tasting them are Days of Open Wine Cellars, which was held from 3 December to 5 December, and probably in May 2016.

Andrea-P1240923

And while Dingač, which is called ”blood of the soil” due to its nice red colour and exceptional resistance to drought, has indeed cult status, Postup has proudly set itself side by side to the best red wines of the whole region. Therefore, it is not surprising that for those in favour of a good drop of wine these two famous names are reason enough for visiting the city of captains and sailors!

Više: www.visitorebic-croatia.hr
[email protected]

 [:]

[:HR]Bogatstvo okusa i mirisa, jednostavna priprema te upotreba isključivo svježih namirnica osnovne su značajke ukusne šibenske kužine.

Dok se „morski“ dio menija prirodno odnosi na sve što dolazi iz mora, gastronomija šibenskog zaleđa bazira se na mesu, najčešće pripremljenom ispod peke. Riječ je o tradicionalnoj posudi nalik na željezno zvono koja se prekriva žarom, te se tako „zarobljena“ hrana peče nekoliko sati. Kušate li janjeće ili praseće meso spravljeno na taj način, s dodatkom pečenog krumpira i svježe salate, teško da ćete ikada dati prednost nekom drugom načinu pripreme!

Dok je meso ispod peke jedna od najtoplijih gastronomskih preporuka, svakako ne smijemo zaboraviti ni čuveni drniški pršut. Tradicionalan proces proizvodnje traje čak 18 mjeseci a uključuje soljenje morskom solju, prešanje i sušenje na dimu, buri i jugu. Izvrsno „društvo“ će tako ukusnom specijalitetu praviti i rijetka, ali potrage vrijedna delicija – slani, grudasti sir iz mišine koji sazrijeva u sušenom ovčjem mijehu punih četrdeset dana.

Zaokružite ovako ukusan obrok nekim od fantastičnih vina – preporučamo Babić, plod primoštenskih vinograda, čiji je okus ovjenčan brojnim priznanjima! Na raspolaganju su vam i desertna vina poput maraštine i prošeka, te više vrsta domaće rakije, koju ćete u znak tople dobrodošlice dobiti posluženu sa suhim smokvama. Želite li se još nečim zasladiti, odaberite neku od ukusnih tradicionalnih slastica – rožatu, fritule ili kroštule.
Naposljetku, ima li što ljepše od ukusne hrane začinjene istinskim gostoprimstvom?

skradinska-torta
Fotografije: Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
web: www.sibenikregion.com[:en]TRADITION AS A GUARANTEE OF PLEASURE

The richness of flavors and fragrances, easy preparation and the use of only fresh ingredients are the main characteristics of the delicious cuisine of Šibenik.

While the “sea” part of the menu naturally entails everything that comes out of the sea, gastronomy of the hinterland of Šibenik is based on meat mostly prepared under the bell. It is a traditional dish resembling iron bell which is covered with live coals, and the food “trapped” in this way is baked for several hours. If you taste lamb or pig meat dishes prepared in this way, you will hardly ever give preference to any alternative method for preparation!

While meat under the bell is one of our warmest culinary recommendations, we certainly must not forget famous Drniš ham. The traditional process of its production lasts for 18 months and includes salting with sea salt, pressing and smoke-drying. Pair that delicious specialty with salted, lumpy cheese in a sack – a rare delicacy worth searching, which matures in dried sheep skin for 40 days.

Finish your tasty meal with some of the fantastic wines – we highly recommend Babić, a fruit of Primošten vineyards and a winner of numerous awards! At your choice are also different dessert wines like Prosecco and Maraština, and several types of homemade brandy – as a sign of a warm welcome, served with dried figs. If you have a sweet tooth, choose some of the delicious traditional sweets – rožata, fritule or kroštule. After all, is there anything more beautiful than delicious food spiced up with true hospitality? Find out why a visit to hinterland of Šibenik stays in the best memories for even the most demanding gourmets!

Foto:
Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
Adresa: Fra Nikole Ružića bb 22 000 Šibenik
Telefon: 00 385 22 219 072
Fax: 00 385 22 212 346
e-mail: [email protected]
web: www.sibenikregion.com[:]

Tragom posljednjeg teksta o bečkim tradicijskim slastičarnama, donosimo priču o jednom od najposebnijih domaćih proizvoda, kultnom korčulanskom Cukarinu. A kako je Korčula trenutno jedna od najpoželjnijih svjetskih destinacija ove godine prema The New York Timesu, tada je red da se osvrnemo i na prepoznatljiv gastro suvenir grada Korčule, koji svakako dobrim dijelom doprinosi njenoj slavi. Oduševljenje kolačima iz Cukarina ne jenjava, brojni domaći i strani posjetitelji doslovno bivaju omađijani kolačima iz ove male slastičarne, a tajna je u dobro čuvanim, starim receptima.

