Breaking
Croatian Hot Spots
Author

Dalmatian Hot Spots

Browsing
Lifestyle

Tragom rimskih legija

By
Burnum

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Burnum”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/burnum.jpg[/image]
[image caption=”Arheoloski Muzej Split”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/arheoloski-muzej-split.jpg[/image]
[image caption=”Nadgrobna stela sa područja Burnuma”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Nadgrobna-stela-sa-podrucja-burnuma.jpg[/image]
[image caption=”Rimske legije”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/rimske-legije.jpg[/image]
[image caption=”Trasa rimske ceste istočno od utvrde Čačvina”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Trasa-rimske-ceste-istocno-od-utvrde-Cacvina.jpg[/image]
[image caption=”Tilirium”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Tilirium_1.jpg[/image]
[image caption=”Tilirium”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Tilirium_2.jpg[/image]
[image caption=”Tilirium”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Tilirium_4.jpg[/image]
[image caption=”Tilirium”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Tilirium_3.jpg[/image]
[image caption=”Muzej, postav logora Burnum”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Muzej-postav-logora-Burnum.jpg[/image]
[/nivo]

Trasom Dolabelinih legija

Augustov, a potom i Tiberijev čovjek od povjerenja, legatus Augusti pro praetore Publije Kornelije Dolabela, zasigurno je ime koje se posebnom pažnjom bilježi u poglavlju o rimskoj Dalmaciji. Autoritet među legijama i vrsni administrator Carstva za svog namjesništva (14. – 20. g. posl. Kr.) pokreće kapitalne infrastrukturne projekte sa uporištem u izgradnji cestovne mreže na istočno jadranskom arealu. Slijedom trasiranih dionica za vremena cara Augusta, Dolabela započinje gradnju pet novih cestovnih pravaca kako bi se netom pacificirana područja Ilirika što brže i uspješnije povezala sa jadranskim litoralom.

U nepunih sedam godina Dolabeline uprave izgrađeno je više od 550 milja (millia passus) cesta, i to većim dijelom po vrlo teškom i nepristupačnom terenu. O tom poduhvatu vjerno svjedoče tzv. solinski natpisi, epigrafski spomenici sačuvani na 4 ploče koje su svojevremeno bile ugrađene u u zvonik splitske prvostolnice. Pretpostavka je da su kao građevinski materijal prenijete sa područja antičkog grada Salone, porušenog u vremenu avarsko – slavenske invazije tijekom sedmog stoljeća. Danas, izložene u lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu, važan su izvor za proučavanje mreže prvih rimskih komunikacija na prostoru nekadašnje provincije Dalmacije, te topografije ove pokrajine.

Pored naziva cestovnih dionica uspostavljenih za Dolabelinog mandata, solinski natpisi navode nam i graditelje za neke od komunikacijskih pravaca. Tako u trasiranju ceste a colonia Salonitana ad fines provinciae Illyrici, najdužoj od svih pet komunikacija, aktivno sudjeluju veksilacije (odjeli vojnika izdvojeni od glavnine legija za posebne operativne zadatke) VII i XI legije, dok via Gabiniana ab Salonis Andetrium podižu pripadnici VII legije. Iako se za ostale tri komunikacije (a Salonis ad Hedum castellum Daesitiatium, ad Bathinum flumen, ad imum montem Ditionum Ulcirum) izričito ne navodi tko ih je gradio, moguće je da su u trasiranju i ovih dionica svoj obol dale već spomenute legijske postrojbe. Kontrolu izgradnje i održavanje cesta vodio je u pravilu centralni ured nadležan za gradnju prometnica (cura viarum).

