Na Kliškoj tvrđavi, u prepunom izložbenom prostoru Topničke vojarne, 30. rujna 2022. otvorena je izložba Nikad zaboravljena “FERATA”, izložba fotografija, dokumenata, razglednica i svega što se povezuje s Feratom – Rerom.
Na današnji dan 30. rujna 1962. prometnik Marko Grbeša je zviždaljkom označio posljednji polazak „Rere“ iz Sinja.
Izložbu je otvorio i s nekoliko riječi se obratio načelnik općine Klis gosp. Jakov Vetma, te istaknuo je kako je Ferata zaslužna je za razvoj Klisa, Sinja, Splita i brojnih mjesta kroz koje je prolazila. U sjećanju naroda Splita i Dalmatinske zagore je prva i posljednja željeznica koja je povezivala Split i Sinj u periodu od 1903. do 1962. godine. Istaknuo gospodarski i socijalni značaj za stanovništvo ovoga kraja, te kako je on je rođen u blizini Vetminog mosta, preko kojeg je prolazila željeznica, kojeg je gradio njegov pokojni pradjed, u čijoj je gradnji izgubio nogu.
Posjetiteljima se obratio gosp. Ante Meštrović autor izložbe i vlasnik zbirke, koji je vrijednu zbirku i izložene predmete marljivo sakupljao i sačuvao kao spomen na neka druga vremena. U svom obraćanju prisutnima istaknuo je njezin povijesni i gospodarski značaj za razvoj ovog kraja.
– Ferata je bila u gospodarskom i socijalnom smislu poveznica između Cetinske krajine i središta Dalmacije Splita. Naziv ‘rera’ u narodu je dobila zbog putnika koji su se vozili njome i pjevali reru, pučke dvoglasne pjesme karakteristične za sinjsku krajinu. U početku su je zbog izgleda i sporosti nazivali ‘šuljarica’, potom ‘sinjska željeznica’, ‘sinjski vlak’, ‘sinjska ferata’. U ono vrijeme imala je ogroman utjecaj na trgovinu ovog kraja jer su se proizvodi sela mogli plasirat u Splitu te na drugim stajalištima praktički u jedan dan, vožnja rerom se preporučala pacijentima koji su bolovali o bronhitisa (prolazak kroz tunel je poticao iskašljavanje), po njoj se računalo vrijeme…” dodao je autor izložbe Ante Meštrović
Ferata je polazila iz Splita, preko Solin Vranjice, stajališta Mravinaca, Klis Kosa stajališta, Klis Megdan stanice, stanice Dugopolje, stajališta Prosik prije Dicma, stanice Dicmo, stajališta Mojanke do Sinja.
Ferata će ostati zapamćena po sporoj vožnji (45.5 kilometara za 3 sata), impresivnom terenu po kojem je prometovala (veliki uspon uz Klis i Rupotine), brojnim nezgodama i pjesmi (rera – narodni napjev sinjske krajine) koja je orila iz kompozicije.
U svojoj kratkoj, ali burnoj povijesti, bila je dijelom Austro-ugarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije, istodobno Italije i NDH u drugom svjetskom ratu (kada je doživjela brojne diverzije i sabotaže) i u konačnici SFR Jugoslavije.