dsc_0956Omiljena tema brojnih stranih medija o inovativnom i jedinstvenom konceptu pravljenja slastica, Cukarin se nametnuo kao jedan od zaštitnih gastro amblema otoka Korčule. Posebnost ove netipične skromne slastičarne/dućančića u centru Korčule, je da su njeni kolači koje je upoznao svijet  – cukarin, klašun i amaretu, kao i „bruštulane mindole“ – bademe u šećeru, – svi  napravljeni prema starom korčulanskom receptu, kojima se kasnije pridružili i Marko Polo bombica i harubica.

dsc_0995Kolače radi gospođa Smiljana Matijaca. Njeni skriveni recepti iz kojih se otjelovljuju magični kolači, zaludjeli su brojne turiste koji se vraćaju po njih, mole gđu Smiljanu da ih pošalje poštom, vlakom, avionom ili busom a jednom su, kad se gđa Smiljana razboljela – protestirali ispred vrata zatvorene slastičarne ne vjerujući da toliko finih slastica proizlazi iz vještih ruku samo jedne žene.

dsc_1009

Domaća receptura, prirodan okus i magičan ambijent u kome kolači nastaju, proslavili su Cukarin koji se našao kao top  preporuka u raznim gastronomskim magazinima i turističkim vodičima. Naravno, uspjeh se potvrdio brojnim priznanjima i nagradama – Plavi cvijet je samo jedna od mnogih a poseban je ponos najviše priznanje koje joj je dodijelio HOK u srpnju 2014 godine  – Povelji sa pisanim priznanjem Zlatne ruke. Donosimo vam kratak opis nagrađivanih slastica iz Cukarina, a kod planiranja posjete otoku Korčuli, ne zaboravite posjetiti ovo, sada već kultno mjesto hrvatske gastro škrinje, nositelja oznake Hrvatski otočni proizvod (HOP).

CUKARIN

Web

Probajte ovaj, oblikom zanimljiv i naoko jednostavan suhi kolačić! Jednostavno se topi u ustima i na nepcu ostavlja cijelu filharmoniju prirodnih esencija limuna i naranče s blagim doticajem i mirisom dalmatinskog sunca. Tradicionalno se jede umočen u slatko vino Prošek. Kušajte jednom i garantirano ćete postati trajni obožavatelj! Svaki ovaj, kao i slijedeći kolači, mijese se i oblikuje  ručno, pa se može reći da je svaki komad jedinstven i unikatan.

KLAŠUN

Web

 

Također izrađen od istog svjetlog tijesta sa slatkim iznenađenjem u sredini! Kada zubi prođu kroz tanku opnu mirisnog, prhkog tijesta,zaustave se na moment na bogatom punjenju od oraha prožetom mirisnom esencijom domaće rakije od ruža. Svi ostali božanstveni okusi, koji se stvaraju u ustima daju se samo naslutiti . .

AMARETA

kolaci-01

 

Svjetlozlatne amarete,  po nekima kolač tajanstvenih afrodizijačkih moći. U ovoj profinjenoj smjesi bogatog okusa dominiraju mljeveni mindoli (bademi) s jasnim zamamnim mirisom korice od limuna i naranče. Ali ostali neodoljivi okusi se ne daju dešifrirati! Mnogi tvrde da u sastavu ima i meda i suhih smokava, no, što je zapravo istina, ostavimo kao izazovnu tajnu. GLUTEN FREE!

MARKO POLO BOMBICA

kolaci-02

Ime asocirano oblikom topovske kugle, a na spomen svjetski poznate bitke u kojoj je zarobljen MARKO POLO i koja se odvijala baš ispred grada Korčule. Bombica “Marko Polo” je kreativni proizvod novog doba, koji će tek ući u korčulansku tradiciju . . Riječ je o pravoj kalorijskoj bombi – kuglici od fine kreme, posute fino sjeckanim orasima, a zatim  omotane debelim slojem čokolade. Kod ove deliciozne kombinacije dolaze na svoje obožavatelji čokolade. GLUTEN FREE!

HARUBICA

Web

To je kolač od rogača u papirnatoj košarici. Sladak i mirisni plod, hrana je još iz biblijskih vremena, a u ovom slučaju sljubljen s čupavom kapom domaće marmelade skupa sa korom od naranče. Ovu deliciju svakako trebate probati . .

BROŠTULANI MINDELI

Web

Mindele su Rimljani kao dar donosili prijateljima, a na vjenčanjima su bacali na mladence kao simbol plodnosti. Naše su none ili bake bruštulavale dugi niz godina do danas. Vrlo popularni, jednostavni slatki užitak.

BRUŠTULANI MINDELI “NA BILO”

Web

Za vjenčanja, krštenja, pričesti i drugih prigoda u Korčuli su se posebno spravljali mindeli na «bilo». Jednako zarazno mirisni i hrskavi.

