This post is also available in: English
Jadranska magistrala jedna je od najljepših cesta na svijetu. Ukoliko ste u Splitsko – dalmatinskoj županiji, s koje god joj strane prilazite, iz pravca Trogira ili Makarske, s mora ili iz prekrasne Zagore, zapanjeno i opčinjeno ćete promatrati brdovit i morski krajolik, azurno plavo more u kojem su, kao biseri, razbacani otoci… Bogatstvo prošlosti i sadašnjosti se isprepliću se duž cijele obale i zaleđa. Na nekima od brda, primjetit ćete i kule i nekadašnje utvrde koja svaka priča svoju priču i tragičnu sudbinu opjevanih junaka…
Ovim člankom vodimo vas na nezaboravni “storytelling road trip” kroz tri kulturno interpretacijske šetnje, koje se provode u sklopu projekta Dalmacija Storytelling destinacija u pratnji licenciranih vodiča.
16 razloga zašto volim Split
Interpretatorica: Nila Tudor
Tura nazvana 16 razloga zašto volim Split pokušava kroz jednostavne pričice približiti Split onima
koji ne znaju baš ništa o njemu. Tura kreće od početka Rive, s osvrtom na Pazar, neizostavnu kavicu nakon „spize“, uključuje splitski mentalitet i fenomen sunčanih naočala karakterističan za Split – kako prepoznati tko je Splićanin u drugom gradu ili tko je stranac u Splitu.
Na ovoj turi naučiti ćete kako Split duguje svoje ime jednom naizgled običnom, krhkom, a zapravo moćnom cvijetu. Ta biljka se zove brnistra ili žuka – a grčki naziv ove biljke je – aspalathos. Brnistra se uvelike koristila za izradu mreža, konopa te kao tekstilna sirovina.
Naša se tura nastavlja dalje do makete Palače, gdje se predstavlja priča o izgradnji Palače,
Dioklecijanu i akvaduktu te se potom nastavlja kroz Podrume koji nam otkrivaju svoje tajne i
pripovijedaju o nastavku života Palače kroz stoljeća do današnjih dana, s posebnim osvrtom na razlog
zašto su tako dobro očuvani.
Lagana šetnja se nastavlja na Peristilu gdje nam Sfinga priča svoju priču, a mauzolej / crkva sa
zvonikom izaziva strahopoštovanje i želju da ih se posjeti. Svi ti elementi spojeni i prožeti na jednoj
uistinu fantastičnoj prirodnoj pozornici – Peristilu. S Peristila se tura nastavlja u pravcu Zlatnih vrata pričom o Splitu u srednjem vijeku, otkrivajući pri tom neke skrivene detalje duž ulice, od njenog početka do kraja i pričajući priču iz djetinjstva kada se djetetu Palača činila kao neki drugi svijet.
Dolaskom u obrambeno dvorište predstavlja se crkvica Sv. Martina te u nastavku Zlatna vrata.
Turu zaključujemo i zaokružujemo vraćanjem na, ovog puta, dalmatinski mentalitet kojeg možemo
predočiti i kroz likove Grgura Ninskog i Meštrovića.
Priče i legende o omiškim gusarima
Interpretatorica: Senka Vlahović
“Mnogobrojni naši posjetitelji ne znaju da je nekada davno pristup gradu Omišu bio ne samo nemoguć već i po život opasan. Kako to, potpuno razumljivo pitat će se mnogi. Danas se do njega jednostavno i lako dolazi iz svih pravaca, vodenim putevima – morem i rijekom Cetinom, ali i kopnom – Jadranskom magistralom te kanjonom iz omiškog zaleđa.
Odgovor na pitanje krije se u pričama iz srednjeg vijeka. U vremenu mračnog doba, stisnuti između brda i mora, okruženi škrtim krškim tlom Omišani su se snalazili kako su znali pa su između ostalog privređivali
i gusarstvom.
Tko su bili omiški knezovi pod čijim su vodstvom smioni omiški moreplovci dvije stotine godine kontrolirali plovidbu između Splita i Dubrovnika? Kako im je to uspjevalo? Kojim su se taktikama služili? Je
li gusarstvo tada bila normalna pojava? Kako izgleda pogled s gusarske utvrde?
Saznajte na kostimiranom razgledu grada. Upoznajte Omiš na neki novi način slijedeći stope omiških gusara kroz gradske kale u pratnji kneginje Kačić.”
Priča o Mili Gojsalić
Interpretatorica: Nikolina Radmilo Pivčević
Svega 30tak minuta ugodne vožnje kroz piktoresknu Omišku zagoru stižemo u malo selo zvano GATA. Tamo me je dočekala jedna hrabra mlada žena, Mila Gojasalić. O njoj je pisao August Šenoa. Njezin lik isklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao istoimenu operu ali ja sam je upoznala. Neustrašiva, a opet plaha, poslušna kći, zaljubljena i nadasve ponosna na svoju Poljičku republiku.
Sada je njezin dom Povijesni muzej Poljica gdje već od danas možete i vi s njom otputovati kroz vrijeme i otkriti priče toga kraja, njezin život i povijest koju je ispisala. GATA-Omiš je dobio novu turističku ponudu u Povijesnom muzeju Poljica gdje Nikolina Radmilo Pivčević, Kostimirana interpretatorica baštine oživljava baštinski lik Mile Gojsalić.
This post is also available in: English
