Staza Gospi Sinjskoj izvrstan je primjer funkcionalnog suživota turizma i religije bez narušavanja prirodne ravnoteže.
Sinj. 8. lipnja 2020.
Danas je u klaustru crkve Gospe Sinjske predstavljen projekt obnove i nadogradnje Staze Gospi Sinjskoj, koji će se odvijati u tri projektne faze.
Splitsko – dalmatinska županija, pokrenula je u suradnji sa Svetištem Čudotvorne Gospe Sinjske, HGSS ispostava Split, Turističkom zajednicom Splitsko dalmatinske županije, gradovima Sinjem, Solinom, općinama Dicmo, Dugopolje i Klis, te Turističkim zajednicama gradova Sinja i Solina, i općina Dugopolje i Klis projekt obnove i nadogradnje Staze Gospi Sinjskoj.
Na predstavljanju su nazočili: Luka Brčić – dožupan Splitsko – dalmatinski, Kristina Križanac – gradonačelnica grada Sinja, fra Božo Vuleta – ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira, fra Ante Čovo – gvardijan i upravitelj Svetišta Gospe Sinjske, Jakov Vetma – načelnik općine Klis, Joško Stella – direktor Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, Monika Vrgoč – direktorica Turističke zajednice grada Sinja, Stipe Božić – hrvatski alpinist i putopisac, ispred GSS-a i Lino Ursić – voditelj projekta arheološkog turizma u Splitsko – dalmatinskoj županiji.
Staza Gospi Sinjskoj proteže se na relaciji Solin – Sinj – Livno – Tomislavgrad – Rama i duga je 148 kilometara. Hodočasnički je to put kojim se, iz nekoliko pravaca, stoljećima pješači k najvećem marijanskom svetištu na južnohrvatskim prostorima. Projekt Staza Gospi Sinjskoj odobren je u sklopu programa IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina i oslanja se na tradicionalne pješačke i konjske staze i napuštenu trasu Rere, nekadašnje sinjske željeznice.
Županija je za prvu fazu realizacije osigurala 200 tisuća kuna
Nakon službenog završetka projekta 2015., nastupile su brojne devastacije na samoj stazi. Stoga, upravo s ciljem daljnjeg vrednovanja SDŽ je pokrenula njenu obnovu, ali i simBolično hodočašćenje uoči proslave blagdana Velike Gospe.
‘ Za iduće faze bit ćemo na raspolaganju s financijske i logističke strane. Ovo je jedan od prvih projekata u Hrvatskoj ovakve naravi u kojem se događa simbioza vjerskog, identitetskog, kulturnog i turističkog segmenta. Cilj nam je da ova staza živi tijekom cijele godine’, rekao je na predstavljanju dožupan Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić.
Grad Sinj već 5 godina radi na promociji svoje kulturne baštine te stvara turističku infrastrukturu
‘Staze Gospi Sinjskoj izvrstan su primjer funkcionalnog suživota turizma i religije bez narušavanja prirodne ravnoteže. Ovo će definitivno biti jedna nova atraktivnost za sve stanovnike, ali i turiste i sve druge koji dolaze u posjet Sinju’, istaknula je sinjska gradonačelnica Kristina Križanac.
Želja svih dionika je da Staza Gospi Sinjskoj bude aktivna cijele godine, a ne samo u vrijeme velikih blagdana
‘Ponosni smo što sudjelujemo u fenomenalnom projektu, posebno što je vjerski i hodočasnički turizam trend te se lako povezuje s rekreativnim. Imamo projekte tematskih staza i rimskih staza koji se vežu na ovaj’, rekao je direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella.
Već ove subote, 06. lipnja, iz Solina prema Crkvi Gospe od Otoka krenulo je prvo organizirano hodočašće medicinskog osoblja, kao zavjet i zahvala za uspješnu borbu protiv bolesti COVID-19. Po dolasku u crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske bilo je upriličeno i misno slavlje.
Ovim organiziranim hodočašćima želimo skrenuti pozornost ne samo vjernika nego i svih drugih koji uživaju u prirodi da nam se pridruže. Organizirana hodočašća najavili su vatrogasci, nakon toga Alkari i kliški Uskoci, a svoje hodočašće najavila je Splitsko-dalmatinska županija zajedno s gradonačelnicima i načelnicima, organizirana hodočašća će se nastavljati svake subote do blagdana Velike Gospe.’, rekao je kaže fra Božo Vuleta, predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira.
Poseban je doživljaj krenuti pješice drevnim utabanim putevima na duhovno putovanje, daleko od gradske buke i žamora, i pronaći mir i utočište u sigurnom Gospinu okrilju.
‘U prvoj fazi ići će se u obnovu znakovlja, a pokušat ćemo obnoviti i odmorišta. Želja nam je da do što većeg broja ljudi dođe glas da je staza bolja i sigurnija varijanta od hodočašća prometnicama te da je moguće njome ići u bilo koje doba godine‘ rekao je Stipe Božić ispred splitskog HGSS-a.
TISUE VJERNIKA SVAKE GODINE SLAVE GOSPU SINJSKU
Marijanska svetišta su oduvijek imala posebno mjesto u srcima vjernika. Štovali su i častili Blaženu Djevicu Mariju i u teškim vremenima i nevoljama molili joj se za pomoć. Pouzdali se u njezin nebeski zagovor časteći je iz zahvalnosti kao kraljicu Hrvata. Nazivali su je kroz povijest i fidelissima advocata Croatiae (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Hodočasnici će zavjetni korak Pričistoj Divici Mariji Majci Gospodina našega Isukrsta uputiti obilježenim stazama kroz slikovite krajeve bogate povijesnim nasljeđem. Na duhovnom pohodu Nebeskoj Majci proći će uz ostatke starih staza i mostova, uz gradine, utvrde, stećke, sakralne objekte i muzeje.
Svake godine, uoči blagdana Velike Gospe, u noćima između 8. i 15. kolovoza, na hodočašće prema gradu Sinju kreću tisuće hodočasnika, osobito mladih, a 15. kolovoza se održava središnja vjerska svečanost. Praćena slavljenjem zvona i sviranjem fanfara, slika Čudotvorne Gospe Sinjske se iznosi iz crkve u svečanu procesiju ulicama grada. Velika je čast ponijeti Sliku na ramenima.
Povijesna povezanost vjernika i Gospinih svetišta proplamsa i uoči 8. rujna, blagdana Male Gospe, proslave rođenja Blažene Djevice Marije, koja se osobito svečano slavi u Solinu, u Prasvetištu Gospe od Otoka. Iz Sinja će prema Solinu, kao i iz mnogih drugih mjesta Lijepe Naše, poteći rijeke hodočasnika.
‘Ovaj projekt doprinosi turističkoj ponudi grada Sinja, Cetinske krajine i Splitsko- dalmatinske županije dokaz je pametnog raspolaganja kulturnim i estetskim vrijednostima te prirodnim bogatstvima, što svakako daje pozitivan uzlet upravo održivom turizmu, dobrobiti i blagostanju cjelokupnog društva‘ – kazala nam je Monika Vrgoč, direktorica Turističke zajednice grada Sinja.
Fotografije: Željko Zrnčić, Branko Čović, Ivan Alebić i Monika Vrgoč