KORČULANSKE SPOMILJE

kolaci-03

Rade se po staroj zaboravljenoj recepturi od bjeljanka šećera, vanilije i soka limuna. Spomilje je naziv od spomena na njihov okus i kad se jednom probaju nepce ih ne zaboravlja. GLUTEN FREE!

Za dostojno doživjeti ove kolačiće i njihovu magičnu esenciju, definitivno treba posjetiti Korčulu. Nestvarno lijep otok koji će vas ostaviti ljepotom bez daha, najbolje se može doživjeti upravo kroz ovako lijepe priče o trudu, umješnosti i upornosti vlasnice, te prepoznatljivim kolačima čija se slava davno otisnula od korčulanskog škoja i koja priča priču o Cukarinu već dva desetljeća.

dsc_1020

Fotografije i opis kolača preuzeti sa: cukarin.hr[:]

[:HR]Još jedan Fašnik otvara posjetiteljima svoja vesela vrata, ali na ovom fašničkom veselju dijelit će se i super nagrade.

FAŠNIK U MARIJI  BISTRICI – NE PROPUSTITE

Stiže fašničko ludilo: U subotu 06. 02. 2016. u 14:00 sati Marijom Bistricom će zavladati Fašinečka republika. Naoružani veseljem i dobrom voljom planirajte uskočiti u kostime, staviti maske na lice i doći na 25. izdanje tradicionalnog Bistričkog fašinka!

Ako još niste, počnite se ubrzano pripremati da maskirani dođete u Bistricu!!! 06. 02. 2016. birat će se po tri najbolje maske iz publike u pojedinačnoj konkurenciji te najluđi sebić pod maskom!  Probudite svoju kreativnost, maskirajte se, pridružite se Bistričkom fašinku.

POJEDINAČNE MASKE:

1.Tema: slobodna
2.Ocjenjuje se originalnost i urednost kostima, kreativnost te duhovitost i način prezentacije
3.Ocjenjivački sud Odbora za kulturu i turizam Marije Bistrice od 3 člana odabrati će tri najbolje maske iz publike!
4.Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada bit će na kraju fašinečkog programa 06. 02. 2016.

NAGRADE: 
1.NAGRADA – Gastro paket Okus Zagorja u Bluesun hotelu Kaj za dvije osobe
2.NAGRADA  – Gastro paket Popodne u Kaju u Bluesun hotelu Kaj za dvije osobe
3.NAGRADA – Wellness tretman: Ljepota buđenja uz jutarnju rosu salona ljepote Paris za jednu osobu

“NAJLUĐI SEBIĆ POD MASKOM“

Rok za slanje Vaše slike je na dan odražavanja Bistričkog fašinka od 13:00 do 16:00 sati. Najbolji sebić pod maskom bit će nagrađen POKLON BONOM U „GUBAŠEVO ART“ u vrijednosti od 500,00 kuna.

Uvjeti za sudjelovanje su sljedeći:
1. Fotografija na kojoj ste maskirani
2. Upload slike na FB stranicu Bistrički fašinek uz dodavanje opisa ‪#‎bistrickifasinek‬
3. Uređivane slike (više slika u jednoj) neće se uzimati u obzir.

Više informacija potražite na stranicama Turističke zajednice općine Marija Bistrica.

Posjetite Zagorje i Mariju Bistricu jer najbolja zabava dolazi sa idiličnih zagorskih brega.

SmartSize

[:]

[:HR]Donosimo novi putopis sa portala Okusi.eu, inspiriran slatkim zalogajima čuvenih bečkih slastičarna. Pročitajte sve o kultnim slastičarnama koje posjećuju brojni turisti i domaći ljudi a s prvim naznakama proljeća možete se nadahnuti i na brzinsku posjetu domaćim slastičarnama.
Svaki grad Lijepe Naše ima svoje slatko grešne adute, te se poznate domaće slastičarne, već neko vrijeme uspješno pozicioniraju kao dio atraktivne turističke ponude kojoj je teško odoljeti, posebno  (onim rijetkima) s autohtonom i tradicijskom  ponudom kolača i torti kao što je recimo korčulanski Cukarin.  No ako vas put nanese u carski Beč, predlažemo da slijedite preporuke s  Okusi.eu i nećete pogriješiti.

BEČKE SLASTIČARNICE NISU SAMO SACHER

ID-210-Bec-galerija-i-clanak-kavane-Demel_3298

Konditorei ili slastičarnica u Beču je jedna od važnih institucija hrane ovog grada te jedno od „obaveznih” mjesta koje pravi foodie treba posjetiti. Ovo je samo mali pregled onih najvažnijih. Svi turisti pod obavezno idu u onu najčuveniju i najrazvikaniju slastičarnicu Demel, koja se nalazi na Kohlmarktu, najskupljoj ulici u gradu.