Razmatranjem Dolabeline cestovne mreže prema unutrašnjosti, očito je da je ishodište za njih bila Salona, administrativno središte rimske Dalmacije. Sve ceste solinskih natpisa prolazile su prema zaleđu kliškim klancem, a zatim se granale u tri smjera. Jedan je komunikacijski pravac vodio na logor augzilijarnih postrojbi Andetrium (Gornji Muć), a drugi na Aequum (Čitluk pored Sinja), agrarnu koloniju rimskih veterana VII i XI legije utemeljenu za cara Klaudija, vjerojatno u razdoblju iza 42. g. posl. Kr. Treća u nizu prometnica usmjeravala se na beneficijarsku postaju Pons Tiluri (Trilj), smještenu na rijeci Cetini (Hyppus). Putevi se odavde račvaju na sjeveroistok prema rudarskom distriktu Argentaria (područje oko grada Srebrenice u istočnoj Bosni i Hercegovini), te na jugoistok, preko trgovačke kolonije Narone (Vid, kod Metkovića) do gradova Scodra (Skadar) i Dyrrachion (Drač) u Albaniji. O značaju tog prometnog čvorišta u kasnoantičkom razdoblju govori i podatak iz darovnice bizantskog cara Justinijana I. Velikog kojom poklanja benediktinskom samostanu na Monte Cassinu (u središnjoj Italiji), pored ostalih posjeda i Pontem Ciluri u Dalmaciji.

Dolabeline ceste su isprva imale obilježja vojnog karaktera (viae militares), da bi s vremenom sve više poprimale i javnu ulogu (viae publicae). Vojni sadržaj se ogledao ponajviše u mnogobrojnim manjim utvrdama (burgi, castella), osmatračnicama (speculae) razmještenim uzduž trasa pojedinih cesta i umreženim sa većim fortifikacijskim uporištima – legijskim kastrumima (castra stativa). Na prostoru Dalmacije pronalaze se dva kompleksa takve namjene. Vojni logor Burnum, smješten sjeverno od Kistanja u selu Ivoševci, nedaleko od slapa Manojlovac na rijeci Krki (Titius) i Tilurium, podignut na mjestu današnjeg naselja Gardun, u neposrednoj blizini grada Trilja. Sav taj obrambeni sustav osmišljen je kao stabilizator mira u regiji i oslonac rimskoj vlasti nakon slamanja otpora panonsko – delmatske alijanse u Batonskom ustanku 9. g. posl. Kr. U to se dakako uklapa i provedba romanizacije domicilnog (ilirskog) stanovništva u čemu Dalmacija svakako nije bila izuzetak u odnosu na ostala područja podložna Carstvu.

Nazočnost vojske u provinciji, bilo da se radilo o legijama, ili pomoćnim četama (auxilia) garantirala je i sigurnost uslijed čestih prepada drumskih razbojnika (latrones, grassatores) koji su još dugo nakon rimske okupacije ostali prijetnja normalnom odvijanju prometa i trgovine cestovnim pravcima. Stoga se i u mirnodopskom razdoblju na put odlazilo prvenstveno danju kako bi se noć dočekala u za to predviđenim objektima kao što su cestovne ispostave (mansiones) i konaćišta (tabernae). Na postajama se stacioniraju i odjeljenja prometnih nadglednika (stationarii), odgovornih za poštivanje prometnih propisa i općenito sigurnost prometa.

Svi važniji rimski cestovni pravci (prometnice koje su za ono vrijeme imali značaj kao moderni autoputevi našeg doba) obilježavaju se kamenim stupovima – miljokazima (marmor milliarium) oblog presjeka, promjera do 40 cm, i visine do 1,50 m. Od oznake postaje na desetom miljokazu od Salone (ad decimum milliarium) nastalo je i ime današnjeg naselja Dicmo. Miljokazi su najautentičniji dokaz za postojanje neke rimske ceste, poglavito ako su pronađeni in situ. Postavljani su kao počasni spomenici carevima, što nam govori i primjer miljokaza iz Velića kod Trilja podignut u čast imperatora Maksimina Tračanina. Nije poznato da li su Dolabeline ceste imale miljokaze, no možda su postavljeni istom kada prometnice poprimaju veći značaj i za civilni promet općenito.

