Croatian Hot Spots, Author at Croatian Hot Spots

Aktivni odmor

golly&bossy ispod ekvatora i iza Wallaceove crte

By Croatian Hot Spots 13/02/2017

Dragi Naši,
Izvještaj s našeg jugoistočnoazijskog putovanja započinjemo s njegovim krajem, s otočićima Gili. Gili su tri mala, mala otočića odmah uz Lombok, a Lombok je otok do Balija.

Tri su Gilija: Gili Trawangan, Gili Meno i Gili Air, a mi smo bili na Trawanganu. Do njega samo došli iz balineške luke Padang Bai nekim brzim brodom tipa naš katamaran samo nije katamaran nego obični brod. U Padang Baiu smo se ukrcali na nekom normalnom pristaništu, ali čim smo došli na Trawangan počela je avantura. Jer nema pristaništa, nego se brod zabije ravno u pijesak, vi priko malih skala izađete ravno u more, a lokalci onda iz ruke u ruku prebacuju kofere do plaže. Aha.

Da biste znali na koji ste Gili pristali, svako je pristanište-plaža obilježeno šarenim imenom.

Na Gilijima inače nema prometa, tj. nema vozila s motorom na unutrašnje izgaranje. Samo bicikle, električni skuteri i kočije s konjićima. Konjići su mini, veličine našega tovara, a kočijice su slatke i žute.

Sto godina samoće
Giliji su koraljni otoci, pjeskoviti su, i sve je pržina. Ulice nisu asfaltirane, eventualno popločane, ali ni to nije najšesnije izvedeno. Cilo nas je vrime zapravo mučilo kako nam je sve to poznato, ali nismo se mogli sjetit na što nas podsjećaju misto. A tek onda kad smo se vratili, sjetili smo se. Macondo! Mitski Macondo!

Prašina, vrućina, konjski izmet i kokoši

Ali, ne dajte se zavarat, nije sve tako bijedno. Iza ovih zidova kriju se vile i hotelčići i bungalovi.
A ovo na predzadnjoj slici se vidi džamija. Cila Indonezija je većinom muslimanska, samo su na Baliju većinom hinduisti, a Lombok je opet muslimanski, pa tako i Giliji. Ovo je nova džamija, još se gradi, što ne znači da će se paralelno sređuje i okolna infrastruktura.

Džamija je prekrasna, s ovim prozračnim minaretom djeluje čak i mediteranski.

O Gilijima i kornjačama
Giliji su u prošlosti bili nenastanjeni, eventualno bi se na njih sklonili ribari.
Onda su za vrime 2. svjetskog rata Japancima služili kao osmatračnica i zatvor, a onda su se Lombočani sjetili da bi tu mogli uzgajat kokosove palme i poslali zatvorenike s Lomboka da rade na plantaže. Plantaže su propale, ali onda su došli turisti. I ostali. I zatvorenici su ostali i sad su oni lokalno stanovništvo. “I’m an original Gili boy. Born and raised” reka nam je jedan mladac kad smo se iskrcali.

Nisu baš lokalci lipi, dosta su mali i zdepasti, a zato što su muslimani, žena se puno ni ne vidi. Možda su one lipše. Al svejedno, svi su ljubazni i srdačni i hoće pomoć i učinit.

Ali bili smo seli na kafu u jedan fini hotel i gledamo konobare, svi šesni, lipi, visoki. I pitamo mi našega konobara da odakle je. S Lomboka, govori. Aha, vidi se da niste odavde, odgovorili smo mu.

Giliji su inače poznata destinacija za ronioce, a i mi smo htili malo uživat u podmorju zato smo išli na ronilačku turu, ali onu za masku i peraje, ne onu za boce. A tako smo imali priliku i obać sva tri Gilija.

Ono što nam se ni baš svidilo na toj turi je da se baš ne poštuje priroda. I inače ni baš najčistije, mogli ste vidit na slikama ulice. Kad smo bili na Havajima (klik) na sve smo morali pazit. Ne smiš ovo, ne smiš ono, poslušaj predavanje prije nego uđeš na plažu, ne gazi na koralje, ne hrani ribice, ne uznemiravaj kornjače…

A na Gilijima kad smo doplovili do kornjača, kornjače su ležale na dnu, na nekih 5-6 metara dubine. Ležale i gledale svoja kornjačasta posla. Nisu se najnajbolje vidile jer su ipak bile malo dublje, ali opet, vide se u svojem prirodnom elementu. Ali onda bi lokalac koji nas je vodio, da ne bi mi turisti ostali zakinuti, zaroni do kornjače i povuka je za peraju gore da je mi bolje vidimo. To misto di smo bili još se zove i Rezervat kornjača, a kad tamo jadne kornjače, samo ih se gnjavi i ne da im se mira.

Kad smo se napokon okanili kornjača, došli smo i do drugog mista di su nam dali kruh da hranimo ribice. A to se ne smije, naučili smo na Havajima, jer prvo kruh nije dobar za probavu ribica, drugo tako će ribice postat agresivne i treće mogu te i ugrist jer nisu to baš ni tako sitne ribice. Nismo imali aparat što snima pod more, ali virujte nam, nisu to gavunići nego malo veće ušate.

Ali, osim toga, sve nam je bilo lipo. Koralji su lipi i šareni, ribice su lipe i šarene, kornjače su cool, a more je toplo. A i Gili Air i Gili Meno su lipi. Mislimo, vidiš jednega, vidiš sve, ali svejedno, neka smo mi i to obašli.

Ovo su Gili T (skraćeno od Trawangan, jer ko će to izgovorit) u pozadini i Gili Meno ispred. Gili T još i ima neku uzvisinu, nekih 30 m visine, a na Menu i Airu su najviše točke odašiljači za mobitele.

Inače su svugdi uz obalu na Baliju znakovi evakuacije u slučaju cunamija. A baš smo mislili da na Gilijima nema ni znakova jer se nema ni di uteć. Val bi samo proša iznad palmi i odašiljača.

Plaže i zaštita od sunca

Kad smo u Padang Baiu čekali da se ukrcamo na brod za Gilije, gledali smo turiste koji se iskrcavaju u povratku s Gilija. Svi su bili izuzetno sretni i izuzetno izgoreni. Baš izgoreni. Gledali smo ih i mislili: ma nećemo mi ovako izgorit, mi smo isto otočani, znamo mi kako sa suncem.

Ali ne, izgorili smo. Izgorili smo kako zadnja Čehinja. Džaba nam faktor 50 kojega smo mazali preko faktora 30. Koban je bi ronilački izlet jer se na barci najviše izgori, nije da nismo znali. Pridodajmo tomu bile plaže i sunce koje se odbija od bilog pijeska na dnu i dobijamo recept za reš-pečenega turista. Mi smo zapravo bili Česi i Nijemci koji misle da je dalmatinsko sunce isto kako i njihovo sunce doma. Ali ne, sto puta je jače. A gilijevsko sunce je još sto puta jače od našega.

Kad smo se vratili s Gilija, još smo jednu večer bili na Baliju. I u hotelu di smo bili su nudili razne masaže i tretmane. Vidili smo tretman aloe verom i onako crveni išli se odma naručit. Ali, nažalost, hotel je osta bez aloe vere. Sad znate koliko je to traženo. A u dućanima ni bilo ni jogurta za kupit da malo stavimo na facu, da olakšamo jadnoj koži muke. A ništa, trpili smo. Ali koža pamti, govore dermatolozi.

A opet, kako nećemo izgorit kad se na Gilijima nema što činit osim ronit, partijat i drogirat (ali to samo za mulariju 18-22) i bit na plaži. A cili otok je plaža. Tako da ćemo vas sad izgnjavit s zalascima sunca i beskrajnim horizontima i valovima.

Ali s obzirom da je nama trenutno pogled kroz punistru ovakvi, onda i nas puca žal za tropskim morima i povjetarcem u kosi.

Dakle, plaže. S onim ljuljačkama u moru.

Ovo je zapadna strana Gilija T. Nikad se nismo kupali u toplijemu moru. Koliko toplo? Kako čaj, tako je bilo toplo. Al neka, bolje da je toplo nego da je ova ledara koja trenutno vlada vanka.