 

Demel sebe i danas naziva K. u. K. Hofzuckerbäcker odnosno Carski i kraljevski dvorski „pekač slastica” i zbog ove se titule i duge tradicije obično čeka red na ulazak. Demel je osnovala obitelj Demel davne 1786. godine i nalazila se u njihovim rukama sve do 1972. godine. Na sadašnjoj se lokaciji nalazi od 1857. Demel je također proglašen i za najbolju gradsku kavanu u 2014. godini. Nalazi se na najelitnijoj i najskupljoj adresi u gradu, Kohlmarkt, pred samim dvorcem Hofburg koji je bio zimska rezidencija carske obitelji Habsburg (Schönbrunn je bio ljetna).

ID-214-becke-kavane-co-demel-show_1266Demel ima i otvorenu kuhinju gdje se može gledati kako se rade neke od slastica.  Tu je „naša“ Tea Mamut bila na stažiranju kad je tek počela sa slastičarskim studijem na američkoj CIA. Demel vrijedi vidjeti pa makar i samo izvana jer su izlozi uređeni najneobičnijim slatkim kreacijama. Možda nije loše pripomenuti da su porcije godinama postale sve manje, a cijene sve više jer je Demel naravno na onoj najobaveznijoj must see listi svakog turista.
Tko je željan probati odlične bečke slastice, jednako je dobar i klasični Gerstner koji je nedavno otvorio podružnicu na Kärtnerstraße, preko puta Operne kuće (Staatsoper). Manji izbor kolača imaju i unutar robne kuće Peek&Cloppenburg u shopping ulici Mariahilferstrasse.

ID-211-Becke-kavane-co-hotel-sacher_3038

Svaki će turist poželjeti otići u Hotel Sacher na pravu tortu Sacher. Nešto što ćete doživjeti jednom u životu vrijedi čekanja u redu, jer gužve su česte. Želite li pravo iskustvo, probajte si rezervirati mjesto u crvenom salonu ili jednoj od prostorija koje gledaju na ulicu. U slučaju gužve bi vam se moglo dogoditi da sjedite u jednoj od stražnjih prostorija koje po ničemu nisu posebne (za razliku od spomenutih salona). Treba napomenuti da je njihova torta ipak Sacher ukusna i sočna. Kome se ne čeka, može si u Sacherovoj trgovini iza ugla kupiti jednu malu, cijelu tortu te ponijeti kući u drvenoj kutijici.

Možda nije zgorega spomenuti i Aidu, lanac slastičarnica koje krasi pastelna ružičasta boja, a koja se odnedavno doselila i u Hrvatsku. Inače je ovo mjesto na kojem se rado susreću penzioneri. Kolači su tipični za bivšu Monarhiju i nisu loši, a prodaju i čitave kuglofe, štrudle od jabuka i slično, Aida je odlično mjesto na koje možete skoknuti po kolač ako vas netko spontano pozove na večeru, a vi poželite donijeti desert. Oberlaa je nešto slično poput Aide, kolači su dobri, kava nije loša a u zadnje vrijeme nude i macarons.

Dok je Aida okupljalište penzionera, Ströck Feierabend i Josephbrot su postali omiljena okupljališta mladih. Radi se o dvije obiteljske pekare koje, poput francuskih boulangeries, nude malo više: odlične i uglavnom francuske kolače! Za Ströck ih priprema Francuz Pierre Reboul. U obje pekare-slastičarne je moguće pojesti i dobar doručak i večeru, a u Josephbrotu i ručak. Josephbrot nudi na prodaju i svoje namaze i razne druge specijalitete. Obje se slastičarnice nalaze na živoj Landstrassehauptstrasse u 3. okrugu a Josefbrot je na nekoliko metara udaljenosti od stanice podzemne željeznice Wien Mitte i tako odlično povezan s cijelim gradom.

Za preporuku je i Motto am Fluss na Schwedenplatzu koji ima izuzetno dobre slastičare i uvijek zanimljive slastice. U gradu ima i puno drugih mjesta s kolačima (pogotovo u kavanama, o kojima pišemo posebno) no ovo su ipak ona koja bi barem jednom trebalo posjetiti.

Autor:  Helena Varendorff

Fotografije: Helena Varendorff

Okusi.eu[:]

[:HR]Udruga Zagrebački maslinarski institut, poziva  vas na 1. Festival maslina u Zagrebu koji će se održati na Zagrebačkom velesajmu, u prostoru paviljona 7 i 7a, dana 6. i 7. veljače 2016.

Organizator i idejni začetnik Festivala je udruga Zagrebački maslinarski institut, uz pomoć Udruge branitelja domovinskog rata „Zagrebački velesajam“ (UBDRZV). Suorganizator i pokrovitelj ove manifestacije je Grad Zagreb. Najvažniji cilj ove izložbe je približiti građanima Grada Zagreba maslinu i proizvode od masline.

