TURIZAM ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
I povedite obavezno vaše najmlađe, biti će vam zahvalni.
Jednog sunčanog vikenda nakon poduljeg zimskog jada, odlučili smo istražiti okolicu Zagreba.
Gdje ćemo? Ni ne znate koliko ima seoskih domaćinstava u okolici Zagreba. Pa smo se odlučili otići diviti romantičnim brežuljcima zapadne Moslavine.
A čuli smo da tamo ima seoskih domaćinstava s egzotičnim životinjama što je nama otočanima koji su se ko mali utrkivali na magarcima, bio odličan impuls za istraživanjem. Mislili smo naravno i na dobrobit djece koja će upotpuniti svoje znanje o životinjskim vrstama.
Od Zagreba do Ivanić Grada ima oko 30km. Ako ste brzi i gladni, doći ćete brzo na odredište. Finalno odredište nije bio pitomi Ivanić grad, mada držimo da je mjesto jako slatko. Popili smo kavu u jednom kafiću pored bankomata. Ugodna usluga, uredan ljupki grad bez nervoze i vreve, živi nekim svojim tempom kojeg ne zahvaća nimalo pressing i žurba metropole.
Nakon kraće šetnje, krenuli smo 4 km dalje. Na preporučeno seosko domaćinstvo. Tamo je hrana odlična, rekoše nam dobronamjerni domaći. Lokacija Kloštar Ivanić. 4 km dalje od Ivanić grada stigli smo u Stari Mlin.
Odmah što nam je upalo u gradskom bukom istraumatizirano uho, bio je pjev ptica. A oko je zaslijepilo preko stotinu nijansi zelene boje. Savršeni sklad prirode stopio se s melodijom nekoliko kosova. Uspeli smo se na pa vrh brijega i kako je bio čisti jesensko ljetni dan, divili smo se pogledu na Medvednicu Kalnik Bilogoru, Ivanščicu..Prekrasan pogled na stare guste šume osvaja u svakom pogledu. Niste ravnodušni ni na domaću hrana koja miriši već s prilaznog puta.
Pasionirani ljubitelji svega što ima natruhe i prizvuke starinskog etna, kako odoljeti ovakvom accessoiru?
Oduševile su nas stazice za šetnju te dva ribnjaka i mala šuma. Svugdje su bile postavljene male ljupke klupice te smo se već vidjeli kako u vilinskoj krinolini čitamo debelu knjigu, dok nam povjetarac mrsi (nepostojeću) dugu kosu.
A tek egzotične životinje (imaju klokana i pauna!) Slika nije dobra, ali netalentirani kakvi jesmo, dali smo sve od sebe za najbolju sliku a i klokan je bio brz.
Gastronomija Zagrebačke županije osvaja mirisima i okusima. Vrijednost takve gastronomije je posvećenost tradicijskoj pripremi hrane i brižno korištenje namirnica iz domaćeg uzgoja.
(Foto: Stari Mlin)
Hrana – znamo da zvuči ko ofucana izlika ali tako nam svega, nismo je stigli uslikati. Prebrzo smo je dokrajčili, pa smo posudili fotografiju s weba. Vjerujte da je ponuda i dobra i izdašna. Ističemo bogatu ponudu domaćih likera i domaćih vina a ako ste u prilici probajte i šarana na rašljama.
Evo još malo ljupkih detalja nekog zaboravljenog svijeta iz davnine u detalju zelenog prozorčića i cvijetnih aranžmana:
I za kraj evo par osnovnih informacija: Posjed se nalazi u brdovitom području Kloštar Ivanića, nedaleko Ivanić Grada. Veličine je otprilike tri hektara, a u sklopu imanja nalaze se četiri objekta za razne namjene. To su restoran i sala, zatim kuća za smještaj gostiju sa šest dvokrevetnih spavaonica, te staja sa životinjama i mlin koji je zapravo ‘izložbeni primjerak’, kako bi se gostima dočaralo neko prošlo vrijeme.
Proljeće je idealno za posjetu seoskim domaćinstvima, a Zagrebačka županija prebogata je njima.
Stoga posjetite i osjetite prirodu okolice Zagreba, neosporno ćete doživjeti jako lijep izlet.
Foto: Privatni album
Anita Žuvela Hitrec
Čaj lista masline, hrvatski slow food proizvod, foto arhiva uredništva
Riječka se tržnica, ili Velika tržnica, nalazi u tri zgrade smještene između luke i Narodnog kazališta te preko puta Palače Modello. Jedna je zgrada rezervirana za prodaju mlječnih proizvoda, druga mesa a ona najbliža moru za ribu i plodove mora.
U ribarnici se popnite i na galeriju i uživajte u pogledu na svjež ulov iz Kvarnerskog zaljeva, vrevu i bogatstvo boja. Prodavači voća i povrća su gotovo nagurani na brojnim štandovima u prostoru između tri zgrada i po okolnim ulicama.
Gradska se tržnica pojavila oko kraja 19. Stoljeća uz morsku obalu, nedaleko od mola na kojemu su ribari iskrcavali ulov. Riba, rakovi i plodovi mora su se prodavali na otvorenom a od 1866. godine i pod krovom u ribarnici. Uz tu je ribarnicu 1880. godine započela gradnja novih dvaju paviljona, prema projektu Izidora Vauchniga. Uoči Prvog svjetskog rata je započela i gradnja na novoj ribarnici, prema projektima riječkog arhitekta Carla Pergolija.