Kad smo otkrili ovu dole plažu sa stablom, rekli smo, to je to. Mislimo, svejedno smo izgorili, ali koliko bi tek bili da ni bilo ovog skromnog stabalca.

Evo nas u hladu ispod stabalca. Po danu je oseka i zato ima dosta mista ispod u hladu

A ovo nisu kamenčići nego koralji. Aha. Pravi koralji. Mrtvi doduše, ali koralji. Koje onda more stotinama godina kotrlja i pretvara u pijesak.

Uh, kad smo počeli skupljat te koralje nismo mogli stat. Ovi je bili, ovo je plavi, ovi je veliki, ovi ima zanimljivi oblik… Dovukli smo cilu vrićicu doma, a bili bi i cili kufer, samo da samo mogli.

No, vratimo se na našu bajnu plažu i stabalce. Nisu svi turisti blentavi kako mi i znaju kako se zaštitit od sunca. Na primjer ove Koreanke ili Japanke, što već, koje se kupaju u haljinama i šeširima.

A onda smo tu s crvenim kapelinom vidili kasnije u điru. I dalje sva pokrivena. Opreza nikad dosta jer sunce je nemilosrdno, a koža pamti.

Evo još jedna plažna slika, najidiličnija.

A kako bismo se uvik osjećali kako da smo na plaži i ispod stabla, ovo nam je zaslon na mobitelu.

Wallaceova crta

Za kraj se vratimo na početak i naslov. OK, jasno je da smo ispod ekvatora. Ali, što je Wallaceova crta? Wallaceova crta nazvana je po znanstveniku Alfredu Russelu Wallaceu, jednom od osnivača zoografije kaže enciklopedija.hr, a označava razmeđu između azijske i australske flore i faune. I prolazi točno između Balija i Lomboka. Istočno od te crte, tamo di smo i mi bili, već počinju na primjer kakadui i tobolčari. Ovo znači i da smo korak bliže Australiji, svojoj duhovnoj domovini (klik)!

A, iako su Bali i Lombok udaljeni samo 35 km, a to je otprilike koliko od Šolte do Visa, na njima žive drukčije ptice.

Eto, prelazimo meridijane i paralele, brišemo granice, na zadovoljstvo svoje, a nadamo se i naših čitatelja.

Tekst i fotografije: blog.dnevnik.hr/gollynbossy

Keep Reading

Aktualno

Globalni plesni fenomen DanceStar World Tour stiže u Hrvatsku!

By Croatian Hot Spots 10/02/2017

Globalni plesni fenomen DanceStar World Tour koji okuplja na tisuće plesača iz cijelog svijeta stiže u Hrvatsku od 3. – 5. ožujka 2017 u Plaza Event Centar ( ex Hypo Centar )

Plesna senzacija DanceStar zarazila je cijeli svijet, a uz brojne zemlje Hrvatska će i ove godine imati čast biti domaćin kvalifikacijskog turnira za veliko finale DanceStar World Dance Masters koji će se jubilarno 10-tu godinu održati u Poreču, te ujedno i otvoriti sezonu na obali sa najvećim plesnim fenomenom koji svake godine privuče više tisuća plesača iz cijelog svijeta.

DanceStar Croatia dio je najvećeg plesnog spektakla na svijetu koji plesačima i plesnim školama omogućuje prezentaciju koreografija koje su pripremali za natjecanje pred poznatim sucima, plesnim pedagozima, a ove godine u Zagreb nam doalze : Almira Osmanović, Bill Hoatling, Jose De La Cruz, Sonja Piksering, Elvis “El Rock” Hodžić, Željko Božić i Matic Zadravec.

Samo najbolji plesači sa DanceStar World Toura 2017 imat će priliku nastupiti te pokazati svoj talent i vještinu ovog svibnja na DanceStar finalu u Poreču, a prijave i kvalifikacijski turniri i online kvalifikacije održavaju se još od 10 mjeseca 2016 godine s prvim kvalifikacijskim turnirima u Johannesburgu i Cape Townu, South Africa, a nastavlja se u Europi sve do velikog finala u Poreču.

https://www.youtube.com/watch?v=8COB7pZ7JSU

Prošle godine u svom najvećem izdanju do sada DanceStar je okupio 5000 plesača iz cijelog svijeta. Ostvareno je preko 25000 noćenja čime je sam grad Poreč dobio epitet svjetske plesne turističke destinacije. Uz vrhunsku produkciju i sudjelovanje najboljih plesnih timova iz čak 27 zemalja i impresivan sudački tim, između ostalih Justin Conte koji je radio s Paulom Abdul, Miley Cyrus i Jordin Sparks; naša primabalerina Almira Osmanović; Igor Barberić; Leonard Jakovina; Ellen Wawrzyniak i Paul Modjadji, Dance Star je podigao i veliku medijsku prašinu. Mnoga estradna imena bila su gosti Dance Stara, a sam show vinuo je na svjetske pozornice svoje sudionike od koji neki plešu sa najvećim svjetskim glazbenim imenima.

Majstor ste pokreta i volite glazbu? Pokažite pred najvećim profesionalcima iz plesne industrije što znate i ne propustite kvalifikacijsko natjecanje DanceStar Croatia koji dio najveće međunarodne plesne ture DanceStar 2017. U Zagrebu se očekuje oko 2000 natjecatelja od kojih će samo najbolji imati šansu pokazati što znaju na velikom finalu u svibnju.

Važno je napomenuti da će se u sklopu kvalifikacijskog turnira DanceStar Croatia dana 4.ožujka sa početkom u 20.00 sati održati Gala večer u Plaza Event Centru gdje će pred ispunjenim gledalištem 20 najboljih koreografija izabranih od stručnog žirija biti predstavljeno pred publikom, a 3 najbolje ocjenjene koreografije očekuju bogate novčane nagrade. Svi zainteresirani plesni klubovi prethodno se trebaju registrirati na prijavnom portalu na internet stranici www.dancestar.org . gdje se mogu pronaći i sve informacije o DanceStar World Tour Croatia 2017. te na Facebook stranici https://www.facebook.com/dancestar-world.

DanceStar Worl Tour održava se po pravilima i standardima vodeće Europske asocijacije za ples ESDU ( European Dance Union ) koja kao platforma obuhvaća najbolje plesne pedagoge, koreografe, plesače iz cijelog svijeta na raznim projektima.

DanceStar je s godinama prerastao u globalni fenomen. Tako će se I 24. – 28. svibnja 2017 više tisuća najboljih plesača iz cijelog svijeta u Poreču natjecati za titulu pobjednika, što će biti dobra uvertira za otvorenje turističke sezone u Hrvatskoj.

Ulaznice se mogu kupiti na mjestu događanja u Plaza Event centru-dnevna ulaznica iznosi 30 kn.

Keep Reading

Aktualno

Rasplesana i maskirana povorka na hodnicima Arena centra

By Croatian Hot Spots 10/02/2017

Arena Centar će u ritmu Samoborskog fašnika plesati u subotu 11.02. od 10 do 11 sati te u nedjelju 12.02. od 17 do 18 sati.

Zagrebački Arena centar ugostit će 11. i 12. 02. 2017. najpoznatije maske Samoborskog fašnika. Najava je to 191. izdanja jednog od najvećih i najpopularnijih fašnika u regiji, koji će se od 17. do 28.02. održati na ulicama Samobora. Puno maski, dobrog plesa i još niz zanimljivih fašničkih previranja samo su dio ovog dvodnevnog događanja i preporuka mnogima da dođu i saznaju što je to «ludo» u Samoborskim maskama. Mamac najmlađima bit će Sraka, Princ, Sudec i Fiškal i prilika da kroz maštu pokažu svoju viziju maskiranja.

Ne može ništa proći ni bez poznatih samoborskih krafni, zato će svi mali i odrasli s maskama na glavi, zaslužiti ovu omiljenu poslasticu Samoborskog fašnika, a svi ostali dobiti priliku da kroz fotografiju budu dio ove lijepe maskirane priče. Samoborski fašnik predstavit će se svojim najpoznatijim maskama, običajima, bogatom tradicijom, ali i svim onim, što ovu manifestaciju već godinama svrstava u jedno od onih događanja u godini koje nikako ne smijete propustiti.
Predstavit će se i bogat program 191. Samoborskog fašnika, koncerti velikih glazbenih zvijezdi, dječji fašnik, Mjesni odbori i sva popratna događanja za sve željne dobrog provoda.