Stoga  dođite poslušati:

  • predavanja poznatih stručnjaka i znanstvenika o nutritivnoj i zdravstvenoj vrijednosti maslinova ulja;
  • predavanja o hrvatskom maslinarstvu (o kvaliteti domaćih u odnosu na uvozne proizvode, kako se postiže optimalna kakvoća proizvoda pristupom u masliniku, berbi, preradi i čuvanju te prikaz metoda za provjeru kakvoće);
  • kušaonice ulja (vođena degustacija) pod vodstvom certificiranih stručnjaka koji će zainteresirane naučiti pepoznati i razlikovati dobra od loših ulja;
  • prodajnu izložbu na kojoj će se predstaviti pojedinačni maslinari, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i udruge iz Istre, Primorja i Dalmacije sa svojim proizvodima;
  • predstavljanje rezultata zagrebačkih i ostalih maslinara na području maslinarstva;
  • kreativne radionice izrade kreme od maslinova ulja,
  • program za djecu
  • program namjenjen maslinarima.

Želja organizatora je da ova manifestacija preraste u tradicionalno godišnje zimsko druženje građana Grada Zagreba s maslinom i maslinarima. Donosimo također i program te letak Festivala.

[pdf-embedder url=”http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2016/01/Najava_1_Festivala_maslina_u_Zagrebu_-veljača_-2016.pdf”]

 

Više informacija o ovom kreativnom i korisnim događanju potražite na www.zagreboliveinstitute.hr

Posjetite ZG Velesajam, i saznajte sve što ste željeli doznati o maslinama i maslinarstvu.

 

[pdf-embedder url=”http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2016/01/Letak_A5_Maslina.pdf”]

 

 [:]

[:HR]Zašto volimo fašnik?

Šarene maske, karnevalska  vesela povorka, zamamni miris kremšnita i zime u zraku..ima li bolje preporuke za veseli izlet do Samobora?
Zabava na svakom koraku,  uz neizostavno veselje najmlađih i onih koji se veselih karnevalskih dana ponovno pretvaraju u najmlađe, dovoljan su mamac za izlet do najveselijeg kontinentalnog eventa, nadomak Zagrebu.

0122a

Jedna od najstarijih i najveselijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj ove godine bilježi 190.obljetnicu  održavanja. Grad Samobor 29. siječnja 2016. godine postaje ponovno Fašnička republika te brojnim fašničkim događanjima čuva stoljetnu tradiciju ove danas moderne manifestacije, a koju  koju svake godine posjeti oko 150 000 posjetitelja.

fasnik_arhiva_2

Prilike za zabavu neće nedostajati, od mladih do starih, svi će na trenutke pod maskama zaboraviti na sivilo svakodnevnice jer će svakodnevno jutra do kasnih večernjih sati,  od 29. siječnja do 9. veljače, Fašnik ispuniti veselo prisustvo više od od 3000 djece,  800 članova mjesnih odbora i njihovih alegorijskih kola te 1000 sudionika karnevalskih skupina iz cijele Hrvatske.

0088a

I ove godine uz tradicionalni program na Trgu kralja Tomislava sa Fašničkom princezom Srakom, Princem Fašnikom, Fiškalom i Sucem, posjetitelje očekuju programi na nekoliko lokacija – program uličnih zabavljača, tabori mjesnih odbora i KUD-ova, poseban program za mlade, radionice za djecu, kao i brojna druga događanja.

fasnik_arhiva_5

Samoborski fašnik, 190. po redu, tradicionalno završava na pokladni utorak, 9. veljače 2016. godine, osudom Princa Fašnika i paljenjem njegove lutke kako bi se osiguralo da godina pred nama bude bez negativnih utjecaja. Pitoreskna atmosfera ovog čarobnog gradića uz ovaj događaj, dolazi do punog izražaja uz ovakva okupljanja.

fasnik_arhiva_1

U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju nazivi mesopust, poklade ili fašnik (od njem.Fastnacht, tj. noć posta), koji su  vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”.

fasnik_arhiva_3

Tmurna zima u Hrvatskoj tako biva prošarana bojama i šarenilom vesele fašničke povorke, mirisima i okusima specijaliteta koje priređuju gradovi i manja mjesta, te veselju koje nesputano proizlazi iz prepuštanja duhu poklada i odmaku od svakodnevnog tempa.
Fašnik je jedna od rijetkih prigoda kada se uz djecu mogu opustiti i zaigrati i odrasli, pa  njegova slavna  gotovo dva stoljeća duga tradicija u Zagrebačkoj županiji blista punim sjajem.

fasnik_arhiva_8

Više o Fašniku potražite na: www.fasnik.com.

Fotografije: Arhiva Turističke zajednice grada Samobora

fasnik_logo

 

 

 [:]

[:HR]Veličanstvena rekonstrukcija i slavno uprizorenje bitke kod Stubice, ove godine još bogatije i raskošnije za sve posjetitelje. Ne propustite top događaj sezone u Zagorju – Bajci na dlanu!