Na stranicama grada rijeke Visit Rijeka doznajemo i kako je « Pergoli je u oblikovanju pokazao naklonost bečkoj secesiji. Na to upućuje kamena dekoracija, rad venecijanskog skulptora Urbana Bottassa. Riječ je o kapitelima, četiri fontane u unutrašnjosti ribarnice, te ukrasima na pročelju.
Oko stupova i na pročelju Bottasso je poslagao brojan morski životinjski svijet, čineći to tako vješto kao da se odlučio osobno prihvatiti prodavačkog posla. Kameni rakovi, hobotnice, ribe i školjke ostavljaju dojam živih, pozivajući prolaznika da se približi ribarnici, u kojoj će pouzdano naći nešto za svoj stol.»
Moguće da je promijenio imidž, primijetili smo da je 
Na ovom izletu kušat ćete hranu najboljih seoskih domaćinstava, nazočiti profesionalnoj biciklijadi, krenuti novim vilinskim putem kamo možete povesti najmlađe, sudjelovati u edukativno kreativnim radionicama, osjetiti vjetar u kosi na poznatim konjičkim stazama uz certificirane vodiče turističkog jahanja i jako se lijepo provesti..
foto: Vila Bilogore
foto; OPG Jareš
foto; Tatjana Balja
foto: Saša Pjanić
Sama šetnja Vilinskim putem trajat će 50 minuta. Nakon šetnje Vilinskim putem djeca će moći sudjelovati i na edukativno-kreativnoj likovnoj radionici Šareni tanjur zdravlja gdje će imati prilike i kušati obroke koje će tamo pripremati. Voditeljica radionice je Nikolina Mihić, profesorica likovne kulture te ujedno i članica Udruge za promicanje kvalitete života Iskorak iz Virovitice.
Turistička zajednica Bjelovarsko-
Obiteljska kuća Rekić već je pet generacija u obitelji, a od 2016. otvorena je gostima pod imenom Vila Bilogore. Gosti koji u sve većem broju dolaze u posjet za kuću i okućnicu imaju samo riječi hvale. Osam je godina trajala obnova kuće, a danas nudi trokrevetnu sobu, prostor za razna događanja te jedinstveni spoj prirode i arhitekture. Na jelovniku se nalaze birana jela lokalnih OPG-ova, pripremana po tradicionalnim recepturama bilogorskoga kraja.
Tome su doprinijeli ovdašnji stanovnici i ugostitelji, koji su znali uspostaviti ravnotežu između naslijeđa, brižno čuvajući recepte predaka, i noviteta koji su neminovno ulazili u jelovnike. S vremenom su i neki od tih noviteta postali dio tradicije i vežu se uz samoborski kraj. 
Bogatstvo i raznolikost, a posebno tradicionalna kuhinja, dostatna su pozivnica za dolazak u Samobor i uživanje u njegovoj gastronomiji.
Jeste li znali da je Ministarstvo kulture 2007. proglasilo pripremu Rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom. Priprema ovoga “tenkog kolača” veže se uz povijest rudarstva u Rudama. Prvo je to bio uobičajeni obrok za rudare, a s vremenom prerastao u slani kolač nazvan po tradicijskom drvenom alatu greblici. To je samo dio prebogatog naslijeđa ovog dijela Hrvatske, a uživanje u tradicijskim jelima i danas je uobičajeno u gotovo svim samoborskim ugostiteljskim objektima.
Istražite stoga čim prije, samoborske restorane, domaćinstva i ugostiteljske objekte, a ako niste gladni, već dovoljan doživljaj biti će i fina kava i ukusna kremšnita na glavnom samoborskom trgu ovog proljeća.
Proljeće zove, dobro došli u prelijepi 
Pozivamo vas u Daruvar na 10 dana astronomije od 31.03. – 09.04. 2017., događaj koji se tijekom proteklih sedam godina održavanja razvio u značajno okupljalište astro eksperata i stručnjaka, te brojnih simpatizera i posjetitelja koji o svemiru žele naučiti više. Ove godine predavanja su fokusirana na mogućnosti života u Svemiru, od života prvih putnika u Svemir, životinja kao što je pas Laika, čimpanze, pa sve do ljudskih posada.
Niz predavanja o geologiji, antropologiji, biologiji, medicini i, naravno, astronomiji, okupit će tih dana u Daruvaru vrsne stručnjake, znanstvenike kao što su jedan od vodećih hrvatskih astronoma, prof. Korado Korlević, voditelj planetarija s odjelom astronautike u Tehničkom muzeju u Zagrebu Anto Radonić, prof.dr.sc. Marija Heffer, prof.dr.sc. Ivica Puljak, dr.sc. Nenad Raos, dr.sc.Davorka Radovčić, student filmske montaže na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Sandrino Požežanac, članica AD Kumova slama Daruvar mag.oec. Dunja Županić i ostali stručnjaci za nebeska pitanja.
Trud i rad koji članovi Astronomskog društva 
Sve informacije potražite na stranicama 
.jpg)