Baš kao i prethodnih godina ovo je odlična prilika mnogima da kroz druženje s maskiranim likovima i u Arena centru dožive radost maskiranja i na trenutak osjete sve ljepote Samoborskog fašnika. Bit će nagrada, puno iznenađenja i zato ne postoji bolja pozivnica da pokažete koliko se uspješno skrivate pod svojim fašničkim maskama.

Tekst i fotografije: PR Arena Centar

Keep Reading

Aktivni odmor

Grgurevo – slavna tradicija i vrhunska zabava požeško – slavonskog kraja

By Croatian Hot Spots 10/02/2017

Oduvijek su ljudi nastojali pričom protumačiti svoju okolinu i sva događanja u njoj. Tako u Požegi postoji narodna predaja o fra Luki Ibrišimoviću Sokolu i njegovim suborcima na Požeškoj gori. Pouzdano znamo da je Požega oslobođena od Turaka 10. listopada 1687. godine, iako je konačno oslobođenje uslijedilo tek 29. rujna 1691. godine. Međutim, Požežani su za svoj dan Grada uzeli 12. ožujak kada su, 1688. godine, prema narodnoj legendi osujetili namjere Osmanlija da ponovno okupiraju grad.

Cijela bitka se odvijala nedaleko od grada, na Požeškoj gori, na brijegu koji je po nadimku fra Luke od naroda prozvan Sokolovac.

Požežani svake godine 12.ožujka, slave Grgurevo – dan koji za Požežane simbolizira pobjedu nad Osmanlijama, odnosno, njihovo protjerivanje iz požeškog kraja davne 1688 godine.

Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na taj konačni događaj – bitku kojom je Požega oslobođena 154-godišnje osmanlijske okupacije. Svako okupljanje u vinogradima za Grgurevo prate i priče o tom događaju.

Kao glavni motiv ove legende priča je kojom su Požežani otjerali Osmanlije iz Požege upravo svojim lukavstvom. Sakupili su se građani pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića Sokola, pucali iz malih, neubojitih, ali vrlo glasnih mužara i stvarali toliku buku da su se Turci povukli misleći da se radi o vrlo jakom neprijatelju.

Ovaj simpatičan požeški vinogradarski običaj, star koliko i povijest istjerivanja Osmanlija iz požeškog kraja, predstavlja zaštićeno kulturno dobro nematerijalne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao oblik kulturnog izričaja od osobite važnosti na požeškom prostoru.
I zato Požežani i dan danas svjedoče osobitoj vrijednosti te nematerijalne kulturne baštine i svake godine vinogradari, na 12. ožujka kada se slavi Sv. Grgura, svaki puta pucanjem iz malih topova i mužara, pjesmom i, kako su to stari Požežani rekli, dobrom hranom slave istjerivanje Turaka kroz Požešku goru sa strateški važnih brjegova koji ulaze u grad.

Dakle, već tri stoljeća vinogradari se pred Grgurevo ozbiljno pripremaju za ponavljanje bitke: popravljaju i lašte svoje mužare i topove, pripremaju naboje, isprobavaju vino, pozivaju prijatelje i spremaju dobru hranu. Nadglasavajući se pucanjem s jednog brda na drugo, bitka traje dok ima municije, tj. kako kaže jedna narodna uzrečica, dok se vino ne popije, a hrana ne pojede. Poslije toga, probijajući se kroz blatne vinogradarske puteljke i još uvijek hladnu ožujsku večer, pjesmom, vinogradari su slavili još jednu pobjedu.

Ovaj vinogradarski običaj požeških vinogradara posljednjih desetljeća prometnuo se kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH u pravu turističku atrakciju i divna je to prilika da gosti i posjetitelji grada i sami postanu dio ovog običaja.

Jeste li znali?
1. Povod Grgurevu kao običaju je sjećanje na konačnu bitku kojom je Požega oslobođena 150-godišnjeg turskog jarma.
2. Grgurevo je bilo zabranjeno slaviti od 1945. do početka 80-tih.
3. Jelo i piće nosilo se nekada u brdo u ruksacima. To su bili uglavnom domaći suhomesnati proizvodi, koji su trebali ugasiti glad dok se ne pripravi paprikaš ili vinogradarski ćevap, a u novije vrijeme, pored domaćih narezaka pravi se i čobanac. Kod većih ili važnijih okupljanja nerijetko se ispeče janje ili prase, te se time Grgurevo pretvara u pravu slavonsku gozbu!
4. Pucanje iz malih topova i mužara simbolizira i evocira bitku na Sokolovcu. Vinogradi i vinogradari su ključni sudionici priče stoga jer bi svatko od njih dao izraditi top te bi top dobio prigodno ime.
5. Najčešća imena topova su Grgur, Grga, Luka ili Sokol.
6. Vinogradi na brdima uvijek su pripadali bogatijim građanima te su gajili ovakvu tradiciju i za Grgurevo gostili svoje obitelji i prijatelje.
7.Važno obilježje Grgureva, ali i Požege uopće, je pjevanje puna srca i uživanje u jelu i pilu koliko god se može!

Najveća atrakcija ove manifestacije je njeno obilježavanje svečanim mimohodom povijesnih postrojbi i društava uz pucanje iz mužara i topova. Svake godine u jednom od najljepših baroknih gradova Hrvatske, održava se svečani mimohod i smotra povijesnih postrojbi iz Hrvatske i drugih zemalja, koji na taj način daju svoj tradicijski prilog bogatoj povijesnoj baštini Požege. Smotra postrojbi održava se na Trgu Sv.Terezije ispred katedrale i spomenika fra Luke Ibrišimovića.

I tako pucnjevima iz malih topova, kubura i drugih povijesnih oružja na barutu, slavi se sjećanje na tog velikog borca protiv Turaka – fra Luke Ibrišimovića. Slavlje se nastavlja u vinogradima iznad Požege, na Požeškoj gori uživajući u sjajnoj kapljici dok ne isuši svaki podrum.

Sokolovac

Budite dio požeške priče u kojoj se svake godine oživljava uzbudljiva prošlost i gdje se uz slavnu tradiciju, nastavlja slaviti život, prijateljstvo, gostoljubivost kao i uživanje u vrsnoj kapljici ili još boljem zalogaju. Naše manifestacije se održavaju tokom cijele godine, i osim uživanja u jelu i našim nagrađivanim vinima, nudimo vam priliku da kroz oživljavanje starih običaja, naučite ponešto o prošlosti i povijesti čarobne požeške kotline.
Dobro došli u Požeško – slavonski kraj!

Turistička zajednica Požeško – slavonske županije

Turistička zajednica grada Požege

Facebook

promo

Keep Reading

Aktualno

Antikvarijat Studio: U novoj epizodi “Ljubavne priče” darujemo vam 20% popusta!

By Croatian Hot Spots 09/02/2017

Kratak, ali nikako malen, roman “Svila”, talijanskog pisca Alessandra Bariccoa jedna je od onih priča koje vam se zauvijek usjeku u pamćenje, a lako vam mogu i promijeniti život, znate li čitati. Glavni lik, Hervé Joncour, iz svojeg malog mjesta u južnoj Francuskoj, odlazi na putovanje u potrazi za dudovim svilcima, a to je putovanje veliko za 19. stoljeće, veliko kao čitav jedan život.

Autor o svojoj priči kaže: “Ovo nije roman. Nije niti pripovijetka. To je priča. Započinje s čovjekom koji obilazi svijet, a završava smirujućim jezerom za vjetrovita dana. Čovjek se zove Hervé Joncour. Ime jezera nije poznato. Moglo bi se reći da je to ljubavna priča. No, da je samo to, ne bi bila ni vrijedna pripovijedanja. Postoje tu i želje, i boli, za koje savršeno znaš što su, ali nemaš pravih riječi da ih iskažeš. A opet, nije ljubav.
(Drevni je to običaj. Kada ti ponestane riječi da nešto imenuješ iskažeš, koristiš priče. I djeluje. Već stoljećima.) Svaka priča ima svoju muziku. Ova posjeduje bijelu muziku.
Važno je to napomenuti, jer bijela je muzika čudna vrst muzike što ponekad zbunjuje: svira se polako, pleše se sporo. Kada se dobro svira, to je kao da čuješ zvuk tišine, a one koji je božanski plešu, promatraš li ih, doimaju se nepomičnima. Ta bijela muzika, to je nešto prokleto teško. Nemam više bogzna što za dodati. Možda tek pojasniti da se priča odvija u devetnaestom stoljeću: samo zato da niko ne bi očekivao avione i psihoanalitičare. Nema ih. Možda drugi put.”