!cid_image007_jpg@01D152B4

Tko nije još vidio najzabavniju i najuvjerljiviju „Bitku nad bitkama“  turističko-kulturno-povijesnu manifestaciju koja je od prošle godine i nositelj nagrade SIMPLY THE BEST u kategoriji najboljeg turističkog događanja na ovim prostorima, zasigurno je čuo od mnogih posjetitelja, koji se stalno vraćaju na poznati stubički „Fajt“ mnoge pohvale. Dokaz tome je i prestižna nagrada koja je dodijeljena na poslovnoj turističkoj burzi PUT. Nagrada SIMPLY THE BEST dodjeljuje se za inventivnost i kreativnost u turizmu i doprinos razvoju turističke ponude lokalne zajednice, a puntari iz Stubice dobili su je u kategoriji ‘Manifestacije i događanja – prikaz povijesnih događanja, legenda i priča’.

!cid_image015_jpg@01D152B4

U poznatom zagorskom kraju smještenom na sjevernim padinama Medvednice povijest se ponavlja svake godine kao spomen ustanka malog čovjeka u borbi za pravdu i to kao event iz godine u godinu privlači sve više sudionika, a i posjetitelja. Riječ je o rekonstrukciji bitke kojom je dokrajčena znamenita Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca, što se, kako povijesni izvori bilježe, zbila kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573.

seljačka-buna-1

Manifestacija počinje „Puntanjem seljaka“. Ispred rodne kuće Matije Gupca okuplja se kmetsko vodstvo koje na čelu s Matijom Gupcem kreće prema Gupčevoj lipi. Tamo ih dočekuju nezadovoljni seljaci te započinje „puntanje kmetov“ tj. naoružavanje kmetova, puntara koji dižu Bunu.

!cid_image016_jpg@01D152B4

Glavni događaj – „Bitka kod Stubice“, koja je sa statistima u srednjovjekovnim kostimima feudalaca i seljaka, naoružanim mačevima, topovima, vilama, kopljima i srpovima, vjerni prikaz završne bitke na stubičkom polju u subotu  13.2.2016. ‘Na bojnom polju sudjeluje više rodova vojski i to pješadija s kratkim i dugim oružjem (mačevi, buzdovani, koplja, helebarde), puškari s vatrenim oružjem (topovi, puške kukače i arkebuze), streličari s lukom i strijelom i samostrelom te kmetska vojska s prekovanim oruđem u oružje (vilama, kosirima, sjekirama).

Bitka_kod_Stubice_70_of_258
Važno je napomenuti  da program počinje već od 11 h sa kulturno – umjetničkim programom i okupljanjem vojski prije same centralne bitke.  U 13.30 sati kmetska vojska kreće putem Obrtničke ulice do Majsecova mlina, gdje će ih dočekati vojska Franje Tahyja, te oko 14 sati počinje završna Bitka kod Stubice.

Bitka_kod_Stubice_107_of_258

Bitka nad bitkama, borba seljaka za pravicu zasigurno je najorginalnija manifestacija u široj regiji. Danas je to ne samo svehrvatski, nego i međunarodni događaj, jer sudjeluju udruge iz još tri europske države: Mađarske, Slovačke i Slovenije, a ove godine organizatori su najavili još raskošniju manifestaciju– stoga navucite oklope, naoružajte se dobrim raspoloženjem i sa cugom za samo 5 kn  u Stubicu krenite na fajt! Uz prigodnu rekonstrukciju bune, bit će tu i kmetski sajmovi starih zanata, široka ponuda domaćih specijaliteta, dobre kapljice i, naravno, kao i svake godine puno dobre zabave.

VIDEO SELJAČKE BUNE 2015

Nakon bogatog dnevnog programa slijedi veliki Buna party od 16 h  u Parku Jure Stubičanca , Donja Stubica gdje nastupaju  LaGef, Picksiebneri, Fifty Gi DJ Goc-vesele butnovne ekipe koje će vas rasplesati uz ponudu prigodnih bunskih domaćih specijaliteta i dobre kapljice.

Bitka_kod_Stubice_122_of_258-1024x683

VLAKOM SAMO ZA 5 KUNA

U vrijeme trajanja manifestacije obilazak Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici je uz popust od 50%, a organiziran je i dolazak vlakom iz Zagreba za samo 5 kn.

  • Polazak iz Zagreba GK u 10:00 sati
  • Povratak za Zagreb iz Donje Stubice u 19:25 sati

“Buna traje, buna traje” – Postao je već tradicionalni povik svih sudionika a i posjetitelja , dajući do znanja Franji Tahyju i njemu sličnima da još uvijek ima nade i onih koji su spremni opet dići bunu i boriti se do zadnje kaplje kmetske krvi’!

