U godini proslave desete obljetnice rada, Udruzi Dalmatinski pršut koja broji dvadesetak članova, eminentnih proizvođača ove najpoznatije dalmatinske gastro ikone, najveće priznanje stiglo je iz Europske unije. Dalmatinski pršut početkom godine zaštićen je EU oznakom zemljopisnog podrijetla

Split, 21. srpnja 2016. – Specifičnim mirisom i vrhunskim okusom stoljećima zavodi putnike namjernike, istinske gurmane, suvremene turiste i sve one koji u potrazi za autohtonom ponudom otkriju baš njega – dalmatinski pršut kao svoju omiljenu deliciju, koju će makar narezanu „na fite“, ponijeti za suvenir u domovinu. Iako se čini da na području Dalmacije postoji oduvijek, njegova proizvodnja započinje u trenutku kad se vještina prerade i očuvanja svinjskog mesa soljenjem i sušenjem iz starog Rima proširila europskim kontinentom.

Generacijama se ovo znanje prenosilo i usavršavalo, otkrivali su se najbolji uvjeti zrenja, način soljenja, vrsta soli i najoptimalnija težina mesa dok nije nastao prepoznatljiv tradicionalni proizvod – dalmatinski pršut. Bez dodanog konzervansa i aditiva, s jedinim dodatkom morskom soli, dimljen blagim izgaranjem u iznimnim prirodnim uvjetima i sušen na buri, postao je najtraženija dalmatinska delicija.

Jedinstvenost dalmatinskog pršuta bila je samo jedna od tema današnje konferencije za medije održane u Kavani Procaffe u Splitu na kojoj su prisustvovali Luka Brčić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Anđelko Katavić, pročelnik za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu, Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ante Madir, tajnik Udruge Dalmatinski pršut i Darko Markotić, dipl.ing.preh.teh i predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta.

„Njegovi proizvođači prije deset godina pokrenuli su inicijativu za zaštitom Dalmatinskog pršuta s obzirom da postojeći zakoni i pravilnici već preuzeti od Europske unije nisu dozvoljavali zaštitu na pojedinačnoj razini. No, da bi se uopće pokrenula zaštita proizvođači su se trebali organizirati u udrugu, inicijativu je podržala Splitsko-dalmatinska županija i Ministarstvo poljoprivrede  te je tako nastala Udruga Dalmatinski pršut koja danas ima dvadesetak članova iz sve četiri dalmatinske županije“, kaže Ante Madir, dr.vet.med i tajnik Udruge, ističući kako se u Hrvatskoj trenutno proizvodi oko 300 tisuća komada pršuta, a udio članova udruge u toj proizvodnji iznosi više od 90 posto.

U veljači ove godine stigla je zaštita zemljopisnog podrijetla i na EU razini kao kruna napornog rada udruge i najdraži dar za njezin jubilarni deseti rođendan.

„Dobivanjem ove oznake proizvođači dalmatinskog pršuta dobili su proizvod s dodanom vrijednošću, a potrošači i kupci proizvod visoke kvalitete te su se osigurali uvjeti da se patvorine i lažno deklarirani dalmatinski pršuti mogu ukloniti s tržišta“, ističe tajnik Udruge Ante Madir.

Darko Markotić, predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta kaže kako je specifikacijom strogo određeno od koje se sirovine radi dalmatinski pršut.

„Bez obzira na podrijetlo sirovine, ona mora biti visoke kvalitete. Specifikacijom je strogo propisana svaka pojedina faza proizvodnje kroz parametre koji se moraju poštivati. Propisana je čak i vrsta drveta koju je dozvoljeno koristiti prilikom dimljenja, a to su grabovina, bukva i hrastovina. Ovo je jedan od rijetkih proizvoda koji u sebi ne sadrži nikakve aditive, konzervanse i bojila.“

Za kvalitetan pršut od iznimne je važnosti i kvalitetan but, težine iznad 11 kilograma svježeg mesa. Bura je vrlo poželjna, no nije dobro kada previše puše jer se pršut u tom slučaju previše i osuši, istaknut će pršutari. Pravi dalmatinski pršut prepoznat ćete po osebujnoj aromi, blagom slanom okusu i jednoličnoj crvenkastoj boji.

„Splitsko-dalmatinska županija kroz svoje programe podržava rad udruge. Također se uključila u rad i nastanak gospodarskih zona u kojima danas djeluju uspješni pršutari. Za sve proizvođače mi smo uvijek bili tu, organizirali edukacije te im pomagali oko projektne dokumentacije i sudjelovanja na sajmovima. Mislim da možemo očekivati daljnju kvalitetnu suradnju te da ćemo u budućnosti zaštiti i neke druge dalmatinske autohtone proizvode“, istaknuo je Luka Brčić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije.

Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije na kraju je dodao:

„Jedna od najvažnijih aktivnosti u planu razvoja turizma je promocija dalmatinskog stila života koji uključuje autohtona jela i enogastronomiju. Svake tri godine sufinanciramo turističke agencije koje promoviraju nove oblike turizma koji će se razvijati u predsezoni i postsezoni. Naime, ljudi sve više biraju destinaciju za odmor na temelju njezine enogastronomije i mislim da tu imamo jako veliku šansu privući još više posjetitelja. Sukladno tome, proizvodi poput dalmatinskog pršuta u našim se restoranima moraju još više istaknuti, turisti moraju biti upoznati s jedinstvenim procesom njegove proizvodnje, jer to je ono što će ih ovdje privući. Na taj način lokalno će stanovništvo izvući najviše iz te promocije, a to je cilj održivog turizma“.

Facebook fan page

Od stonskih zidina i solane, preko pitoreskne Janjine te Trpnja nastalog na antičkoj Gradini do Orebića, grada pomoraca i kapetana, Pelješac je odredište vrhunskih vina, aktivnog odmora i prekrasnih plaža

Od mjesta do mjesta, vijugavom pelješkom cestom upoznat ćete jedinstveni stil života ovog poluotoka temeljen na blagodatima prirode. Pelješčani žive u skladu sa stoljetnom tradicijom njegovanja maslinika i vinograda, od kojih su neki nastali i na teško pristupačnim mjestima svjedočeći o trudu i upornosti ovdašnjih ljudi.

Tu je surov dalmatinski krš podario najmoćnije plavce. Kako ova sorta na Pelješcu daje najbolje rezultate ne čudi podatak da je njome zasađeno 90 posto pelješkog vinogorja koje je jedno od najvećih u Hrvatskoj.

Zbog refleksije sunca od mora i kamena stvaraju se odlični uvjeti za nakupljanje šećera u grožđu, osobito na čuvenim pelješkim položajima Dingaču i Postupu, te Ponikvama i Miliju, koji kreiraju prekrasne pejzaže spuštajući se prema moru.

Iako će vam se prilikom obilaska peljeških podruma učiniti da su njihovi vlasnici samozatajni zaljubljenici u dalmatinski krš i lozu, neki od njih su poznata imena koja su u svijetu proslavila dalmatinska i hrvatska vina.

Ovaj poluotok najbolje ćete upoznati krenete li tematskom stazom „Pelješac vinsko carstvo“ ili Napoleonovim putem dugim 61 kilometar, koji prolazi čitavim Pelješcem i danas je sastavni dio staza za aktivni turizam.

STON – Priča o soli i kamenicama

Dolazite li kopnom na Pelješac srednjovjekovni Ston je prvo mjesto na poluotoku koje ne smijete propustiti. Impresionirat će vas njegove kamene zidine koje su s 5,5 kilometara najdulje u Europi. Izgradila ih je Dubrovačka republika u 14. stoljeću kako bi zaštitila iznimno vrijednu solanu, najstariju u Europi, a kažu možda i u svijetu.

Predahnete li u jednom od šarmantnih restorana ne propustite kušati dagnje (mušule) i kamenice, najpoznatiju deliciju kristalno čistog Malostonskog zaljeva, koja je uz vino zaštitni znak Pelješca. Jedna od najatraktivnijih proljetnih manifestacija „Dani malostonske kamenice“ posvećena je toj školjki koju je cijenila i dubrovačka vlastela sladeći se njome na svojim renesansnim gozbama.

No i u okviru Stonskog ljeta očekuju vas brojne manifestacije poput Smotre folklora 24. lipnja, Međunarodnog Festivala punačkih orkestara 25.lipnja, Feste svetog Liberana 23. srpnja, Noć vina Pelješca 30. srpnja, Baštadure 2. kolovoza, Ljetnih maškara 6. kolovoza, Noć folklora 13. kolovoza, Kinookus Film Food Festivala 8. rujna, StonWallMarathona 18. rujna…

Prije nego napustite Ston posjetite Lapidarij, vanjsku zbirku Arheološkog muzeja Dubrovnik u prizemlju Župnog dvora u Stonu.

Janjina – Mali Pariz

Cestom od Stona, preko Ponikava i Putnikovića stići ćete u Janjinu u središtu poluotoka koja se zbog svog kulturnog i gospodarskog značaja nekada nazivala Malim Parizom. Uz središnje mjesto Janjinu sa zaseokom Zabrežje, općina obuhvaća Popovu Luku i obalna mjesta Drače, Sreser i Osobjavu s prekrasnim plažama.