A znate li tko su Ganozza i Mariotto? Naravno da znate, Ganozza i Mariotto su glavni likovi tridesettreće pripovijetke u zbirci potpisanoj pseudonimom Masuccio Salernitano iz 1476. godine. Autor, pravim imenom Tommaso Guardati, napisao je priču o nesretnim ljubavnicima iz Siene, a oko stotinu godina kasnije ju je obradio Arthur Brooke napisavši poemu naziva “Tragična historija Romea i Julije”. Upravo je ta poema poslužila Williamu Shakespeareu za stvaranje tragedije “Romeo i Julija”, vjerojatno najpoznatije ljubavne priče svih vremena.

“Kad sam ušao u predsoblje, vladao je u njemu već polumrak sa kojim se nemoćno borio jedini prozor, još crven od večernjeg neba. Na podu je ležao moj prtljag već spremljen za put. Među koferima sa glavom na najvećem od njih, sa licem okrenutim ka zemlji, ležala je Jelena.“

Ne treba posezati u biografiju Ive Andrića da bi se otkrilo tko je Jelena; dovoljno je pročitati priču “Jelena, žena koje nema” da bismo saznali da je svatko od nas imao nekad neku svoju Jelenu, nedosegnutu, čekanu, nepoznatu i sveprisutnu kao što samo čežnja sveprisutna može biti.

Ma kako završila, svaka je ljubavna priča sretna već i samo zato što je ljubavna.

Antikvarijat Studio nastavlja svoje tradicionalno darivanje, pa i za ovo Valentinovo možete nabaviti omiljene naslove umanjene za 20%. Posjetite nas u Masarykovoj 20 u Zagrebu, te na internetu: www.antikvarijat-studio.hr i www.facebook.com/AntikvarijatStudio/

Dobrodošli!

Pregledajte neke naslove koji su na valentinovskom sniženju u Antikvarijatu Studio, inspirirajte se najljepšim stvarima u životu: Ljubavi i knjigom!

Online narudžbe: antikvarijat-studio.hr

Facebook

Kontakt

Promo

Keep Reading

Aktualno

ŠPANJOLSKI TURISTI UPOZNALI OSIJEK

By Croatian Hot Spots 08/02/2017

Turistička zajednica grada Osijeka je uz teniski turnir Davis Cup koji se održao u dvorani Gradski vrt od 3. do 5. veljače, pripremila prezentaciju tradicionalnih proizvoda Slavonije i Baranje u suradnji s lokalnim proizvođačima i ugostiteljima. Na štandovima postavljenima u predvorju dvorane prezentirali su se suveniri i rukotvorine (suvenirnica “Kod Katedrale”), domaća slavonska rakija (Rakije “Đanić”), domaći sokovi od aronije (OPG Šmider), slavonski kulen i baranjska paprika.

U suradnji s caffe barom „Davos“ posjetitelje je oduševila „španjolsko-slavonska“ Sangrija pojačana domaćim crnim vinom i rakijom šljivovicom, dok je restoran “Bischof” ponudio slatku „Originalnu osječku knedlu“. Španjolskim je turistima knedla sa šljivama bila posebno zanimljiva, čak pomalo „egzotična“.

Na info pultu TZ Osijek bili su izloženi promotivni materijali Osijeka, Slavonije i Baranje te Hrvatske na Hrvatskom, Engleskom, Španjolskom, Mađarskom i Njemačkom jeziku. Sve zainteresirane posjetitelje o turističkim značajkama grada i okolice upoznao je g. Danijel Martin Kukučka, turistički vodič za Španjolski jezik ujedno Španjolsko-Hrvatskog porijekla. Turistička zajednica Osječko-baranjske županije paralelno je organizirala turistički obilazak za španjolske novinare s turističkim vodičem Igorom Majdišem i obrtom Putovanja Slavonijom.

Svim zainteresiranim posjetiteljima ponuđen je i razgled grada na Španjolskom jeziku u nedjelju 05. veljače 2017.. Polazak u šetnju gradom bio je u 11:00 sati (zbog „Knedl Sata“ petkom u 11) ispred konkatedrale Sv. Petra i Pavla, a tura gradom nastavila se do Trga Sv. Trojstva u Tvrđi.

Ono što se gostima iz Španjolske posebno svidjelo je naša zanimljiva gastronomija, a oduševila ih je iskrena Slavonska gostoljubivost te vatreno navijanje za naše tenisače u Gradskom vrtu koji su iako u oslabljenom sastavu zamalo pobijedili favoriziranu Španjolsku.

Sigurni smo da će se oduševljeni Španjolci ponovno vratiti u Grad na Dravi, jedino možda u toplije doba godine, kako su sami izjavili!

Fotografije i tekst preuzeti sa stranice Turističke zajednice grada Osijeka.

Keep Reading

Aktualno

Voncimer – hit na zagrebačkoj gastro sceni

By Croatian Hot Spots 06/02/2017

Ime Voncimer – tipičan zagrebački sleng

Njemačka riječ Wohnzimmer znači “dnevni boravak”, “velika dnevna soba”. U Zagrebu se ova riječ piše kako se i izgovara – Voncimer.

Voditelji restorana – ljubav prema Hrvatskoj iznjedrila restoran u srcu Zagreba

Tetiana i Andrij, mladi bračni par iz Ukrajine su istaknuli kako su oni u Ukrajini imali dobro uhodani biznis, ali su se prilikom ljetovanja na Mljetu zaljubili u Hrvatsku i odlučili se preseliti u našu zemlju. Odluku o preseljenju nisu dugo donosili, pa su se tako preselili u ožujku 2016. godine, no prije toga su se godinu dana pripremali kako bi u Hrvatskoj otvorili kvalitetan restoran. Pohađali su kulinarski institut u Sisku te kulinarsku akademiju u Italiju te su oboje radili kao pomoćni kuhari u restoranu s Michelinovom zvijezdom u Italiji.

Kuhinja

Koncept restorana Voncimer je moderna svjetska kuhinja. Restoran se nalazi u sklopu multikulturalnog kozmopolitskog prostora ORIS Kuće arhitekture u kojem se svaki tjedan održavaju međunarodne izložbe i razni eventi.

Dok je galerija mjesto za otkrivanje moderne svjetske umjetnosti, u restoranu se možete upoznati s modernom svjetskom kuhinjom.

Najbolji hrvatski proizvodi u jelima iz Francuske i Ukrajine, Italije i Maroka, Engleske i azijskih zemalja.

Tetiana: “Naša hrana je totalno drugačija. Imamo drukčiji pogled na kombinaciju proizvoda, pa su to neočekivani, ali razumljivi okusi za hrvatske goste, jer smo svi Slaveni te stoga imamo slične tradicije i gastronomske okuse. Naša posebnost je to što smo Ukrajinci. No, nismo samo Ukrajinci. Mnogo smo putovali. Neko vrijeme živjeli smo u Italiji i radili u restoranu s Michelinovom zvijezdom. Sada živimo u Hrvatskoj. Sami sebe vidimo kao građane svijeta, pa smo zato i otvorili restoran svjetske kuhinje”.

Chef

Za koncept moderne svjetske kuhinje u restoranu Voncimer pobrinuo se chef Kostiantyn Lukianenko koji ima 15-godišnje iskustvo u kreiranju jela različitih svjetskih kuhinja te vam nudi sofisticirane okuse dobivene iz jednostavnih namirnica.