Autor: Lino Ursić
Foto: Izvor Lino Ursić, TZ grada Trilja

Keep Reading
By
Lifestyle

Pučko kulturno naslijeđe dalmacije

By
Ples Smokvica

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Večer Folklora: ples Smokvica”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Smokvica_ples2.jpg[/image]
[image caption=”Večer Folklora: ples Smokvica”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Smokvica_ples.jpg[/image]
[image caption=”Večer Folklora: ples Smokvica”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Vecer-folklora.jpg[/image]
[/nivo]

Pučko kulturno naslijeđe Dalmacije je , slobodno možemo reći, najbogatije i najraznolikije u Hrvatskoj i svijetu. Na ovom, ne tako zemljopisno velikom prostoru nastali su brojni zanimljivi folklorni izričaji koji su na svjetskoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa.

Dalmacija je u svojoj dugoj povijesti bila otvorena prema svima pa su brojni kulturni utjecaji dijelom obilježili folklor Dalmacije. No isto tako kao poznati pomorci Dalmatinci su donosili pojedine zanimljive folklorne elemente s bližnjih i daljnjih putovanja ali su ih svojom visokom kreativnošću prilagođavali hrvatskom kulturnom izričaju ovoga kraja.

Brojni pučki umjetnici stvarali su i kreirali svekoliko bogatstvo dalmatinskog folklora, koje je poznato u domovini i šire. Ono se može svrstati u dvije kategorije : seoski folklor, kojemu pripada dalmatinsko zaleđe i obilježen je dinarskim značajkama i gradski folklor, jadranskog obilježja, kome pripada najveći dio starih naselja na obali i otocima. No, zbog višestoljetne migracije na ovo područje, ova dva folklorna obilježja tu i tamo se prožimaju, negdje više negdje manje.

Posjetitelj ovoga kraja u svakom će mjestu vidjeti posebnosti sredine u kojoj boravi, a ljepotom i raznolikošću na tako malenom prostoru bit će oduševljen.U zaleđu uz robusno ojkanje i plesove-kola snažnih skokova domorodci ovog brdskog kraja prikazat će svoje nošnje koje su urešene višebojnim vunenim vezom i srebrnim nakitom. Uzmorje i otoci oduševit će elegancijom svojih starih pučkih nošnji u kojima prevladavaju lagani štofovi i svila te zlatni nakit.

Stanovnici Dalmacije zaljubljeni su u svoju tradiciju , zbog toga su sačuvali sve što je kroz povijest vrijedni puk stvarao: stare plesove – kola ( šestodjelna kola uz pjesmu ili bez glazbene pratnje), plesove u parovima(kontradance,šotiće,polke ,tance, bale,četvorke, monfrine, mažurke, valcere…),plesove od boja(morešku, kumpaniju…).

Posebnost Dalmacije su „klape“- skupine pjevača ili pjevačica, a ponegdje i pjevačica i pjevača zajedno, od pet do devet sudionika koji svojim višeglasjem pjevaju stare balade, bez glazbene pratnje ili uz gitare i mandoline. Takav primjer folklornog glazbenog izričaja jedinstven je u svijetu.Zbog svega ovoga treba doći u Dalmaciju uživati u starim običajima, pjesmama, plesovima, a uz sjetnu klapsku pjesmu navečer uživati uz domaće jelo i dobro vino.

Piše: Nenad Milin

Keep Reading
By
Hot Spots destinacije

Baška Voda – biser u podnožju Biokova

By
Baška Voda

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Baška Voda”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Baska-Voda.jpg[/image]
[image caption=”Baška Voda”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Baska-voda-1.jpg[/image]
[image caption=”Baška Voda”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Baska-voda-2.jpg[/image]
[/nivo]

„S okusom mora, s okusom planine…“

Naseljena od pradavnih vremena zahvaljujući izvoru pitke vode, u podnožju veličanstvene planine Biokovo smjestila se Baška Voda. Nekada naselje težaka i ribara, a danas suvremena turistička lokacija, u nekoliko se navrata okitila prestižnom nagradom Plavi cvijet, koja se dodjeljuje najuređenijim turističkim mjestima Primorske Hrvatske. Ukoliko ovaj podatak za Vas nije dovoljna preporuka, u nastavku ovog teksta pročitajte što Vam nudi ovaj jedinstveni spoj mora i planine, začinjen zrnom dalmatinskog temperamenta i sa mnogo srdačne gostoljubivosti.