Sve informacije pratite i na facebook eventu:

FACEBOOK STRANICA SELJAČKA BUNA 2016

Detaljan raspored događanja donosimo u letku  u prilogu

LETAK A5

 

Ne propustite ugostiteljsku super ponudu u poznatim restoranima;

LETAK A5-page-002

 

 

 

Fotografije: Turistička zajednica Krapinsko – zagorske županije, TZ područja Gornja Stubica i Donja Stubica

 

 

 [:]

[:HR]Predstavljamo novo putovanje okusa i mirisa sa portala okusi.eu koji su posjetili najpoznatiju zagrebačku tržnicu Dolac.
Jedinstveni simbol grada Zagreba, plijeni kako bogatstvom okusa i mirisa tako i tradicijom koja se ogleda u svakom njegovom šarenom kutku.
Slikovita razglednica i živahan puls centra metropole, posljednjih nekoliko godina postao je  i atraktivan mamac za strane i domaće posjetitelje, a ujedno i temom vrsnih putopisaca sa okusi.eu, čiji su poseban predmet interesa tržnice svijeta.
Članak prenosimo u cjelosti.

ID-543-Dolac-helena_8045

DOLAC – NAJŠARENIJE MJESTO U GRADU

Dolac je najpoznatija zagrebačka tržnica. Ako se ne prehranjujete u pekarama i ne čekate u redu za tri dana stari panirani pureći šnicl u nekom od supermarketa, onda znate za Dolac. I ne samo Dolac, jer Zagreb ima nekoliko legendarnih tržnica koje su poznate po svojim specifičnostima. I svaka ima svoje vjerne štovatelje. Moja mama nikad ne ide na Dolac jer ima nevidljivi loyalty card Trešnjevačkog placa. Tamo su njene kumice, Tatjana sa sirom i jajima, Drago s Plešivice s povrćem..,

No ovo je priča o Dolcu.

ID-134-dolac-helena_8018

Dolac je u sadašnjem obliku otvoren 1930. godine gdje je glavna gradska tržnica preseljena s tadašnje Harmice, današnjeg Trg bana Jelačića. Glavni prolaz od Trga do Dolca zove se Splavnica i tamo se danas prodaje cvijeće i sadnice raznih biljaka. Od Splavnice se može glavnim stepenicama do otvorenog dijela ili kroz velika vrata do zatvorenog dijela tržnice Dolac. Zatvoreni dio tržnice čine uglavnom mesari i veliki mliječni odjel gdje možete kupiti čuveni sir i vrhnje ili veliku šnitu čistog kukuruznog kruha. Otvoreni dio tržnice čine prodavači voća i povrća te zasebna zgrada ribarnice.
Svaki put kad se vratim u Zagreb – obavezno odem na Dolac. I svaki se put razveselim kad vidim da su stvari, ljudi, boje, buka i mirisi isti kao i zadnji put ili prije 20 godina. Veseli me to opiranje modernizaciji i globalizaciji!

ID-534-dolac-Zagreb_8021_a

Jedina stvar koja je drugačija je ta da je Dolac postao turistička atrakcija tako da vam se sad češće dogodi da vas u prolazima između gusto načičkanih štandova gurkaju turisti s foto-aparatima nego penzioneri sa svojim kolicima. A i kad pogledate oko sebe, shvatite da se ima i što za fotografirati. Crveni šestinski suncobrani, zelene tikvice, žuti brački limuni, ljubičasti luk… … sve to kao u nekom psihodeličnom kolažu.

ID-130-dolac-cover_7987-900x506

Ono što ne možete zabilježiti fotografijom, još je uzbudljivije i zanimljivije. Pregovori s prodavačima, komentari na komentare, detaljna analiza političke zbilje, jesu li limuni špricani ili ne – sve to čini jedan ugodan zamor koji će vam, ako razumijete dijalekte, vratiti osmjeh na lice.

ID-536-dolac-helena_7998_a

Ulazak u ribarnicu u espadrilama se ne preporučuje. Mramorni stolovi i uvijek mokri podovi samo su dio doživljaja. Riba je izložena pred vama i uvijek se može dobro pregledati. Nema zaštitnog stakla i rasvjete pod kojom izgleda svježije i sjajnije – takva je kakva je. Pravi znalci uvijek idu na ribarnicu samo kad je na moru bilo dobro vrijeme, jer ako je bila bura ili nevrijeme nema svježe ribe!

Dolac je zaista doživljaj i drago mi je što se uvrstio u jednu od gradskih atrakcija. To je mjesto gdje se najbolje može vidjeti kako diše jedan grad, što ljudi kuhaju i što im je u životu bitno. Nadajmo se da će još dugo vremena ostati takav kakav je i da će se redovi za tri dana stari panirani šnicl u nekom od supermarketa smanjivati, a količina ljudi koji svoje tjedne zalihe dobre hrane kupuju na tržnicama poput Dolca povećati!