On je isto Ukrajinac, ali je ujedno pravi građanin svijeta. Radio je i živio u Italiji u Toscani, Poljskoj, Ukrajini i Rusiji. Lukianenko ima 15-godišnje iskustvo u kreiranju jela različitih svjetskih kuhinja te nudi sofisticirane okuse dobivene iz jednostavnih namirnica. Svoj kulinarski stil počeo je stvarati onog trenutka kada je shvatio da je osnovna ideja svakog jela ravnoteža. I to ravnoteža između slanog, slatkog, kiselog i gorkog. Lukianenko voli eksperimentirati sa začinima, kombinirati ih te dobivati nove okuse. U jelima koje spravlja u restoranu Voncimer, Lukianenko koristi Ras el Hanout tj. marokansku mješavinu začina koju ujedno sam radi. Od ostalih začina upotrebljava cimet, kumin, zvjezdasti anis, klinčić, ružičasti papar, timijan i ružmarin, đumbir i čili papričicu.

Pića
Su također skupili iz cijeloga svijeta. Njihovi digestivi (madeira, sherry, armagnac, bourbon, rum…) pratit će vas na putovanju po svjetskoj kuhinji.
Vina
Jedno ugodno ALI: u njihovoj kratkoj modernoj vinskoj karti zastupljena su pretežno hrvatska vina. Jer Hrvatska proizvodi zaista dobra vina. U Voncimeru s ponosom ističu da vam mogu ponuditi najinteresantnija od njih.

Tekst i fotografije: Restoran Voncimer

Facebook stranica

Keep Reading

Aktualno

Hrvatska – puna ljepote!

By Croatian Hot Spots 03/02/2017

Grad Venecija ima nešto malo manje od 60.000 stanovnika, a godišnje ga posjeti gotovo dvadeset milijuna turista.
Zlobnici se pitaju kako je moguće da jedan vremešni grad sa svojim nemirisnim kanalima, skupom ponudom hrane, doseže tako impresivne brojke posjetitelja? Stanovnici Venecije, ojađeni prekomjernom navalom turista, sve se više iseljavaju, a ujedno različitim performansima ukazuju na problem nedostatka radnih mjesta van turističkog sektora koji uzrokuje iseljavanje u unutrašnjost Italije.

Foto: wallpapermagazine.net

Unatoč svim tim problemima, Venecija i dalje nudi posjetiteljima raskoš svoje dekadentne ljepote koja šapće iz starih palača brojne priče o životu slavnih kako stanovnika tako i brojnih slavnih posjetitelja.
Maleno ribarsko naselje, otočić Burano, (udaljen 45 min vožnje od Venecije), pretvoreno je također u meku turista iz cijelog svijeta koje sa svojih 3000 stanovnika ugošćava brojne venecijanske posjetitelje. Osim živopisnog kolorita svojih ribarskih kućica nudi brojne galerije, prodavaonice čipke, predivne restorančiće – dakle i on servira isključivo tradiciju kao glavnu atrakciju svoje turističke ponude.

Foto: wallpaperfast.com

Ako se maknemo od Venecije i odemo u Prag, šarmantnu češku prijestolnicu koja živi turizam 24/7 dok je češki godišnji prihod od turizma također ekspandirao zahvaljujući Pragu, jasno nam je da zemlje koje mora uopće nemaju, također vrlo solidno zarađuju i prihoduju novac od te grane. Zahvaljujući dobro razrađenom konceptu turizma koji je zadnja dva desetljeća u Pragu doslovno eksplodirao, zbog brojnih turista, napose iz Amerike koji su otkrili romantičnu češku prijestolnicu u srcu Europe u kojoj život pulsira i dan i noć ne bi li gostima omogućio jedinstven doživljaj Europe.

NAŠI ADUTI – BESPRIJEKORNA LJEPOTA PRIRODE I SLAVNA TRADICIJA

otok Proizd, foto www.proizd.net

Nećemo zapomagati nad svim resursima koji se ne koriste dovoljno kod nas, već ćemo se pobrojati nekoliko izvrsnih atrakcija naše zemlje koje su davno postale mamac turista iz cijelog svijeta, kao i neke atraktivne turističke potencijale našeg kontinenta.

Split i Splitsko – dalmatinska županija

Split se zadnjih nekoliko godina razvija u punokrvni turistički grad, grad koji ne statira na svojim spomenicima baštine (a koji su impresivni čak i u svjetskim okvirima), već ih aktivno predstavlja turistima i trudi se brojnim atraktivnim manifestacijama servirati što više svoje tradicije posjetiteljima uz obogaćivanje popratne ponude.
A kako svaki trud kad tad urodi plodovima, tako je i Split povećao značajno svoje turističke prihode u posljednjih nekoliko godina.

Foto: Tz grada Splita

Dalmatinsko zaleđe

Foto: Dalmatia Explorer, Peručko jezero

Pored Hrvatskog Zagorja, dalmatinska Zagora je jedan od najvećih skrivenih dragulja lijepe naše u kojem ćemo uživati sve dok ga stranci ne otkriju. Dok bajkovito Zagorje zasluženo već dobiva pažnju stranih posjetitelja, mistična Dalmatinska Zagora na najboljem je putu da i ona postane naše turističko blago. Jednostavno morate posjetiti ove predjele i provesti u njima barem 2 dana da se uvjerite u činjenicu koliko je naša zemlja još čista i bogata raskošnim a neotkrivenim potencijalima.

Foto: TZ Imotski

Zamislite samo kako bi stranci vješto eksploatirali podatak da u susjedstvu njihovih gradova postoje oaze na niti 45 min vožnje u kojima se doslovno može piti iz smaragdnih izvora, da se na djevičanskim planinskim obroncima može udahnuti najčistiji zrak u ovom dijelu Europe s spektakularnim pogledom na pučinu i otoke srednje Dalmacije, da se bicikl može voziti satima bez prometnog kolapsa, i da se može pojesti organska domaća hrana proizvedena iz vrtova i domaćinstava ovog kraja u brojnim domaćim konobama.
Da se djeca mogu sigurno i nesmetano igrati gdje god žele.

Hrvatsko Zagorje

Foto: Tz Krapinsko – zagorske županije, Branka Mašić

O Zagorju smo dosta pisali, no i dalje nema dostatnog fonda riječi kojima se može dočarati ljepota zagorskih brega i stotinu pedeset nijansi zelenila na zagorskim vinogradima i livadama.

foto: Klet Kozjak

No jedan od aduta ove ljupke regije su i manifestacije koje se često organiziraju u ovom kraju i privlače sve veći broj posjetitelja a mi ćemo istaknuti jednu od najatraktivnijih Seljačku bunu.

Sisak i okolica

Posjetite li primjerice Sisak, dočekat će vas ljupki grad obrubljen gustom šumom na čijem obodu vas smireno dočekuje veličanstveni Stari grad, koji svakog stanovnika dočeka dobrodošlicom vrijedne povijesne baštine, u neodoljivom kolopletu čudesne prirode. Kao i ukusne gastronomije.

Imanje Stara Lonja, arhiv uredništva

Požeško-slavonski kraj

I ovaj kraj se trudi premda daleko od mora i pučine, pozicionirati na mapi hrvatskih atrakcija svojom prvenstveno sjajnom gastronomijom i svjetski poznatim vinima.

Požega, foto: Tz grada Požege

Slavonske atrakcije su također polako ali sigurno već postale prepoznatljive, a priroda ove županije doslovno mami na otkaz s posla i preseljenje u neko od planinarskih domova s pogledom na planinu Papuk i požeško – slavonsku ravnicu.
Manifestacija Grgurevo i Vincelovo koje u prvi plan nude slavnu tradiciju, također su izvrstan način kako doprijeti do većeg broja potencijalnih posjetitelja.

foto: TZ Požeško – slavonske županije

Vinkovci – Vukovarsko – srijemska županija

foto: TZ grad Vinkovci

Jeste znali da su naši Vinkovci najstariji grad u Europi? Ili da je tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja 23.12.2012, u Vinkovcima pronađena ostava s izrazito vrijednim srebrnim posuđem koje se prema prvim pokazateljima datiraju na doba kasne Antike. Vinkovci su prema svim nalazima, najstariji europski grad odnosno najstarije urbano naselje u kojem se u kontinuitetu živi više od 8300 godina. Nije li to sjajna priča za sve posjetitelje i turiste koji su u potrazi za starinama, arheološkim bogatstvima i drevnim pričama?