Baška Voda diči se sa 10 hotela koji će ispuniti i najistančanije zahtjeve gostiju, a na raspolaganju su objekti kvalitetnog privatnog smještaja i kampovi. Osvježenje u kristalno čistom moru i relaksirajuće šarenilo mediteranske flore najjači su aduti ovog područja, te nas ne čudi stara izreka da i čovjek na umoru ovdje oživljava. Olakotna je okolnost što do Baške Vode možete doći svim prijevoznim sredstvima, a ukoliko ste osim istinskog odmora, zainteresirani za razgledavanje, preporučamo bogate muzejske zbirke, galerije slika na platnu i staklu, a kao posebnu atrakciju, Malakološki muzej i čudesnu kolekciju školjaka iz svih svjetskih mora.

Obiđite i slikovite crkvice – kasnobaroknu crkvicu Sv. Lovre iz 18. stoljeća, neo-romaničku crkvu Sv. Nikole i njene vrijedne umjetnine, crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije i Sv. Roka u obližnjem mjestu Bast; te kip mjesnog zaštitnika Sv. Nikole i brojne druge kamene i brončane spomenike. A kada se umorite od razgledavanja, počastite se nekim od domaćih specijaliteta koje nude mjesni restorani. Što god odaberete – brujet od škrpine, grdobinu na lešo, biokovsku peku ili baškovoške rafiole, Vaše će zadovoljstvo, ne sumnjamo, biti potpuno!

Baška Voda diči se sa 10 hotela koji će ispuniti i najistančanije zahtjeve gostiju, a na raspolaganju su objekti privatnog smještaja i kampovi.

Turistička zajednica općine Baška Voda

Obala sv. Nikole 31
21320 Baška Voda
Tel/fax: 021/620-713
Foto: Arhiv TZ općine Baška Voda

Keep Reading
By
Hot Spots destinacije

Benkovac – prava turistička atrakcija u dalmatinskom zaleđu

By
Benkovac

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Benkovačka straža”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Benkovac.jpg[/image]
[image caption=”Benkovac “]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Benkovac_2.jpg[/image]
[image caption=”Bukara”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/bukara.jpg[/image]
[image caption=”Bedemi Asseria”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Bedemi-Asseria1.jpg[/image]
[/nivo]

Grad Benkovac je nastao na spoju plodnih polja Ravnih kotara i škrtog krša Bukovice, u okružju čak 5 Nacionalnih parkova i 3 Parka prirode.
Ovdje još uvijek žive stari običaji i način života kao i narodne nošnje koje nerijetko i danas nose stariji stanovnici

Benkovac je grad bogate kulturno-povijesne baštine, idilične ruralne atmosfere i slikovitih raznovrsnih pejzaža.Na samo 15 km udaljenosti od mora Benkovac i njegova okolica skrivaju brojne bisere prirodne ljepote, kulturne i povijesne spomenike. U pitoresknim selima u okolici imat ćete osjećaj kao da je vrijeme stalo, sačuvana je autentična ruralna arhitektura. Davno prije dolaska Hrvata drevni su narodi ovdje gradili svoja naselja i podizali spomenike. Najpoznatije takvo nalazište neprocjenjive vrijednosti je Asseria, gdje su nađeni ostaci liburnskih naselja u blizini Podgrađa. Najuočljiviji kulturno-povijesni spomenik u Benkovcu je Kaštel Benković iz 15 st. Izgradnjom ove utvrde na brežuljku koji dominira čitavom benkovačkom ravnicom počinje i povijest samog grada.
Poseban doživljaj stvara benkovački sajam koji se već preko sto godina održava svakog 10-og u mjesecu, a koji će Vam ponuditi istinski doživljaj ljudi i običaja ovog kraja, autentične proizvode i hranu koja se još uvijek stvara ručno i na prirodan način.