Uživat ćete u odličnim jelima baziranim na sezonskim namirnicama i friško ulovljenoj ribi te neizostavnim snažnim plavcima nekoliko poznatih lokalnih proizvođača. Osvojit će vas dalmatinski ugođaj i domaćinska atmosfera, a krenete li u obilazak Janjine njezinim kamenim ulicama ne propustite nekadašnji Knežev dvor, gotičku crkvu sv. Vlaha te crkvicu sv. Stjepana na janjinskom groblju za koju se smatra da je postojala još u vrijeme starog Rima.

I ovoga se ljeta za Pelješčane i njihove goste na području Janjine organiziraju brojne manifestacije pa ćete tako okuse i mirise poluotoka doživjeti na ribarskim večerima u Dračama i Sreseru, ali i na dračanskim događanjima Pelješka trpeza 26. lipnja i Noći vina 8. kolovoza. Drače su poznate i po proslavi Sv. Roka 16. kolovoza, dok je u Sreseru dan prije proslava Velike Gospe.

Orebić – Mjesto pomoraca

S vidikovca crkve Gospe od Anđela u  Orebiću, jednom od najatraktivnijih turističkih mjesta na Jadranu, pruža se prekrasan pogled. Gotovo da nema kuće u ovom mjestu u kojoj barem jedan član obitelji nije bio pomorac, a o pomorskoj tradiciji svjedoči Muzej zavjetnih slika pomoraca i njihovih obitelji, kapetansko groblje i Pomorski muzej.

Iznad Orebića izdiže se vrh Sv. Ilije do kojeg vode tri pravca planinarskih staza, a obližnja Kučišta i Viganj poznata su odredišta profesionalnih i rekreativnih surfera i kajtera. U Vignju se svakog svibnja organizira državno prvenstvo u jedrenju na dasci Viganj Slalom Open, a ljetna sezona u Orebiću započela je krajem svibnja promocijom ronjena i ekološkom akcijom Pogled u plavo.

Ljeto u Orebiću u znaku je manifestacija Zvuk Dalmacije koja se održava svakog ponedjeljka od 6. lipnja do 10. listopada te Okusi Pelješca  – kuhinja i vino, koja se održava svakog četvrtka od 16. lipnja do 15. rujna. Od 29. svibnja svake druge nedjelje u župnoj crkvi u Orebiću može se uživati u Večerima klasične glazbe, a 31. srpnja u klapskim zvucima na Susretima klapa u franjevačkom samostanu.

U Vignju se 23. srpnja održava Gusarska noć, a od 29. rujna do 4. listopada Rozariada – Viganjske igre, natjecanje u surfanju, trekkingu, biciklizmu, nogometu… Ovog ljeta u Orebiću nastupa Luky i Enigmatiko band 15. srpnja, Klapa Kumpanji 26. srpnja, Neno Belan 30. srpnja, Silente 6. kolovoza i  Klapa Kaše 29. kolovoza.

Trpanj – Za ljubitelje aktivnog odmora
Nasuprot Orebića na drugoj strani poluotoka smješten je Trpanj do kojeg možete doći na dva načina – vozeći se cestom kroz pitoreskni pelješki krajolik ili trajektom iz Ploča. U ovo turističko mjesto koje je jedno od najstarijih na Pelješcu zaljubit će se poklonici aktivnog odmora. Nastalo na antičkoj Gradini s jedinstvenim vidikovcem, Trpanj i okolicu možete razgledati na jednoj od biciklističkih staza, a jednako ćete uživati na jednoj od četiri brdske staze – Viter, Lozica, Paškalov put i Miloševica ili tematskim stazama poput Puteva ljekovitog bilja i Puteva Maslinovog ulja.

Opustit će vas i šetnja pokraj mora koja započinje trpanjskom rivom, prati obalu, uvale i kupališta, a završava iznad uvale Blace poznate po ljekovitom blatu. Ako ste željniji ozbiljnije rekreacije krenite cestom do uvala Divna i Duba. Na tom putu dugom 12 kilometara izmjenjuju se pitomi s dramatičnim pejzažima, netaknuta obala i prekrasne plaže.

Ovoga ljeta Trpanj će vas dočekati s nizom događanja. U sklopu proslave Dana općine 2. srpnja održava se već tradicionalni međunarodni boćarski turnir s ekipama iz čitavog svijeta koji završava velikom proslavom na rivi.

U okviru pelješke manifestacije Noći vina, Trpanj će se predstaviti 13. kolovoza najboljom kapljicom i jelima, dok se dva dana kasnije održava najveća trpanjska fešta, proslava blagdana Velike Gospe, a u starom dijelu susjednog mjesta Andričići ne propustite Susrete klapa 27. kolovoza.

www.ston.hr
www.visitorebic-croatia.hr
www.tzjanjina.hr
www.tzo-trpanj.hr

Foto: Arhiva TZ-a poluotoka Pelješca