Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela održavaju se diljem Cetinske krajine od 7. siječnja, te ih još možemo vidjeti u općini Otok i gradu Trilju, kroz naredne dvije subote.
Kako bi bili prezentirani u potpunosti, od 2015. u gradu Sinju organizirana je i manifestacija pod nazivom Smotra mačkara cetinskoga kraja. Ona je okupljala brojne skupine s područja gradova Sinja, Trilja i općine Otok koje bi defileom gradskim ulicama stigle do središnjeg Trga Kralja Tomislava i prezentirale običaje pokladnih ophoda mačkarapodkamešničkih sela, uz skupine komedije koje bi dodatno obogatile cijeli program, a sve u pratnji gostujućih tradicijskih skupina iz Vrlike, Neorića, Grobnika…
Nažalost ove godine nećemo imati našu Smotru u klasičnom obliku, ali će se brojne skupine okupiti na pokladni utorak u okviru manifestacije „Dani krnjevala“ i tada prodefilirati ulicama grada. Također, već možemo najaviti kako će Smotra u 2024. dobiti i međunarodni predznak.
Valja istaknuti kako će naše zvončarske udruge ove godine ostvariti brojna gostovanja unutar granica Lijepe naše, ali i u susjednim BIH i Italiji. Tako će 11. veljače Bajagićke i Galjske mačkare gostovati u Đakovu na 29. Đakovačkim bušarima, Galjske mačkare 18. veljače u Makarskoj, dok Didi s Kamešnice – Gljev, u sklopu programa i izložbe „Oni dolaze“, u organizaciji Muzeja Cetinske krajine Sinj i Franjevačkog muzeja u Tomislavgradu, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Sinja, ostvariti će svoje prvo ovogodišnje gostovanje u Tomislavgradu (BIH), a od 25. do 26. veljače gostuju na 1. Europskom Zoomorfnom festivalu u gradu Isernia (European Carnival of Zoomorphic Masks), pokrajina Molise u Italiji.
Godišnji pokladni ophodi mačkara podkamešničkih sela, s područja gradova Sinja i Trilja, te općine Otok, imaju dugu tradiciju održavanja, i najbolji su pronositelji i čuvari pokladnih običaja u tim krajevima. U selima Gljev, Han, Obrovac Sinjski, Bajagić i Gala ophodi mačkara su jedinstven i izvoran način prikazivanja drevnih običaja protkanih zvukom mačkarskih zvona i drugih popratnih rituala.
Invazijom bučnih, šarenih, prkosnih ovnova, poznatijih kao Didi, počinje dan pokladnog ophoda u Gljevu, selu u Dalmatinskoj zagori, nedaleko granice s Bosnom. Ovu dugu tradiciju pokladnih običaja za koju vežemo očuvanje lokalnog identiteta, njeguju brojne udruge.
Pokladna povorka poredana je po strogim pravilima zasnovanim na tradiciji. Prva ide skupina bilih mačkara, barje i svatova, zatim komedija i na kraju s određnim razmakom crne mačkare. Svatovi, koji simboliziraju proljeće, predvođeni su nekada prvim didom, a u današnje vrijeme barjom (barjaktarom). Muškobanjasta, trudna nevjesta, u pratnji divera traži mladoženju, što je i glavna zadaća ophoda. Tu su još jenge (udane žene), jengije (cure) i ostali svadbeni likovi obučeni u svečanu odjeću (narodnu nošnju). Turčin zapovijeda mačkarama, pazeći da se ne miješaju bili i crni svatovi, koji ne smiju biti u isto vrijeme na istom mjestu. Likove Turčina i bule vežemo uz dugu prisutnost Turaka na ovim prostorima.
Iza svatova idu komedije, mačkarska grupa koja kritizira aktualne društvene i političke teme. Crne svatove predvode baba i did, koji vezani uz kult plodnosti simuliraju spolni čin i na taj način prizivaju bolji godišnji urod. Tu su i žalovice, udovice koje nariču šaljive slogane. Najatraktivniji dio povorke čine didi. Na glavama nose ovčje mišine u visini do 1,5 m, a oko struka zvona. Obučeni su u staru odjeću s našivenim raznobojnim resama. Utjelovljuju obrednu borbu dobrih duhova sa zimom, koju tjeraju bukom i skakanjem.
Unatoč razvoju civilizacije, muškarci su još uvijek isključivi nosioci ovog pokladnog običaja, kojemu su glavne karateristike prerušavanje u životinjske likove (ovnove) i travesticija (simulacija promijene spola). Slični pokladni običaji njeguju se i u drugim selima podno Kamešnice, koji su kao Godišnji pokladni ophod mačkara podkamešničkih sela na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Karnevalska senzacija iz Hrvatske krasila je i naslovnu stranicu National Geographic magazin
Ovom prigodom predstavljamo i novi video o našim pokladnim ophodima mačkara podkamešničkih sela u režiji Ante Gugića u izvedbi članovi udruge “Didi s Kamešnice” s Gljeva..
Više: www.visitsinj.hr