Zagrebačka županija

foto: Mario Žilec

Carstvo izletničkog odmora, vinskih staza, seoskih domaćinstava, aktivnog odmora i brojnih manifestacija te napose prekrasne prirode već dugi niz godina se ne oslanja samo na svoje prirodne resurse već raznim manifestacijama (preko 300 godišnje) svojim stanovnicima i posjetiteljima pruža uvid u bogatstvo svoje prošlosti, kulture i tradicije. Martinje, Vincekovo,Samoborski Fašnik, neke su od brojnih manifestacija Zagrebačke županije.

Foto: TZ Zagrebačke županije, M. Vrdoljak

Bjelovarsko bilogorski kraj

Još jedna županija krije u svojim zelenim njedrima brojne adute. Jeste znali da je grad Daruvar bio iznimno važno naselje još u rimsko doba zahvaljujući izvorima tople vode. Bogati turistički potencijal ove naše destinacije čine brojne crkve, muzeji, srednjovjekovni burgovi (Garićgrad i drugi) te drugi kulturno-povijesni spomenici, kao i šumovite gore, brojne rijeke i ribnjaci.

foto: TZ grada Daruvara

Bogata gastronomska ponuda uključuje specijalitete češke i talijanske kuhinje, kvalitetna vina (daruvarski rizling) i domaće pivo (Staročeško). A Daruvarska i Bilogorska vinska cesta utažit će žeđ vinoljupcima, dok će najmlađe kao i nas stariju djecu, doslovno oboriti s nogu Seoski turizam Salaj.

Foto: bozicnabajka.com, Imanje Salaj

Prirodoljupci će posjetiti i Vilu Bilogore, još jedan turističko ruralni biser ove županije.

foto: Vila Bilogore, Bjelovarsko – bilogorska županija

Hrvatska – blistava škrinja stoljetnih blaga u svakom svojem kutku bi tako imala štošta otkriti zainteresiranom gostu. Ista ta zemlja zaslužuje da je svi njeni stanovnici ponosno predstave svijetu učeći o njoj, educirajući se o svim prednostima i bogatstvu koje nam nudi.

Papuk, foto TZ Požeško – slavonske županije

Informirani i ponosan stanovnik svoje zemlje, njen je najbolji turistički promotor. Ne budimo stoga malodušni jer ostati u ovoj zemlji i pokazati je dostojno svijetu u njenoj ljepoti i raznolikosti, zahtijeva ponekad veću hrabrost nego umorno dići ruke i jednostavno otići. Nemojmo to zaboraviti, posebice u ovim bremenitim vremenima dok nas bombardiraju sa svih strana neplaćenim oglasima o prednostima života vani. Hrvatska je jednostavno puna ljepote čak i u svojim najtežim mijenama.

I mi je volimo takvu.

Omiš, foto: www.dalmatia.hr

Ponekad sretnu, često nesretnu, ponekad izgubljenu ali uvijek beskrajno lijepu.
Pronađite i vi vaš kutak odmora baš u Lijepoj našoj, jer nema mjesta na svijetu koji može nadomjestiti dom.

foto: TZ Bol

A Hrvatska je naš dom.

fotografije: arhiv turističkih zajednica, naslovna foto TZ Bol foto Zagrebačke županije M. Žilec, M.Vrdoljak

Tekst: Anita Žuvela Hitrec

Keep Reading

Aktivni odmor

Maske su pale! Spremni za fašničke fešte i karnevalsko ludilo?

By Croatian Hot Spots 03/02/2017

Velika karnevalska fešta, na veselje brojnih ljubitelja u prerušavanje i odličnu zabavu, počinje diljem Hrvatske a zabave nerijetko traju do dugo u noć! Karneval organizira gotovo svaki grad u Hrvatskoj.
Ovom atraktivnom manifestacijom održava se i promovira bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština pojedinih lokalnih sredina. Nema ljepše prigode nego na trenutak pobjeći iz sivila svakodnevnice, dobro se nasmijati i opustiti i svakom manifestacijom pokazati turistima ili znatiželjnicima običaje i identitet svog mjesta/grada.

Karneval, poklad ili fašnik, vrijeme je u godini omiljeno svima, najmlađima i najstarijima, period godine koje prati vesela atmosfera i dobra zabava. Jedan od poznatijih karnevala u Hrvatskoj, Riječki karneval, svake godine ovisno o vremenskim uvjetima, posjeti više od 100.000 ljudi, dok međunarodne grupe bilježe svake godine sve veći broj sudionika.

Samoborski fašnik najveći je i najstariji karneval i najbolji spektakl u kontinentalnom dijelu Hrvatske, koji se slavi još od 1827. godine. Šarene maske, karnevalska vesela povorka, zamamni miris kremšnita i zime u zraku..ima li bolje preporuke za veseli izlet do Samobora?

Samobor – slavlje može početi

Jedna od najstarijih i najveselijih pokladnih svečanosti u Hrvatskoj ove godine bilježi 191. obljetnicu održavanja. Grad Samobor krajem siječnja postaje ponovno Fašnička republika te brojnim fašničkim događanjima čuva stoljetnu tradiciju ove danas moderne manifestacije, a koju svake godine posjeti oko 150 000 posjetitelja. Tmurna zima u Hrvatskoj tako biva prošarana bojama i šarenilom vesele fašničke povorke, mirisima i okusima specijaliteta koje priređuju gradovi i manja mjesta, te veselju koje nesputano proizlazi iz prepuštanja duhu poklada i odmaku od svakodnevnog tempa.

Samoborski Fašnik

Fašnik je jedna od rijetkih prigoda kada se uz djecu mogu opustiti i zaigrati i odrasli, pa njegova slavna gotovo dva stoljeća duga tradicija u Zagrebačkoj županiji blista punim sjajem.
Poznat je i Lastovski poklad. Dubrovačka tradicija poklada seže još u 14. stoljeće. Za Rijeku i Opatiju karakteristični su zvončari, maske od ovčje kože, sa rogovima od divljači i zvona čijom se bukom tjeraju zle sile.

Prije su ljudi za vrijeme karnevala nosili jezive maske i pravili veliku buku. Svrha toga je bila otjerati zle duhove i hladnu zimu. Danas, većina ljudi slave vrijeme karnevala zbog običaja i zabave.

Samoborski fašnik

Znanstveno je dokazano da dobra atmosfera i kostimiranje djeluje dobro na naše raspoloženje.
Vrijeme maškara nam pruža mogućnost da budemo neko drugi, da pobjegnemo iz uloge koju imamo u svakodnevnom životu, te se dobro zabavimo.

DOBRU ZABAVU PRATI DOBRO JELO

Svaki kraj ima svoje posebnosti kako u običajima tako i u hrani koja se priprema u pokladno vrijeme.
Primjerice, krafne i jastučići s kiselim zeljem pripremaju se i konzumiraju u Zagorju, kobasice, buhtle i pogačice u Slavoniji, kroštule s bademima, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, fritule i kroštule u splitskoj regiji, a svi smo isprobali i neodoljive samoborske kremšnite... Hrana je spektakularni dio ponude svakog karnevala i fašnika i uvijek se maske na kraju skinu pred dobrim tanjurom. Svaki kraj nudi svoje posebnosti i običaje, na nama je da tu ponudu i običaje što bolje, efikasnije i uspješnije, promoviramo kao dio turističke ponude i posebnosti naših krajeva.

mačkari podkamešničkih sela, dalmatinska Zagora

U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju nazivi mesopust, poklade ili fašnik (od njem.Fastnacht, tj. noć posta), koji su vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj.

Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije „princa karnevala”^.

Ako može Venecija ili slavni Rio de Jainerio,može i Hrvatska iskoristiti predsezonu da što bolje i spremnije pripremi i oglasi neke od svojih najuspješnijih i najveselijih manifestacija. Uz atraktivnu maškaranu zabavu, nema bolje pozivnice za upoznati našu tradiciju, običaje i usput se dobro provesti.

foto: Samoborski fašnik

Foto: Riječki karneval, Tz Samobor, www.fasnik.com, Lastovski poklad

Keep Reading

Aktualno

Ministar Capelli posjetio Imotsku krajinu

By Croatian Hot Spots 02/02/2017

U Prološcu je održan sastanak Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i čelnih ljudi imotske lokalne samouprave na kojem je nazočio ministar turizma Gari Cappelli, župan Zlatko Ževrnja, direktor županijske turističke zajednice Joško Stella. O postignutim rezultatima, radu županijske turističke zajednice i planovima za nadolazeću sezonu govorio je direktor Joško Stella.