Zanimljivost iz prošlosti

Prilikom posjete Kistanjama, car Franjio Josip i carica Sissy oduševili su se Manojlovačkim slapovima i rijekom Krkom. Stanovnici Kistanja priredili su caru pučki, ali zaista carski ručak. Pri tome su mislili i na caricu Sissy. Znali su da ona pazi na svoj izgled i da jede vrlo malo, ali da voli – sladoled. Zbog toga su s Velebita donijeli deset blokova leda, a iz Benkovca je dovezen sladoled od limuna što su ga na kraju ručka ponudili Benkovčani. Na odlasku carice, žene iz Kistanja poklonile su joj 100 najfinije vezenih maramica. Legendi da su u ovim krajevima postojale vile i danas svjedoči i zadržana tradicija da mlade djevojke u „kitice“ beru cvijeće , pa pletu vijenac kojeg nose na „vilinsko guvno“ , slijepo vjerujući da će ih vile učiniti sretnima, te da će se udati za koga požele.

Turistička zajednica grada Benkovca

Šetalište kneza Branimira 12
23420 Benkovac
Tel: 023/684-880
[styled_link link=”http://www.tz-benkovac.hr” variation=”slategrey” target=”blank”]www.tz-benkovac.hr[/styled_link]
Foto: Arhiv TZ Grada Benkovca

Keep Reading
By
Hot Spots destinacije

Bibinje

By
Bibinje

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Bibinje 1″]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/bibinje_1.jpg[/image]
[image caption=”Bibinje 2″]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/bibinje_2.jpg[/image]
[image caption=”Bibinje 3″]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/bibinje_3.jpg[/image]
[image caption=”Bibinje 4″]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/bibinje_4.jpg[/image]
[image caption=”Bibinje”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Bibinje1.jpg[/image]
[image caption=”Bibinje”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Bibinje2.jpg[/image]
[image caption=”Bibinje”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Bibinje4.jpg[/image]
[image caption=”Bibinje”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Bibinje3.jpg[/image]
[image caption=”Bibinje”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Bibinje6.jpg[/image]
[image caption=”Bibinje”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Bibinje5.jpg[/image]
[image caption=”Bibinje”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/04/Bibinje7.jpg[/image]
[/nivo]

Dobrodošli u Bibinje, mjesto u kojem buja život…

Neposredno uz jugoistočnu stranu kamenog Zadra, priljubilo se Bibinje, mjesto života i dalmatinske čarolije. Tek je nekoliko minuta potrebno da iz zagonetne tišine povijesnog Bibanuma stignete u vrevu bijele Jadere, središta regije, zbivanja, Svetog Donata, sunca, Morskih orgulja… Bibinje je obavijeno velom prozračnih ljetnih noći i pjesmom klapa što se prepleću sa zvijezdama na čistom nebu. Plava beskrajna jutra – u kojima će težaci krenuti u vinograd prekriven kapima čiste rose, a ribari na more – vraćaju u vrijeme u kojem će misterij življenja odškrinuti vrata iskona.

Dodir prošlosti

Na četiri kilometra čiste jadranske obale, rasulo se Bibinje u kojem živi četiri tisuće gostoljubivih stanovnika, spremnih udovoljiti svakom vašem prohtjevu. Na svakim vratima bit ćete ponuđeni mendulama u cukru ili fritulama.
Povijest Bibinja počinje još u vremenu Rimskog Carstva. Naziv Bibanum spominje se u knjigama u 11. stoljeću. Ući u bibinjsku povijest, nedjeljivu od Zadra i kršćanstva, znači osjetiti miris tradicije uronjene u stare, drvene bačve, prepuštene buri i vremenu na poluotoku na kojem leži Staro selo. Posjetite crkvicu Rođenja svetog Ivana Krstitelja iz 15 st. , mjesni Muzej, crkvu svetog Roka, zaštitnika mjesta iz 16. st.

Nautički turizam

Ako, pak, imate svoj brod, jahtu ili gliser – Bibinje imaju najveću marinu na jadranskoj obali od 1.700 vezova. U moru 1.200 te na suhom pet stotina vezova.
Ovisno o vašim potrebama, Bibinje nudi više od 700 registriranih soba i apartmana i 2.000 kreveta.