ID-133-kumica-Helena_8006

Izvor:  Okusi.eu

Autor: Maša Taylor

Fotografije: Helena Varendorff

 [:]

[:HR]Još jedno priznanje domaćem turizmu dolazi sa portala European Best Destinations.
Nakon Zagreba koji je se našao na prvom mjestu izbora najbolje božićne destinacije u Europi, na istom portalu sada se natječe i grad Zadar za titulu najbolje europske destinacije u 2016 godini.
U izboru za najbolju destinaciju godine u Europi 2016, Zadar se tako našao u društvu gradova kao što su Beč, Prag, Pariz, Berlin, Bruxeless, Madrid, Rim, Azor, Edinburg, Barcelona, Atena, Nantes, Milano, Plovdiv, London, Amsterdam, Novi Sad i Kotor.
Iz Turističke zajednice grada Zadra napominju kako je Zadar jedini grad iz Hrvatske koji je ušao u uži izbor od 20 gradova, te pozivaju sve Zadrane, goste Zadra i građane Hrvatske da dadu svoj glas Zadru i time doprinesu uspjehu i promociji samog grada.
Glasati inače možete ovdje: European Best Destinations  a rezultate glasovanja saznat ćemo 10.veljače 2016.  Portal European Best Destinations broji preko 2,5 milijuna posjetitelja te više od tisuće pratitelja na raznim društvenim mrežama, a uvrštenje naših gradova u ovakve izbore svakako predstavlja izvrsnu promociju za domaći turizam.

Naslovna fotografija: Turistička zajednica grada Zadra[:]

[:HR]Užitak u slasnom morskom zalogaju gurmani imaju prigodu iskusiti na Danima školjaka koje na području sjeverozapadne Istre, od 13. veljače do 20. ožujka 2016. godine organiziraju turističke zajednice Umaga, Novigrada, Brtonigle i Buja.
U ponudi restorana naći će se maštoviti meniji  na bazi školjaka,po prigodnim cijenama! Kulinarske delicije sljubljivat će se s vrhunskim lokalnim vinima i maslinovim uljima po kojima je ovaj kraj nadaleko poznat.

skoljke-01v

Istarske školjke – kapešante, pedoći, dondole, mušule, kanaštrele i oštrige posebnog su okusa zahvaljujući čistom podmorju.
Na tanjur stižu iz izlova i uzgoja čija tradicija seže u antičko doba, a kapešante se najčešće vade iz mora uz zapadnu obalu Istre, kraj izvora slatke vode, ponajprije na ušću Mirne, poznatom po vrhunskim primjercima.

skoljke-02v

Najbolje su zimi, a koji god recept izaberete nećete pogriješiti. U buzari s klasičnim začinima poput češnjaka i peršina, pomidorima, maslinovim uljem i bijelim vinom, s domaćom tjesteninom, u rižotima, zapečene u pećnici i na roštilju ili pak u sofisticiranim suvremenim kombinacijama. Dani školjaka odličan su povod za dolazak u sjeverozapadnu Istru tijekom veljače i ožujka.

skoljke-03v

Dobrodošli!

Fotografije preuzete: www.coloursofistria.com[:]

[:HR]Zagrebačka županija tijekom 2015. zabilježila je 97132 turistička noćenja, što je za 13 posto više nego u istom razdoblju 2014. godine. Porastao je i broj dolazaka za 16 posto i to s 51.259 na 59.500.
Od ukupnog broja noćenja na području Zagrebačke županije, 60578 noćenja ostvarili su stranci, a domaći gosti 36554 noćenja.
Od ukupnog broja dolazaka, 37911 gostiju bili su stranci, a preostalih 21589 domaći gosti.

foto-zg-zupanija
I u 2015. godini Zagrebačku županiju tradicionalno su najviše posjećivali gosti iz Njemačke, Poljske, Italije, Bugarske i Ukrajine, a u ljepote „zelenog zagrebačkog prstena“ uvjerili su se i oni iz Južne Koreje, Indije, Južnoafričke Republike i Turske.
Na porast broja dolazaka i noćenja, uz već nadaleko poznate vinske ceste i biciklističke staze koje su rasprostranjene diljem županije, kao i vrhunsku gastronomsku ponudu, zasigurno je utjecao porast broja kvalitetnih manifestacija koje se organiziraju u gradovima županije. Kao najpopularniji, i dalje se svojom povijesnom arhitekturom, bogatom prirodnom i kulturnom baštinom ističe Samobor.

SAMOBOR 2

“Izvrsne rezultate turističke sezone u Republici Hrvatskoj prati i Zagrebačka županija koja je u 2015. godini ostvarila rekordan broj dolazaka i noćenja. Ponosni smo na postignute rezultate koji su posljedica kontinuiranog ulaganja u turizam, stoga ćemo i dalje stvarati što kvalitetnije turističke proizvode te se prilagođavati zahtjevima naših gostiju” – izjavila je gđa Ružica Rašperić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Izvor: www.tzzz.hr

Fotografije: Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica grada Samobora[:]