Ministar Cappelli istaknuo je kako Vlada, i Ministarstvo turizma, namjeravaju stvoriti bolje uvjete za poticaje poduzetništvu i malim obrtima u turizmu.

Naglasio je potrebu suradnje turističkog i poljoprivrednog sektora. Pozdravljena je i inicijativa za osnivanjem područne turističke zajednice za cijelu Imotsku krajinu, gdje bi i koordinacija iznajmljivača bila sustavnija, a i prihod od boravišne pristojbe veći. Na taj način bi se otvorile nove mogućnosti za neka dodatna ulaganja u promidžbu imotskoga kraja.

foto: arhiv turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije

Keep Reading

Aktualno

Vision one – nova aplikacija koja na jednom mjestu umrežava brojne turističke sadržaje

By Croatian Hot Spots 01/02/2017

Poželjeli ste na jednom mjestu imati kompletnu ponudu turističkih sadržaja, restorana, manifestacija, kulturnih i sportskih događanja po čitavoj Hrvatskoj. Ujedno vas zanima i ponuda kvalitetnih OPG-ova Hrvatske sa vrhunskim autentičnim proizvodima, ali ju nemate vremena pretraživati?
Nedavno je na tržište lansirana Vision One – mreža mobilnih aplikacija koja povezuje aplikacije iz različitih kategorija interesa. Pomoću Vision One korisnik može pronaći raznolike sadržaje i povezati se s onime što mu je potrebno.

Skidanjem samo jedne aplikacije jednostavno i brzo pretražite interesne kategorije, pregledajte sadržaje ostalih aplikacija te se povežite s omiljenima. U izborniku su vijesti, manifestacije, smještaj, gastro ponuda, turistička ponuda, znamenitosti, suvenirnica, brošure, galerija, kontakt, društvene mreže i poveznice, na taj način možete ući iz jedne aplikacije u drugu. Također je kroz aplikaciju lansirana jedinstvena i stimulativna platforma koja okuplja i potiče potrošnju domaćih proizvoda i usluga kroz model “Zelena kuća”. Projekt je prepoznala i HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA

Ponuda Vision One trenutno obuhvaća 8 županija kontinentalne Hrvatske i sadržaja unutar njih, a razvija se i dalje. U planu je i mogućnost ocjenjivanja sadržaja, primjerice osoblja i jela u restoranima ili kafićima, mogućnost kupovine unutar aplikacije, a bit će i multijezična. U kalendaru će biti sve manifestacije, a korisnici koji žele, o njima će moći dobivati i notifikacije.

Vision One aplikacija omogućava kreiranje vlastite liste interesa kako biste na jednostavan i zanimljiv način u svakom trenutku imali kontakt s omiljenim turističkim ponudama i atrakcijama, raznim manifestacijama, sportskim organizacijama, gastronomskim ponudama i ostalim raznolikim sadržajima.

Pogodnost za korisnika!

Svakom korisniku koji se registrira, Vision One omogućava kreranje M-Carda – osobne digitalne vizitke. Kreirajte svoju M-Card potpuno besplatno i olakšajte si povezanost i pronalazak svojih poslovnih kontakata.

Funkcionalnosti:

Pronalazak sadržaja iz raznolikih interesnih kategorija
• Svakodnevni pregled najatraktivnijih vijesti iz raznovrsnih aplikacija
• Odabir omiljenih aplikacija
• Spremanje omiljenih članaka i mogućnost kasnijeg pregleda
• Pravovremeno informiranje o sadržaju koji Vas zanima
• Jednostavno i efikasno planiranje putovanja, vikenda ili druženja zbog uvida u raznolike ponude na jednom mjestu
• Pregled omiljenih sadržaja i manifestacija putem karte
• Podizanje osobnog iskustva na omiljenim destinacijama, ocjenjivanjem ponude i osoblja
• Besplatno kreiranje jednostavne i veoma praktične M-Card (digitalne vizitke)
• Pregledavanje sadržaja raznolikih aplikacija bez obavezne registracije

Cilj i vizija projekta Vision one je umrežavanje svih dionika u turizmu kontinentalne Hrvatske u suradnji s gradovima i turističkim zajednicama promovirajući lokalne poduzetnike sa svojim proizvodima i uslugama.

Aplikaciju Vision one možete skinuti ovdje.

Keep Reading

Aktualno

Zvjezdana glazbena imena zapalit će glavnu pozornicu ovogodišnjeg Samoborskog fašnika

By Croatian Hot Spots 30/01/2017

Uz vrhunske koncerte, sve posjetitelje 191. Samoborskog Fašnika očekuje i zabavan dječji program te niz sadržaja koji će krajem veljače Samobor učiniti najpoželjnijom kontinentalnom destinacijom. Dođite i posjetite najzabavnije događanje Zagrebačke županije, glasoviti Samoborski fašnik – party za sve generacije!

Samoborski fašnik, njegovo 191. izdanje počinje u petak 17. veljače 2017. godine velikim koncertom grupe Colonia, koja će rasplesati glavni samoborski trg, atmosferu podignuti do vrhunca i označiti 11 nezaboravnih dana Fašničke republike. Da Samobor živi u jednakom ritmu i dobrim glazbenim ritmovima, nakon Colonie pobrinut će se već 18.02. Psihomodo Pop, koji će biti nastavak odličnog glazbenog programa koji su organizatori pripremili za ovogodišnji Fašnik. Nastavak vrhunskih koncerata obilježit će nastup Nine Badrić, jedne od najvećih hrvatskih glazbenica, koja će na glavnoj pozornici svoj koncert održati 24.02., dok je subota 25.02. rezervirana za Opću opasnost i njihove prepoznatljive rock izvedbe. Ništa manje spektakularno neće biti ni zatvaranje Samoborskog fašnika, 28.02., kada će se na pozornicu popeti kultno Prljavo kazalište i spustiti zavjesu na 191. izdanje jednog od najboljih fašnika regije.

Da Samoborski fašnik nisu samo glazbene zvijezde potvrđuje i činjenica da će Fašnička republika živjeti u znaku maski i prije i nakon koncerata i to bogatim programom u kojem će svatko pronaći nešto za sebe. Tako su subote i nedjelje rezervirane za one najmlađe, kada će se održavati dječji programi i na glavnoj fašničkoj pozornici u jutarnjim satima ali i u Maloj dvorani Galerije Prica gdje su za najmlađe organizirane besplatne JumpingClay radionice, a prekrasne dječje predstave i radionice pripremio je Laboratorij zabave. I to nije sve, pozornica na Trgu Matice Hrvatske bit će ispunjena dječjim smijehom, plesnim skupinama, igrom, predstavama za djecu kazališta Šareni svijet i Udruge Antuntun.

“Ove godine potrudili smo se osigurati više sadržaja na različitim lokacija u zoni Fašničke republike, gdje smo osigurali bogat zabavni program za sve generacije. Dakako , dječji fašnik je nezaobilazna stanica na glavnoj fašničkoj pozornici gje se u nedeljna jutra očekuje više od 2500 djece samoborskih vrtića i osnovnih škola. Pozivamo sve zainteresirane da se prijave za najbolje obiteljske, grupne i pojedinačne maske koje ćemo ove godine bogato nagrađivati”, izjavila je Martina Paladina, direktorica Turističke zajednice Grada Samobora.

Samoborski fašnik priprema još niz događanja koji će sigurno privući veliki broj ljubitelja maskiranja, ali sve one koji vole biti dio fašničke povorke, koja iz godine u godinu oduševljava svojim programom i događanjima.
Bit će tu i izbor najboljih maski, u suradnji s Hrvatskom poštom tražit će se i najbolja i najljepša razglednica Dječjeg fašnika, a organizatori najavljuju još veliki broj iznenađenja, što je najbolja pozivnica svima da budu gosti 191. Samoborskog fašnika.