Osjetiti Bibinje

U Bibinjama su oči mora… Od šetnice Taline do trga Sri sela poredali se restorani, konobe, maleni i osobiti cafe barovi, smješteni na rubu šuma valova, između pjeva cvrčaka, stavljajući na kušnju sva čula. Cijelo je bibinjsko ljeto prošarano zbivanjima, uživajte u susretu klapa Raspivano Bibinje, večerima folkora, fešticama, koncertima…

Plaže

Okrenute zadarskim otocima, prekrivene glatkim oblucima što ih stoljećima oplakuje more, bibinjske su plaže dah Dalmacije u malom. Dok se budete lijeno okretali pod suncem, plaža Punta Rožica, .. škaljica, Lipauska, Šulterova vala, Punta… mazno će vas uvući u svoju toplinu, dok se ne sljubite s morem. Sve su obiteljske plaže čiste, uređene, s tekućom vodom i toboganima za najmlađe.

Bibinje, ondje gdje raste život…

Već godinama u Bibinjama se rađa najviše djece u cijeloj zadarskoj regiji. Slučajnost ili… Možda je za to „krivo“ more, možda tlo, način življenja, bistrina mora, hrana… Možda je samo čarolija utkana u ljubav i beskrajnu toplinu ljudi koji će vas dočekati.
Posjetite Bibinje, pronađite odgovor u romansi, u treptaju daha, dodiru ruke, mirisu morskih plodova, što se protežu po kamenim kaletama…
Jer, možda baš Bibinje trebate kao suha zemlja kap kiše, nakon koje će proklijati davno zaboravljeni život.

Turistička zajednica općine Bibinje

Ulica 112. brigade HV
23205 Bibinje
Tel: 023/263-103
[styled_link link=”http://www.tzo-bibinje.hr” variation=”slategrey” target=”blank”]www.tzo-bibinje.hr[/styled_link]

Foto: Arhiv Tz Bibinje

Keep Reading
By
Aktualno

1. susret tradicionalnih brodova Dalmacije – Fešta Forske Pulene

By

[nivo effect=”fade” directionNav=”button” controlNav=”true” width=”720px” height=”360px”]
[image caption=”Fešta Forske Pulene”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Festa-Forske-Pulene.jpg[/image]
[image caption=”Fešta Forske Pulene”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Festa-Forske-Pulene3.jpg[/image]
[image caption=”Fešta Forske Pulene”]http://hotspots.net.hr/wp-content/uploads/2012/03/Festa-Forske-Pulene2.jpg[/image]
[/nivo]

Hvar – metropola mora

Grad koji se diči epitetom jednog od najstarijih centara bavljenja organiziranim turizmom, uz Opatiju i Kaštela, ne živi na staroj slavi – kreće u nove izazove pa je u listopadu bio domaćin susreta starih brodova, te starta s gradnjom hvarske galije.

Udruga Hvar-metropola mora, te Grad Hvar i Jedriličarski klub Zvir – zajedno su krenuli u novi projekt.

Osim što su organizirali 1. susret tradicionalnih brodova Dalmacije imena Fešta forske pulene održanom u listopadu, ne posustaju već su pred začetkom realizacije još jedne odlične ideje, a sve u svrhu promicanja hvarskog turizma. Oni, naime, žele onu legendarnu galiju Sv. Jerolim, s koje je jedina na svijetu sačuvana pulena iz tog doba (pramčani ukras broda, u ovom slučaju zmaj imena Zvir) napraviti – nanovo!
– Već godinama upravo Lepantskom bitkom i sudionicima, među kojima je i hvarska galija, predmet su istraživanja dr.sc. Tonča Tadića i prema njegovim nacrtima, sakupljamo dokumentaciju kako bi izgradili pravu galiju, onu drvenu iz 16. stoljeća. Radi se o brodu, izuzetno plitkom, dugom 42 i širokom 5 metara, sa 26 klupa na kojima su bila po tri veslača, znači 138 veslača glumilo je pogon galiji, uz vojnike i topovsko naoružanje koje je tada bilo neophodno za bitku. Naša ideja, uz podršku Grada Hvara i gradonačelnika Pjerina Bebića, je da napravimo galiju za turističke potrebe, no i pravu atrakciju na našem Jadranu – doznajemo detalje jednog sna od tajnika Udruge Tonča Buzolića Lojka.
Jer grad koji se diči epitetom jednog od najstarijih centara bavljenja organiziranim turizmom, uz Opatiju i Kaštela, ne živi na staroj slavi – kreće u nove izazove pa je jedan od njih svakako bio i susret tradicijskih brodova.