Više informacija o ovogodišnjem Fašniku pronađite na web stranici tz-samobor.hr, Samoborski Fašnik ili posjetite njihovu Facebook stranicu. Uživajte u najboljoj ovogodišnoj zimskoj zabavi a usput istražite i ljepote Samobora.
Dobro nam došli!

Promo

Keep Reading

Aktivni odmor

Nagrađivana rekonstrukcija Bitke kod Stubice i ove godine na meti brojnih posjetitelja

By Croatian Hot Spots 25/01/2017

Buna traje! Naoružajte se dobrim raspoloženjem i pravac u Stubicu na fajt!

Poznati stubički „Fajt“ svake godine bilježi sve više pohvala i posjeta. Veličanstvena „Bitka nad bitkama“, koja je za svoju originalnost i dobru organizaciju dobila i SIMPLY THE BEST nagradu u kategoriji najboljeg turističkog događanja na ovim prostorima, medijski i od strane publike najpraćenija je hrvatska manifestacija. Razlog tome je i izuzetno duhovit i zabavan program u koji se tokom cijelog dana uključuje i staro i mlado. Stubica se vraća stotine godina unazad u doba kada se vodila bitka za pravicu seljaka.

U poznatom zagorskom kraju smještenom na sjevernim padinama Medvednice povijest se ponavlja svake godine kao spomen ustanka malog čovjeka u borbi za „pravicu“ i to kao događaj koji iz godine u godinu prikuplja sve više sudionika, a i posjetitelja. Riječ je o rekonstrukciji bitke kojom je dokrajčena znamenita Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca, koja se, kako povijesni izvori bilježe, zbila kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. Manifestacija počinje „Puntanjem seljaka“. Ispred rodne kuće Matije Gupca okuplja se kmetsko vodstvo koje na čelu s Matijom Gupcem kreće prema Gupčevoj lipi. Tamo ih dočekuju nezadovoljni seljaci te započinje „puntanje kmetov“ tj. naoružavanje kmetova, puntara koji dižu Bunu. Dan prije Bitke u šatoru u Parku Jure Stubičanca počinje zagrijavanje na Fešti kod Stubice.

Glavni događaj – „Bitka kod Stubice“, koja je sa statistima u srednjovjekovnim kostimima feudalaca i seljaka, naoružanim mačevima, topovima, vilama, kopljima i srpovima, vjerni prikaz završne bitke na stubičkom polju odvijat će se u subotu 11. 2.2017. Cjelodnevni program počinje već od 11 h sa kulturno -umjetničkim programom i okupljanjem vojski prije same centralne bitke. Uz prigodnu rekonstrukciju bune posjetitelji će imati priliku posjetiti sajam starih zanata, probati široku ponudu domaćih specijaliteta, dobre kapljice i naravno, kao i svake godine dobro se zabaviti.

U 13.30 sati kmetska vojska kreće putem Obrtničke ulice do Majsecova mlina, gdje će ih dočekati vojska Franje Tahyja, te oko 14 sati počinje završna Bitka kod Stubice. Svi posjetitelji imati će priliku uživo vidjeti spektakularnu bitka seljaka i Tahyjeve vojske, u kojoj je nadmoćnija vojska porazila kmetove predvođene Matijom Gupcem, Na bojnom polju sudjeluje više rodova vojski : pješadija s kratkim i dugim oružjem (mačevi, buzdovani, koplja, helebarde), puškari s vatrenim oružjem (topovi, puške kukače i arkebuze), streličari s lukom i strijelom i samostrelom te kmetska vojska s prekovanim oruđem u oružje (viliama, kosirima, sjekirama).
Buna koja je postala i međunarodni događaj okuplja udruge još iz Mađarske, Slovačke i Slovenije.

Ovogodišnja Bitka ima poseban značaj za sve one koji sudjeluju u njoj i posvećena je jednom od pokretača ove manifestacije –Zlatku Mirtu, zvanom Medo, koji je godinama igrao Matiju Gupca, a preminuo je krajem prošle godine.

Nakon žestokog fajta od 16 h u počinje poznati Buna party, a sve posjetitelje ove godine ugrijat će grupa „Vatra“ te Tamburaški sastav Arka, Cinkuši, i DJ Goc.

I ove godine godine organiziran je prijevoz poznatim zagorskim cugom za samo 5 kuna koji polazi iz Zagreba u 10.05 h-povratak je u 17.50 h, stoga vam ništa drugo ne preostaje nego da se naoružate dobrim raspoloženjem i krenete u fajt!

Buna traje, buna traje-postao je već tradiconalni povik svih sudionika a i posjetitelja , dajući do znanja Franji Tahyju i njemu sličnima da još uvijek ima nade i onih koji su spremni opet dići bunu i boriti se do zadnje kaplje kmetske krvi’!

Za sve koji žele doći na Bunu, Grad Zagreb i ove godine poklanja besplatne ZET linije!

foto: Davor Vojvoda

Keep Reading

Aktualno

ŠOKAČKO SIJELO – TRADICIJSKO BLAGO PITORESKNE ŽUPANJE

By Croatian Hot Spots 25/01/2017

Šokačko sijelo je najstarija i najveća manifestacija tradicijske kulture Županjskog kraja. Dobitnik je brojnih priznanja iz kojih bi izdvojili nagradu Hrvatske turističke zajednice „Antun Štifanić“ za izniman doprinos razvitku turizma u RH za 2000. godinu, te nagradu „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ u organizaciji Klub članova „Selo“ – „Zlatna povelja“ u kategoriji manifestacija.

Uz pokladne običaje, ova je manifestacija uvijek sadržavala i prezentaciju nekih drugih izvornih folklornih sadržaja, primjerice običaje kroz godinu i običaje koji prate čovjekov život. Kroz „Večeri folklora“, pružena je prilika kulturno – umjetničkim društvima da na pozornici pokažu tradicijske plesove, pjesme i svirke, te ožive već pomalo zaboravljene narodne običaje kao kontrast današnjoj životnoj trci (poput šokačkih svatova, pečenja rakije, žetvenih običaja, branja kukuruza, kupljenja žira po našim hrastovim šumama, divana, čijala i moba).

Večeri folklora su dokazale da je folklor nepresušno i bogato vrelo ovog naroda koje oplemenjuje duhom koji izvire iz svakog tona, pokreta u plesu ili trenutka običaja, dok su žice tambure samičara i tamburaša ustreptale mnoga srca.
Najmlađi se okupljaju na „Malom šokačkom sijelu“ i „Malom literarnom sijelu“, dok se starije generacije književnika i pučkih pisaca već dugi niz godina okupljaju na „Večeri pučkih pisaca“.

Turistička zajednica grada Županje u okviru programa „Šokačkog sijela“ zadnjih deset godina organizira tradicijski sajam, koji od 2010. godine nosi naziv „Sajam Zlatne niti“. Sajam je zamišljen kao mjesto susreta, druženja, razmijene iskustva, znanja, ideja i vještina s ciljem promocije tradicijskih zanata, razvoja ruralnog turizma, poticanja ekološke poljoprivrede i zaštite kulturne baštine.

Od 1987. godine u program „Šokačkog sijela“ ulazi „Večer uz tamburu“, prva takve vrste u Hrvatskoj. Županja kao kolijevka sviranja na tamburi na taj način dobiva priredbu na kojoj nastupaju poznati tamburaški sastavi ali i mali, školski sastavi, kao dokaz budućnosti sviranja tambure, te veliki tamburaški orkestri.

Jedan od tradicijskih događaja Slavonije od posebne vrijednosti je „Pokladno jahanje“ koje, kao stari narodni običaj, vuče korijene iz vremena kada su graničari na Savi čuvali granicu od Turaka, a danas jahači jašući uz pjesmu i pokladno raspoloženje najavljuju početak „Šokačkog sijela“.

Pozivamo Vas na sva navedena događanja u okviru jubilarnog 50. Šokačkog sijela pod nazivom “Oj Županjo, oj Županjo, bečki perivoje” u razdoblju od 18. – 28. veljače 2017. godine u Županji. Dobro došli dragi gosti!

Posjetite ovu neodoljivu tradicijsku manifestaciju i uvjerite se zašto je jedna od najboljih na ovogodišnoj kontinentalnoj sceni zimskih događanja!