Hvarani su udomili posade onih drvenih ljepotica od koje svaka broji minimalno pedeset godina u svom životnom kalendaru, pa su tako u hvarskom mandraču bili vezani leuti (iz Splita je doplovio leut start jedno stoljeće), pa kaići, gajete, trabakuli, batane, pasare, bracere…
– Ovim povratkom u prošlost čuvamo našu bogatu pomorsku baštinu, pa dogodine očekujemo i dolazak falkuša i svih drvenih jedrenjaka, za koje vrijedi samo jedno pravilo – da budu što vjerniji originalu, bez puno nadogradnje – nastavlja priču Darko Šoša, predsjednik Udruge Hvar-Metropola mora.

Smotra je tako na tren vratila u prošlost i same Hvarane ali i njihove goste, koji obožavaju boraviti na najsunčanijem otoku na Jadranu, no novi programi, novi izazovi koji se mogu ponuditi turistima, svakako nisu naodmet što se odmah vidjelo i reakcijom na ovaj događaj gdje su svi imali samo riječi hvale.

Smotra je naime oduševila sve – pravi pogodak bilo je to predstavljanje drvenih ljepotica, koje po godinama u životnom kalendaru baš i nisu u cvijetu mladosti, no njihova ljepota utkana vrijednim rukama naših kalafata, pomoraca i ribara nikada neće izblijediti.

Izvor: TZ grada Hvara
Foto: Boris Kragić

Keep Reading
By
Aktivni odmor

Restoran & lounge bar Imperium

By

 

Imperium je ekskluzivni restoran, lounge bar, slastičarna i klub koji izgledom, udobnošću, dobrim izborom hrane i pića i najbitnije kvalitetnim odabirom glazbe privlači šire slojeve društva.

Relativno malim i tamnim stubištem penjete u prostor, a onda vam se otvara 2000 m2 restorana, barova, diskoteka, sve u jednom, okruženi staklenim stjenkama, sa prekrasnim pogledom na more. Lokacija je izuzetno interesantna, sa jedne strane vidite Split, sa druge otoke, a oko vas uplovljavaju i isplovljavaju brodovi iz luke, pa je osnovna ideja bila da se u objektu osjećate kao na luksuznom krstarenju.

Dizajner prostora je poznati splitski arhitekt Duje Kaliterna koji je radio na uređenju svih poznatih barova u Hrvatskoj te dodao da mu je želja bila da objekt dugo zadrži moderan izgled i ne bude previše trendovski, već suvremen reprezentativni dio ponude grada Splita.

Namijenjen je različitoj potražnji od potrebe za poslovnim ručkom ili intimnom večerom, degustacije kave ili kolača do mogućnosti da navečer ostanete zaplesati u istom ambijentu uz glazbu uživo ili DJ gosta.

Može se podičiti i gastro kvalitetom u kojoj će sukladno podneblju prevladavati svježa mediteranska kuhinja i umijeće chefa Nikše Bobana, profesora suvremene gastronomije u privatnoj školi Valner. Kolači, torte, sladoledi iz vlastite kuhinje kao i jadranska riba, školjke, svježe začinske trave, vrhunsko maslinovo ulje, sezonsko povrće i namirnice s područja Dalmacije dominirat će Imperiovim menijem.

Kontakt

Adresa: Gat Svetog Duje (trajektni terminal), Split, Croatia
Rezervacije: +385 21 338 555

Radno vrijeme

Restoran: 11-23h
Lounge Bar & Passeseries: 07-01h
Klub: 21-04h

Keep Reading
By